Warning: usort() [function.usort]: Array was modified by the user comparison function in /home/content/96/12044996/html/wp-content/plugins/custom-sidebars/inc/class-custom-sidebars.php on line 773

AFERA ATLAS: Privremena uprava spriječena kada je bilo najgore

Kada se analiziraju dva posljednja izvještaja Centralne banke Crne Gore (CBCG) o kontroli Atlas banke, te poslovanje ove banke Duška Kneževićau nekoliko godina za redom, postavlja se pitanje zašto CBCG nije u potpunosti vršila svoju funkciju regulatora i dovela u pitanje stotine miliona deopozita građana, preduzeća i institucija. Guverner CBCG Radoje Žugić, koji je najodgovorniji za kontrolu banaka, faktički je ugrozio ne samo deponete Atlas i IBM banke, već cjelokupni bankarski sistem Crne Gore, koji bi se mogao urušiti ako se nešto hitno ne preduzme.

Izvještaj CBCG o kontroli Atlas banke iz 2018

Prema izvještaju o kontroli CBCG od 14. novembra 2018. koeficijent solventnosti Atlas banke na prvi dan kontrole 31. maja 2018. godine iznosio je 8,45 odsto. Iako je koeficijent ispod zakonskih deset odsto, Atlas banka je prema izvještaju CBCG servisirala sve svoje obaveze i bila je likvidna, uprkos činjenici da je u dužem periodu imala različite vrste problema.

Na drugi datum kontrole, 30. septembra 2018, prema izvještavuju CBCG, koeficijent solventnosti drastično pada i iznosi 2,97 odsto, što je vrlo blizu granice za automatsko uvođenje stečaja koji prema Zakonu o bankama slijedi kada koeficijent padne ispod 2,5 odsto.

Na ovakvo drastičan pada koeficijenta solventnosti, prema samom dokumentu CBCG u koji su CIN-CG i „Vijesti“ imali uvid, uticala su dva događaja. Prvi je onaj od 12. juna 2018, kad Specijalno državno tužilašvo (SDT) blokira 63 miliona eura zbog navodne utaje poreza preko e-komerc transakcija. Tužilaštvo kasnije ovu kvalifikaciju mijenja i Kneževićevu banku tereti za pranje novca, preko e-komerca. No bez obzira na promjenu kvalkifikacija od strane SDT, ove akcije tužilaštva, kako se navodi u izvještaju CBCG, dovode do toga da Centralna banka iznos blokiranih sredstava isključuje iz obračuna likvidne aktive. Zbog toga likvidnost Atlas banke pada ispod zakonskog minimuma. Kontrolori CBCG u izvještaju navode i da je e-komerc bio najprofitabilni dio poslovanja Atlas banke i da su prihodi od njegovih naknada bili najvažniji za poslovanje banke. Iako i neke druge banke u Crnoj Gori imaju sliične usluge, ovaj vid poslovanja na našem tržištu najviše je bio razvio Knežević.

Kako tvrde u izvještaju CBCG o kontroli Atlas banke, drugi događaj koji je uticao negativno na parametre poslovanja banke je naplata 15,2 miliona eura, u julu 2018. godine, na osnovu izgubljenog spora Atlas banke sa firmom “Kaspia”. Taj novac prebačen je Prvoj banci Crne Gore, na račun “Kaspije”. Duško Knežević tvrdi da je “Kaspija” sa sjedištem u Dubaiju, vlasništvo porodice jednog azerbejdžanskog ministra, sa kojom je namjeravao da posluje i da Atlas banka nikada nije dala garanciju za taj kredit, već samo nacrt garancije.

Atlas je, prema navodima CBCG, u nekoliko mjeseci 2018. smanjila iznose rizičnih kredita, koji kasne u naplati više od 90 dana, sa 30,85 odsto u maju na 23,7 odsto u septembru 2018.

Zanimljivo, uprkos Katnićevoj blokadi 63 miliona i naplati ovih 15,2 miliona, u izvještaju CBCG se navodi da banka „do dana pisanja izvještaja nema nerealizovanih naloga“. Prema tome, Atlas banka je do kraja prošle godine redovno plaćala sve obaveze i platni promet je prema izvještaju CBCG funkcionisao bez problema. Ali u izvještaju CBCG se navodi da plaćanje naloga može biti ugroženo u narednom periodu.

CBCG: Tužilaštvo ugrozilo reputaciju banke

Nakon ova dva događaja banka, kako je navedeno u izvještaju CBCG, nije imala druge izvore iz kojih bi mogla popraviti likvidnost, pošto nije imala obveznice i zapise koje je mogla prodati, a „mogućnosti zaduživanja kod domaćih banaka su otežane zbog loše reputacije“. Kontrolori CBCG navode da je zbog toga očekivano da će doći do daljeg narušavanja likvidne pozicije banke i negativnog trenda povlačenja depozita iz banke.

Tako da sada, čak, ni guverner CBCG Radoje Žugić više ne može da garantuje, kako je izjavio na skupštinskom odboru tokom saslušanja ove sedmice, da u Atlas banku neće biti uveden stečaj, što bi Crnu Goru, Fond za zaštitu depozita i deponente koštalo više stotina miliona eura. Samo prije nekolike nedjelje Žugić je tvrdio da neće biti uveden stečaj u dvije Kneževićeve banke – IBM i Atlas i da će klijenti nakon završetka maratorijuma od 45 dana moći da raspolažu svojim novcem. Brzo je sebe demantovao, jer je uveden stečaj u IBM banku iako su u toj banci mnogi parametri poslovanja bili bolji nego u Atlasu.

Izvještaj CBCG o kontroli Atlas banke iz 2015. godine

Kada se posljednji izvještaj o kontroli CBCG poredi sa prethodnim izvještajem iz 2015. godine, ispada da su parametri poslovanja Atlas banke prije tri godine bili znatno lošiji nego danas i to, čak, nakon svih udara koje je ova banka pretrpjela u posljednjih osam mjeseci. Prije nego što krenemo sa uporednom analizom podataka neophodna je jedna rezerva: pitanje je da li je posljednji izvještaj u potpunosti objektivan ili je CBCG uradila sve da pokazatelje poslovanja prikaže tako da bi se izbjeglo uvođenje stečaja. Prema analizi ekonomske analitičarke Mile Kasalice, koju smo ranije objavili, koeficijent solventnosti na osnovu podataka iz rezivorskog izvještaja iz 2017. godine, i svega onoga što je kasnije uslijedilo, dvocifreno je negativan i mogao bi da ide čak do minus 22 odsto.

Prema izvještaju o kontroli iz 2015. godine, koji je sačinio tim tadašnjeg viceguvernera za kontrolu banaka Velibora Miloševića prije nego što je on napustio funkciju, koeficijent solventnosti na dan 30. septembar 2015. godin bio je negativan i iznosio je minus 12,39 odsto. Navedeno je i da je banka preduzela neke mjere poboljšanja tokom kontrolnog periodu, ali da bi njihov efekat mogao da poboljša solventnost samo do minus sedam odsto. Kontrolori su tada napisali i da je Atlas banka precijenila kapital banke, kao i kreditni rizik, da je rizik likvidnosti visok i da je potkapitalizovana, pa zaključuju da je „doveden u pitanje nastavak njenog poslovanja“. Konstatovano je i da se većina rizičnih kredita odnosi na firme iz Atlas grupe ili povezanih sa njom, dok tih firmi nema među značajnijim deponentima.

Milošević u novembru 2015. tražio privremenu upravu

Viceguverner Milošević je još u toku kontrole 10. novembra 2015, nakon prvih nalaza, rukovodstvu CBCG zvanično predložio uvođenje privremene uprave kao jedinog rješenja „koje u ovom momentu može dati neka poboljšanja sistemu, odnosno spasti dalji odliv likvidnih sredstava“. Međutim, Miloševićevo mišljenje, kao i kasniji konačni nalaz kontrole završene 25. decembra 2015. nije dovelo do uvođenja prinudne uprave. Prema našim nezvaničnim informacijama, Savjet za fiskalnu stabilnost u kojem je bio i tadašnji ministar finansija Radoje Žugić, upoznat je sa ovim izvještajem, ali izvještaj nije ni prihvaćen, ni odbijen.

I pored utvrđenog dramatičnog stanja u banci, CBCG ne samo da nije uvela privremene mjere nego nakon dolaska Žugića za guvernera u septembru 2016. godine nije bilo takozvane dubinske kontrole banke sve do juna 2018. godine. Zanimljivo, kontrola je počela 11. juna 2018, dan prije nego što je SDT blokiralo 63 miliona eura na računima Atlas banke. Intrigatno je, takođe, da se kontrola ne završava za dvije, do tri nedjelje, kao što je uobičajeno, neko traje čak pet mjeseci, čime se dodatno odlažu rješenja.

Da je kojim slučajem prihvaćen predlog s kraja 2015, mnogo bi se bezbolnije izašlo iz krize i sa manje negativnih posljedica po cijeli sistem. Mjere koje su predlagane 2015. bile su cjelishodnije od ovih današnjih, jer su sankcionisale one koji su izazvali krizu, a ne male deponente i klijente koji nijesu imali veze sa grupom. Tako je bio predviđen nastavak bankarskog poslovanja. Zabrane su se odnosile na kreditiranja firmi iz Atlas grupe i povezanih lica, isključivanje svih transakcija sa povezanim licima, kao i isplatu depozita licima povezanim sa Atlas grupom. Pored toga, tražilo se i smanjenje troškova banke i neisplaćivanje dividendi. Mjere su predviđale da ostali deponenti mogu da podižu svoj novac, a oročeni samo u roku dospjeća. Ovo znači da je kontrola kao srž tadašnjeg problema prepoznala isisavaje novca iz banke od strane firmi povezanih sa Atlas grupom, ali i da prekidanjem te prakse banka može ozdraviti. Mjere CBCG iz decembra 2018, međutim mnogo su strože. Njima se faktički parališe rad banke. Blokiraju se sredstva svih deponenata. Novac 100 hiljada klijenata zarobljen je na duže vrijeme u Atlas banci. Štetu će najviše trpjeti mali deponenti, privreda, opštine i javni sektor. Njima su zarobljene stotine miliona eura u ovoj banci. Zanimljivo je da najmanje zarobljenog novca u banci imaju firme povezane sa Duško Kneževićem. Prema izvještaju revizora iz prošle godine, te firme imale su u Atlas banci svega 1,3 miliona eura, što je oko 0,7 odsto ukupnog iznosa depozita. To ukazuje da Kneževićeve firme nijesu držale novac u Atlas banci, ali je ta banka davala kredite rizičnim i neprofitabilnim firmama povezanim sa grupom. Da li bi moglo biti tako da je CBCG vršila regulatornu funkciju kako joj zakon nalaže i da nije odgađala uvođenje mjera.

Šta sve ovo može da znači

Pokušajem dokapitalizacije Atlas banke koja može trajati mjesecima, CBCG sada kupuje vrijeme. Odgađa uvođenje stečaja u Atlas banci, odgađa se i isplata malim deponetima iz Fonda za zaštitu depozita (FZD). I to oko 90 miliona eura, što bi potpuno ispraznilo kasu FZD, koji malim deponentima iz IBM narednih dana treba da uplati 22 miliona eura. Prazan FZD mogao bi dodatno da ugrozi bankarski sistem, jer bi novac morale da nadomjeste komercijalne banke kroz plaćanje veće premije, ali i državni budžet.

Što se same Atlas banke tiče, opstala ili završila u stečaju, ova je banka izvučena iz ruku Duška Kneževića, nakon što je prvo Katnić pokrenuo istragu i blokirao desetine miliona, a potom CBCG uvela privremene mjere i raspisala prije nekoliko dana poziv za dokapitalizaciju, u kojem se nudi zasada postojećim akcionarima da uplatom od 22 miliona dobiju nove akcije. Privremeni upravnik je spustio nominalnu vrijednost akcije sa 500 na 248 eura. Kroz dokapitalizaciju se nudi kupovina novih 88 hiljada akcija. Ako Knežević, što je gotovo izvjesno, ne učestvuje u dokapitalizaciji, i ako te akcije preuzme neko drugi, taj neko drugi će postati većinski vlasnik, jer banka u ovom trenutku ima 64 hiljade akcija.

Štete po Crnu Goru od cijele ove združene akcije, tek će se mjeriti. Uz neposrednu štetu koje će imati deponenti i budžet države, kriza koju je izazvala CBCG svojim selektivnim pristupom i neadekvatnom regulativnom politikom prema rizičnim bankama, o čemu su često upozoravali iz Svjetske banke, mogla bi stradati cijela Crna Gora. Nakon svega, sigurno će pasti kreditni rejting zemlje što će dovesti do poskupljenja zaduživanja u inostranstvu, povećanja kamatnih stopa u zemlji, troškova poslovanja privrede,…

Pored pada povjerenja u bankarski sistem, što može dovesti do odliva depozita i iz zdravih banaka, naše banke će imati i veće troškove poslovanja koje će se odraziti na veće kamate na kredite za građane i privredu. Jedan od razloga zbog čega će se uvećati troškovi poslovanja banaka biće i taj što će one u budućem periodu morati da plate veću premiju FDZ u odnosu na onu koju su plaćali posljednjih godina. Tu stopu je uprava Fonda u skladu sa zakonom smanjila posljednjih godina jer je FDZ bio dobro popunjen. A kada je rizik poslovanja veći, izdavajanja za Fond se povećavaju.

Građani u Atlas banci imaju 109 miliona, privatne firme 56, država 10,5 miliona…

Prema revizorskom izvještaju iz 2017. godine nejviše depozita u Atlas banci držali su građani – 109 miliona eura, od čega su dugoročni depoziti iznosili 33 miliona eura. Da je slično bilo i na kraju 2018, kada su uvedene mjere Centralne banke, ukazuju tvrdnje da se malim deponenetima duguje oko 100 miliona eura. Poslije građana, drugi na udaru mogle bi biti privatne firme koje su na kraju 2017. imale oko 56 miliona eura depozita u Atlas banci. Zarobljen je i kapital inostranih preduzeća koja su poslovala preko Atlas banke. Njihovi depoziti u 2017. godine iznosili su oko 14 miliona eura. Vlada i državna preduzeća imala su 10,5 miliona, a crnogorske opštine pet miliona. Prema izvještaju iz 2017, Atlas banka je imala obaveze prema državnom Investiciono razvojnom fondu (IRF) i to gotovo 8,5 miliona eura, dok su njene obaveze prema Evropskoj investicionoj banci (EIB) iznosile 8,9 miliona. Za novac koji je Atlas banka duguje EIB, garantovala je država, pa bi i taj iznos mogao pasti na leđa građana.

CBCG ni 2015. ni 2018. ne upozorava na pranje novca

Specijalno tužilaštvo preinačilo je istragu protiv Atlas banke u sumnje za pranje, kako su navodili, više od 500 miliona eura u proteklih osam godina. Međutim, u izvještajima CBCG o kontrolama Atlas banke nije navedeno ništa upozoravajuće, kada je pranje novca u pitanju. U izvještaju o kontroli iz 2015. godine navode da banka poštuje propise o sprečavanju pranja novca, da je usvojila interna akta i procedure, kao i da redovno dostavlja izvještaje o svim gotovinskim transkacijama koje su predviđene zakonom.

I u izvještaju iz 2018. godine je konstatovano isto, s tim što su navedene određene neusklađenosti, ali bez direktnih sumnji u regularnost. Tako se navodi da su u dva slučaja za utvrđivanja stvarnog vlasnika firmi korišćeni izvodi iz registra stariji od tri mjeseca, a u jednom slučaju nije provjeravana usaglašenost poslovanja klijenta sa namjenom ugovorenog odnosa. U dva slučaja nijesu pribavljana nova identifikaciona dokumenta za stvarne vlasnike firmi, a u šest slučajeva nije izvršena ponovna godišnja kontrola firmi. Navodi se i jedan zagubljen ugovor o pružanju usluga.

Na nedavnom saslušanju rukovodstva CBCG na skupštinskom odboru, saopštili su da su ovaj izvještaj poslali Upravi za sprečavanje novca, kao nadloženoj na kontrolu transakcija, ali ne i Specijalnom tužilaštvu. To znači da kontrolori CBCG nijesu otkrili njima sumnjive transakcije, koje bi ukazivale na mogućnost pranja novca i posao za tužilaštvo.

 

Goran KAPOR / Milka TADIĆ-MIJOVIĆ

No Comments

Post A Comment