Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG), počeo je sa realizacijom osmomjesečnog projekta: Ima li plana? - Prostorno (ne)planiranje, urbanizam i infrastrukturni projekti u Crnoj Gori, čiji je glavni cilj doprinos evropskim integracijama Crne Gore kroz smanjenje korupcije u sektoru urbanizma, uz povećanje informisanosti i uključenosti građana/ki u procese donošenja odluka o planiranju i uređenju prostora u Crnoj Gori.

Projektom je predviđeno da se sprovede i objavi više dubinskih istraživanja i tekstova, kao i analiza konkretnih spornih slučajeva planiranja prostora i izgradnje objekata. Najvažnija istraživanja projekta biće sadržana u bilingvalnoj publikaciji koja će biti objavljena u posljednjim mjesecima realizacije u štampanoj i u formi E-booka, dok će ključni nalazi biti predstavljeni na finalnoj konferenciji. 

Projekat je podržan je kroz program „OCD u Crnoj Gori – od osnovnih usluga do oblikovanja politika – M’BASE“ koji sprovode Centar za građansko obrazovanje (CGO), Friedrich-Ebert-Stiftung (FES), Centar za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore (CZIP) i Politikon mreža. Projekat finansira Evropska unija, a kofinansira Ministarstvo javne uprave.

Preduzećima mlađeg Đukanovića državni IRF-a u posljednjih pet godina je odobrio milione eura kroz kredite i faktoring, pod uslovima znatno povoljnijim nego u komercijalnim bankama. BB Solar je skriven iza druge firme, učestvovao i u najvrijednijem projektu u Crnoj Gori - izgradnji prioritetne dionice autoputa Bar-Boljare

Sinu aktuelnog šefa države, Blažo Đukanović, koji se godinama bavi isplativim biznisom u oblasti energetike i dobija vrijedne poslove od države, državni Investiciono-razvojni fond (IRF) odobrio je u posljednjih pet godina više od osam miliona eura, kroz povoljne kredite i faktoring (preuzimanje dugova uz određenu kamatu).

Prema podacima do kojih je došao Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG), nakon kredita od 1,5 miliona eura koji je mlađi Đukanović 2019. godine dobio od IRF-a za gradnju male hidroelektrane, državni fond mu je 2019. i 2022. godine odobrio još dva manja, kao i pet zahtjeva za faktoring u milionskim iznosima.

Iz IRF-a su kazali da se od početka 2021. godine, kada je odgovornost za vođenje IRF-a preuzelo novo rukovodstvo, postupa isključivo profesionalno i neselektivno prema svakom potencijalnom klijentu.

"Što će, sigurni smo, potvrditi svaki klijent koji je u ovom period imao komunikaciju sa službama i organima IRF-a. Na tu činjenicu smo posebno ponosni", rekao je za CIN-CG predsjednik Odbora direktora IRF-a Velizar Kaluđerović.

Fond je osnovala Vlada u cilju podsticanja i ubrzanja privrednog razvoja Crne Gore, kroz povoljne zajmove.

Blažo Đukanović u zahtjevima za kredite i faktoring, u koje je CIN-CG imao uvid, nije navodio porijeklo imovine ili sredstava, s obzirom na to da je član porodice politički eksponirane osobe.

Podaci koje je CIN-CG dobio od IRF-a putem slobodnog pristupa informacijama, pokazuju da je firma sina predsjednika države Mila Đukanovića, BB Solar indirektno, kao podizvođač učestvovala u najvrijednijem projektu u Crnoj Gori - izgradnji prioritetne dionice autoputa Bar-Boljare, koja je koštala oko milijardu eura. Mlađi Đukanović je imao poslove milionskih vrijednosti na trajnom napajanju autoputa električnom energijom.

Prije nego što je razgranao biznis, mladi Đukanović je bez ikakvog iskustva, čim je formirao firmu, od države dobio poslove u okviru Montesol projekta beskamatnih kredita za domaćinstva radi ugradnje solarnih kolektora.

U taj posao, koji je krenuo 2011. godine, mlađeg Đukanovića je, kako je pisao Monitor, Vlada uključila naknadno, raspisujući novi tender 2012. kako bi njegovoj firmi dala licencu.

Kroz taj projekat je Vlada na čijem je čelu bio Milo Đukanović, 2012. godine BB Solaru dodijelila 820 hiljada eura za ugradnju solarnih panela na UN Eko zgradi u Podgorici.

Osim ovog posla, preduzeća sina šefa države učestvovala su i u drugim značajnim poslovima sa državom - od projekata zamjene rasvjete u više crnogorskih opština, izgradnje malih hidroelektrana (mHE), ekološke rekonstrukcije Termoelektrane Pljevlja, pa do izgradnje elektro-mreže za dionicu autoputa od Smokovca do Mateševa.

Prema podacima iz Centralnog registra privrednih subjekata (CRPS) BB Solar je osnovan 2011. godine, a djelatnost mu je postavljanje električnih instalacija. Mlađi Đukanović ima 50 odsto vlasništva u toj firmi, a 50 odsto njegov poslovni partner Ivan Burzanović. Blažo Đukanović je 2014. godine s Burzanovićem osnovao i preduzeće za proizvodnju električne energije BB Hidro.

Blažu je njegov otac 2018. godine prepustio i svoju firmu Capital invest, nakon što je ponovo izabran za predsjednika države. Mlađi Đukanović je preko Capital investa suosnivač firme Kodio sa 39 odsto akcijskog kapitala. Đukanović je to preduzeće za informacione tehnologije osnovao 2018. godine sa više poslovnih partnera.

Prije ulaska u biznis, 2006. godine, kada je postao punoljetan, Blažo Đukanović je od svoga strica, vlasnika Prve banke Aca Đukanovića dobio dva poslovna prostora u tada luksuznoj zgradi Vektra u Podgorici - od 412 i 47 kvadrata.

Izgradnju Vektre, koju je gradio Dragan Brković, kum Mila Đukanovića, pratile su kontroverze. Vlada je tamo od Brkovića kupovala stanove po cijeni nekoliko puta većoj od tržišne. Koliko je poslovne prostore ogromne kvadrature tamo platila porodica Đukanović, nije poznato.

U ranijim imovinskim kartonima Mila Đukanovića, kada su prijavljivani prihodi njegovog sina dok je živio s njim, pisalo je da je Blažo te poslovne prostore izdavao za oko 11 hiljada eura mjesečno.

Kod IRF-a povoljnije do kredita nego kod strica

Krediti državnog IRF-a su najpovoljniji, jer je da bi se podstakla privreda, kamata je značajno manja nego kod komercijalnih banaka. Stric Blaža Đukanovića, Aco Đukanović, ima komercijalnu banku u Crnoj Gori, ali posljednjih godina nema podataka da je Blažo kredit uzimao kod njega.

U zahtjevima za kredite kod IRF-a, Blažo Đukanović je naveo da je njegov BB hidro ranije dobio dva manja kredita od stričeve Prve banke - jedan od 55 hiljada eura (rok otplate maj 2020), a drugi od 30 hiljada (rok otplate decembar 2019).

Kod IRF-a BB Hidro je prvi kredit od 1,5 miliona eura, za izgradnju male hidroelektrane (mHE) Bistrica u Kolašinu, dobio 2018. godine.

Kredit je dat preko komercijalne banke na rok otplate od deset godina, uz grejs period od osam mjeseci i uz fiksnu kamatu od dva odsto.

Prema podacima koje je CIN-CG dobio od Centralne banke Crne Gore (CBCG), prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa (PPKES) na odobrene kredite, koja obuhvata sve njihove troškove, 2018. godine je za privredu iznosila 5,24 odsto. 

Ugovor o kreditu između IRF i Hipotekarne banke, za korisnika kredita BB Hidro, bio je tajan sve do promjene vlasti i izbora novog Odbora direktora IRF-a. Nova uprava IRF-a s tog ugovora skinula je oznaku tajnosti 5. aprila 2021.

I ugovori o kreditima i faktoring za BB solar bivša uprava je bila proglasila tajnim.

BB solaru kredite odobrava i nova uprava IRF-a

Iako je povoljan kredit koji je BB Hidro dobio od IRF-a za posao vezan za koncesioni aranžman sa državom, godinama bio na meti kritika tadašnje opozicije i dijela NVO sektora, njegova druga firma BB Solar je od IRF-a dobila dva kredita, pokazala je dokumentacija koju je dobio CIN-CG.

Prvi iz 2019. godine iznosio je 150 hiljada eura. Drugi kredit, od 500 hiljada eura, Blažu Đukanoviću odobrila je nova uprava IRF-a 2022. godine. Oba kredita su za nabavku obrtnih sredstava, na 12 mjeseci. Prvi je odobren uz efektivnu kamatnu stopa od 4,22 odsto, a drugi uz kamtu od 3,44 odsto.

Nova uprava IRF-a pojašnjava da je kreditna aplikacija BB Solara ispunila sve uslove zahtijevane procedurama.

"Kod takvog stanja stvari, odbijanje njegovog zahtjeva predstavljalo bi nepoštovanje naših procedura koje važe jednako za sve klijente. Posebno naglašavam da nije u nadležnosti u IRF-a da cijeni i presuđuje o tome da li je neki pojedinac imovinu sticao i uvećavao korišćenjem privelegovanog statusa koji mu obezbjeđuje visokopozicionirani bliski srodnik. To pitanje je u nadležnosti  drugih subjekata, odnosno nadležnih državnih organa", rekao je za CIN-CG predsjednik Odbora direktora IRF-a Velizar Kaluđerović.

BB Solaru je u posljednjih pet godine IRF odobrio pet faktoringa (otkup dugova), čime je državni fond na određeni period preuzeo dugove BB solara prema dobavljačima kao što su Ramel, ETG group, Bjelmont, Kips, Eurozox, Team group, Siemens…

U 2019. godini IRF je BB Solaru odobrio faktoring od tri miliona eura, u novembru 2020. do 1,5 miliona, a u decembru 2021. godine milion eura.

IRF je prošle godine, i nakon promjene rukovodstva, BB Solaru odobrio dva faktoringa, jedan do 600 hiljada eura, a drugi do 2,1 milion. Protiv bivšeg rukovodstva IRF-a, na čelu sa Zoranom Vukčevićem, Specijalno državno tužilaštvo podiglo je prošle godine optužnicu zbog sumnje da su falsifikovali ugovore o radu i sebi nezakonito ugovorili pravo na isplatu otpremnine. Ooptužnica je podignuta po prijavi nove uprave IRF-a.

Vukčević je 2021. godine hapšen zbog afere Abu Dabi fond, u kojoj je budžet Crne Gore oštećen za više desetina miliona eura.

IRF je faktoring BB Solaru odobravao sa rokom dospijeća plaćanja obaveza do 180 dana, uz kamatu koja se kretala u rasponu od 2,9 do 4,2 odsto u posljednjih pet godina.

Prema podacima CBCG, prosječna efektivna kamatna stopa na faktoring u tom periodu kretala se od 2,97 do 3,74 odsto. Pored IRF-a, faktoring odobravaju dva faktoring društva.

Faktoring je finansijski posao u kojem se kupuju potraživanja za prodatu robu ili izvršenu uslugu prije dospijeća za naplatu. U konkretnom slučaju, IRF je BB Solaru platio dugove za robu i usluge, a to preduzeće je IRF-u vratilo novac za šest mjesecu uvećan za utvrđenu kamatu.

Đukanovićeva firma gradila trafostanice na autoputu

Iz faktura za usluge i opremu dostavljenim IRF-u uz zahtjev za odobravanje faktoringa, vidi se da je BB Solar učestvovao u izgradnji elektro-mreže za dionicu auto-puta od Smokovca do Mateševa, skriven iza druge firme, iako se nije prijavio na tender državnog Monteputa, raspisan sredinom 2019.

Posao vrijedan 38,2 miliona eura iz drugog pokušaja, u septembru 2019. nakon što je prvi tender poništen zbog neispravnih ponuda, dobili su podgoričko preduzeće Novi Volvox i budvansko Electro team. Novi Volvox je dao ponudu za I i III partiju, a Electro team za II partiju na ovom tenderu.

Partija I obuhvatala je izgradnju trafostanice “autoput 1” sa priključnim dalekovodima i opremanje dalekovoda u trafostanici “Podgorica 1”.  Vrijednost radova je 9.858.111, sa porezom na dodatu vrijednost.

U ugovorima sa Novim Volvoxom navedeno je da partija III, vrijedna oko 19,6 miliona eura eura, obuhvata izgradnju trafostanice sa kablovskim razvodom i sistemom daljinskog upravljanja za napajanje objekata duž trase na dionici autoputa Smokovac-Mateševo.

Poslovi u partiji II, vrijedni 8,7 miliona eura, koja je pripala preduzeću Electro team, obuhvatali su izgradnju trafostanice “autoput 2” sa priključnim dalekovodima.

Većinski vlasnik (86 odsto) firme Novi Volvox je Milan Ivanović, posredstvom firm Seed capital partners, dok je vlasnik Electro teama Jelena Milović.

Dostupne fakture iz dokumentacije predate IRF-u, pokazuju da je BB Solar angažovan na poslovima u okviru III partije, koju je na tenderu dobio Novi Volvox i koja je bila najskuplja.

Iz Electro teama su za CIN-CG rekli da BB Solar nije bio njihov podizvođač.

“Imenovana kompanija nije bila naš podizvođač na poslu izgradnje trafostanice ‘autoput 2’ 110/20kV sa priključnim dalekovodima koji smo realizovali, kao ni na bilo kom drugom projektu”, rekla je izvršna direktorica Electro teama Jelena Milović.

Na pitanje CIN-CG o udjelu BB Solara u njihovom dijelu posla i vrijednosti izvedenih radova, iz Novog Volvoxa nijesu odgovorili. Na pitanja nije odgovoreno ni iz BB Solara.

Monteput je za ovaj posao novac obezbijedio iz kredita od IRF-a. Ugovor o kreditu između IRF-a i Monteputa zaključen je u maju 2019. godine i bio je tajan sve do aprila 2021. kada je novi Odbor direktora IRF-a skinuo oznaku tajnosti.

NVO Akcija za socijalnu pravdu (ASP) ranije je objavila da je kredit Monteputu odobren uz grejs period do 36 mjeseci i fiksnu kamatu od 3,5 odsto na godišnjem nivou. Rok otplate kredita je 96 mjeseci.

Državne kompanije Crnogorski elektrodistributivni sistem (CEDIS) i Crnogorski elektroprenosni sistem (CGES) otkupiće energetsku infrastrukturu na autoputu od Monteputa, jer shodno Zakonu o energetici ove dvije firme upravljaju elektroenergetskom infrastrukturom u državi.

“Prihodi od prodaje energetske infrastrukture za potrebe napajanja električnom energijom autoputa Bar-Boljare, dionica Smokovac-Mateševo po ugovorima CEDIS-a i CGES-a planirani su u iznosu od oko 42,5 miliona eura”, piše u Planu rada Monteputa za ovu godinu.

Planirano je da otkup energetske infrastrukture bude završen ove godine kako bi Monteput vratio kredit IRF-u u punom iznosu, piše u Planu.

Prioritetnu dionicu autoputa od Podgorice do Kolašina (Smokovac-Mateševo), duga 41 kilometar, izgradila je kineska državna kompanija China Road & Bridge Corporation (CRBC). Gradnja je počela 2015. godine u vrijeme vladavine Demokratske partije socijalista (DPS) Mila Đukanovića i trajala je sedam godina, a rok za završetak radova probijan je pet puta. 

Poslovi trajnog napajanja autoputa strujom bili su među “zaboravljenima” (nijesu obuhvaćeni projektnim zadatkom i ponudom za gradnju autoputa) zajedno sa petljom “Smokovac”, vodovodnom mrežom i dijelom pristupnih puteva, što je, uz dodatne radove, cijenu izgradnje povećalo za oko 100 miliona eura.  

IRF: Klijent nije obavezan da popuni dio Upitnika o porijeklu sredstava 

Zahtjev za dobijanje kredita kod Investiciono-razvojnog fonda sadrži Upitnik o politički eksponiranim licima, u skladu sa Zakonom o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma. U Upitniku je mlađi Đukanović naveo da je član porodice osobe na istaknutom javnom položaju, ali nije popunio dio koji se odnosi na porijeklo novca ili imovine “koji su ili će biti predmet poslovnog odnosa ili transakcije”.

Na pitanje CIN-CG da li je mlađi Đukanović prekršio zakon nepopunjavanjem dijela Upitnika o porijeklu imovine, iz IRF-a su odgovorili da je on, u skladu sa procedurama Investiciono-razvojnog fonda, dostavio potrebnu dokumentaciju.

“Klijent nije u obavezi popuniti dio Upitnika koji se odnosi na porijeklo sredstava koji su predmet poslovnog odnosa, imajući u vidu da klijent podnosi Investiciono-razvojnom fondu zahtjev za odobrenje kreditnih sredstava”, rekli su iz IRF-a.

“Pandora” još čeka da je SDT otvori

Mlađi Đukanović je imao “poslove” i u inostranstvu. Globalna istraga poznata kao “Pandora papiri” otkrila je da su predsjednik Crne Gore Milo Đukanović i njegov sin Blažo 2012. godine sklopili tajne ugovore o upravljanju imovinom skrivajući se iza mreže kompanija iz Velike Britanije, Švajcarske, Britanskih Djevičanskih Ostrva, Paname i Gibraltara.

Kako je objavila NVO MANS, koja je učestvovala u istrazi Međunarodnog konzorcijuma istraživačkih novinara (ICIJ), Milo Đukanović je formirao Victoria Trust, a Blažo Capecastel Trust. Trastovi su uspostavljeni na period od 80 godina, a kompanija koja njima upravlja je ovlašćena da za račun Đukanovića može kupovati i prodavati nekretnine i firme, otvarati nove kompanije i žiro račune, davati i uzimati kredite i obavljati razne druge poslove. 

Milo Đukanović je, u odgovorima na pitanja MANS-a i ICIJ, potvrdio da je osnovao Victoria Trust, ali je kazao da nije imao nikakvih poslovnih transakcija niti otvorenih bankarskih računa i da je vrlo brzo vlasništvo prenio na sina, jer se vratio na funkciju premijera nakon što se kratko povukao.

Specijalno državno tužilaštvo (SDT) pokrenulo je 2021. godine izviđaj o ovom slučaju i saslušalo mlađeg Đukanovića dok je njegovom ocu dozvoljeno da dostavi pisano izjašnjenje.

Na pitanje CIN-CG da li je izviđaj okončan SDT nije odgovorilo.

Koncesija od oca u ime države

BB Hidro je ušao u profitabilan posao izgradnje malih hidroelektrana (mHE) jer je prethodna DPS vlast garantovala otkup električne energije po podsticajnoj cijeni.  Podsticaje su godinama plaćali i građani na računima za struju i iz državnog budžeta uz veliko protivljenje NVO i dijela javnosti, ne samo zbog milionskih podsticaja, već i zbog ugrožavanja rijeka i životne sredine.

Te poslove su dobijala preduzeća bliska prethodnoj DPS vlasti.

Za izgradnju mHE Bistrica u Kolašinu, koncesiju preduzeću mlađeg Đukanovića potpisao je u oktobru 2016. godine, upravo njegov otac dok je bio predsjednik Vlade. 

Mlađi Đukanović je koncesiju za mHE “Slatina” u Kolašinu dobio godinu kasnije, ali je nakon promjene vlasto i smjene DPS-a, Vlada Zdravka Krivokapića sredinom janura 2021. godine obustavila postupak odobravanja izgradnje malih hidroelektrana do završetka kontrole procedure i zakonitosti zaključenih ugovora o koncesiji. Odluci su prethodili višednevni protest mještana na sjeveru Crne Gore zbog devastacije životne sredine i malih rijeka.

Zbog toga je Blažo Đukanović tužio državu, tražeći naknadu štete i izmaklu dobit. Postupak u Privrednom sudu počeo je krajem februara ove godine.

Rekonstrukcija Termoelektrane i pored upozorenja

Krajem novembra 2019. godine BB  Solar je u konzorcijumu sa nekoliko firmi pobijedio na tenderu državne Elektroprivrede (EPCG) za ekološku rekonstrukciju Termoelektrane Pljevlja.

Konzorcijum kojeg čine kineska kompanija Dec International i domaće firme Bemax, BB Solar i Permonte ponudili su  54.427.700 eura za rekonstrukciju TE, koja je počela tek u aprilu prošle godine, iako je plan bio da se završi do 2021.

EPCG je u taj posao ušla i pored kritika dijela NVO, EU i stručne javnosti i upozorenja da tehnički nije moguće izvesti rekonstrukciju stare termoelektrane da bi ona zadovoljila nove, oštrije standarde evropske Direktive o industrijskim emisijama. Upozoreno je i da lider konzorcijuma, kineska kompanija neće raditi po evropskim standardima, već po kineskim koji su mnogo blaži.

Iz Energetske zajednice (EZ) Crna Gora je u februaru dobila još jedno upozorenje zbog TE, koja je još 2020. godine prekoračila 20 hiljada radnih sati dozvoljenih za period do 2023.

“Nakon isteka 20.000 sati, postrojenja mogu ostati u pogonu samo ako ispunjavaju (strože) standarde Direktive o industrijskim emisijama. To nije slučaj sa TE Pljevlja. Radni sati TE Pljevlja su istekli 2020. godine. Ovaj predmet je već otvoren od aprila 2021. godine”, naveo je Sekretarijat EZ u mišljenju koje je 9. februara ove godine uputio Vladi Crne Gore.

Na sastanku sa članovima Odbora za ekonomiju crnogorskog parlamenta  sredinom februara ove godine, predstavnici EZ su rekli da Crna Gora mora svoje zakonodavstvo uskladiti sa evropskim i do juna donijeti Nacionalni energetski i klimatski plan u kom će pisati kada i kako će se TE isključiti.

Crna Gora je jedna od potpisnica Sporazuma o EZ koja povezuje  Evropsku uniju i države jugoistočne Evrope i Crnomorskog regiona.

Ako potpisnica Sporazuma uporno ne ispunjava svoje obaveze, Ministarski savjet EZ može suspendovati određena prava iz Sporazuma, uključujući glasačka i pravo učešća na sastancima ili mehanizmima predviđenim Sporazumom, što se u januaru 2021. desilo Bosni i Hercegovini.

IRF odbio da odobri reprogram kredita Edinu Kolareviću

Velizar Kaluđerović da se potvrda da IRF postupa profesionalno i neselektivno može naći i u primjeru da su odbili zahtjev preduzeća DP Hotel Facility čiji je osnivač i vlasnik Edin Kolarević, sestrić aktuelnog predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića.

Ta kompanije je tražila reprogram kredita od pet miliona eura, a zbog odbijanja IRF-a da joj odobri reprogram pokrenula je spor pred Privrednim sudom koji je u toku.

"Dakle, IRF je i prema ovom klijentu postupio profesionalno i neselektivno odbijanjem zahtjeva za reprogram kredita, jer za to nije ispunio uslove koji se zahtijevaju našim procedurama", rekao je Kaluđerović.

Stanovi u Podgorici i na Žabljaku

Prema podacima iz katastra, Blažo Đukanović ima nekretnine na Žabljaku i u Podgorici.

U Podgorici ima stan od 200 kvadrata u zgradi na Bulevaru Svetog Petra Cetinjskog. On je taj stan dobio na poklon, piše u katastru. U Podgorici su na njega upisani i poslovni prostori od 47 i 412 kvadrata u zgradi Vektre.

Na Žabljaku Blažo Đukanović ima dva stana u zgradi Razvršja, od 124 i 75 kvadrata, kao i garažu od 17 kvadrata.

Na BB Solar u katastru je upisan stan od 93 kvadrata na Gorici, poslovni prostori u Staroj Varoši i Kruševcu, kao i nekoliko hiljada kvadrata livada u Donjim Kokotima. U vlasništvu BB Hidro je mala hidroelektrana Bistrica.

Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore je na dan 20.marta 2023.godine objavio tekst istraživačkog ćlanka u kom se obrađuje postojanje praksi sprovođenja ,,pregleda nevinosti" i himenoplastike u Crnoj Gori. Tekst upućuje na pervazivnost i štetnost ovih zdravstvenih usluga, čime se ukazuje i na značajno kršenje postulata Kodeksa medicinske etike i deontologije Ljekarske komore Crne Gore od strane članova Komore, odnosno ljekara i ljekarki koji ove usluge pružaju.

Praksa ,,testiranja nevinosti", odnosno ginekološki pregledi koji se sprovode sa ciljem i uvjerenjem da se tim putem može utvrditi da Ii je žena ili djevojčica imala vaginalni odnos - mora se obustaviti, na šta su jos 2018.godine udruženo pozvale Svjetska zdravstvena organizacija, Kancelarija za ljudska prava Ujedinjenih nacija, i Žene Ujedinjenih nacija. ,,Testiranje nevinosti" je bolno, ponižavajuce, i traumatizujuce, a sprovodi se sa ciljem da se procijeni ,,čast" ili ,,moralna podobnost" žena i djevojćica. Djevojčice i žene se ovim pregledima podvrgavaju pod prinudom i prisilom svoje najbliže okoline, a pod krinkom ,,dobrih namjera i očuvanja tradicionalnih vrijednosti". Himenoplastika predstavlja proceduru rekonstrukcije himena, kako bi se osiguralo da žena prokrvari sljedeći put kada bude imala penetrativni seksualni odnos, ne bi Ii se stekao utisak da nije imala istoriju vaginalnog odnosa. ,,Testiranje nevinosti" i himenoplastika, međutim, ne mogu biti primjer niti dobrih namjera niti univerzalnih vrijednosti, s obzirom da predstavljaju jedan od oblika nasilja nad ženama i djevojčicama, odnosno zlostavljanje u ime ,,časti". I ,,testiranje nevinosti" i himenoplastika su veoma intruzivne i degradirajuće medicinske intervencije, i mogu biti prekursori dogovorenim i prisilnim brakovima, kao i drugim oblicima nasilja i zlostavljanja u porodici ili zajednici, uključujući fizičku i emocionalnu kontrolu žena i djevojčica. Pregledi i intervencije koji se u ove svrhe sprovode su neetični, nenaučni, medicinski nepotrebni i nepouzdani, a povezani su i sa brojnim kratkoročnim i dugoročnim štetnim posljedicama po zdravlje i život ovih pacijentkinja. Ljekari i ljekarke, članovi Ljekarske komore Crne Gore, morali bi biti upoznati sa činjenicom da ,,nevinost" nije ni naučni ni medicinski termin, već socijalni, kulturološki i religijski konstrukt, a morali bi znati i da prisustvo ili odsustvo himena ne predstavlja pouzdan indikator istorije vaginalnih odnosa. Ljekari i ljekarke morali bi biti upoznati i sa obiljem istraživanja koja potvrđuju direktnu povezanost ,,testiranja nevinosti" i himenoplastike sa devastirajućim efektima na fizičko i mentalno zdravlje i socijalno blagostanje žena i djevojčica.

U tekstu Centra za istraživačko novinarstvo navodi se i da su iz Ministarstva zdravlja dobili informaciju da "nijednim zakonskim propisom jz oblasti zdravstvene zaštite nije propisano sprovođenje ovog pregleda, niti on spada u domen zdravstvene zaštite", te da su iz tog ministarstva ustvrdili da je "pitanje kršenja ljudskih prava kakvo su pregledi "nevinosti" - "u domenu drugih institucija". Želimo da istaknemo i da podsjetimo i Ministarstvo zdravlja, ali i sve druge ustanove i građane Crne Gore, da zaštita osnovnih ljudskih prava i prevencija nasilja pripadaju domenu svih institucija, a da ukoliko se radi o kršenju ljudskih prava i nasilju u okviru zdravstvenog sistema Crne Gore, bilo da se radi o javnom ili privatnom zdravstvenom sektoru, onda su takvi incidenti i te kako u domenu i interesa i nadležnosti Ministarstva zdravlja.

Zakon o pravima pacijenata, koji se odnosi na sve one osobe koje u Crnoj Gori ostvaruju zdravstvenu zaštitu kao i na sve subjekte koji zdravstvenu zaštitu pružaju, naglašava da se u ostvarivanju prava utvrđenih ovim zakonom obezbjeđuje poštovanje ljudskog dostojanstva, fizičkog i psihičkog integriteta i zaštita tih prava. Međunarodni kodeks medicinske etike koji donosi Svjetska medicinska asocijacija naglašava i da se ljekari u pružanju zdravstvene zaštite, moraju pridržavati principa pravičnosti a što ukljućuje i bavljenje nejednakostima koje se odnose na zdravlje i zdravstvenu njegu, determinantama tih nejednakosti, kao i bavljenje kršenjem prava pacijenata i zdravstvenih radnika. "Pregledi nevinosti", koji su višestruko i dalekosežno štetni, koji se rade na štetu dostojanstva, fizičkog i psihičkog integriteta pacijentkinja koje su im podvrgnute, kako značajan korpus istraživanja, kao i vazeći stavovi krovnih međunarodnih autoriteta poput Svjetske zdravstvene organizacije i Ujedinjenih nacija potvrđuju, i te kako se tiču propisa iz oblasti zdravstvene zaštite i morali bi biti u domenu interesovanja Ministarstva zdravlja.

Kodeks medicinske etike i deontologije Ljekarske komore Crne Gore propisuje da je ljekar u obavezi do se u svom radu pridržava vazećih standarda medicinske nauke i etičkih principa. Odluke ljekara moraju da se zasnivaju isključivo na postupcima koji osobi olakšavaju trpljenje i ostvaruju zdravlje, poštujući pri tom prava, slobode, autonomiju i dostojanstvo svake osobe. Profesionalni odnos ljekara prema pacijentu ne smije biti uslovljen bilo kojim neetičkim razlogom. Budući da sprovođenje "testiranja nevinosti" nema utemeljenja ni u nauci ni u etici, pa predstavlja viktimizaciju i traumatizaciju pacijentkinja i pričinjava im patnju i trpljenje, da narušava prava slobode, autonomiju i dostojanstvo žena i djevojčica, učestvovanje u ovim praksama predstavlja tešku povredu Etičkog kodeksa. Etički kodeks nadalje naglašava da je obaveza ljekara da svoju profesionalnu aktivnost obavljaju savjesno, po pravilima medicinske struke i sa potrebnom pažnjom, u skladu sa načelima medicinske etike i deontologije i načelima čovječnosti, te da se u svom radu vode principima dobročinstva, nanošenja najmanje štete i principima pravičnosti. Baveći se "testiranjem nevinosti" ljekari i ljekarke krše sve navedene principe.

Ljekar je, u skladu sa Kodeksom, dužan i da u svom djelovanju čuva ugled i dostojanstvo profesije, te da svim svojim sposobnostima čuva plemenitu tradiciju ljekarskog poziva, održavajući visoke standarde stručnog rada i etičnog ponašanja prema pacijentu i njegovim bližnjima, kao i prema zdravim osobama. Međunarodni kodeks medicinske etike nadalje podvlači i da ljekar treba da izbjegava da djeluje na način koji može da oslabi poverenje javnosti u medicinsku profesiju. Kako bi održali to povjerenje, ljekari moraju od sebe i svojih kolega ljekara zahtijevati da se pridržavaju najviših standarda profesionalnog ponašanja, i moraju biti spremni da nadležnim organima prijave ponašanje koje je u suprotnosti sa principima ovog Kodeksa. Učestvovanjem u neetičnim i diskriminatornim praksama nasilja nad ženama, svaki ljekar ili ljekarka koji pružaju usluge ,,testiranja nevinosti" i himenoplastike, ne samo da nanose nesagledivu štetu svojim pacijentkinjama i društvu u kome živimo, već značajno narušavaju ugled i dostojanstvo ljekarske profesije i podstiču nepovjerenje pacijenata u zdravstveni sistem i pružaoce usluga u njemu, a što može imati ozbiljne posljedice po zdravlje i život svih građana.

Posjećamo i da je, u skladu sa Kodeksom medicinske etike i deontologije, ljekar u obavljanju svog poziva samostalan i nezavisan, a za svoj rad snosi ličnu odgovornost pred pacijentima i društvom. Ljekar, u skladu sa Kodeksom, ima pravo i da odbije svaki pokušaj pritiska od strane kolega, pacijenata ili drugih lica, ukoliko ti zahtjevi protivurječe principima Etičkog kodeksa, profesionalnim dužnostima ili zakonu. U slučaju da se na ljekara vrši pritisak da postupi protivno svojoj savjesti ili profesionalnom uvjerenju, ima pravo da zatraži pravnu i društvenu podrsku obraćanjem Komori i drugim nadležnim institucijama. Svi ljekari i ljekarke koji ne pružaju adekvatan otpor eventualnim pritiscima da postupe suprotno medicinskoj etici i profesionalnim standardima, te u svom radu pružaju usluge ,,testiranja nevinosti" i himenoplastike, za svoje postupke treba i da odgovaraju pred nadležnim institucijama i pred društvom. Komisija za etička pitanja i deontologiju i Ljekarska komora, sa druge strane, pružaju punu profesionalnu i pravnu podršku svim onima koji se ovakvim praksama suprotstavljaju.

Međunarodni kodeks medicinske etike Svjetske medicinske asocijacije propisuje da je primarna dužnost ljekara da promoviše zdravlje i blagostanje pacijenata pružanjem kompetentne i saosećajne zdravstvene njege u skladu sa dobrom medicinskom praksom i profesionalnošću. Ovaj medunarodni kodeks takođe naglašava da ljekar ima odgovornost i da doprinese zdravlju i blagostanju populacije koju opslužuje i društva u cjelini, uključujući i buduće generacije.,,Testiranje nevinosti" i himenoplastika štete ne samo zdravlju i blagostanju današnjih, nego i budućih generacija, s obzirom da osnažuju socio-kulturološke norme koje podržavaju nejednakost žena, uključujući stereotipne i diskriminatorne stavove o moralu i seksualnosti fona, i imaju za cilj uspostavljanje i održavanje kontrolisanja žena i djevojčica. ,,Testiranje nevinosti" je višestruko štetno i predstavlja kršenje osnovnih ljudskih prava koja su zagarantovana kako Univerzalnom deklaracijom o ljudskim pravima Ujedinjenih Nacija, tako i Ustavom Crne Gore -pravo na zaštitu od diskriminacije na osnovu pola, pravo na život, slobodu i sigurnost, osobe, pravo na zaštitu od okrutnog, nečovječnog iii ponižavajućeg postupanja, pravo na najviši dostupan nivo zdravstvenih usluga, a krši i prava djeteta, ako se radi o maloljetnoj djevojčici. U skladu sa Međunarodnim kodeksom medicinske etike, ljekar nikada ne smije učestvovati u djelima mučenja ili drugim okrutnim, nehumanim ili ponižavajućim postupcima i kazama, niti ih omogućavati.

Komisija za etička pitanja i deontologiju Ljekarske komore Crne Gore najstrožije osuđuje prakse ,,pregleda nevinosti" i himenoplastike, upozorava sve članove Ljekarske komore da su ovakve prakse duboko suprotne etičkim i stručnim načelima, da predstavljaju tešku povredu Kodeksa medicinske etike i deontologije Ljekarske komore Crne Gore, kao i tešku povredu ljudskih prava pacijentkinja koje su ovim intervencijama podvrgnute, te poziva sve one koji su imali iskustvo ovih intervencja da iste prijave Ljekarskoj komori i drugim nadležnim institucijama, kako bi se prava svih građanki zaštitila, a štetne prakse i njihovi praktikanti sankcionisali u skladu sa zakonom, domaćim i međunarodnim etičkim i pravnim standardima.

Komisija za etička pitanja i deontologiju
Ljekarske komore Crne Gore
Predsjednica
Dr Tea Dakić, mr sc.bioet. s.r.
Podgorica, 24. 3. 2023.godine

Centar za građanske slobode (CEGAS) je prateći unutrašnji nadzor državnih tužilaštava uočio nepostojanje interne kontrole među tužilaštvima, iako ga Zakon eksplicitno nalaže. SDT niko nije kontrolisao za vrijeme GST Katnića, a izostao je značajan nadzor i u drugim tužilaštvima. Odgovornost za ovakav vid propusta je izostala. Nad SDT-om je prvi put vršen nadzor za 2016.godinu, pa je tek u 2021-oj započet – 29.januara 2021. Odlukom vd VDT-a. Odluka se zbog kadrovskih promjena mijenjala dva puta tokom iste godine, sa posebnim osvrtom na nadzor nad SDT-om.

Po Zakonu o državnom tužilaštvu Crne Gore Vrhovno državno tužilaštvo najmanje jedanput godišnje vrši analizu rada državnih tužilaštava, pa je jasno o kojem se zaostatku radi.

Prema podacima iz državnog tužilaštva nadzor nad višim državnim tužilaštvima u Podgorici i Bijelom Polju izvršen je u četvrtom kvartalu 2022.godine, dok je nadzor nad SDT-om i dalje u toku.

CEGAS ne čudi dužina trajanja nadzora, s obzirom na značajna kašnjenja i stalne kadrovske izmjene, ali čudi činjenica da Vrhovno državno tužilaštvo na pitanje CEGAS-a o postojanju dokumenta Plana nadzora za 2023. godinu daje odbijajuće Rješenje, u kojem se navodi da Vrhovno državno tužilaštvo ne posjeduje akt/dokument koji sadrži tražene podatke.

Kako u 2022-oj godini nije vršen nadzor od viših državnih tužilaštava ka osnovnim, čudi činjenica da Više državno tužilaštvo Podgorica još uvijek nema izrađen poseban Plan nadzora za 2023., već nas je informisalo da je ono u aktu Programa rada za 2023. predviđeno, ali nije jasno određeno nad kojim osnovnim tužilaštvima će biti sproveden nadzor.

Više državno tužilaštvo u Bijelom Polju na isto pitanje CEGAS-a o Planu nadzora za 2023. godinu odgovara da je u toku proces ocjenjivanja državnih tužilaca i rukovodilaca državnih tužilaštava, pa tek nakon što budu svi ocijenjeni će biti utvrđen i Plan nadzora za 2023.godinu.

Više državno tužilaštvo Podgorica smatra da ima vremena za donošenje posebnog plana nadzora za 2023., iako smo pri kraju prvog kvartala, što čini lošu praksu za davanje mogućnosti transparentnosti i praćenja od strane civilnog sektora.

Uzimajući u obzir značaj unutrašnje kontrole u tužilačkom sistemu, CEGAS je mišljenja da Planovi nadzora moraju biti definisani i jasni najdalje u prvom mjesecu tekuće godine, kako bi i ovaj vid kontrole bio dovoljno određen i transparentan.

Tim CEGAS-a

U pominjanju Prostornog plana posebne namjene (PPPN) Bjelasica i Komovi iz 2010 godine pri početku projekta Ski centar ”Žarski” u drugom dijelu mandata Vlade Duška Markovića, Opština Mojkovac (nekad i sad kako gleda na razvojni projekat Skijalište Žarski-Mojkovac) itd. ima mnogo tačnosti. Međutim,  ima zamjene teza iz razloga ne posjedovanja određenih informacija ili uticaja nekih privatnih interesa iz susjedstva, a da autorka nije bila u spoznaji istih. Nova lokalna vlast u Mojkovcu, kada je formirana prije godinu dana u kojoj sam resorni potpredsjednik za investicije i razvoj, u listi prioritetnih projekata pod brojem jedan je upravo nastavak radova na skijalištu “Žarski” i spajanju “Žarskog” i “Cmiljače” na teritoriji Bijelog Polja. Samim postupkom spajanja ovo skijalište obuhvata 25 km staza. Po mišljenju i ocjeni mnogih i najvećih stručnjaka i prvaka u ovom sportu iz bivše SFRJ, Borisa Strela, Bojana Križaja, prof. Voja Tomića (jednog od direktora zimske olimpijade u Sarajevu) ovo skijalište jedinstveno je po mnogo čemu. Činjenica da je korona uslovila određeni zastoj na ovom projektu kao i tranzicija vlasti prošle Vlade. S tim u vezi, slobodno mogu da kažem da je sa državnim budžetom aktuelne Vlade usvojenim u Skupštini Crne Gore, kao i nedavnom posjetom Mojkovca premijera Dritana Abazovića zajedno sa pet ministara, stavljena tačka na neke dileme i neke private interese i uticaje iz susjedstva. Uspjeli smo da za kratko vrijeme uradimo dosta toga da ove građevinske sezone punim zamahom nastavimo radove koje smo pokrenuli prošle građevinske sezone. Mnogo je tu posla urađeno u prethodnoj godini oko projektne dokumentacije, nastavka eksproprijacije. Intezivno se radi oko projekta postavljanja treće žičare koja će spajati Mojkovac i Bijelo Polje. Nastaviće se i završiti ove godine preostalih trećinu staza na Bjelogrivcu na skijalištu “Žarski”.  Raskinuti su već neki ugovori oko elektro dalekovoda, dorađuje se projektna dokumentacija za isti, kako bi se ukomponovali i riješili razni problemi oko imovinskih odnosa, kao i problemi tehničke prirode. Napravljeno je ovih dana i završeno nekoliko projekata oko trafostanica za dvije zičare u baznoj stanici “Žarski”. Takođe, putna infrastruktura je sa dijela mojkovačke strane urađena u procentu od preko 50 odsto, gdje je glavni dio posla odrađen u smislu teških zemljanih, betonskih radova i konstrukcija. Takođe, gradnja mosta preko Tare, po riječima direktora Uprave za saobraćaj gospodina Vuksanovića, počinje početkom građevinske sezone, jer je sva projektna, odnosno tenderska dokumentacija, kao i ostali pripremni radovi završeni. Dakle, sve je  spremno za početak, ovaj most je predviđen da spaja magistralni put sa regionalnim putem prema Lubnicama-Beranama, a ujedno taj put je polovina puta do skijališta “Žarski”. U fazi je doprojektovanje preostalog dijela puta do Žarskog, kako bi se prevazišli nastali problemi klizista i nepoštovanja projektne dokumentacije, nepredviđenih okolnosti, itd. U većem dijelu grubi građevinski i zemljani radovi su završeni. Raspisani su tenderi i uskoro još nekoliko projekata ulazi u završnu fazu i to oko puta kao i vodosnadbijevanja bazne stanice na “Žarskom”, kao i još mnogo toga oko spajanja puta “Cmiljače” i “Žarskog” - parkirališta. Lokalna uprava sa resornim Ministarstvom finansija i drzavne komisije radi na rješavanju imovinskih odnosa za postavljanje pomenute treće žičare-šestosjeda i nadamo se da ćemo zajedno sa  građanima raditi na opšte zadovoljstvo.  

Napominjem da je ovaj projekat počela Vlada Duška Markovića u drugom dijelu mandata kao što je i u tekstu prethodno i navedeno, kako ja to umijem da kažem “u drugom dijelu mandata kada se otrgao od Mila Đukanovića i okrenuo rodnom sjeveru i Mojkovcu” - do sad je uloženo oko 30 miliona. Ovogodišnjim državnim  budžetom je za “Cmiljaču” i “Žarski” predviđeno oko 10 miliona uz žičaru vrijednu 6 miliona, koja spaja ova dva skijališta, dok je ukupna investicija vrijedna 15-16 miliona. Na nama je - lokalnim upravama Mojkovac i Bijelo Polje da pomognemo Upravi za kapitalne projekte oko realizaciji ovog zajedničkog projekta, sa kojom imamo odličnu komunikaciju kao i direktorom Uprave gospodinom Esimom Bećovićem, gdje se ne čeka na sastanak, već se isti zakazuje telefonski, a i mnogi poslovi tako se tako i završavaju. Ministarstvo ekonomskog razvoja je nedavno napravilo Operativni tim, a takođe je i Ministarstvo finansija delegiralo državnog sekretara Miloša Medenicu da koordinira ovim projektom. Naravno, lokalna uprava Mojkovac se ranije samoorganizovala i pokrenula ovaj projekat, koji je činjenično zbog spleta okolnosti, koje sam naglasio, bio u određenom zastoju dvije godine. Određene štete koje su nastale na pristupnom putu u najvećoj mjeri prouzrokovane velikom elementarnom nepogodom - poplavama, dijelom zbog ne baš dobroj konzervaciji gradilišta koju je bio dužan da uradi izvođač radova, na kraju građevinske sezone, će biti riješeni, kao i oko problema oko opreme, pri čemu ugovarači montiranja opreme i izvođenja tih radova moraju izvršiti primopredaju radova u ispravnom stanju. Postoji sigurno propusta, ali svako će imati svoj dio naknadnog troška od izvođača do investitora, ako nije zaštitio gradilište i opremu. Mislim da pojedini to žele predstaviti iz tendencioznih razloga, kako bi se predstavilo da ovaj projekat neće zaživjeti i kako bi neki privatni profiteri ušićarili. Mi im poručujemo iz lokalne uprave Mojkovac kao i Bijelo Polje da je ovo projekat važan za sjever i za Crnu Goru, a ova zimska sezona je pokazala da je ovaj projekat potreban i bitan radi rasterećenja cjelokupne infrastrukture Kolašina i Skijališta Crne Gore. 

Naglašavajući, potvrđujem da i ove godine na Bjelogrivcu i Turjaku, tj. na skijalištima “Žarski” i “Cmiljača” ima ubjedljivo najviše snijega u regionu, zbog svoje dispozicije, sjeverno i prirodno orjentisanih ski staza. Kada sve bude u funkciji produžetak zimske sezone će na ovom budućem skijalištu sigurno trajati u produženom vremenu od 15 dana, što su konstatacije ne moje nego svjetskih  stručnjaka još poodavno kada se rađala ova ideja, prije 30 godina.

Pošto su prisutni razni lobisti oko ovog projekta kako bi ovo osporili ili usporili, koristim i ovu priliku da još jednom pitam neke, zar je normalno da uloženih  30.000.000 eura u ski centre „Žarski“ i “Cmiljaču“ ode u staro gvožđe? Treba li da propadne ovolika investicija i da se ne valorizuju ovakve prirodne ljepote, koje su najbolje okarakterisali vrhunski stručnjaci da su ovi tereni raj na zemlji i neviđeno prostranstvo sa svim elementima savremenog ski rizorta, kojima može da pozavidi Evropa. 

Zamjena je teza u zadnjem dijelu teksta gospođe Jelić, odnosno očito da su informacije onog ko ih je davao bile tendenciozne, vezano za sami početak ovog projekta, i nijesu tačne. Pominje se da se opštinska Agencija za investicije i razvoj Mojkovac da se protivila ovom projektu, a sadašnja lokalna uprava isti vidi kao razvojnu šansu. Tada sam kao direktor Agencije, kada se radilo oko Prostornog plana posebne namjene (PPPN) Bjelasica i Komovi iz 2010. godine, učestvovao u davanju primjedbe na projekat da se kroz PPPN ne ucrtava i ne pribjegava tolikoj urbanizaciji sa 7000-8000 ležajeva. Strategija je bila i ostala ista, sadašnja lokalna vlast, s obzirom da projekat skijališta više niko ne može zaustaviti, je za to da se ogromni prostorni potencijali za gradnju hotelskih kapaciteta prave u samom gradu Mojkovcu, a da se reviduje takav PPPN za Bjelasicu, a ne da je kako je u tekstu navedeno Opština Mojkovac ili njena Agencija bila protiv projekta skijališta, već protiv masovne gradnje na Bjelasici. Mi ćemo sada upravo donijeti određene odluke u ovom smjeru. Ne želimo da od Mojkovca pravimo nerazvijenu Rašku, a “Kopaonik “ gradimo na Bjelasici.

Koliko smo mi svi u Mojkovcu za ovaj trodecenijski projekat, nevezano za određene razlike, govori Glavni projekat puta 2007/8. godine koji smo napravili            (istine radi, realizacija je otišla drugom trasom iako je to određena greška, ali na to je stavljena tačka), govori i grandiozna maketa iz tog vremena skijališta na “Žarskom” na 3-4 m2 , koja se nalazi u kancelariji Skijališta u Mojkovcu. Upravo sam tada bio direktor Agenciji za Investicije i razvoj, a nakon 15 godina pauze u izvršnoj opštinskoj vlasti (kada sam ukazivao da nema obmane naroda da se skijalište u Mojkovcu  mora završiti ), sada smo punim jedrima zaplovili u realizaciji ovog za Mojkovac i Bijelo Polje važnog projekta.

A profiterima poručujem, država neće više nikada biti “krava muzara” gdje ona ulaže pare, a ekstraprofiteri ne žele da ulažu već da skidaju kajmak tj. da prigrabe profit za sebe. Takvi nam ne trebaju, već zdravi investitori koji se već javljaju i iskazuju određenu zainteresovanost. Država je pokazala snagu sa više odluka ove Vlade, vrativši trajekte, Željezaru, Luku-e , Elektroprivredu, itd. Nadamo se da će nastaviti i na sjever, a kada dolazite na sjever autoputem tim povodom, preporučujem Vladi da se zadrže u Kolašin, pa dalje.

Uz zahvalnost autorki teksta CIN-CG, a u nemanju dovoljno informacija, tj. dobijenih i sagledanih iz jednog ugla-centra, vjerovatno i ne znajući namjere tih centara da nijesu dobronamjerni ni Mojkovcu ni Bijelo Polje, a ni građanima cijele Crne Gore, ipak ste podstakli i upozorili na neke promašaje koji su evidentno bili na ovom projektu. Na početku, da mi koji sada to radimo - nastavljamo ne napravimo slične greške. Zahvaljujemo se i stojimo na raspolaganju, da preko medija potstaknemo sve da ažurnije dovršimo ovaj značajan projekat. Ponoviću svoju tezu “Vlada koja ne završi ovaj projekat 2025-2026. nije Vlada koja treba da ima podršku ni Mojkovca ni Bijelog Polja, pa ni sjevera”. Ličnu odgovornost ću osjećati ukoliko se ne realizuje ovaj projekat, ali će u tom slučaju i javnost biti obaviještena. Znam da se to neće desiti. Vlada je čvrsto stala iza ovog projekta, što se vidi iz kapitalnog Budžeta za 2023. godine, a mi iz lokalnih uprava moramo biti maksimalno uključeni i biti servis Upravi kapitalnih projekata i drugim državnim institucijama i ministarstvima. Jedino zajedno možemo uz podršku i razumijevanje građana oko rješavanja imovinskih odnosa. Apelujem da ne shvataju opštine i Vladu drugom stranom, već kao partnere da zajednički odradimo posao, kako za ovaj projekat tako i za druge razvojne projekte.

Bjelasica je jedna od rijetkih planina koja ima ovakve ljepote, oslanja se na pet opština koje će povezane sa autoputem biti jedno bijelo more na sjeveru, gdje treba redom osmisliti ulaganje u zimsku i ljetnju turističku infrastrukturu. A sa razvojem ski rizorta na Bjelasici, postajemo privlačni za planinski i seoski turizam što je u posljednje vrijeme, posebno posle korone, sve izraženije. Tako da sjever postaje destinacija za cjelogodišnji turizam kroz ovakav razvojni potencijal, što je Vlada prepoznala i opredijelila značajna sredstva kako za Bjelasicu tako i za Hajlu. Sa već prepoznatljivim Durmitorom, dobrom uvezanošću infrastrukture otvara se i mijenja sjever u ekonomskom smislu, a lokalne uprave će postajati samoodržive!

mr Ivan Ašanin dipl.ing građ.
Potpredsjednik Opštine Mojkovac

Odgovor novinarke Andree Jelić:

Nepotrebnim i štetnim medicinskim postupcima urušavaju se osnovni etički principi i zdravlje pacijentkinja, a himenoplastika se čak reklamira na sajtovima nekih klinika

Đurđa RADULOVIĆ

Baš smo jutros imali jedan slučaj. Roditelji su doveli kćerku tinejdžerskog uzrasta na pregled “nevinosti”, kaže za CIN-CG doktorka iz jednog doma zdravlja na sjeveru zemlje čije je ime poznato redakciji.

Pregled “nevinosti” je ginekološka praksa kojoj je cilj da utvrdi da li je djevojka imala vaginalni odnos i podrazumijeva pregled himena, tanke membrane na vaginalnom otvoru. Ovaj postupak nekad podrazumijeva nasilniji penetrativni test.

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO), Žene Ujedinjenih nacija i Kancelarija Ujedinjenih nacija za ljudska prava u zajedničkom dokumentu “Eliminisanje testiranja nevinosti” iz 2018. apelovali su na vlade širom svijeta da zakonski zabrane ovu vrstu pregleda, a na medicinsko osoblje da ni pod kojim uslovima ne obavljaju kontrolu “nevinosti”.

”Ovim nepotrebnim i štetnim testom krši se više ljudskih prava i etičkih standarda uključujući osnovni princip medicine - ne učiniti nekom nešto nažao. Osim toga, ne postoji naučni dokaz da bilo koja vrsta testa ‘nevinosti’ može dokazati da li je žena ili djevojčica imala vaginalni odnos ili ne”, objašnjava se u ovom dokumentu SZO i organizacija UN-a.

”Makar jednom mjesečno roditelji dovode kćerke na pregled ‘nevinosti’. Govorimo o većinskoj populaciji. Predrasuda je da su to samo Romkinje. Dolaze iz različitih krajeva Crne Gore”, kaže za CIN-CG pomenuta doktorka.

Ukoliko daju pristanak, djevojke se podvrgavaju kompletnom ginekološkom pregledu, a rezultati testa su povjerljivi, objašnjava ona.

”Dešava se da djevojka dođe sama na pregled i traži potvrdu da je nevina iz samo njima poznatih razloga”, rečeno nam je iz drugog doma zdravlja u Crnoj Gori.

Novinarka CIN-CG-a je kontaktirala brojne privatne klinike širom Crne Gore raspitujući se o pregledima “nevinosti”. Iz svake klinike je odgovoreno da se pregled himena može uraditi i u skladu sa tim dobiti medicinska potvrda.

Iz jedne poznate privatne ustanove u Podgorici, novinarki CIN-CG-a rečeno je da šesnaestogodišnja tinejdžerka može uraditi test “nevinosti” isključivo uz pratnju roditelja. To je suprotno svim principima ljekarske tajne.

U nekim drugim državama i roditelji i ljekar bi bili krivično gonjeni zbog ove prakse. Na primjer u Velikoj Britaniji, ali i na Kosovu, je testiranje “nevinosti” krivično djelo bez obzira na to da li je djevojka dala pristanak.

”Nevinost nije medicinski ili naučni termin, već socijalni, kulturni i religiozni konstrukt koji predstavlja diskriminaciju žena i djevojčica i čini ogromnu štetu na globalnom nivou pokušajući da ograniči žensku seksualnost na polje braka”, stav je SZO.

”Ako ginekolog napiše potvrdu da je pacijentkinja ‘nevina’, direktno učestvuje u kršenju ljudskih prava i dodatno produbljuje ponižavanje žena u zajednici”, kaže u razgovoru za CIN-CG Marina Mijatović, advokatica iz Srbije, čija je specijalnost prava pacijenata i uključena je u rad više organizacija koje pružaju besplatnu pravnu podršku pacijentima.

To što zakon eksplicitno ne prepoznaje testiranje i potvrde o “nevinosti” ne smije biti opravdanje za obavljanje ovih pregleda, objašnjava Mijatović.

Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) u decembru prošle godine pisao je o problemu testiranja “nevinosti” mladih Romkinja. Učinili smo to nakon što smo saznali da roditelji dovode djevojke na preglede himena u neke od domova zdravlja. Tada nam je iz Doma zdravlja (DZ) Podgorica rečeno da se pregled obavlja samo uz pristanak djevojke, a da se roditelji šalju na razgovor sa socijalnim radnikom. Iz socijalne službe DZ Podgorica kazali su za CIN-CG da ti roditelji uglavnom ne dođu na razgovor sa socijalnim radnikom.

Zabranjeno u javnom zdravstvu, ali legalno u privatnom?

”Nijednim zakonskim propisom iz oblasti zdravstvene zaštite nije propisano sprovođenje ovog pregleda, niti on spada u domen zdravstvene zaštite”, kazali su za CIN-CG iz Ministarstva zdravlja Crne Gore.

Međutim, iz ovog Ministarstva tvrde da je pitanje kršenja ljudskih prava kakvo su pregledi “nevinosti” “u domenu drugih institucija”.

Iz ovog Ministarstva tvrde da “ukoliko bilo ko ima saznanja da se ovi zahvati dešavaju u javnim zdravstvenim ustavama, dužan je da to prijavi nadležnim organima”. Međutim, oni su se potpuno ogradili od nadležnosti nad privatnim sektorom.

”Ministarstvo zdravlja do sada nije dobilo inicijativu za zabranu pregleda ‘nevinosti’ u privatnim klinikama. Ukoliko se ona pojavi svakako će biti razmatrana u skladu sa najvišim standardima medicinske etike”, naveli su oni.

CIN-CG je u vezi sa ovim problemom postavio dodatna pitanja Ministarstvu zdravlja - ko je nadležan nad privatnim zdravstvenim institucijama, i kako to da je tamo moguće raditi zahvate i preglede koji nijesu dozvoljeni u javnom sektoru. Nije bilo objašnjenja.

Iz Ministarstva pravde tvrde da ne mogu raditi ništa da se spriječi ova pojava, jer nije u njihovoj nadležnosti.

”Krivični zakonik Crne Gore propisuje krivična djela protiv života i tijela, ali navedena pojava nije kao krivično djelo propisana. Definisanost nekim drugim, posebnim aktom za koji nije nadležno naše Ministarstvo, bi bilo cjelishodno u smislu prevencije ovakve pojave”, kazali su iz ovog Ministarstva za CIN-CG.

Poznati ljekari rade himenoplastiku u Crnoj Gori

”Krvarenje pri razdjevičenju nakon ove operacije je izraženije nego kod defloracije prirodnog himena”, navodi se u reklami na veb stranici jedne od klinika koje obavljaju himenoplastiku u Podgorici. Dalje se kaže da ova operacija “rješava etičke, a ne estetske probleme”, te se dodaje da “žena ovom operacijom suzbija osjećaj krivice”.

Diskriminatorni stav o ženskoj “nevinosti” u Crnoj Gori podržavaju i poznati ginekolozi koji u privatnim klinikama obavljaju zahvate himenoplastike, takozvanog povraćaja “nevinosti”.

U zajedničkoj noti iz 2007. godine pod nazivom “Eliminisanje genitalnog sakaćenja žena” brojne kancelarije UN i SZO upozoravaju da rekonstrukcija himena spada pod definiciju genitalnog sakaćenja žena, iako se tradicionalno ne smatra nasilnim činom i legalna je u nekim zemljama. Prema SZO svaka vrsta nemedicinske intervencije koja prouzrokuje štetu na genitalijama smatra se sakaćenjem.

”Izlaganje bilo koje osobe takvoj proceduri je neprihvatljivo”, kaže za CIN-CG Srđan Medan, direktor Klinike za ginekologiju i akušerstvo Kliničko-bolničkog centra Crne Gore (KCCG). On je objasnio da se u toj ustanovi ne radi himenoplastika već isključivo operacije koje rješavaju konkretne funcionalne ili estetske probleme.

”Izvođenje ovog zahvata je višestruko štetno i kosi se sa moralnim normama svakog pojedinca. Procedura se može uporediti s nasilnim intervencijama koje se izvode na genitalijama djece u nerazvijenim zemljama zbog određenih religijskih ubjeđenja”, rekao je Medan.

U nekoliko poznatih privatnih klinika koje je novinarka CIN-CG kontaktirala saopšteno je da ove zahvate obavljaju poznati crnogorski ginekolozi-akušeri, a cijene se kreću od 600 do 950 eura, zavisno od toga da li je uključena opšta anestezija.

Novinarka CIN-CG-a, pokušala je da dođe do dodatnih informacija: koje su posljedice zahvata, da li je bolan itd. Iz svih klinika je rečeno da je neophodno zakazati pregled i razgovarati s doktorom. Na pitanje, kakva su iskustva klijentkinja i da li su zadovoljne srdačnim tonom nam je u jednoj klinici odgovoreno: “Naravno”.

CIN-CG je kontaktirao više ljekara za koje se tvrdi da obavljaju ovaj zahvat u Crnoj Gori. Nijedan nije htio da detaljnije razgovara, ili su u potpunosti odbili razgovor. Dva ljekara sa kojima je CIN-CG razgovarao tvrde da himenoplastika pomaže djevojkama “psihički”.

”Ima žena koje imaju potpuno očuvan himen i na porođaju, a ima onih koje se rode bez himena”, objašnjava jedan od ljekara.

”Himenoplastika ženama pomaže psihički. To su uglavnom djevojke koje su odrasle uz štetna patrijarhalna uvjerenja”, kaže ovaj ljekar.

I region je tržište

CIN-CG je preko više upućenih izvora saznao da djevojke odlaze na ovaj zahvat i u druge zemlje regiona - Srbiju i Albaniju.

Jedan ljekar iz Beograda koji tvrdi da je uradio preko 1000 intervencija himenoplastike kazao je za CIN-CG da obavi desetak ovih zahvata godišnje ženama iz Crne Gore. Tvrdi da one trpe zlostavljanje članova porodice ako nisu “nevine”.

”’Nevina’ djevojka se udala i prve bračne noći mladoženja diže frku da je prevaren jer nije krvarila. Zvala me njena sestra koja je ‘nevina’, ali ipak želi operaciju, da bi jače krvarila kad se uda”, kaže ovaj ljekar.

Objašnjava da klijentkinje dolaze najčešće same, nekad sa bratom ili sa momkom.

”Jednom momku roditelji nisu dali da se oženi djevojkom jer nije ‘nevina’, iako je ona prvi seksualni odnos imala sa njim. On ju je doveo da joj uradimo himenoplastiku i da potom traži sreću s novim partnerom”, kazao je ovaj ljekar.

Himenoplastika radi dokazivanja “nevinosti” predstavlja kršenje ljudskih prava, kaže advokatica Mijatović.

”Sadržina tekstova koji na sajtovima reklamiraju himenoplastiku podržava podređeni položaj žena i diskriminaciju isticanjem da procedura pomaže ženama da se izbjegne njihova stigmatizacija”, objašnjava Mijatović

Žene i djevojke su prisiljene da se podvrgnu ovim procedurama, često pod pritiskom članova porodice radi očuvanja takozvane časti, osiguravanjem da žena uđe u brak “čista”, navodi se u preporukama Vlade Velike Britanije za himenoplastiku i preglede “nevinosti”.

U toj zemlji je, uz preglede “nevinosti”, od prošle godine kriminalizovana i himenoplastika - kako za ljekare i klinike koji obavljaju ili nude, tako i za sve koji posreduju, što su obično članovi porodice.

I u drugim državama Evrope gdje postoji ovaj problem među patrijarhalnim i tradicionalnim grupama, vlade diskutuju o uvođenju kriminalizacije himenoplastike i pregleda “nevinosti”, u skladu sa preporukama SZO i UN, na primjer u Švedskoj i Holandiji.

Obje prakse ostavljaju fizičke i psihičke posljedice

Himenoplastika može prouzrokovati fizičke posljedice uključujući bol, infekcije, seksualne teškoće, pojačano krvarenje, sužavanje vaginalnog otvora… navodi se u dokumentu Odljeljenja za zdravstvo i socijalnu zaštitu Vlade Velike Britanije. Među psihološke posljedice od himenoplastike spadaju post-traumatski stresni sindrom, depresija, anksioznost.

SZO i UNICEF navode u zajedničkom dokumentu da su slične psihičke posljedice i od pregleda “nevinosti”, dodajući da “u ekstremnim slučajevima žene i djevojke mogu pokušati samoubistvo ili biti ubijene u ime časti”.

Ove prakse podstrekuju štetne socijalne norme povezane s takozvanim nasiljem iz časti, navode iz organizacije Okford hab za ljudska prava, koja okuplja stručnjake iz ciielog svijeta.

”Vjerovanje da se himen može pokidati samo tokom prvog odnosa je neutemeljeno, pa himenoplastika doprinosi dezinformacijama tako što normalizuje nepotvrđena i štetna očekivanja ‘čednosti’, doprinoseći time zlostavljanju”, navode iz ove organizacije.

”Himen je membrana sa svega par krvnih sudava, koja čak i u slučaju cijepanja ne krvari mnogo”, navodi se u studiji “Raspršivanje mitova o ulozi himena u utvrđivanju seksualne istorije i zlostavljanja’” iz 2019.

”Nasilna penetracija i nedostatak lubrikacije mogu proizvesti rane na vaginalnom zidu, što je prije uzrok ‘krvavih čaršava’, nego cijepanje himena. Zapravo, više studija pokazuje da krvarenje nije rutina prilikom prvog seksualnog odnosa žene”, navodi se u ovoj studiji.

Ženama se u ovim slučaju ne daju sve informacije što je protivno ljudskim pravima, objašnjava Marina Mijatović.

”Zaštita žena od pregleda ‘nevinosti’ i himenoplastike mora uključivati i pravo i medicinu, te potpunu podršku i informisanost žena”, kaže ona.

Pregled “nevinosti” i himenoplastika kod silovanja: retraumatizacija žrtava

Jedan ljekar iz Crne Gore kojeg je CIN-CG kontaktirao tvrdi da bi himenoplastika trebalo da se obavlja u slučajevima silovanja što bi smatra olakšalo psihičke tegobe žrtvi.

Međutim, brojne svjetske organizacije apeluju da himenoplastika može samo odmagati u procesu oporavka od seksualnog zlostavljanja.

”Nema dokaza da himenoplastika podržava fizički, emocionalni ili psihološki oporavak od silovanja ili drugog oblika seksualnog nasilja”, navode Kraljevski koledž akušera i ginekologa i Institut za psihoseksualnu medicine Velike Britanije.

Naprotiv, tvrde, takav postupak “može uzrokovati fleš-bekove o prethodnom nasilju, uzrokujući dodatnu štetu”.

Testovi “nevinosti” ne preporučuju se ni u slučajevima kada se traže dokazi za silovanje, jer osim što se njima ne može dokazati istorija seksualnosti, vode u retraumatizaciju žrtve. SZO, Žene UN-a i Kancelarija za ljudska prava UN-a navode da “u slučaju kontrole radi silovanja, test može izazvati dodatnu bol, što vodi u retraumatizaciju i reviktimizaciju žrtve”.

Izgubljena “nevinost” se rješava preuranjenim brakom

”Prošle godine bilo je najmanje desetak slučajeva maloljetničkih brakova. Djevojke uđu u odnose s momkom s kojim su u vezi i onda se ‘uzimaju’ pod pritiskom porodice koja se osjeća obrukanom”, kaže za CIN-CG Nina Kolenović iz NVO-a SOS-a za žene i djecu žrtve nasilja Plav.

”Velika je sramota u malim sredinama da djevojka zatrudni prije braka. Nedavno je jedan otac zbog toga prijavio da mu je maloljetna kćerka koja je u drugom stanju silovana, iako nije bila”, kaže Kolenović.

”Ljepota i čast je ono što se tradicionalno traži od žene u patrijarhalnim sredinama. Čast je ništa drugo do netaknuti himen”, kaže u razgovoru za CIN-CG Rebeka Čilović, izvršna direktorica NVO Sofija iz Berana.

Ova NVO bori se protiv nasilja nad ženama i podsticanjem žena sa sjeveroistoka na samostalnost.

Ugovoreni brakovi se još uvijek dešavaju, naročito kada je riječ o dogovorima s mladoženjama iz dijaspore, objašnjava Čilović.

”U tim slučajevima postoji veliki pritisak na mladu djevojku da bude ‘netaknuta’. Ne čudi da se u tim slučajevima djevojke odlučuju za himenoplastiku”, dodaje.

Problem je više izražen u ruralnim sredinama, nego u gradovima.

”U manjim mjestima smatra se skandaloznim da mlada djevojka koja dolazi da na studije u Berane, iznajmi stan.

Gleda se da bude kod nekog rođaka ili prijatelja, ko će da je nadgleda. Pritom, govorimo o punoljetnim djevojkama”, upozorava Čilović.

Nije lako biti žena u patrijarhalnoj sredini kaže za CIN-CG Adriana Pejaković, psihološkinja. Moć nad nečijom slobodom svakao predstavlja nasilje, objašnjava ona.

Sam termin “gubljenje nevinosti” je problematičan jer ukazuje da žena ulaskom u seksualni odnos nešto gubi, a da je muškarac onaj koji ima moć, objašnjava Pejaković.

”U strogo patrijarhalnoj sredini žena zavisi od muškarca koji može nešto ‘da joj uzme’ čak i kada je njena seksualnost u pitanju, umjesto da oba pola uživaju u radosti spajanja’’, kaže Pejaković.

Seksualna edukacija je ključna.

”Važno je edukovati mlade ljude o odgovornom, ravnopravnom i podržavajućem odnosu prema seksualnosti, bez igara moći koje udaljuju polove”, kaže Pejaković.

Mlade žene izložene konfuznim porukama

Mlade žene su izložene kontroverznoj postfeminističkoj medijskoj kulturi, objašnjava za CIN-CG Nataša Nelević, feministička teoretičarka i aktivistkinja.

”Na jednoj strani imamo te radikalne ‘feminističke’ medijske poruke o ženskom individualizmu, izboru, slobodi, čak poruke o ženi kao subjektu seksualne želje, dok na drugoj strani imate, recimo, himenoplastiku. To zaista liči na ludilo”.

”Ipak, nema sumnje da je popularna ‘feministička’ kultura na kojoj se odgajaju mlade žene svuda, pa i u Crnoj Gori, zapravo duboko patrijarhalna”, objašnjava ona.

U tom kontekstu, himenoplastika je potpuno očekivana.

”Kontrola ženskog tijela i ženske seksualne želje je uslov da bi patrijarhat uopšte mogao da se reprodukuje. Tako je bilo i tako je još uvijek”, kaže Nelević.

Ugroženi životi žena širom svijeta

U Francuskoj nije došlo do zabrane testova nevinosti i himenoplastike, jer ljekari smatraju da bi životi i psihičko stanje žena iz određenih zajednica bili ugroženi. Da žene iz nekih etničkih manjina trpe zlostavljanje nesagledivih razmjera potvrdila je i analiza vlade Velike Britanije, pred odluku o zabrani himenoplastike i pregleda “nevinosti”. Navedeni su primjeri žena koje su na najbrutalnije načine zlostavljane od strane članova porodice, nakon otkrića da nisu nevine. Tako se pominje primjer djevojke kojoj je otac godinama prije udaje provjeravao himen, a nakon otkrića da nije nevina, pozvao je muške rođake da je siluju. Ovoj djevojci su potom starije rođake zašile himen bez medicinskih instrumenata, u potpuno nemedicinskim uslovima.

U nerazvijenim zemljama sa tradicionalnim patrijarhalnim društvima ljekari su ti koji šire zablude o himenu, nalazi su monitoringa koji je trajao šest godina u brojnim zemljama Afrike, navodi se u studiji “Raspršivanje mitova o ulozi himena u utvrđivanju seksualne istorije i zlostavljanja” iz 2019. Sačinili su je ljekari iz više relevantnih američkih i britanskih institucija koji su vršili edukacije u konfliktnim zonama u Africi za postupanje u slučajevima silovanja.

”Mnogi doktori imali su pogrešna uvjerenja o anatomiji i fiziologiji himena, kao i o ulozi koju himen igra kada treba odrediti da li je bilo seksualne aktivnosti ili zlostavljanja, naročito kod djece, tinejdžera i mladih žena”, navodi se u ovoj studiji.

Izgled himena bio je korišten i kao dokaz za silovanje u pravnom sistemu, objašnjava se u studiji. Tako su se u zvaničnim dokumentima koristili opisi himena koji osim što nisu naučno utemeljeni, diskiminišu žene: “star i pocijepan, netaknut, djevičanski, prljav, slomljen...”.

U najvećem broju slučajeva korelacija između izgleda himena i istorije seksualne aktivnosti ne postoji, navodi se u ovoj studiji.

Radovi su obustavljeni. Nije izvršena eksproprijacija zemljišta jer privilegovani pojedinci, koji su znali da se planira gradnja skijališta i tu ranije kupili zemlju po povoljnim cijenama, sada ucjenjuju državu da bi ono što su uzeli u bescjenje prodali znatno skuplje

Andrea JELIĆ

U izgradnju Ski-centra “Žarski” kod Mojkovca, bivša Vlada Duška Markovića uložila je milione eura, ali radovi još nijesu završeni, iako su ugovoreni rokovi istekli. A i dio od onoga što je do sad urađeno, prema tvrdnjama stručnih sagovornika Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG), nije obavljen valjano.

Skijalište “Žarski” predviđeno je Prostornim planom posebne namjene (PPPN) “Bjelasica i Komovi” iz 2010. godine, kada je ministar uređenja prostora i zaštite životne sredine bio Branimir Gvozdenović iz Demokratske partije socijalista (DPS). Izgradnja je početa 2020. godine - u posljednjoj godini tadašnje Vlade DPS-a. Premijer Marković je tada najavljivao da će “u naredne dvije godine ‘Žarski’ biti jedan od najmodernijih ski-centara i podsticaj za razvoj Mojkovca i cijele Crne Gore”.

Iako su od tada prošlo više od dvije godine, na “Žarskom” se kraj radova ne nazire.

Tokom rada na ovom tekstu, u baznom naselju skijališta zatekli smo vrijednu opremu za žičaru, na otvorenom i nezaštićenu. Motor žičare, koji se nalazi na šljunku i kamenju, kiše i snjegovi su oštetili, a i ljudi su otuđili djelove. U blizini su isprevrtani i neobezbijeđeni i drugi vrijedni elementi ovog postrojenja.

Šestosjed koji je trebalo da radi na relaciji “Cmiljača-vrh Turjaka” u havarisanom je stanju. Nedostaju prozori, pa su padavine unutra unijela vodu. Fale brojni elementi, koje je neko otuđio - agregat, šarafi, cijevi, žice, kablovi…

Izgleda da niko stalno ne čuva opremu u koju je država investirala milione, a koju sada uništava surova klima i raznose neodgovorni pojedinci.

Obaveza je izvođača radova da obezbjeđuju opremu i gradilište sve do primopredaje investitoru, kažu za CIN-CG iz Skijališta Crne Gore (SCG). Oni su naglasili za CIN-CG da su nekoliko puta obavještavali Upravu za kapitalne projekte (UKP) i resorno ministarstvo oko problema u vezi sa opremom na lokacijama “Žarski” i “Cmiljača”

Iz UKP nijesu odgovorili na pitanja CIN-CG-a vezana za nadzor opreme.

Iz “Novog Volvoxa”, firme koja izvodi radove na šestosjednoj sklopivoj žičari “Z4” na “Žarskom”, CIN-CG-u su kazali da je oprema koja pripada njihovom gradilištu, složena i uskadištena prema instrukcijama proizvođača opreme.

”Namijenjena je za montažu u uslovima ‘na otvorenom’. Oštećenja na ovako uskladištenoj opremi nijesu konstatovana. Njeno stanje se provjerava periodičnim obilascima…”.

Naveli su i da je oprema koja nije namijenjena za montažu na otvorenom, uskladištena u zatvorenim magacinima u Mojkovcu.

Nijedna od firmi nije završila radove u predviđenom roku

Najveći dio radova na izgradnji skijališta “Žarski” dobile su na tenederima, pored “Novog Volvoxa”, kompanije “Gradnja inženjering MNE d.o.o.” i “Inženjering put d.o.o”.
Sa firmom “Novi Volvox” Vlada Crne Gore je u martu 2019. godine potpisala ugovor o izradi idejnog rješenja, glavnog projekta i šestosjedne sklopive žičare “Z4” na skijalištu “Žarski”. Taj projekat vrijedan je oko devet miliona eura.

Uprava javnih radova (UJR), danas Uprava za kapitalne projekte (UKP), je nekoliko mjeseci kasnije potpisala i ugovor oko izgradnje staza sa firmom “Gradnja inženjering MNE d.o.o.” Taj ugovor vrijedan oko 1.900.000 eura potpisao je tadašnji direktor Uprave Rešad Nuhodžić.

”Ne mogu se prvo planirati i graditi žičare, pa tek onda staze”, kaže za CIN-CG Radosav Nikčević.

”To je obratan proces, jer je priroda ta koja diktira uslove. Očito je da se radi o temeljnom nerazumijevanju ove problematike”, dodaje Nikčević, inače inženjer šumarstva sa dugim iskustvom u planiranju planinsko-turističke infrastrukture.

Pored ove dvije forme, UJR je aprilu 2019. ugovorila da izradu tehničke dokumentacije i izgradnju infrastrukture za potrebe ski-centra “Žarski” radi konzorcijumom “Naš Mojkovac”, koga zastupa “Inženjering put d.o.o.”. Ugovoreni radovi za to iznosili su oko million i po eura, a uključivali su, između ostalog, izradu glavnog projekta ugostiteljskog objekta i parkirališta na budućem ski-centru, kao i radove na instalacijama infrastrukturnih priključenja.

Nijedna od firmi koje izvode radove na “Žarskom” nije u predviđenom roku završila poslove na koje se obavezala.

”Novom Volvoxu” rok za završetak radova istekao je u martu 2020. godine. Iz ove firme za CIN-CG kažu da su do sada realizovali oko 80 odsto ugovorenog posla, a da ostatak ne mogu da privedu kraju. Objašnjavaju da već godinu i po dana radovi stoje zbog neriješenog procesa eksproprijacije zemljišta, kao i zbog neobezbjeđivanja elektroenergetskog napajanja potrebnog za funkcionisanje žičare. Sve to su, naglašavaju, obaveze investitora - države.

Iz “Novog Volvoxa” kažu i da im nije potpuno isplaćen novac za ovaj posao:

”Ukupno nam je plaćeno 7.813.229,64 €, dok je vrijednost ugovora bila 8.990.700,00 € sa uračunatim PDV-om”.

Firme “Gradnja inženjering MNE d.o.o.” i “Inženjering put d.o.o.” imale su rok od šest, odnosno 10 mjeseci, od dana uvođenja u posao da završe ugovorene radove. Ove kompanije nijesu odgovorile na pitanja CIN-CG-a zašto nijesu završile posao. Prema informacionoj tabli na gradilištu ugostiteljski objekat sa rentiranjem sportske opreme trebalo je da bude gotov još u junu 2021.

”Pitanje je zbog čega radovi još nijesu završeni, iako su rokovi istekli. Odgovornost je na Upravi za kapitalne projekte, resornom ministarstvu i katastru koji nijesu na vrijeme izvršili svoje obaveze”, kaže za CIN-CG rukovodilac kancelarije Ski-centra “Žarski” u okviru Skijališta Crne Gore Ljubomir Vukadinović, koji je na toj funkciji od marta 2022. godine.

Prema njegovim riječima, Uprava za kapitalne projekte je, zajedno sa nadležnim ministarstvom, trebalo prvo da otkupi zemlju od lokalnog stanovništva, pa tek onda da krene u tendere za ovaj projekat.

”Ovdje je rađeno sasvim drugačije”, kaže Vukadinović.

Prema njegovim riječima, privilegovani pojedinci koji su znali da se planira gradnja skijališta kupili su zemlju na katunu Žarski po povoljnim cijenama, da bi je kad dođe vrijeme prodali državi znatno skuplje.

”Otkupili su jeftino zemlju od privatnika koji nijesu znali za projekat, da bi danas uslovljavali sa gradnjom i tražili mnogo veće cijene za otkup zemljišta”, navodi Vukadinović.

Iz Uprave za kapitalne projekte CIN-CG-u nijesu odgovorili na pitanje zbog čega se nije na završena eksproprijacija. Na to pitanje nije odgovorio ni bivši premijer Marković.

Iz Skijališta Crne Gore naglašavaju da se sa radovima kasni i zbog toga što nije završen dalekovod od trafo-stanice Ribarevina do Cmiljače, kao ni putni pravci.

Od livada napravljeni kamenjari

Kada se zađe dublje u “Žarski”, stiče se utisak kao da se tu planiraju i grade putevi, a ne ski-staze. Zarad gradnje nekih staza, od pojedinih livada napravljeni su kamenjari, jedno je brdo razoreno, a drveće posječeno.

”Iz stručne perspektive, skijaška staza je ljeti cvjetna livada da bi zimi mogla biti stadion snijega. To je osnovno pravilo Svjetske skijaške federacije (FIS). Neki od radova na skijalištu nijesu u skladu sa ovim propisima koje uvažava čitav planinsko-turistički svijet”, kaže inženjer Nikčević.

Prema njegovim riječima, staze po Bjelasici iznad granice šume ne bi trebalo da se grade, već samo trasiraju na od prirode datoj podlozi.

”Ovo što se sad radi je uništavanje prostora”, upozorava Nikčević.

Slično smatra i Vukadinović.

”Projektanti, čini mi se, nijesu prilagodili staze konfiguraciji terena, već su ih nanovo probijali, što je neprirodno, nelogično i nepotrebno”.

Parking za Ski-centar “Žarski” planiran je na vrhu planine, na prevoju Govedarice, između Mučnice i Turjaka.

”To je apsurd svoje vrste kojeg nigdje u svijetu nema, da se parking pravi u vrh planine, a ne u njenom podnožju”, napominje Nikčević.

”Parking je daleko od polaznih stanica oba ski-centra - i ‘Cmiljače’ i ‘Žarskog’. Za prilaz žičarama sa parkinga potrebno je napraviti ski-lift, a dok se sve to ne postavi, skijaši će morati pješke sa opremom hodati jedno 500 metara, ako ne i više”, objašnjava Vukadinović.

Glavni put do skijališta uništen i ne zna se kada će biti popravljen

”Prva jača kiša će potpuno uništiti ovaj put”, kazao je Nikčević jesenas, komentarišući put Mojkovac - Lubnice kojim se dolazi do skijališta. To se i obistinilo ove zime. Put, koji prolazi Bjelojevićkom rijekom i pored malih hidroelektrana (mHE) do Vragodola koje su na njoj izgrađene, značajno su oštetile velike bujične vode.

Inače, ova dionica je dio regionalnog puta do Berana, koju je radila podgorička kompanija “Bemax”. Njena izgradnju je državu koštala preko 13 miliona eura, a sa njom se počelo 2020. godine.

Iz “Bemax-a” za CIN-CG objašnjavaju da su, nakon stabilizacije vremenskih prilika, početkom decembra 2022. godine, htjeli da započnu popravku oštećenog dijela puta, ali da su dolaskom na gradilište zatekli grupu mještana koji su branili izvođenje radova i blokirali ulazak njihovog osoblja i mehanizacije.

Tvrde da do danas nijesu dobili informaciju da li su se stekli uslovi za početak radova na sanaciji.

”Sve se može vratiti u prvobitno stanje, ali koliko će koštati popravka i kolika je šteta u ovom trenutku je nezahvalno procjenjivati”, poručuju iz “Bemaxa”.

Iz Opštine Mojkovac za CIN-CG nijesu odgovorili konkretno na pitanje šta se trenutno događa sa ovom dionicom puta i kada se planira popravka.

Slične nezgode će se, prema riječima inženjera Nikčevića, događati makar dva puta godišnje.

”Bjelojevićka rijeka je bujična rijeka, pa je popravka puta skoro neizvodljiva, već bi samo njegovo izmještanje dalo efekta”, tvrdi on.

Na ove nevolje upozoravao je još 2010. godine Vojislav Radović, dok je trajala javna rasprava za Prostorni plan posebne namjene (PPPN) “Bjelasica-Komovi”. Radović, tadašnji saradnik za urbanizam i građevinarstvo u Opštini Mojkovac, predlagao je da se trasa puta ne planira u zoni erozije vodotoka Bjelojevićke rijeke. Nudio je i konkretno rješenje. Njegovu primjedbu, međutim, nijesu prihvatili iz Gvozdenovićevog Ministarstva uređenja prostora i zaštite životne sredine.

Način izvođenja PPPN “Bjelasica-Komovi” laički

U dijelu PPPN-a “Bjelasica-Komovi” koji se odnosi na analizu razvojnih kapaciteta skijališta “Žarski”, navodi se da je ukupan kapacitet planine u broju skijaša 7 850, dok je maksimalan - osam hiljada. Broj planiranih ležaja je 6.796, a broj skijaša u smještaju - 3 819. Plan predviđa i broj dnevnih skijaša - 4 031.

Iz NVO “Fidelity Consulting” su 2019. godini naveli da Prostorni plan posebne namjene (PPPN) “Bjelasica-Komovi” ne sadrži ozbiljnu analizu isplativosti ski-centara koje predviđa.

U većini smještajnih objekata, planiranih ovim prostornim rješenjem, predložena je “prodaja jedinica privatnim vlasnicima po principu kondominijuma”.

To, prema analizi “Fidelity Consultinga”, znači da država gradi infrastrukturu za ski-centre u koje je planirano da uloži 140 miliona eura kako bi investitori prodavali imovinu, što znači da razvoj turizma nije primaran cilj, već gradnja objekata.

”Gradnja ‘Žarskog’ planirana je na osnovu prostornog rješenja čiji je način izvođenja potpuno laički. Normalni pristup izgradnje ski-centara podrazumijeva radove na dominantno državnom zemljištu. Koncesije su, uglavnom, kolonijalni odnos. Ako bi se takvi centri stručno projektovali i izveli, onda bi se oni mogli samofinansirati”, napominje Radosav Nikčević.

PPPN “Bjelasica-Komovi” 2010. nije tretirao klimatološke podloge

Na javnoj raspravi oko PPPN “Bjelasica-Komovi” 2010. godine meteorolog Dušan Pavićević opomenuo je nadležne da ovaj dokument nema klimatološke podloge, zbog čega je, prema njegovim riječima, neozbiljan.

”Šta se dešava tokom zimskih mjeseci u područjima koja su planirana za ski-rizorte? Šta je sa količinom i tipom padavina? Kolika je visina sniježnog pokrivača u rejonu, koliko je trajanje, koliki je sadržaj vode u snijegu…”, pitao je Pavićević nadležne iz tadašnjeg Ministarstva uređenja prostora i zaštite životne sredine.

Iz Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, CIN-CG-u nijesu odgovorili na da li su rađene dodatne studije, iako se o tome govorilo nakon Pavićevićevih primjedbi.

U javnoj raspravi oko PPPN-a učestvovao je, sad pokojni, poznati prirodnjak Daniel Vincek. On je upozoravao da je zbog klimatskih promjena gotovo nemoguće naći investitore koji bi ulagali u ski-centre koji su ispod 2000 metara nadmorske visine.

Radosav Nikčević ističe da se neodgovorno pristupilo izgradnji ski-centra “Žarski”.

”U jedinstvenom sistemu Bjelasice nijedan centar nije nekom drugom konkurentan, naprotiv, oni su u sinergiji. Sam ‘Žarski’ može da egzistira, ali uz tehnološku konekciju sa Mojkovcem kao klasičnim skijaškim gradom (grad iz kojeg se na skijanje ide skijaškim žičarama, a sa skijanja vraća skijajući)”, objašnjava on.

”Žarski”, prema riječima Nikčevića, nije projektovan tako da se može lako povezati sa “Kolašinom 1600” i “1450”, “Cmiljačom”, “Torinama” i “Dolovima”, čime bi ski-kompleks Bjelasica ostvario svoj pun potencijal.

”Zašto je to tako, pa zato što je prostorni planer bio ili potpuni laik, ili zlonamjeran”, ističe on.

Na “Žarskom” ove zime nije bilo skijaša. Kad će ovaj centar u koje je država investirala milione biti u funkciji još niko ne zna. Iz Skijališta Crne Gore za CIN-CG navode da ima još posla i ulaganja - tek treba riješiti pitanje osnježavanja, vodovoda i kanalizacije.

Centar za građanske slobode (CEGAS), je u saradnji sa Centrom za istraživačko novinarstvo (CIN CG) i Monitorom, analizirajući predmete usvojenih sporazuma o priznanju krivice, došao do brojnih nelogičnosti i mogućih zloupotreba ovog pravnog instituta.

Odmjeravajući sankcije za najteža krivična djela, tužioci su često išli ispod zakonskog minimuma, a nije bio rijedak slučaj da se za lakša krivična djela utvrđuju teže zakonske kazne od onih koje su utvrđene za organizovani kriminal i korupciju. Promjenom ZKP 2015. godine krenula je značajna upotreba ovog pravnog instituta, jer je u konačnome bila ukinuta nemogućnost zaključivanja ovog sporazuma kod krivičnih djela gdje sankcija premašuje zatvorsku kaznu od deset i više godina, kao i kod djela organizovanog kriminala i korupcije. Tada kreće skok u brojkama zaključenih sporazuma u Višem državnom tužilaštvu (2016. – 42 zaključena sporazuma; 2017. – 55 zaključena sporazuma; 2018. – 60 zaključenih sporazuma; 2019. – 113 zaključenih sporazuma; 2020. – 158 zaključenih sporazuma i 2021. godine sa padom na 82 zaključena sporazuma), a sama činjenica da je SDT prednjačio u zaključenju ovog instituta, može govoriti o brojnim zloupotrebama.

U cilju sprječavanja zloupotrebe sporazumnog priznanja krivice, CEGAS je ispratio ideju ka formiranju radne grupe i na sajtu Vrhovnog suda Crne Gore (https://sudovi.me/vrhs/sadrzaj/50RP) smo se uspjeli uvjeriti u nastojanje najvećih pravosudnih institucija da u konačnome dođe do valjane pravne promjene, a u cilju vladavine prava u skladu sa Akcionim planom Savjeta za vladavinu prava i smjernicama EU, gdje je 17. novembra 2022. godine crnogorskoj javnosti predočeno da će članovi radne grupe biti iz Vrhovnog, Apelacionog, Višeg suda, kao i VDT, a onda i predstavnici SDT, Višeg državnog tužilaštva kao i jedan ekspert.

Interesovanje CEGAS-a, isključivo iz potreba ograničenja primjene ovog instituta, načina odmjeravanja visine sankcije i u cilju zadovoljenja pravde i pravičnosti, otišlo je ka koracima traženja postojanja smjernica za primjenu sporazuma o priznanju krivice, koji je trebao biti produkt pomenute radne grupe. 

Nažalost, odgovor Vrhovnog državnog tužilaštva Crne Gore, koji je pristigao 02.03.2023. godine, na pitanje CEGAS-a i traženje pristupa “dokumentu utvrđenih smjernica za primjenu sporazuma o priznanju krivice” je bio odbijajući, sa obrazloženjem da Vrhovno državno tužilaštvo “ne posjeduje akt/dokument koji sadrži tražene podatke”.

CEGAS se pita – da li je moguće da traženi dokument ne postoji, ili je on u nadležnosti neke drugo institucije?

Smatramo da su se svi pravosudni organi, kao i zainteresovana javnost, morali upoznati sa zadatim smjernicama, ako uzmemo u obzir način zaključivanja sporazuma, a onda i njegovog potvrđivanja na sudu.

Insistiraćemo na dobijanju odgovora od Tužilačkog savjeta, a nakon toga ćemo obavijestiti javnost.

LGBT+ Roma are invisible, and thus their existence is somehow denied both in the Roma and the LGBT+ community, says transgender Roma woman Ana Jovanović. The Draft Law on the Protection of Equality and Prohibition of Discrimination recognizes more severe forms of discrimination, including multiple and intersectional discrimination.

Miloš RUDOVIĆ

Racial discrimination is the first form of discrimination they encounter, and later in life they face discrimination based on sexual orientation or gender identity. This is briefly the experience of Montenegrin and Balkan Roma men and women in the LGBT+ community.

"All this makes it difficult for Roma men and women to fit into a society prone to discrimination, so it very often happens that they have to hide at least one part of their identity and use it as a strategy for survival. LGBT+ Roma are invisible. Thus, their existence is somehow denied both in the Roma and the LGBT+ community," 33-year-old Ana Jovanović, a transgender Roma woman, told the Center for Investigative Journalism of Montenegro (CIN-CG).

The latest European Commission report shows that the Roma and LGBT+, along with people with disabilities, are the most vulnerable groups in Montenegro and that discrimination and hate speech against them are rising. The situation is not much different in the region.

The CIN-CG interlocutor loved to play with dolls, wear her mother's clothes and act like a girl when she was growing up. The mother never had a problem with it, but her stepfather disapproved of it, so she was taught that it was not how boys should behave.

Exactly ten years ago, this now 33-year-old woman from Novi Sad had a traffic accident when she lost her voice due to shock. Her mother noticed that she was becoming depressed and different. In the meantime, as Ana recovered from the accident, they began to talk about her feelings. "Please tell me if you are gay, I know that losing your voice is not just because of the accident," her mother said. Ana replied that she was not gay but a trans woman and her mother accepted her identity.

Although she has the support of her mother, Jovanović is often faced with double discrimination.

"The fact that I am a Roma woman and a transgender person in Serbia is enough to be discriminated in all segments of life: work, housing, health, interpersonal relationships, and the list could go on even further. However, aware of this risk, I took all possible steps to protect myself from discrimination and surrounded myself with people who support me, who come from both the Roma and LGBT+ communities," she said.

Currently, she experiences minor discrimination in the field of employment because she works for a non-governmental organization that deals with the protection of human rights.

"However, when it comes to health and education, I share the fate of every LGBT+ person, except that I have another additional burden: the color of my skin. Therefore, all the problems that come with the transition process and the legal entanglements of changing the name on the degree are absolutely the same, and I experience the same pain as all transgender people in Serbia. Given that I have just entered the transition process and am still waiting for the change of documentation I expect to face more extreme cases of discrimination in future because we live in a transphobic country," she said.

The Ministry of Human and Minority Rights is aware of the increasing presence of homophobia and racism.

"The historical courses of racism and homophobia are quite similar. In both cases, they refer to marginalized groups. As such, they cannot influence the creation of social policies and the improvement of the societal position," the Ministry of Human and Minority Rights responded. 

They also added that anti-Gypsyism and multiple discrimination are the main reasons for their social exclusion. In contrast, the reasons for their unfavorable position are high unemployment, low school enrollment, completion rates, and generally poor living conditions.

The Ministry is working on the new Law on the Protection of Equality and Prohibition of Discrimination. The draft of the new Law recognizes more severe forms of discrimination, including multiple discrimination, that is, discrimination against the same person or group of persons on several grounds that can be separated. In addition, intersectional discrimination is recognized, i.e., discrimination against the same person or group of persons on several grounds that interact so that they cannot be separated.

This Draft Law also foresees high penalties for perpetrators of severe forms of discrimination, ranging up to 3,000 euros for individuals and up to 30,000 euros for legal entities.

"We believe that the new Law on the Protection of Equality and Prohibition of Discrimination will be a strong backbone, which will enable us to fight more decisively against all forms of discrimination, and especially against severe forms of discrimination such as multiple and intersectional discrimination," the Ministry stated.

The deputy protector of human rights and freedoms, Nerma Dobardžić Kurti, told CIN-CG were no cases of double discrimination based on belonging to the Roma and Egyptian communities and the LGBT+ population reported to the Ombudsman. 

"Members of the Roma community and the LGBT+ community represent one of the vulnerable groups that are most exposed to the risk of discrimination," she said, adding that the latest research by the Center for Democracy and Human Rights (CEDEM) speaks in support of this.

In the research presented in December, it is stated, among other things, that the most common hate speech is against Roma and Egyptians, women, and LGBT+ people.

The NGO Center for the Affirmation of the RE Population (CAREP) executive director, Nardi Ahmetović, told CIN-CG that "the Roma community is highly patriarchal and since discrimination against the LGBT+ community is a taboo, members of the LGBT+ community are afraid to come out. We also believe that some people are members of our organization and the LGBT+ community. As an organization dealing with human rights, we respect and support the struggle of marginalized groups, in this case, the LGBT+ community," he said.

He points out that they have had no complaints or requests for help from Roma who belong to the LGBTIQ+ community.

"We believe that there are people who belong to the LGBT+ community who suffer double discrimination in the mentioned areas," he said, adding that the Roma community respects differences even though "many problems are present within the community."   

CAREP points out that they are the only Roma youth organization that voted and supported the "Together for LGBT+ Rights" coalition. Center for Roma Initiatives is also a member of this coalition. 

"I believe that soon, this topic will be recognized in the Roma community. Our organization will respect human rights and strive for the Roma community, whether it belongs to the LGBT+ community or not, with all its differences, to be equal in Montenegrin society," Ahmetović said.

Ahmetović also stated that education is crucial, noting that the Roma LGBT+ community is not the only one that suffers double discrimination, but also its persons with disabilities.

"AraArt" is the only non-governmental organization in Europe that exclusively deals with the Roma LGBT+ minority and multiple discrimination.

According to the director of "AraArt," David Tišer, two things need to happen to reduce double discrimination.

"First, intersectional discrimination must be addressed systematically and sustainably. We need to educate people on this topic and make them aware of the different groups of people affected by intersectional discrimination. The second level concerns legislation," Tišer told CIN-CG.

"The Romani LGBT+ minority faces discrimination not only on the part of the majority because of ethnicity or sexual orientation but also on the part of the Roma community, which is very traditional and perceives homosexuality as unacceptable. They are sometimes excommunicated from the family or the whole community. Consequently, they become homeless, stay on their own, without their families and friends," the AraArt website states.

This organization also publishes the stories of LGBT+ people of Roma origin from different parts of Europe. Apart from Jovanovic, the experience of 21-year-old Marko from the Czech Republic is also shared on its website. 

"I committed the first attempted suicide at the age of ten. I fell victim to bullying. Not because I am a Roma but because I am gay. Roma is at the fringe of Czech society. Gays are at the fringeof Romany society," he shared his experience.

It is difficult to know if there are such shocking experiences in Montenegro because LGBT+ in the Roma community is still taboo.