TOB ne osporava činjenice do kojih smo došli.

U najvećem dijelu reagovanja na naš tekst “Sve je isto samo je Sveto u Beogradu“, Turistička organizacija Budve (TOB) bavi se temama o kojima mi nijesmo pisali, jer očito činjenicama ne mogu da ospore ključne nalaze našeg istraživanja da se sredstva za kulturu dodjeljuju netransparentno povezanim licima. Tako se u reagovanju naširoko osvrću na procedure oko kandidature za Evropsku prijestonice kulture, što ni na koji način nije bila tema teksta CIN-CG-a.

TOB ima ozbiljne probleme sa transparentnošću: na sajtu nema objavljen izvještaj o radu, ni finansijski izvještaj za 2022. godinu. Nacionalna turistička organizacija je potvrdila, što se navodi u našem tekstu, da TOB te izvještaje ni njima nije dostavila.

Odgovorni u TOB su više od mjesec dana ignorisali naše zahtjeve vezane za finansijske i narativne izvještaje, ali i druge pojedinosti kojima smo se bavili, iako su kao javna ustanova dužni da daju informacije o tome kako se troši novac građana.  

Činjenica je i da je TOB ignorisao pravosnažnu presudu Višeg suda u Podgorici, pa je ova organizacija ponovo birala za direktora lice za koje je Sud utvrdio da je nezakonito imenovano, pa nas čudi da i ove tvrdnje iznesene u našem tekstu pokušavaju da ospore. 

Na kraju i ovim se reagovanjem potvrđuje upravo ono o čemu smo mi pisali: odsustvo svijesti o konfliktu interesa. Naime, nijednim se argumentom ne spori dugogodišnja praksa po kojoj se sredstva za kulturu i programe u Budvi već decenijama dodjeljuju uglavnom licima povezanim kumovskim, prijateljskim i partnerskim vezama, a ne programima od javnog interesa visoke kulturne i umjetničke vrijednosti.  

Turistička organizacija opštine Budva reagovala je na tekst Centra za istraživačko novinarstvo (CIN-CG), koji je objavljen 3. Februara pod naslovom »Sve je isto, samo je Sveto u Beogradu«. Reagovanje prenosimo integralno:

»Navodi 'Ne zna se kako je TOB trošio pare' nisu tačni jer je finansijski izvještaj za 2022. godinu usvojen na sjednici Izvršnog odbora TO Budve i predat Poreskoj upravi u zakonski predviđenom roku, do 31. marta 2023. godine, i isti se nalazi na njihovom portalu, dostupan javnosti. Finansijski izvještaj za 2022. godinu je takođe blagovremeno poslat svim drugim nadležnim institucijama. Dalje, prvi put nakon deset godina TO Budva je prilikom revizije Finansijskih iskaza 2022. godine dobila kvalifikovano mišljenje, u kojem je naznačeno da finansijski izvještaji daju istinit i objektivan prikaz, po svim materijalno značajnim aspektima finansijsku poziciju 'TOB' na dan 31. decembar 2022. godine i njenu finansijsku uspješnost za godinu koja se završava na dan 31.12.2022. godine, u skladu su sa računovodstvenim propisima Crne Gore, što potvrđuje pozitivno poslovanje TO Budve i poslovanje u skladu sa zakonom.

O poslovanju TO Budve ipak najbolje govore rekordni rezultati unazad dvije godine, zadovoljstvo turističke privrede, građana i turista, realizovane aktivnosti i ostvareni prihodi koji su prethodnih godina bili veći nego ikad prije. Podsjećanja radi, turističke organizacije ubiraju prihode od boravišne, izletničke i turističke takse, članskog doprinosa i po osnovu donacija. Tokom 2022. godine, zaposleni u TO Budvi realizovali su ili doprinijeli realizaciji preko 100 događaja i različitih kulturnih i zabavnih programa, desetine turističkih i društveno-odgovornih projekata, u kontinuitetu su realizovane intenzivne promotivne aktivnosti na regionalnom i evropskom planu i obavljeno je preko 230.000 prijava turista na 18 turističko-informativnih biroa. U 2023. godini rezultati poslovanja su bili još bolji, pa je broj realizovanih događaja, kulturnih i zabavnih programa bio preko 150, desetine turističkih i društveno-odgovornih projekata je i te godine realizovano i praćeno intenzivnim promotivnim kampanjama, a broj prijava na 22 biroa je bio preko 280.000. Po Javnom pozivu za dodjelu sredstava za realizaciju projekata valorizacije kulturne baštine raspisanom za 2023. godinu svi pojedinci, ustanove kulture i naravno NVO sektor su bili u prilici da konkurišu i izabrano je 18 projekata koji se odnose na arheološka istraživanja, konzervatorske i restauratorske radove, rekonstrukciju i promociju kulturnih dobara na teritoriji opštine Budva, a cio proces je bio potpuno transparentan. U prethodne dvije godine započeta su i dva projekta obnove budvanskih tvrđava, izgrađena su tri nova odmorišta-vidikovca i realizovano je niz drugih aktivnosti, nikad takvim intenzitetom i kvalitetom u jednoj godini, sve od osnivanja organizacije.

Mnogo polemike među manjom grupom građana Budve, predstavnika samoprozvane 'nezavisne kulturne scene' i jedne budvanske ustanove kulture izazvao je novi festival u organizaciji i vlasništvu TO Budve, Jadranski festival igre. Ovaj festival novi je događaj u kalendaru manifestacija TO Budve, održao se prvi put u periodu od 9. do 27. juna 2023. godine na sceni između crkava unutar budvanskog Starog grada, a program je podrazumijevao izvođenja različitih plesnih predstava, baleta, opere, koncerta, umjetničke izložbe, predstave i stručna predavanja. Nije jasno zašto baš ovaj festival, pored svih drugih događaja i aktivnosti TO Budve, izaziva toliko uzbuđenje kod predstavnika tzv. 'nezavisne kulturne scene'? Sredstva za realizaciju ovog festivala su predviđena Finansijskim planom TO Budve za 2023. godinu koji je usvojen na sjednici Skupštine TO Budve 26.12.2022. godine i na koji je Skupština Opštine Budva dala saglasnost 29.12.2022. godine, a festival je realizovan u skladu sa predviđenim planom i u okviru planiranog budžeta. Pri planiranju i osmišljavanju programa Jadranskog festivala igre vodilo se računa o potrebi za produženjem turističke sezone u Budvi, zato se festival održava u junu i razvijanjem visokokvalitetne ponude, zato je neverbalnog karaktera i može da komunicira sa gostima iz cijelog svijeta, bez obzira kojim jezikom govore, što se već u prvoj godini održavanja pokazalo kao dobro budući da su 2/3 posjetilaca bili stranci. U tom smislu ovaj festival je napravio značajan iskorak u organizaciji manifestacija. Program je za cilj imao i podizanje svijesti o važnosti kulture i o kulturnim potrebama kako građana Crne Gore tako i gostiju, posebno imajući u vidu prošlogodišnje nadmetanje za prestižnu titulu Evropske prijestonice kulture 2028. godine, koje se nesrećno završilo. Na koji način Jadranski festival igre 'ugrožava' festival Grad teatar Budva (za koji se opredjeljuju 5 do 6 puta veća sredstva) i čak ne doprinosi razvoju kulture u gradu i unapređenju turističke ponude, znaju samo oni koji iz ličnih i političkih razloga ne podržavaju i ne 'odobravaju' bilo koju aktivnost TO Budve. Činjenica je da je saradnja sa svim ustanovama kulture u gradu na izuzetnom nivou i aktivnosti svake ustanove pojedinačno su podržane i logistički i finansijski u gotovo istoj mjeri od strane TO Budve, uključujući Grad teatar Budva, sa posebnom željom da bude najprestižniji pozorišni festival u regionu i šire. Sticao se utisak i da je saradnja sa NVO sektorom takođe na visokom nivou budući da su i događaji u njihovoj organizaciji logistički i finansijski podržani, međutim pojedinci, predstavnici tzv. 'nezavisne kulturne scene', kako saznajemo iz medija, očigledno nisu bili zadovoljni.

Upravo su predstavnici tzv. 'nezavisne kulturne scene' odgovorni za propast projekta decenije, kada je riječ o kulturi, gubitka titule Evropske prijestonice kulture 2028 u septembru 2023. godine, zajedno sa još nekoliko važnih aktera ove tužne priče za naš grad i pod rukovodstvom samoprozvanog koordinatora projekta 'Budva-Boka 2028 – Evropska prijestonica kulture', Dušana Kaličanina, koji je, kako se kasnije ispostavilo, obmanuo cijeli grad.

TO Budva je bila aktivni učesnik projekta 'Budva-Boka 2028 – Evropska prijestonica kulture' u dijelu pripreme kandidature kao i u finalnom dijelu takmičenja i po nalogu Opštine Budva naručilac izrade finalne takmičarske (aplikacione) knjige. Knjigu su pisali članovi Radne grupe za kandidaturu 'Budva-Boka 2028 – Evropska prijestonica kulture – grad finalista', koju je Opština Budva formirala u cilju koordinacije i realizacije svih aktivnosti na projektu, u višemjesečnoj komunikaciji sa vrhunskim evropskim ekspertima, nekadašnjim članovima panela Evropske komisije. Aplikaciona knjiga koju su oni napisali i dostavili u roku je kasnije izmijenjena gotovo samo u dijelu impresuma, bez saglasnosti Radne grupe koja je u to vrijeme već bila i isključena iz projekta, i poslata u Brisel. Predstavnici tzv. 'nezavisne kulturne scene' i njihovi tada bliski saradnici nisu pisali knjigu, nisu radili na umjetničkom konceptu, po sopstvenom priznanju su se za tako važnu prezentaciju pripremali 'par' dana, nisu bili tim jer su se mnogi tek po dolasku u Brisel upoznali, bezuspješno su održali prezentaciju projekta 19. septembra 2023. godine i Budva je izgubila neponovljivu priliku za kulturni i sveopšti razvoj. Sva dokumentacija i pisana korespondencija na ovu temu je dostupna i već dostavljena MANS-u i drugim zainteresovanim subjektima. Bez obzira na to što je bila oštećena takvim odnosom prema aplikacionoj knjizi i projektu uopšte, TO Budva se u tom periodu nije oglašavala u želji da se sačuvaju međuljudski odnosi na lokalnom nivou, da se ne nanese dodatna šteta i ugrozi proces kandidature Budve za Evropsku prijestonicu kulture i projekat od nacionalnog značaja. Sa druge strane, negativna kampanja usmjerena prema Radnoj grupi i TO Budvi od strane tzv. 'nezavisne kulturne scene' i drugih pomenutih lica počela je u ljeto 2023. godine, a kako smo svjedoci, traje do danas i sve je intenzivnija.

Kada je riječ o imenovanju Nemanje Kuljače za direktora TO Budve, navodi da je imenovanje Nemanje Kuljače 'nezakonito' ne odgovaraju utvrđenim činjenicama u sudskom postupku gdje je nadležni sud u odluci utvrdio 'da oba kandidata, Nemanja Kuljača i Maja Liješević, ispunjavaju konkursom predviđene uslove', po kojoj je i postupio izvršni odbor TO Budve i u ponovnom odlučivanju donio odluku o imenovanju Nemanje Kuljače za direktora TO Budve.

Za kraj, TO Budva transparentno i uspješno posluje poštujući sve zakonima i statutom predviđene obaveze. Redovnim inspekcijskim nadzorom u Organizaciji, tokom kojeg se obavlja detaljna kontrola poslovanja, nisu utvrđene nikakve nepravilnosti. TO Budva realizuje najrazličitije projekte od značaja za razvijanje i diversifikaciju turističkog proizvoda grada, samostalno organizuje i logistički i finansijski podržava organizaciju najznačajnijih događaja za grad iz oblasti kulture, sporta i zabave i u ovim aktivnostima angažuje i konsultuje stručnjake iz raznih oblasti kako bi rezultati bili na najvišem nivou, a građani i turisti zadovoljni«.

Iste interesne grupe i dalje kroje kulturnu scenu - mreža povezanih biznismena i zaposlenih u Opštini i Turističkoj organizaciji nastavlja da neadekvatno troši novac građana

Maja Boričić/Đurđa Radulović

Kulturno-umjetničke manifestacije u Budvi netransparentno se finansiraju i nakon smjene Demokratske partije socijalista (DPS), jer isti ljudi kulturom dominiraju više od dvije decenije.

U mnoge poslove opštinskih institucija i dalje je uključen budvanski biznismen Marko Kentera i sa njim povezana lica. Kenterini poslovni partneri i kompanije su tokom vladavine Svetozara Marovića i DPS-a zaradile milione učestvujući u organizaciji brojnih kulturnih događaja u Budvi. Neke od ovih poslova ispituje tužilaštvo.

Svetozar Marović - Foto: Youtube/prtsc

Budvanska opština za ovu godinu budžetom je predvidjela transfere od preko četiri miliona eura za tri institucije - Muzeje i galerije, Biblioteku i Grad teatar Budva i druge manifestacije i projekte iz kulture.

Na festivale "Ćirilicom" i "Jadranske igre", prošle godine otišao je dobar dio opštinskog novca, a ključna figura tu je Kentera i sa njim povezana lica. Izvori Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) ističu da se ovim manifestacijama namjerava gurnuti na marginu Grad teatar, koji je prije više godina istisnuo Kenteru i iz poslova u ovoj manifestaciji, ali je on sa povezanim partnerima našao alternativne puteve da opet dominira kulturnom scenom i budžetima Budve.      

Kentera koordinator, selektor, autor izložbi, pisac

Opština iz više izvora finasira ovaj festival. Jedan izvor prihoda ide preko Turističke organizacije Budva. (TOB). Ona je za programe realizovane u 2023. izdvojila oko 368.000 eura da valorizuje kulturnu baštinu grada, po javnom konkursu. Od toga je samo za pozorišni dio festivala "Ćirilicom", koji je formalno sprovela Narodna biblioteka Budva, otišlo oko 54.000 eura.

Taj iznos dodijeljen je beogradskoj producentskoj firmi "Beoart", čiji je osnivač Boris Mišković, dugogodišnji saradnik Kentere i producent Grada teatra iz doba kada je o svemu u toj opštini odlučivao Svetozar Marović, kako se vidi iz dokumenta koje je CIN-CG dobio od biblioteke po slobodnom pristupu.

Festival "Ćirilicom" finansira se i iz drugih izvora. Tako je "Beoartu" Narodna biblioteka Budve dodijelila još 32.000 eura za organizaciju pozorišnog dijela festivala, a koordinator projekta je bio Marko Kentera. On je bio stvarni organizator, promoter, selektor, autor izložbi, dramskih predložaka i idejni tvorac predstava na festivalu. Prema ideji ovog diplomiranog ekonomiste i njegovim ''dramskim predlošcima'' realizovane su predstave: "Čovjek visine", "Brod", "Kosara i Vladimir" i "Zmaj sa Spasa", kao i plesni projekat "Zidanje Skadra".

U ugovoru se navodi da Kentera posao radio volonterski. Ali je kao volonter bio dužan da sačini narativni i finansijski izvještaj, a svaki pojedinac uključen u program morao je imati Kenterinu pisanu saglasnost.

Zatim, Opština je za ovaj festival finansirala dolazak nobelovke Olge Tokarčuk sa 60.000 eura. Ni ovaj posao nije obavila direktno Biblioteka, već izdavačka kuća ''Obodsko slovo'' na čijem je čelu Radomir Uljarević. On je i predsjednik ''Udruženja izdavača i knjižara Crne Gore''. U ugovoru se navodi da je ''Ćirilicom'' autorsko djelo ovog nevladinog udruženja.

Sa dugogodišnjom direktoricom Muzeja i galerija Budva, Lucijom Đurašković, Kentera je i priređivač nekih prošlogodišnjih izložbi prikazanih u okviru festivala "Ćirilicom". On je i ko-autor knjige, izdate na tom festivalu "Madona in Punta", ko-autor priče "Zmaj sa Spasa", koja je takođe objavljena u izdavačkoj ediciji programa "Ćirilicom", po kojoj je postavljena i predstava.

Kentera je, prošle godine, bio i autor drugih projekata koje je finansirao TOB, mimo festivala "Ćirilicom". On je koautor izložbe ''stalne virtuelne-digitalne postavke'', ponovo sa Đurašković, što je projekat za koji je TOB izdvojio 31.000 eura. Njih dvoje su i autori izložbe budvanskog muzeja ''Digitalno obogaćenih fresaka'', što je projekat koji je TOB finansirao sa 28.000 eura. U najavama za sve ove umjetničke projekte, navodi se da su nastali ''uz pomoć vještačke inteligencije''.

Kentera je, prošle godine, bio involviran i u festival "Jadranske igre", koji takođe finansira TOB, što potvrđuje na svom profilu na mreži Linkdin, ističući da je i tu volonterski angažovan kao stručni saradnik.

"Nerazumljivo je da ustanove koje osnuje država ili grad da nešto organizuju, angažuju privatne firme ili lica da rade posao umjesto njih, a da se u tim firmama vrte imena istih ljudi koji nisu eksperti", kaže za CIN-CG sagovornik dobro upućen u kulturna dešavanja u Budvi, koji je želio da ostane anoniman.

U takvim situacijama može se pretpostaviti da nije riječ o javnom interesu.

Kentera nije odgovorio na pitanja CIN-CG o poslovima sa budvanskim institucijama, ali ni da li smatra da je u konfliktu interesa s obzirom na to da mu se kum Nemanja Kuljača nalazi na čelu TOB-a.

Milo Božović poslovni saradnik Kuljače i Kentere

Direktor TOB-a Nemanja Kuljača, koji je prema sudskoj presudi nezakonito izabran na tu funkciju, Kenterin je dugogodišnji saradnik u većini spornih poslova. Njih dvojicu povezuju firme "Multimedia grupa", "Kopirajt" i "Patent", od kojih su neke i sada aktivne. Preko pomenutih firmi oni su gotovo dvije decenije vršili različite marketinške i organizacione usluge za opštinu, u višemilionskim iznosima.

Kuljačina žena Sonja je na čelu Sekretarijata za finansije Opštine Budva, a njegova sestra Jelena Savić vodi opštinski Sekretarijat za privredu. Oba sekretarijata su zadužena za nadzor i finansiranje TOB-a.

Milo Božović, foto: Vijesti

Sa Kenterom i Kuljačom je poslovno povezan i gradonačelnik Budve Milo Božović, iz redova nekadašnjeg Demokratskog fronta (DF), koji je trenutno u zatvoru zbog sumnji u umiješanost u organizovani šverc narkotika.

Prema podacima sa Poslovne mreže, još prije dvije decenije Kentera i Božović su vodili kompaniju Opštine Budva za upravljanje reklamnim prostorom "Mediteran reklame". Božović je bio član Upravnog odbora te kompanije, a obojica su bili zastupnici ove firme do 2005.

Božović je bio suvlasnik i zastupnik preduzeća "Patent" do februara 2010, a sada se u CRPS-u kao vlasnik tog preduzeća vodi Nemanja Kuljača.

Prema podacima iz srpskog registra privrednih subjekata, Božović i Marko Kentera su bili suvlasnici beogradskog preduzeća "Tipon", do decembra 2018. Sada je Kentera suvlasnik ove firme sa Petrom Milošem, javnosti poznatom po, do skoro, jedinoj trajno oduzetoj nekretnini u Crnoj Gori. Oduzimanje stana od 193 metra kvadratna od sina Svetozara Marovića, Miloša problematizovao je njegov bivši poslovni partner Petar Miloš, koji tvrdi da je mlađem Maroviću pozajmljivao novac, na osnovu kog je upisana hipoteka upravo na nekretninu koja je oduzeta.

Pored ovoga, prema podacima Poslovne mreže, Kentera je i suvlasnik budvanske firme "Agronom primorje". Dio vlasništva u toj kompaniji ima i Marko Radoman. Zanimljivo, Radoman je bio i izvršni direktor Kenterine "Multimedia grupe" do prije nekoliko mjeseci. On je bio i predstavnik konzorcijuma "Lovćen filma" i "Art Vista", koji su dobili sporni posao bioskopa u Budvi 2014, što sad ispituje tužilaštvo.

Radoman je inače mlađi brat Blaža Radomana, Kenterinog dugogodišnjeg poslovnog partnera, inače direktor Grad teatra iz doba Marovića.

"Kopirajt", "Multimedia grupa", "Tipon" i "Agronom-Primorje" su na Poslovnoj mreži predstavljene kao "sestre firme", što znači da su vlasnički povezane.

Prema srpskom registru, Kentera je poslovno povezan i sa sinom Svetozara Marovića, Milošem, preko firme "Family apple", koja se u Beogradu nalazi na lokaciji pored Kenterine kompanije "Tipon". Kenterin bliski rođak Mirko Kentera je od septembra 2021. suvlasnik preduzeća "Family Apple" sa Milošem Marovićem.

Obojica Marovića su u Beogradu, gdje su izmakli crnogorskom pravosuđu koje ih tereti za višemilionske malverzacije u Budvi.

Ne zna se kako je TOB trošio pare

Turistička organizacija Budve nije još predala finansijski izvještaj za 2022, te nije jasno kako su trošili sredstva od kada je Nemanja Kuljača došao na čelo ove institucije. Sud je u decembru 2023. i pravosnažno presudio da je Kuljača na tu funkciju nezakonito postavljen. Prije toga sud u Kotoru je utvrdio i da je bivša direktorka TOB-a Maja Liješević nezakonito razriješena. Međutim, Kuljača je nedavno opet izabran za direktora TOB-a.

Iz TOB-a nijesu odgovorili na pitanja Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) zašto nijesu postupili po pravosnažnoj presudi i zašto je Kuljača još uvijek na funkciji. Nijesu odgovarali ni na druga pitanja u vezi sa poslovanjem tog budvanskog preduzeća, pa ni zbog čega nije podnijet finansijski izvještaj za 2022, kako bi bilo jasno gdje su išla sredstva.

TOB nije odgovorio ni na pitanja CIN-CG koliko je novca potrošeno za festival "Jadranske igre". Iz finansijskog plana za 2023. godinu se vidi da je za to bilo predviđeno gotovo 200.000 eura. Međutim, nema podataka kako je novac trošen, jer još nema izvještaja za 2023.

Finansijski izvještaj za 2022. je trebalo da bude gotov do kraja marta 2023, nakon čega je gradonačelnik Budve, koji je po funkciji i predsjednik Skupštine TOB-a, trebalo da sazove sjednicu, na kojoj bi se izvještaj usvojio. Božović je uhapšen u aprilu 2023.

Prema statutu TOB-a, redovna sjednica Skupštine ove organizacije održava se jednom godišnje. U posljednje tri godine održana je samo jedna sjednica, kazala je za CIN-CG direktorka Nacionalne turističke organizacije (NTO) Ana Tripković Marković. Prema statutu, Skupština je imala pravo da zakaže sjednicu i bez prisustva predsjednika.

Da je interesnim grupama u Budvi veoma važno ko je na čelu TOB-a, potvrdila je ranije i smijenjena direktorica ove organizacije. Liješević je nakon razrješenja tvrdila da je problem njeno nepristajanje na pritiske i poslovne kombinacije sa raznim grupama i povezanim licima, koji su htjeli da nenamjenski troše novac TOB-a.

Liješević je za CIN-CG pojasnila da je smijenjena jer nijesu mogli da upravljaju nekim ko profesionalno obavlja posao, te da nije dozvoljavala da prolaze projekti koji nijesu iz oblasti djelovanja turističke organizacije ili nijesu bili u programu i planu rada organizacije što je zakonom obavezujuće, ne precizirajući koji su to projekti. Ona je navela i da je na nju prvenstveno vršen politički pritisak od strane tadašnje, ujedno i sadašnje vladajuće političke grupacije u Budvi.

"Nijesam član nijedne političke partije i to je bio zasigurno veliki problem", istakla je ona.

Njen advokat Siniša Gazivoda je potvrdio da je, uprkos pravosnažnoj odluci suda, Kuljača opet izabran na čelo TOB-a, te da je podnio novu tužbu za poništenje te odluke jer ponovo nijesu razmatrane kompetencije i kvalifikacije kandidata.

Opstanak najstarijeg festivala pod znakom pitanja

Neadekvatno finansiranje manifestacija, od TOB-a i Opštine Budva, moglo bi ozbiljno ugroziti najpoznatiji festival u tom gradu "Grad teatar", koji se održava od davne 1987.

Iz "Grad teatra" za CIN-CG poručuju da bi bilo prirodno da se svi pozorišni programi objedine u taj festival. Većina projekata koji se prikazuju na novim festivalima se rade sa nekadašnjim saradnicima "Grad teatra", a mnogi učesnici sa strane su u zabludi i misle da je u pitanju isti festival, jer se koriste iste scene i prostori, navode oni.

"Ako se zaista želi unaprijediti kulturni život, onda za taj novac kojim se pojedinačno finansiraju ovi festivali treba napraviti pozorište ili makar salu koju Budva do danas nema", zaključuju iz "Grad teatra".

Za vrijeme DPS-a, Kuljača i Kentera su vršili i brojne poslove za "Grad teatar".

Kentera je sa "Kopirajtom" preuzeo i naplatu dugovanja budvanske kompanije "Patent" Nemanje Kuljače, koja je 2013. zaključila ugovor o tehničkoj realizaciji festivala sa "Grad teatrom". Kentera je preko "Multimedia grupe", od 2007. do 2012. godine, imao ugovor sa "Grad teatrom" za realizaciju dramskog programa, u iznosu od 460.000 eura godišnje.

Samo od 2009. do 2015, firme "Kopirajt" i "Multimedia" ostvarile su finansijsku dobit od preko šest miliona eura poslovanjem sa Opštinom Budva.

Ali je to izgleda bilo malo, pa je nakon promjene vlasti u Budvi 2017. krenuo sa serijom tužbi protiv Opštine za povredu autorskih prava i naplaćivanje mjenica i raznih drugih potraživanja. Samo sudskim presudama Kentera je dobio više stotina hiljada eura na račun ranije saradnje sa opštinom.

Za festival "Ćirilicom" dali oko 54.000 eura: Turistička organizacija Budva - Foto: Vuk Lajović

Tužilaštvo i dalje izviđa Lovćen film

Specijalno državno tužilaštvo (SDT) već duže ispituje poslovanje Kenterinog "Lovćen filma" a u vezi sa budvanskim bioskopom Cadmus Cinneplex. Iz SDT-a su za CIN-CG rekli da je izviđaj još u toku.

"Nakon što su prikupljena obavještenja od Centralnog registra privrednih subjekata (CRPS) i izvršen uvid u spise Privrednog suda, Specijalnom policijskom odjeljenju je podnijet zahtjev za prikupljanje dokaza, obavještenja i podataka potrebnih za odlučivanje", rekao je specijalni tužilac Vukas Radonjić.

Posljednja prijava, po kojoj postupa SDT, podnijeta je u septembru 2022, protiv više lica - bivšeg gradonačelnika Budve Lazara Rađenovića, sadašnjeg osnivača i izvršnog direktora "Lovćen filma" Marka Kentere, osnivača tog preduzeća Vladana Sretenovića, direktora ''Art Viste'' Zorana Cvetanovića, kao i protiv preduzeća "Lovćen film" i "Art Vista", zbog davanja u dvadesetogodišnji zakup vrijedne opštinske imovine za bioskop. Oni su, prema krivičnoj prijavi, iza konzorcijuma "Budva Cinneplex konzorcijum" bili jedini ponuđači 2013. na tenderu Opštine Budva za najam prostora od 2.000 metara kvadratnih, u svrhu otvaranja budvanskog bioskopa. U ovom konzorcijumu "Lovćen film" je imao 95 odsto udjela.

Prostor je ponuđen bez određivanja minimalne cijene, a Opština je, po ugovoru, imala obavezu da obezbijedi podršku ne veću od 200.000 eura godišnje.

Međutim, konzorcijum je Opštini tražio i dodatnih 180.000 godišnje za organizovanje filmskog festivala, što je Rađenović prihvatio i potpisao 2014. godine. Po tom osnovu, "Lovćen Film" je od Opštine Budva, samo od januara 2015. do aprila 2018. godine, naplatio oko milion i po eura.

U prijavi se dodaje da je Rađenović, suprotno tenderu i bez odobrenja Skupštine, nametnuo da građani Budve plaćaju zarade, parking, struju, odvoz smeća, ali i održavanje zgrade, te reklamni prostor. Samo ovi troškovi Opštinu koštaju oko šest miliona eura. U ugovoru se nigdje ne pominje ni kolika je cijena zakupa, dodaje se u prijavi.

Dalje se ističe i sumnjiva umiješanost Kentere u cijeli projekat, jer u vrijeme potpisivanja ugovora nije zvanično bio dio konzorcijuma, ali je u vezi sa ugovorom, 2013. održao sastanak sa Rađenovićem, predstavnikom konzorcijuma, Markom Radomanom i tadašnjom menadžerkom opštine Milenom Marović Bogdanović, kćerkom Svetozara Marovića. Kentera je tek 2021. postao većinski vlasnik "Lovćen filma" sa udjelom od 90 odsto.

"Involviranost Kentere od početka projekta, njegovo neposredno učestvovanje u pregovorima i zakulisnim dogovorima, davanje projekta konzorcijumu u kojem Lovćen film kao tek osnovano pravno lice bez bilo kakvog iskustva donosi apsolutno sve odluke, vodilo je upravo preuzimanju tog pravnog lica od strane Kentere", piše u prijavi.

Da se radilo o kriminalnom planu koji je za cilj imao "namještanje posla", zaključuje se prijavom, koju je podnio tadašnji sekretar za zaštitu imovine Nikola Plamenac, potvrđuje i činjenica da je samo godinu prije raspisivanja tendera, od preduzeća "Mega kom film" stigla ponuda za učešće u realizaciji projekta bioskop za mnogo manja izdvajanja iz budžeta. Ta ponuda nije prošla, već je Opština posao prepustila konzorcijumu, koji je u februaru prošle godine, zatvorio bioskop.

Neadekvatno finansiranje manifestacija moglo bi ozbiljno ugroziti najpoznatiji budvanski festival: Grad teatar - Foto: Grad teatar

Vlasnik "Kopirajta" nije odgovarao za višemilionske pronevjere

Firma "Kopirajt", u vlasništvu Marka Kentere je 2016. nagodbom priznala da je preko poslova sa Opštinom Budva nezakonito pribavila korist od preko dva miliona eura.

Tadašnji izvršni direktor "Kopirajta" Aleksandar Armenko nagodio se da kao član Marovićeve kriminalne grupe, robija pola godine, a preduzeće "Kopirajt" je uslovno kažnjeno. Armenko, koji je prije toga bio zamjenik direktora TOB-a, i sada radi u toj organizaciji. Interesantno, tužilaštvo je tada utvrdilo da u svim malverzacijama Armenko nikada nije pribavio materijalnu korist za sebe.

Iako osnivač i vlasnik preduzeća, Kentera ni na koji način nije odgovarao za višemilionske pronevjere preduzeća.


Taksista, konobar i ugostitelj u Savjetu Muzeja

U Savjet Muzeja i galerija Budve imenovani su konobar, recepcioner, taksi prevoznik... Na posljednjoj sjednici lokalnog parlamenta, krajem decembra prošle godine, bila je predviđena rasprava o razrješenjima i novim imenovanjima ovog Savjeta. Prema sajtu Skupštine opštine Budva, bilo je predviđeno da gotovo svi članovi Savjeta obnove mandat, samo što se za novog predsjednika umjesto dosadašnjeg konobara, predlaže privatni ugostitelj.

Međutim, predsjednik Skupštine Nikola Jovanović je odlučio da preskoči imonovanje članova Savjeta, iako se više odbornika protivilo tome.

Odbornik Ujedinjene reformske akcije (URA) Ivan Ivanović je istakao na sjednici da od 2019. nije usvojen izvještaj o radu Muzeja i galerije:

"Mi svake godine dajemo preko milion eura za tu instituciju, a nismo nikad dobili na razmatranje izvještaj".

Ivanović je naveo da javašluk u tom preduzeću vlada već godinama i da direktorica Đurašković "radi na svoju ruku šta želi". Pomenuo je i da je u mnoge poslove uključen Kentera.


Za nekoliko mjeseci vođenja društvenih mreža 30.000 eura

Kao jedan primjer upitnog posla, pretjerane vrijednosti, jeste i ugovor koji je 2017. "Multimedija grupa" potpisala sa TOB-om, a tiče se "kampanje na društvenim mrežama". Kao ovlašćena lica za tu javnu nabavku vode se Kuljača i sadašnji izvršni direktor Kuljačinog "Patenta" Nikola Mitrović, dok je Kentera izvršni direktor, vidi se iz odluke o izboru ''Multimedia grupe'' kao najbolje ponude

Obaveze "Multimedija grupe" iz ovog ugovora su da za nešto manje od 30.000 eura obezbijedi usluge promocije TOB-a na društvenim mrežama, i to samo od maja do novembra te godine. U odluci o najboljoj ponudi navodi se da je razlog odabira "Multimedija grupe" za ovaj projekat to što je sarađivala sa brojnim svjetskim influenseruma na socijalnim mrežama koji imaju preko milion pratioca.

Međutim, i gotovo sedam godina kasnije, Instagram stranice TOB-a ima oko 16.000 pratilaca, a na Fejsbuku 33.000.

Evropski ispit

Automatizovani sistem za upravljanje sudskim predmetima (AKMIS) se sada zloupotrebljava više nego u vrijeme Nikole Gruevskog, rekao je ministar za pravdu u Vladi Sjeverne Makedonije Krenar Loga, u novembru prošle godine. Ova ocjena kao da nije uznemirila nikoga u sudskom establišmentu zemlje. Prošla je kao i da se nije desila, zato što je ovakav vid zloupotrebe javna tajna. Isto kao što je javna tajna i da je stanje u sudstvu dramatično u skoro svim državama našeg regiona.

Crna Gora je potrošila zadnje četiri godine razvijajući sudski softver koji se pokazao kao neupotrebljiv. Pouzdanost statističkih podataka u pravosuđu problem je koji ni nakon više od decenije nije otklonjen,a “pravosuđe bez papira” još je daleki cilj.

Evropska komisija (EK) iz godine u godinu u svojim izvještajima ponavlja da Crna Gora nije u potpunosti primijenila sve instrukcije za prikupljanje statističkih podataka u skladu sa standardima EK za efikasnost pravosuđa (CEPEJ) i da bi trebalo da modernizuje Pravosudni informacioni sistem (PRIS). Izvještaj Evropske komisije (EK) za prošlu godinu ističe da ostaje izazov da se u potpunosti implementiraju uputstva za prikupljanje statističkih podataka u skladu sa smjernicama CEPEJ-a.

“Sudski informacioni sistem (PRIS) se mora modernizovati i naći alternativna rješenja, kako bi se unaprijedila sudska statistika i povećala efikasnost i transparentnost pravosudnog sistema”, navedeno je u izvještaju EK.

Izvještajima EK je i ranije upozoravano da PRIS nije u potpunosti funkcionalan i konstatovano da je predviđena zamjena PRIS-a sa novim IT sistemom. PRIS je,između ostalog, sistem u kome se informacije o sudskim predmetima elektronski evidentiraju, a omogućava i izbor sudije na tzv. slučajan  način, bez uticaja ljudskog faktora.

Osim toga, Crna Gora se suočava i sa ozbiljnim problemom neažurnosti i neefikasnosti sudova. I iz EU naglašavaju da su rezultati istraga i krivičnog gonjenja u visokoprofilisanim slučajevima poboljšani, ali da ih ne prate efikasna suđenja, te da epiloga tih slučajeva i osuđujućih presuda gotovo da i nema.

Nezavisnost i nepristrasnost sudstva još je pod znakom pitanja i u BiH i nema značajnih poboljšanja u odnosu na prošlu godinu.

U izveštaju za BiH za 2023. godinu, Evropska Komisija je navela da loše funkcionisanje sudskog sistema i dalje podriva uživanje prava građana i borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala. Dodatno, Skupština Republike Srpske donijela je veliki broj neustavnih zakona i legalizovala je neprimjenjivanje odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Evropska Komisija, između ostalog, još jednom je ukazala na neophodnost za sprovođenje hitnih mjera za jačanje integriteta i povratak poverenja javnosti u sudstvo. Jedini uočeni napredak odnosi se na usvajanje zakonskih promjena u Visokom sudskom i tužilačkom savetu (VSSK BiH) u vezi verifikacija finansijskih izveštaja sudija, tužioca i članova VSSK BiH.

Makedonsko sudstvo palo na evropskom ispitu

I Makedonija prethodne godine nije postigla nikakav napredak u ključnim oblastima – u sudstvu i borbi protiv korupcije. U zadnjem izvještaju, Evropska Komisija samo je potvrdila to što građani svakodnevno doživljavaju, korupcija buja, nekažnjivost guši svaku poru društva.

Najozbiljnije kritike dobio Sudski savjet (Izvor: MIA)
Najozbiljnije kritike dobio Sudski savjet (Izvor: MIA)

Najozbiljnije kritike dobio je Sudski savet, tijelo koje treba da bude čuvar integriteta svoje sopstvene profesije. I nakon jedne godine niko nije bio zainteresovan da dozna kakvi su politički pritisci prinudili eks-predsjednicu Sudskog savjeta Pavlinu Crvenkovsku da podnese neopozivu ostavku, a crveni alarm u Briselu bio je uključen i nakon kontraverznog razrešenja njene nasljednice Vesne Dameve.

Zajednički imenitelj za sve tri države je manipulacija sistemom za automatsku raspodjelu sudskih predmeta. Razlozi su jasni: Moćni akteri u sudskim postupcima imaju želju za određenim sudijama, odnosno da to bude onaj koji će im "dosuditi" pobjedu.

U Makedoniji, ovaj sistem je poznat kao AKMIS. Sedam godina nakon njegovog uvođenja, revizija je pokazala da skopski Krivični, Apelacijski i Vrhovni sud, nisu poštovali procedure AKMIS-a, odnosno umjesto kompjutera, predmete su dodeljivali predsjednici sudova. Osuđen je samo nekadašnji predsjednik skopskog Krivičnog suda Vladimir Pančevski. U 2020. godini, Pančevski je dobio tri i po godine zatvora, zato što je u periodu od 2013. do 2016. godine uspio da ručno podijeli oko 50 predmeta podobnim sudijama, od kojih dva predmeta i tadašnjem Specijalnom javnom tužilaštvu. Ali, i ova je presuda je šetala kroz sudske lavirinte. Apelacijski sud mu ja umanjio kaznu za jednu godinu, Vrhovni sud je ukinuo presudu Apelacijskog suda i vratio predmet na ponovno odlučivanje, ali i u ponovljenom postupku Pančevskom je bila dosuđena zatvorska kazna od dvije i po godine, koju je počeo da izdržava u julu prethodne godine.

Vladimir Pančevski jedini osuđen zbog zloupotreba AKMIS-a (Izvor: MRT)
Vladimir Pančevski jedini osuđen zbog zloupotreba AKMIS-a (Izvor: MRT)

Ovo je zasada jedina sudska presuda zbog zloupotrebe AKMIS-a, iako Pančevski nije jedini koji je našao način da "nadmudri" sistem. Sudska presuda vjerovatno nije uplašila njegovu nasljednicu Tatjanu Mihajlovu, koja je zbog zloupotrebe primjene AKMIS sistema ostala samo bez svoje funkcije. Sudski savet razriješio je Mihajlovu u 2021. godini.

Komisija za nadgledanje funkcionalnosti AKMIS-a prošlog ljeta, nakon kontrole, utvrdila je ozbiljne zloupotrebe i u Kumanovskom sudu, ali ovaj izvještaj nije bio smetnja da Sudski savjet, samo tri mjeseca kasnije, dodijeli novi mandat Snežani Manevoj kao predsjednici suda.

Ova mala ilustracija stanja u Makedoniji, poslužiće nam kao uvod pri opisivanju katastrofe u sudstvu, koja se dešava i u Crnoj Gori i u Bosni i Hercegovini. Katastrofu nijesu uspjeli da spriječe ni visoki iznosi strane pomoći u cilju neutralizovanja uticaja tokom donošenja sudskih presuda.

Zastoj u Crnoj Gori

Nakon usvajanja tri strategije od 2011. godine, Crna Gora je u 2019. godini započela izradu novog informacionog sistema za sudove u vrijednosti od gotovo dva milliona eura, da bi firma koja je angažovana za posao, odugovlačila i na kraju dostavila rješenje za koje se ispostavilo da je neupotrebljivo.

Razvoj PRIS-a, koji se koristi i danas, je započet 2000. godine, a ova tehnologija smatra se zastarjelom sa većim brojem bezbjedonosnih nedostataka.

Novi jedinstveni informacioni sistem pravosuđa (ISP) treba da poveže četiri podsistema-Ministarstva pravde, sudova, Državnog tužilaštva i Uprave za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS). Bilo je planirano da su uloži nešto preko sedam miliona eura u posljednje tri godine u taj sistem.

Iz Ministarstva pravde Crne Gore tvrde da nemaju tačan podatak koliko je novca potrošeno, ali da je dosad potrošeno oko polovine tog novca.

Podsistem za sudove trebao je da bude završen prošle godine. U izvještaju

Sudskog savjeta (SS) za 2022. piše da je proteklu godinu je obilježio zastoj na projektu uvođenja novog informacionog sistema za sudove (ISP) do kojeg je došlo zbog neispunjavanja obaveza od strane partnera na realizaciji projekta.

“Projekat je zaustavljen zbog nedovoljnih kapaciteta razvojnog tima izvođača”, piše u izvještaju.

Iz Ministarstva pravde Crne Gore  za "Samo prašaj" tvrde da je angažovana firma praktično odradila samo poslovnu analizu za godinu dana, a trebalo je cijeli posao da završi za dvije godine.

"Projekat je propao. Ugovor je istekao, moguća je arbitraža. Svakako, u narednih pet-šest godina možemo očekivati stabilnost sistema i povezivanje sa drugim institucijama",izjavio je Dražen Radonjić, direktor Direktorata za informacione tehnologije u Ministarstvu pravde.

Dražen Radonjić
Dražen Radonjić

Sada je u planu nadogradnja postojećeg PRIS-a, koja bi trebala da se završi u toku ove godine,kako navodi Radonjić, čime bi mogli dobiti sistem koji će ispuniti i zahtjeve Evropske Unije (EU).

Novac je potrošen, reforme ne postoje

Značajna finansijska sredstva su investirana i u Bosni i Hercegovini. Prema podacima Godišnjeg izvještaja za 2022. godinu, u periodu od 2004. do 2022. godine, u BiH je bilo obezbijeđeno 120 miliona KM (oko 61 milion evra) za realizaciju projektnih aktivnosti u pravosudnim institucijama na svim nivoima vlasti. Najveći donator je EU sa 64,4 miliona KM (33 miliona evra). Novac je potrošen za nabavku kompjuterske opreme, softvera i drugu opremu za potrebe kompjuterizacije sudstva na svim nivoima vlasti, kao i za rekonstrukciju i opremanje zgrada pravosudnih institucija. Nakon toga, Kraljevina Norveška sa 15,8 miliona KM (8 miliona evra) i Kraljevina Švedska sa 10,4 miliona (5,3 miliona evra) i drugi donatori.

Iz budžeta institucija BiH, za navedeni period bili su izdvojeni 20,9 KM (10,6 miliona evra) za nabavljanje kompjuterske opreme, softvera i druge opreme u okviru Projekta za informatizaciju i pojačanje kapaciteta pravosudnih institucija u BiH, a radi održavanja sudskog informacionog sistema i drugih tekućih troškova za potrebe sudstva.

U odnosu na prvobitnu verziju Automatizovanog sistema za upravljanje predmetima u sudovima (CMS) i Automatizovanog sistema za upravljanje predmetima u tužilaštvima (TCMS), ona je bila razvijena iz projekta USAID-a. Ova je verzija bila donirana Visokom sudskom i tužilačkom savetu (VSKK) na kraju 2006. godine, od tada on nju razvija, održava i poboljšava koristeći svoje sopstvene resurse.

U Makedoniji, pak, rijetko koja institucija će vam dati odgovor – koliko novca je potrošeno za reformu sudstva. Prema podacima koje smo dobili iz Sudskog savjeta, u prethodne tri godine izdvojeno je 5 miliona evra, novac koji je u najvećoj mjeri bio namijenjen digitalizaciji, za nabavljanje novih servera radi besprekornog funkcionisanja AKMIS sistema, za renoviranje sudskih zgrada.

Ipak, ako napravimo kratko poređenje, ovaj novac je daleko manji od onog koji sudstvo dobija kao donacije.

Vjerovatno i zbog toga javnost ima utisak da reforme žive samo od donacija stranih ambasada, a ambasadori su najglasniji kritičari. Prije 17 godina, sa evropskim novcem bila je formirana Akademija sudija i javnih tužilaca, koja je trebala da podigne kvalitet sudstva.

"U prethodnim godinama, EU je potrošila milione za vladavinu prava u Makedoniji, ali razočarali ste nas", poručio je ambasador EU Dejvid Gir.

U naredne tri i po godine, ambasada EU uložiće i 10 miliona evra, kao podršku vladavini prava i pravosudnih institucija.

Ali, stanje u makedonskom sudstvu dovelo je i do ne toliko diplomatskih izjava i poteza od strane diplomata i stranih partnera. Holandija je stavila u stanje mirovanja milionski projekat za poboljšanje efikasnosti Sudskog savjeta, nakon otkrivanja serije skandala u najvišem sudskom tijelu u zemlji. Razočaranost ne kriju ni SAD, odakle Makedonija dobija najveću pomoć u sudskim reformama.

Donacijom SAD, sva 34 suda u državi u 2010. godini dobili su i automatizovani sistem za raspodelu sudskih predmeta, poznat i kao AKMIS
Donacijom SAD, sva 34 suda u državi u 2010. godini dobili su i automatizovani sistem za raspodelu sudskih predmeta, poznat i kao AKMIS

Zahvaljujući Ambasadi SAD, svih 25 sudnica u skopskom Krivičnom sudu imaju opremu za snimanje suđenja, renovirane su sudnice, kabineti sudija, sale za sastanke u više sudova u državi.

"U zadnjih 30 godina, SAD su investirale pola milijarde dolara za obuku sudskih službenika i tužilaca, a u Makedoniji postoji epidemija korupcije", konstatovala je nedavno ambasadorka Andžela Ageler.

Sa donacijom SAD, svih 34 suda u državi su u 2010. godini dobili i automatizovani sistem za raspodjelu sudskih predmeta, poznat kao AKMIS. Ali ovaj sistem, koji je trebalo da isključi ljudski faktor i da riješi problem "namještenih predmeta", dosad je izigran više puta. Neki od aktera u ovim prevarama, kao što smo rekli na početku, dobili su zatvorske kazne, neki su prošli nekažnjeno, ali niko ne može da garantuje da se predmeti dodjeljuju bez subjektivnog uticaja.

Penzija "spasila" predsjednika suda u Brčkom

Takvi potresi desili su se i u sudstvu Bosne i Hercegovine. Izvršna direktorica Transparensi Internešenela BiH Ivana Korajlić, podsjeća da je Transparensi Internešenel BiH podnio prijavu protiv aktuelnog glavnog tužioca BiH Milanka Kajganića, zbog manipulacija sa automatskom raspodjelom predmeta. Ipak, još nije poznato jesu li pokrenuti neki postupci u vezi ovog slučaja.

Korajlić: Postoji selektivan pristup u toku procesuiranja slučajeva visoke korupcije u BiH
Korajlić: Postoji selektivan pristup u toku procesuiranja slučajeva visoke korupcije u BiH

"Aplikaciju smo podnijeli na osnovu informacija iz Tužilaštva BiH o broju predmeta dodeljenih izvan sistema za automatsku raspodjelu. Taj broj je ipak veoma značajan u odnos na ukupan broj predmeta u Tužilaštvu BiH, a to stvara indikator da uopšte nije prestala praksa samovoljnog dodjeljivanja predmeta",izjavio je Korajlić za Fokus.

Korajlić, takođe, ukazuje ka selektivnom pristupu u procesuiranju slučajeva visoke korupcije, veoma jasnih političkih pritisaka i korupcijskih afera u samom sudstvu, gde su ključni ljudi povezani sa organizovanim kriminalom i korupcijom.

"Sve je to dio jedne veoma loše slike koja se šalje građanima, a zbog toga oni imaju sve manje povjerenja u rad sudstva",kaže Korajlić.

Ovakva percepcija građana je pod uticajem i zloupotrebe sistema automatskog upravljanja predmetima (CMS/TCMS), na način koji predmete dodeljuje "podobnim" sudijama i tužiocima, a to dovodi u pitanje samu nepristranost. I Evropska komisija je identifikovala ovaj problem, a nekoliko visokih lica iz sudstva su bili sankcionisani zbog odstupanja od slučajne raspodjele predmeta.

Sudija Osnovnog suda okruga Brčko u Bosni i Hercegovini Nedeljko Tabaković, detaljno opisuje kako "zaobići" sistem, sa ciljem da predmeti budu podeljeni "podobnim" sudijama. O manipulacijama je svjedočio prije tri godine pred Privremenom istražnom komisijom Parlamenta BiH, ali postupak protiv predsjednika suda u Brčku Jadranka Grčevića, nije imao epilog, zato što se on penzionisao. Kao što kaže Tabaković, postupak je bio odugovlačen bez razloga, sve do trenutka kada se Grčević penzionirao.

"Sistem je dobro osmišljen radi izvođenja automatske elektronske distribucije predmeta bez ikakvog spoljašnjeg uticaja. Ali, postoje i zloupotrebe. Oni su urađeni na način da IT-tehničari povezuju samo sudiju kome žele da dodijele predmet, a sve druge sudije isključuju iz sistema. Nakon toga, oni ponovo uključuju sve sudije. Znači, slučaj dobija samo sudija koji je bio povezan",objašnjava Tabaković.

On ukazuje i na sporne slučajeve preraspodjele predmeta. Iako je precizno propisano u kakvim situacijama i pod kojim uslovima je moguće da se radi to, iskustva našeg sagovornika govore o sasvim različitoj praksi.

"Predsjednik suda mora da da razloge za svaku preraspodjelu predmeta. Ja, na primer, u jednom sam predmetu donio odluku, međutim, postupak je bio ponovljen i predmet je bio preraspodeljen drugom sudiji, bez obrazloženja. Nakon toga, predmet je bio ponovo poslat meni. I ovog puta bez obrazloženja i bez naredbe o preraspodjeli. Samo sam dobio papirić na fascikli na kojem je pisalo 'dokumenta za sudiju Tabakovića'", kaže on.

U oktobru 2021. godine, glavna tužiteljica Bosne i Hercegovine Gordana Tadić bila je disciplinski sankcionisana i premještena sa ove funkcije na poziciju tužiteljice, zbog manipulacija sa raspodjelom predmeta. Zbog istog prekršaja, Visoki sudski i tužilački savet prebacio je Mahmuta Švraku sa funkcije glavnog tužioca na funkciju tužioca Javnog tužilaštva Republike Srpske. Utvrđena je i disciplinska odgovornost glavnog tužioca Kantonalnog tužilaštva Bosansko-podrinskog kantona (BPK) Mirsada Bilajca, te je zbog toga premješten na funkciju tužioca.

Ne može bilo ko da sudi Vesni Medenici

U Crnoj Gori je bilo dosta sumnji u zloupotrebu softvera,ali još nije pokrenut nijedan postupak.

Ekspertkinja Evropske Unije (EU) Maja Grubišin je još 2017. pripremila izvještaj u kome navodi da je usljed stare tehnologije, nedokumentovanih promjena  baze podataka i strukture podataka „bilo nemoguće da se sprovede bilo kakav savremeni alat Poslovne inteligencije (PI)”:

„Crna Gora u rukama imala jedan od najboljih alata PI koji su raspoloživi na tržištu i uprkos tome, nije bila u mogućnosti da ga poveže sa PRIS bazom podataka, usljed velikih nedokumentovanih promjena koje su izvršene tokom određenog vremenskog perioda…”

Algoritam za dodjelu predmeta koristi se već duže od sedam godina. U praksi su se više puta dešavale sumnje u zloupotrebu slučajne dodjele predmeta. Pravosudna inspekcija MP je prije više od godinu dana izvršila vanredni inspekcijski nadzor u Višem sudu u Podgorici,koji sudi za najteža krivična djela, i provjerom je zaključeno da je slučajna raspodjela predmeta dovedena u pitanje uvođenjem prakse da predsjednik suda odlučuje o sastavu sudskog vijeća.

Ovi zapisnici inspekcije završili su u Specijalnom državnom tužilaštvu(SDT), ali nije poznato da li je tužilaštvo pokrenulo postupak provjere ovih sumnji.

Iz MP kažu da nemaju informacije šta je uradilo tužilaštvo, a iz SDT-a ne odgovaraju na naša pitanja da li je pokrenut izviđaj i u kojoj je fazi postupak.

Iz MP su prilikom nadzora ustanovili da je predsjednik suda izdavao usmene naloge svom stručnom saradniku koji je administrator PRIS-a, a koji na osnovu naloga ažurira plan raspodjele, što utiče na algoritam slučajne raspodjele.

Ministarstvo ističe da ovakav način ažuriranja plana raspodjele na osnovu naloga predsjednika suda, ostavlja mogućnost da se utiče na izbor određenog sudije ili da neki predmet ne bude dodijeljen određenom sudiji.

„Jedna od mogućih zloupotreba, odnosno primjer kada je isključena slučajna dodjela odnosi se i na formiranje vijeća u predmetu u kom je optužena bivša predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica”, istakli su tada iz MP.

Suđenje Vesni Medenici odgođeno 12 puta
Suđenje Vesni Medenici odgođeno 12 puta

Bivšoj predsjednici Vrhovnog suda, ali i dugogodišnjoj šefici Tužilaštva Vesni Medenici sudi se zbog optužbi da je posredovala da se predmeti pred sudovima završe u korist privatnih firmi, te da je za to primala mito.

Izvještaj pravosudne inspekcije tada je dostavljen Vrhovnom sudu, koji je

konstatovao da propusta nije bilo. I predsjednik Višeg suda Boris Savić je negirao optužbe za zloupotrebu slučajne dodjele predmeta navodeći da je u pitanju nepoznavanje načina rada i funkcionisanja pravosudnog informacionog sistema.

Stručnjaci, međutim, već godinama tvrde da se ovaj sistem može zloupotrijebiti, između ostalog, i tako što se pojedini predmeti iz tužilaštva ne dostavljaju sudu onog dana kada je “nepoželjni” sudija prvi po redosljedu da zaduži predmet, ali i da se redosljed prispjeća predmeta može zamijeniti u sudu.Takođe, neki tvrde i da je ključ u izmjeni sudskog poslovnika, jer se time sužava mogućnost manipulacije.

Koordinator informacionog sistema Sudskog savjeta (SS) Nemanja Zvicer ocjenjuje da će se nadogradnjom PRIS-a konačno ispuniti zahtjevi međunarodnih partnera u pristupanju EU.

“Sudski savjet (SS) je u februaru prošle godine donio odluku da se radi na rješenju koje će dati rezultate i zadovoljiti sve što traži CEPEJ i EK,u poglavljima 23 i 24 u smislu kvaliteta podataka”, ističe Zvicer.

On u naredne dvije godine očekuje da sve bude završeno i sistem funkcionalan.

Neuspešna Pribeova misija

Javnosti u Makedoniji i u Bosni i Hercegovini dobro je poznato ime nekadašnjeg njemačkog sudije i nezavisnog eksperta Evropske komisije Rajnharda Pribea. On je prva ličnost koja je javno progovorila o namještanju sudskih predmeta u Makedoniji. U prvom izveštaju u 2015. godini, Pribeova grupa otvorila je pitanje o nepoštovanju AKMIS-a, sa upozorenjem da su makedonske sudije našle način kako da zaobiđu sistem. U drugom izveštaju iz 2017. godine, Pribe je pošao korak dalje, slikovito je objasnio i kako su "nepodobne" sudije prebacivali u različita odjeljenja. Pritom, on je preporučio duboku reviziju sistema.

Izveštaj sa crvenim alarmom, potpisan od strane Pribea, dobila je i BiH u 2019. godini. Izveštaj Pribea istraživao je različite aspekte vladavine prava u BiH, uključujući sudstvo, korupciju, borbu protiv organizovanog kriminala i druge relevantne sektore. Sa obzirom na specifičnost izveštaja, preporuke i zaključci mogli su da imaju značajan uticaj na reforme u sudskom sistemu i drugim oblastima ključnim za vladavinu prava u BiH. "Ovo nije ništa drugo osim propala mogućnost da bude postignut napredak", komentarisao je on dvije godine kasnije, u intervju za bosanski Fokus.

Ali, i domaći eksperti ne štede riječi da ukažu da je sudstvo odavno prešlo crvenu liniju. Nakon šamara koje je makedonsko sudstvo dobilo u najnovijem izvještaju Evropske komisije, Darko Avramovski iz Koalicije "Svi za pravedno suđenje" kaže da je 2023. godina bila jedna od najlošijih godina za makedonsko pravosuđe.

"Nijedan sistem nije savršen i moći ćete da ga zloupotrijebite ukoliko pođete sa intencijom da ga zloupotrebljavate. U našem sudstvu često susrećemo kadar koji umjesto da popunjava zakonske praznine sa dobrom praksom, eksploatišu ih i zloupotrebljavaju. Tačno je da AKMIS sistem bio uveden, ali moramo da imamo u vidu da se radi o kompjuterskom programu, a kompjuterska tehnologija ide naprijed geometrijskom progresijom koju ne možemo ni da shvatimo u datim trenucima, zato je neophodno da taj sistem bude održavan, da bude nadograđivan, čak – ako postoji potreba – da bude potpuno promijenjen, kako bi mogao da odgovara realnim stanjima i potrebama u praksi", kaže on.

U Makedoniji kruži sarkastični komentar da se "u zatvoru leži samo zbog ukradenih ćevapčića, a ako ukradete milione iz budžeta, veoma je vjerovatno da će vam država za to platiti i odštetu". Komentar potpuno korespondira sa povjerenjem koju javnost gaji prema makedonskom pravosuđu. U anketi američkog instituta IRI iz 2021. godini, samo 23 posto su izrazili povjerenje u pravosuđe, dok su sudije i javni tužioci prošlu godinu počeli sa povjerenjem od osam posto, a završili sa povjerenjem od četiri posto. Strmoglavi pad produžen je i ove godine. Najnovija anketa IRI-ja u julu je poražavajuća – pravosudnom sistemu vjeruje samo jedan posto građana. Makedonija može slobodno da ponese neslavni "trofej" u regionu, za zemlju sa potpuno urušenim sudstvom.

Zadnje istraživanje sprovedeno od Transparensi Internešenela u BiH, predstavljeno sredinom decembra na konferenciji koja je u Sarajevu bila održana povodom Međunarodnog dana za borbu protiv korupcije, pokazala je da tamošnji građani najviše vide korupciju u zdravstvu (53,9 posto) i u policiji (43,1 posto). Na trećem mjestu je sudstvo, sa procentom od 40,7 posto. Predsednik Visokog sudskog i tužilačkog saveta Bosne i Hercegovine Halil Lagumdžija, govoreći na ovoj konferenciji, ocijenio je da je "korupcija zlo koje je postalo model ponašanja u društvu Bosne i Hercegovine".

U Crnoj Gori,prema posljednjim istraživanjima javnog mnjenja, podrška sudstvu opada,dok raste podrška tužilačkoj organizaciji. Povjerenje u pravosudni sistem ima manje od polovine punoljetnih građana, ali je taj broj u porastu u odnosu na raniji period, pokazalo je istraživanje Centra za monitoring i istraživanje (CeMI), urađeno prošle godine. Međutim, ovaj porast se suštinski odnosi na porast povjerenja u tužilaštvo, koje je zadobilo veću podršku javnosti nakon izbora glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića. U njegovom mandatu, pokrenuto je više postupaka protiv visokih funkcionera u pravosuđu, ali su svi ovi postupci pred sudom ili na početku ili suđenje nije ni počelo.

Sudstvo je temelj svake pravne države, ali izgleda da je, u zemljama regiona, koje nisu u EU, taj temelj uzdrman "zemljotresom" visokog stepena prema Rihterovoj skali. Nade građana su da će približavanje ka Evropskoj Uniji umanjiti cunami od političkih i drugih uticaja ka sudstvu.

Ovu sadržinu izradio je Institut za komunikacijske studije.
Novinari: Sonja Kramarska, Despina Todorovska (Tv Sitel), Maja Boričić (CIN-CG), Dinko Dundić, Sanela Karaica (Fokus)
Snimatelj: Slaven Tomović
Montaža: Fani Goševska Živković

Prema informacijama Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG), brojni zaposleni u našoj državi primaju zaradu ispod zakonski određenog minimalca. Zaposleni u sektoru trgovine i uslužnih djelatnosti su najčešće žrtve ovakvog kršenja prava. Od kada je, 1. januara 2022. godine, stupio na snagu novi Zakon o minimalnoj zaradi u iznosu od 450 eura, minimalna potrošačka korpa je, u skladu sa inflacijom, porasla za skoro 22 odsto. Tako je u decembru protekle godine iznosila 830 eura. Međutim, za mnoge, zarade su ostale na onom nivou i od prije usvajanja ovog zakona. Ovaj problem ostaje aktivan i dvije godine kasnije, te je upitno zalaganje Inspekcije rada za njegovo rješavanje.
Ovaj upitnik je namijenjen zaposlenima u sektoru trgovine i uslužnih djelatnosti i anoniman je.

Terapija za liječenje heroinske zavisnosti godinama se preprodaje naročito onima koji su u krizi, jer ima slično dejstvo kao heroin i drugi opijati. Mnogi zbog stigme neće da se liječe, pa kupuju ovaj lijek na crno od onih koji ga primaju na recept

Đurđa Radulović

U vrijeme kada se terapija za bolesti zavisnosti dijeli pacijenitima, prostor ispred Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) i nekih domova zdravlja postaju lokacije najvećeg ''open scene-a'' u Crnoj Gori, odnosno mjesta gdje se slobodno vrši kupoprodaja i konzumiranje droga.

U zaturenom ćošku dvorišta KCCG svakog dana u određenom terminu, grupa ljudi čeka nervozno da od osoba koje se liječe od zavisnosti i koje dobijaju ljekove na recept, kupi dozu ovih medikamenata i ublaži krizu. Slično je i pred Domom zdravlja (DZ) na Koniku, ali i u ustanovama u drugim gradovima Crne Gore u kojima se izdaje na recept lijek buprenorfin i drugi medikamenti.

"Pokupi se mnogo ljudi koji pate od bolesti zavisnosti i trguje se baš opušteno. Pored buprenorfina, ljudi nude ksalol, dijazepam, heroin'', opisuje za Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) Petar (ime izmijenjeno zbog zaštite identiteta), koji je dugo patio od bolesti zavisnosti, uobičajenu situaciju ispred zdravstvenih ustanova u kojima se dijeli terapija za bolest zavisnosti - buprenorfin.

Atmosfera je napeta. "Većina onih koji dođu su u krizi i onda je mnogo nervoze, koja se prenosi i na osoblje", kaže Petar. Korisnici terapije čim izađu viču ''osmica'' ili ''dvojka'' u zavisnosti od gramaže lijeka koju primaju, objašnjava on. Petar je i sam kupovao, a kasnije i preprodavao buprenorfin na ovim lokacijama.

Lijek buprenorfin je tip opoidne supstitucione terapije (OST), koji je u crnogorskom zdravstvenom sistemu prisutan od 2017. Pored buprenorfina, u Crnoj Gori se kao vid OST-a daje i metadon od 2005. Međutim, mnogo je veći broj korisnika buprenorfina.

Crno tržište buprenorfina datira iz perioda kada ga u zvaničnoj upotrebi u Crnoj Gori nije ni bilo, objašnjava Petar. "I prije nego što se pojavio kao lijek, buprenorfin se mogao nabaviti pod imenom suboteks. Švercovali su ga iz Hrvatske'', kaže. On ga je nabavljao još prije deset godina po cijeni 50 eura po tableti. "Kupimo nas dvoje troje i podijelimo'', prisjeća se Petar.

Ljudi koji su bili u problemu sa opijatima, koristili su suboteks ''na svoju ruku'', neki nadajući se magičnom izliječenju, objašnjava sagovornik. "Davalo nam je lažnu sliku da ćemo se lako skinuti sa heroina i da će bolest zavisnosti samo nestati''.

Kada je 2016. godine buprenorfin uveden u zdravstveni sistem Crne Gore, počela je i šira upotreba ovog lijeka ''na crno''. "Tada sam počeo da ga uzimam od dilera, najčešće od ljudi koji su bili na listi zdravstva kao korisnici buprenorfina, a zapravo su ga preprodavali'', kaže Petar. Cijena je bila znatno niža, 10 eura, što se smatralo povoljnim''.

Iz Crnogorske mreže za smanjenje štete LINK kažu da određeni broj korisnika buprenorfinske terapije preprodaje ovaj lijek na crnom tržištu. "Nije tajna da neki od korisnika buprenorfinske terapije koji su u zdravstvenom sistemu Crne Gore ne koristi ovaj lijek adekvatno, odnosno isključivo u terapijske svrhe", kažu za CIN-CG iz LINK-a. Većina lijek preprodaje se osobama koje su korisnici droga, uglavnom heroina, ali i samog buprenorfina, a nijesu na terapiji.

Od 2017. do 2021. broj korisnika terapije buprenorfinom je rastao iz godine u godinu. Broj korisnika 2017. bio je 819 da bi 2021. bio 1.390. Prvi put je 2022. broj korisnika pao na 1.191. Međutim broj izdatih miligrama nije značajno pao i obje godine bio je oko 550.000 miligrama, što se održalo i tokom 2023.

Kakaricka gora - Foto: JU Kakaricka gora
Kakaricka gora - Foto: JU Kakaricka gora

U ATMOSFERI DILOVANJA, TEŠKO DRŽATI SE TERAPIJE

Petar se nadao da će redovnom kupovinom buprenorfina na crnom tržištu uspjeti da se izliječi od bolesti zavisnosti, ali tako da ne bude evidentiran u zdravstvenom sistemu, objašnjava on.

Međutim, kada je shvatio da mu ne ide, prijavio se na program liječenja u Centru za mentalno zdravlje, DZ Podgorica, nadajući se makar redovnoj psihoterapiji. Ponuđen mu je samo buprenorfin, uz povremene konsultacije sa psihijatrom. "Bio sam očajan, pristao sam, ali nijesam vjerovao da mi mogu pomoći bez psihoterapije i ostalih elemenata oporavka, kao što su radna terapija i program resocijalizacije'', kaže on.

Naglašava da je ''pijaca droge'' ispred zdravstvenih ustanova jako nepovoljno okruženje za one koji hoće da održe disciplinu sa terapijom. "Tu se nudi bukvalno sve''. Ubrzo je i sam počeo da preprodaje buprenorfin, na svega par metara udaljenosti od mjesta gdje je uzimao terapiju. Novac je, kako kaže, koristio da kupi heroin, ili jednostavno da dobije ''deset eura dnevno''.

"Nijesam tražio veću dozu, ali iz priče drugih sam čuo da je dovoljno da se požališ da nije dovoljno, da se loše osjećaš da bi ti ljekar povećaju dozu. Mnogi to zloupotrebljavaju da bi prodali i zaradili više'', kaže Petar.

Upućeni izvor koji je želio da ostane anoniman kaže za CIN-CG da se na ovom crnom tržištu odvijaju stvari kao na berzi. "Buprenorfin je toliko tražen da je cijena ispred ustanova gdje se dijeli, u vrijeme dijeljenja četvrostruko manja nego par sati kasnije, uveče'', kaže on.

I ljudi koji nikad u životu nisu imali problem sa drogom, koriste sistem i vode se na terapiji bup-om, da bi ga preprodavali, kaže on. ''Za neke ljude postoji priča da im se i baba vodi na terapiji. Moguće da je šala, ali pokazuje koliko je pojava zloupotrebe zastupljena'', kaže ovaj izvor.

U publikaciji ''Zadovoljstvo korisnika/ica OST programima u Crnoj Gori'' (2022) LINK-a i navodi se da su korisnici uvjereni da zdravstveno osoblje vidi problem, ali da ne postoji zainteresovanost da se riješi.

"...Subota ujutru, ispred stoje korisnici/e terapije koji nude terapiju...neko traži da kupi, znači, odvija se otvorena i slobodna kupoprodaja terapije koju sestre, pa čak i doktorica moraju da primijete...Nekoliko puta sam se osjećao neprijatno jer sam pomislio kako je morala da me čuje sestra kako dogovaram prodaju 'bupova', ali oni jednostavno ignorišu takve stari'', navodi jedan od intervjuisanih korinika u publikaciji LINK-a i Juventasa.

Korisnici tolerisanje situacije od strane osoblja doživljavaju kao ''vid nebrige prema korisnicima/ama koji poštuju pravila, smatraju da zbog cijele situacije oni ''stradaju nevini''.

Najveći broj ispitanika navodi da bi za promjene nabolje bila najvažnija veća zainteresovanost zdravstvenog i socijalnog osoblja, jača kontrola programa OST, uvođenje discipline. Najveći broj predloga odnosi se na usluge pshiloška podrška, okupaciona terapija i pomoć pri zapošljavanju.

"U dvorištu se trguje opušteno": Klinički centar Crne Gore - Foto: Luka Zeković
"U dvorištu se trguje opušteno": Klinički centar Crne Gore - Foto: Luka Zeković

LJEKARI NEZAINTERESOVANI ZA RAD U OST PROGRAMU

"Trenutno je na buprenorfinskom programu u Domu zdravlja na Koniku preko 300 pacijenata od kojih njih 160 liječe tri psihijatra Centra za mentalno zdravlje, a 140 liječi dva psihijatra zaposlena u KCCG'', objašnjavaju za CIN-CG iz DZ Podgorica.

Osim pacijenata domova zdravlja, psihijatri KCCG-a su zaduženi za oko još 100 pacijenata koji lijek primaju u toj ustanovi.

Iz LINK-a objašnjavaju da u cijelom programu postoji otpor ljekara da rade u buprenorfinskom programu. U publikaciji LINK-a i Juventasa osoblje – ljekari, pshiholozi i socijalni radnici, koje radi sa ovim pacijentima izjasnilo se da ih ne odbija vrsta patologije, već uslovi rada. Smatraju da je potrebno osoblje na odgovorajući način stimulisati "ne samo materijalnim nadoknadama, već i drugim vrstama stimulacija - beneficirani radni staž, studijska putovanja, stručna usavršavanja i razmjena iskustava sa drugim programima'', navodi se u publikaciji.

Iz Centra za mentalno zdravlje pri DZ Podgorica navode da je buprenorfinski program od početka praćen mnogobrojnim problemima. "U prvoj fazi ljekari iz Doma zdravlja Podgorica nisu htjeli da rade taj program, tamo se vršilo samo izdavanje lijeka, a sa pacijentima su radili psihijatri iz KCCG-a''. Kažu da je dobro što više nije tako i što su se prije više od godinu uključila i tri ljekara iz Centra za mentalno zdravlje.

Iz KCCG-a su kazali za CIN-CG da su zdravstveni radnici svakodnevno suočeni sa velikim pritiskom, često verbalnim, a nije izuzetak ni fizički napad, od strane korisnika OST. Zbog toga je obavezno prisustvo obezbjeđenja, koji su po zakonu dužni da prijave i zloupotrebe kada primijete.

Zdravstveni radnici koje smo kontaktirali smatraju da bi trebalo izmjestiti odjeljenja za dodjelu buprenorfina iz ovih institucija i sve premjestiti u jedinstveni centar. Iz KCCG-a su već pokrenuli inicijativu da se ovaj način izdavanja terapije izmjesti iz te ustanove.

"Trajno rješenje bi bilo dislociranje prostora gdje se vrši distribucija buprenorfina van Dom zdravlja Konik. To bi bila cjelina koja bi bila dovoljno udaljena od škola i naselja, a u isto vrijeme adekvatno povezana sa javnim prevozom, kako bi pacijeni mogli uredno dobijati svoju terapiju. Odgovarajući pregovori su već obavljeni na ovu temu između menadžmenta Doma zdravlja Glavnog grada'', kazali su iz DZ Podgorica.

Iz zdravstvenih ustanova smatraju da je pojava crnog tržišta buprenorfina kompleksan problem, koji mora uključiti i druge relevantne državne institucije, kao što je Ministarstvo unutrašnjih poslova radi rješavanja bezbjedonosnih problema.

"Buprenorfinski program je vrlo zahtjevan, podrazumijeva postojanje kvalitetnih prostornih uslova kao i adekvatna kadrovska rješenja'', kazali su za CIN-CG iz DZ Podgorica.

ZLOUPOTREBA KONTROLNIH TESTOVA

Kontrola jednom mjesečno kod psihijatra sa negativnim testom je praksa koja omogućava pacijentima da ostanu u programu. Međutim, zloupotrebljavaju se i testovima.

Kada se uđe kod ljekara trebalo bi da se pokaže negativan test na droge i baci, ali pacijenti često proslijeđuju jedan drugom jedan pozitivni test, objašnjava jedan od intervjuisanih korinika u publikaciji LINK-a i Juventasa. "Testovi na droge se takođe prodaju, kupuju, dodaju, rade se razne malverzacije...uzme se jedan test pa se vrti pet, šest kontrola'', kaže.

Petru je poznata ova kako kaže ''kolegijalnost'' među pacijentima koji pate od zavisnosti. Test se radi u toaletu ustanove, pa se dešava da jedna osoba koja je čista na dan kad se rade kontrole ostavi u toaletu uzorke drugima. "Onda svi radimo test na taj uzorak i pokažemo negativan test", objašnjava Petar.

Navodi se u publikaciji Juventasa i da su mnogi pacijenti vratili upotrebi droga tokom pandemije, zbog manjka testiranja. "Ljudi mogu istovremeno da se drogiraju i podižu terapiju'', navodi jedan od korisnika. To naravno ima loše efekte kada je liječenje u pitanju.

STIGMATIZACIJA - GLAVNI UZROK CRNOG TRŽIŠTA BUPRENORFINA

Crno tržište razvilo se najprije zahvaljujući tome što postoji potražnja - odnosno potreba za buprenorfinom, ali i strah od stigme ukoliko osoba ''uđe u sistem'' kao pacijent. Međutim, i oni koji prodaju ovaj lijek su uglavnom socio-ekonomski ugrožene osobe, dakle žrtve sistema, objašnjavaju iz LINK-a.

"Jedan od razloga što ljudi prodaju buprenorfin je to što su korisnici droga teško zapošljiva kategorija'', kažu iz LINK-a. Prema podacima istraživanja "Zadovoljstvo korinika OSTprograma u Crnoj Gori'' iz 2022. svega 26,5 odsto korisnika imalo je neki vid radnog angažmana, najčešće nestalni ili sezonski posao. Mnogi korisnici intervjuisani u ovoj publikaciji LINK-a i Juventasa naveli su da je zapošljavanje važan preduslov za održavanje apstinencije i oporavka, te da im je potrebna pomoć u domenu resocijalizacije nakon ulaska u program.

Problem predstavlja i to što se buprenorfin dijeli obično tokom radnog vremena, kažu iz LINK-a. "Malo koji poslodavac će pristati da pusti pacijente da svaki dan izađu bez objašnjenja, nekad i na dva sata, u zavisnosti od reda čekanja na terapiju'', kažu iz LINK-a.

Zato je mnogim korisnicima intervjuisanim u publikaciji laknulo kada je počela epidemija i izdavanje lijeka prešlo sa svakodnevnog na dva puta nedjeljno. "Kažeš odoh u grad da završim nešto, ali bogami svaki dan - ne može'', kazao je jedan od intervjuisanih.

Iz LINK-a objašnjavaju da je strah od stigme i gubitka posla realan, te da je Crna Gora puna predrasuda, većina poslodavaca ne želi zaposlene sa problemom zavisnosti. Zato oni koji su na zvaničnoj listi zdravstvenog sistema često kriju od poslodavaca situaciju, i primorani su da nalaze izgovore za izostanak sa posla za vrijeme primanja terapije.

Dok god bude tako, buprenorfina ''na crno'' neće faliti.

IZOSTAJE SARADNJA ZDRAVSTVA SA USTANOVOM ZA REHABILITACIJU

"Ja sam u jednom momentu odlučio da budem bez droga, bez 'bupova'. Međutim moja psihijatrica nije to podržavala. Smatrala je da ću se, ako napustim program, vrlo brzo vratiti opijatima'', kaže Petar.

To ga je bacalo u očaj. "Nijesam imao osjećaj da postoji alternativa. Sistem ne radi na tome da se ti jednoga dana skineš'', kaže on.

Na kraju odlučio se na tretman oporavka u ustanovu za rehabilitaciju Kakaricka gora, gdje se ne uzima ni supstituciona terapija.

"Jedan od uslova prijema i početka tretmana jeste negativan test na prisustvo psihoaktivnih supstanci, uključujući buprenorfin ili bilo koju drugu terapiju'', kažu za CIN-CG iz Kakaricke gore."Apsolutno nam je poznato koliko je to zahtjevno za kandidate s toga uvijek sugerišemo da u komunikaciji sa psihijatrom koji izdaje supstitucionu terapiju idu na koncept smanjenja doza, a potom i ukidanja kao pripremu za početak tretmana'', navode.

Iz ove ustanove pokrenuli su više inicijativa ka zdravstvenim ustanovama koje rade sa bolestima zavisnosti. Navode da imaju Sporazum o saradnji sa bolnicom u Dobroti, koji omogućava upućivanje kandidata za detoksikaciju kao i pripremu i ukidanje supstitucione terapije za pacijente koji pokažu interesovanje za rehabilitacijom.

Ističu da se konsultuju sa psihijatrima o spremnosti potencijalnih kandidata za boravak u ustanovi, ali da to nije formalizovano, jer JU Kakaricka gora nije dio zdravstvenog sistema. "Ustanova je više puta inicirala sastanke sa Ministarstvom zdravlja kako bi dogovorili eventualnu podršku, ali još nemamo definisanih pomaka", kažu iz Kakaricke gore.

Prema planovima premijera Spajića, Crna Gora bi mogla biti raj za kripto zajednicu. Najavljuje se čak i uvođenje hidro obveznica, koje bi mogle da ugroze naše rijeke i prirodu
Tim CIN-CG


U Crnoj Gori nešto više od jedan odsto stanovništva posjeduje kriptovalute, njih 7053 prema podacima Triple-A, privatne kompanije za procjenu broja imalaca kriptovaluta na globalnom nivou.

Najpoznatiji vlasnik kriptovaluta u zemlji je premijer Milojko Spajić. On je u imovinskom kartonu, još dok je bio ministar finansija i socijalnog staranja u 42. Vladi, naveo da posjeduje bitkoin. U posljednjem izvještaju, nakon što je preuzeo najznačajniju funkciju u državi, Spajić je prijavio da pored bitkoina posjeduje i druge kriptovalute – ETH (ethereum), BNB (binance), USDT (tether) i još neke kojima ne navodi naziv. Ni u jednom izvještaju nije precizirao kolika je vrijednost ovog digitalnog novca. Za razliku od njega, aktuelni ministar pravde Andrej Milović naveo je da njegove kriptovalute vrijede 30 hiljada eura, iako ne ističe koje su tačno.

Spajić na sastanku sa predstavnicima kompanije JAN3 i princom Filipom Karađorđevićem na kom su govorili o uvođenju bitkoin hidro obveznica u Crnu Goru Izvor: Oficijalni sajt kompanije JAN3

Neke od valuta koje ima Spajić postale su ključni alati za pranje novca, upozorava Kancelarija za droge i kriminal Ujedinjenih nacija (UNODC). Ističu da je tether postao omiljeno sredstvo za prevare širom istočne i jugoistočne Azije.

Kriptovalutama su se navodno bavila još neka imena koja se pominju ovih dana u javnosti. Tako je bivši operativac Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Duško Golubović, nakon što je MANS objavio istraživanje o višemilionskoj imovini njegove porodice, obznanio da je do dijela tih sredstava došao rudareći bitkoine. Tu su i Bojan i Dejan Petričević, graditelji sporne Lamele C, na Zabjelu, koja se trenutno ruši po nalogu ministra urbanizma, prostornog planiranja i državne imovine Janka Odovića. Petričevići su zbog rudarenja kriptovaluta bili i uhapšeni 2020. godine. Oni su osumnjičeni da su nelegalno napajali strujom čak 252 računara, preko kojih su dolazili do digitalnog novca. Za proces dolaženja do kriptovaluta, to jest rudarenja, neophodno je mnogo električne energije za napajanje specijalnih kompjutera, konstruisanih za ove poslove.

Nedavno je na graničnom prelazu sa Srbijom, Dobrakovo, državljaninu Srbije zaplijenjena neprijavljena oprema za rudarenje kriptovaluta, vrijedna skoro sedam hiljada eura.

Crna Gora bi, prema nekim ranijim izjavama premijera Spajića, trebalo bi da postane raj za kripto zajednicu. Tvrdio je da bi u industriji kriptovaluta u Crnoj Gori posao moglo da nađe desetak hiljada ljudi. Tokom 42. Vlade, pri Ministarstvu finasija i socijalnog staranja bio je formiran i Direktorat za blokčejn i kriptovalute, na čijem je čelu bio Andrej Milović. Direktorat je ukinut 2022, kada su smijenjeni Spajić i Milović, pošto je Građanski pokret URA ušao u savez sa Demokratskom partijom socijalista (DPS) i dobio manjinsku podršku te partije za formiranje Vlade.

Dok je bio ministar finansija i socijalnog staranja, Spajić je u Crnu Goru doveo jednog od najpoznatijih imena iz kripto svijeta - Vitalika Buterina, kanadsko-ruskog biznismena koji je napravio ogromno bogtstvo poslujući sa digitalnim novcem. Buterin je dobio i crnogorski pasoš, koji mu je dodijelio tadašnji premijer Zdravko Krivokapić, na inicijativu Spajića. Od tada je ovaj kanadski državljanin više puta boravio u Crnoj Gori, pa i nedavno, nakon što je Spajić preuzeo ključnu funkciju u državi.

Zanimljivo je da je u junu 2023. u Tivtu pronađen kriptomat (bankomat za kriptovalute gdje se one mogu zamijeniti za eure ili neku drugu digitalnu valutu) iako takva vrsta trgovine u Crnoj Gori još nije zakonski regulisana. Tadašnji ministar finansija Aleksandar Damjanović je, nakon sjednice Vijeća za nacionalnu bezbjednost, saopštio da se kriptomat povezuje sa Džordžom Kotrelom, britanskim finansijerom i osuđivanim kriminalcem. Kotrel je, inače, pod istragom američkih istražnih organa. On je boravio u Crnoj Gori, i 2020. godine u Tivtu je osnovao kompaniju Private family office. Ratko Pantović, Kotrelov advokat, saopštio je da kriptomat nije njegovog klijenta, već vlasništvo kompanije Global Trust Limited čiji je osnivač Hon Kong Yong.

Da bi Crna Gora postala atraktivna za kripto zajednicu trebalo bi ispuni brojne preduslove. Prije svega legislativu, jer Evropska unija (EU) upozorava da se ova industrija mora urediti striktnim zakonskim rješenjima, da se ne bi dešavali ekonomski lomovi, zbog mogućih špekulacija i nesigurnosti valuta, ali i prevara kojih je do sada bilo mnogo. Pored toga, da bi se razvila ova industrija treba obezbijediti značajne količine električne energije, ali i vode.

Procjenjuje se, piše Forbes, da rudarenje samo bitkoina godišnje troši oko 127 teravat-sati struje, što je više od godišnje potrošnje električne energije u Norveškoj.

Vitalik Buterin dobio crnogorski pasoš na inicijativu Spajića Izvor: Ministarstvo finansija i socijalnog staranja
Vitalik Buterin dobio crnogorski pasoš na inicijativu Spajića Izvor: Ministarstvo finansija i socijalnog staranja

U tekstu Bitcoin's growing water footprint, objavljenom krajem prošle godine u časopisu Cell Reports Sustainability, finansijski ekspert Alex de Vries napisao je da bi rudarenje kriptovaluta moglo da utiče na količinu pitke vode u svijetu, ukoliko se sa tim nastavi bez mjera nadzora. De Vries navodi da se velika količina vode koristi za hlađenje termoelektrana na ugalj i plin koje daju energiju za rad računara u velikim data centrima. On procjenjuje da je rudarenje bitkoina 2021. godine potrošilo preko 1 600 gigalitara vode širom svijeta. Svaka transakcija, piše de Vries, na bitkoin blokčejnu koristi prosječno 16 hiljada litara vode, dovoljno da se napuni bazen.

Jedan od prvih sastanaka, nakon što je zauzeo poziciju prvog u Vladi, Spajić je imao u decembru prošle godine sa Ben Van Holom i Samsonon Mouom iz kompanije JAN3. Sastanku je prisustvovao i princ Filip Karađorđević. Oni su govorili o saradnji i mogućem uvođenju bitkoin hidro obveznica u Crnoj Gori.

Jedan od proklamovanih ciljeva kompanije JAN3 je da bitkoin postane službeno sredstvo plaćanja u različitim državama. Kao start up ova firma je bila aktivna u Salvadoru, koji je prvi u svijetu 2021. uveo kriptovalute kao zvanično sredstvo plaćanja. Tada je vrijednost jednog bitkoina bila preko 60 hiljada američkih dolara. Međutim, salvadorski eksperiment doživio je krah. Kriza usljed rata u Ukrajini, porast inflacije, odluke Federalnih rezervi SAD-a da povećaju kamatne stope, ali i prevare u kripto zajednici, uslovile su pad vrijednosti najpopularnije kriptovalute na svijetu, pa je bitkoin izgubio više od 50 odsto vrijednosti u 2022. godini. To je Salvador gurnulo u ekonomske probleme. Ranija upozorenja međunarodnih finasijskih institucija, prije svega Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Svjetske banke (SB), predsjedniku Salvadora Najibu Bukeleu, da će odluka o bitkoinu kao zvaničnoj valuti uticati na ionako nestabilne javne finansije, nijesu prihvatana, zbog čega je kasnije zemlja platila visoku cijenu, od koje se još nije oporavila, iako je vrijednost bitkoina u međuvremenu počela da se oporavlja.  

U Salvadoru su, uz dolar koji je je zvanična valuta, svi morali da prihvate i bitkoin. Predsjednik Bukele je tvrdio kako se, između ostalog, odlučio na uvođenje kriptovalute u platni promet zemlje, da bi Salvadorcima koji žive u inostranstvu omogućio da šalju digitalni novac kući bez provizije. Doznake iseljenika čine oko 20 odsto bruto domaćeg proizvoda te države. Predstavnici više međunarodnih finansijskih organizacija navodili su da bi baš zbog transakcija iz inostranstva bitkoin mogao da postane privlačna valuta siromašnijim zemljama, koje imaju brojnu dijasporu.

Pored Salvadora, kompanija JAN3 djelovala je i u zemljama Južne Amerike. Stručnjaci sa zapada upozoravaju da neke kompanije koje se bave poslovima vezanim za kriptovalute obično imaju strategiju da uđu u zemlje koje nemaju razvijene institucije i regulative, jer na neregulisanom tržištu mogu lakše da se “prodaju” mnogi nesigurni projekti.

Do Kvon u Crnoj Gori
Izvor: Vijesti, Luka Zeković
Do Kvon u Crnoj Gori Izvor: Vijesti, Luka Zeković

Bitkoin hidro obveznice

Kako su iz kompanije JAN3 naveli na njihovom oficijalnom sajtu, premijer Spajić je sa predstavnicima te firme i princem Karađorđevićem razgovarao o mogućnosti da se putem hidro obveznica iskoriste bogati hidroenergetski resursi Crne Gore za rudarenje bitkoina, što bi, kako su još istakli, bili novi izvori prihoda za državu. ,,Premijer je ukazao na obilje rijeka u zemlji, ističući hidroelektrični potencijal…  Ideja o izdavanju hidro obveznica pokazala je inovativno razmišljanje koje bi moglo da otvori nove puteve za ekonomski rast“, piše još na sajtu JAN3.


Šta bi to podrazumijevalo, kako bi to uticalo na prirodu, rijeke, kakve bi se elektro postrojenja gradila i gdje, to nije objašnjeno nakon sastanka. 

Prema pojašnjenju na sajtu Bitcoin News, hidro obveznice bi se vezale za mrežu rijeka u Crnoj Gori, izgradnju hidroelektrana i prozvodnju električne energije. Na taj način, navodi se na ovom specijalizovanom sajtu nova energija bila bi upotrijebljena za stvaranje nove vrijednosti bitkoina.

I na sajtu Be in Crypto pisalo se o ovom slučaju. ,,Bitkoin obveznice zasnovane na obnovljivoj energiji mogle bi da budu sljedeća velika mašina za održiva ulaganja. Štaviše, Crna Gora bi mogla biti sljedeća zemlja koja će početi da ih izdaje“, navodi se na ovom portalu.

Zanimljivo, ovakav projekat je aktuelan u Salvadoru. U toj državi se, posredstvom JAN3, planiraju vulkanske obveznice kojima bi se za rudarenje bitkoina koristila energija iz vulkana Končagva, u čijem podnožju se planira i izgradnja bitkoin grada. Te obveznice bi trebalo da se izdaju početkom ove godine, a odobrene su krajem prošle, uprkos protestima zbog ove namjere u toj zemlji.

Kriptovalute su na udaru zelenih aktivista i regulatora i zbog povećavanja emisija ugljen dikosida. Ukupna emisija ugljen dioksida u globalnoj industriji bitkoina porasla je na 60 miliona tona, prema izvještaju Bank of America, što je jednako količini izduvnih gasova koje proizvede oko devet miliona automobila.

Finansijski savjetnik i bivši saradnik u Direktoratu za blokčejn i kriptovalute Novak Svrkota za Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) ističe da rudarenje bitkoina nema ozbiljnog uticaja na zagađivanje životne okoline. ,,Troši se samo električna energija. Najekološkije je na Islandu, na primjer, gdje se ona izvodi iz geotermalnih izvora. Nema nekih klasičnih zagađenja, osim onih koja idu na izradu same opreme“, navodi on.

Svrkota ističe da je Crnoj Gori neophodna jedna opširna analiza prije pokretanja ozbiljnih projekata. ,,Rudarenje bitkoina zasnovano na hidropotencijalu koji imamo treba da prođe  detaljnu analizu. Potrebe za električnom energijom će eksponencijalno da rastu. Više je uzroka. Prije svega, povećana je upotreba baterija, ne samo u automobilskoj industriji, nego se dešava eksplozija broja svih uređaja koji koriste baterije. Električna energija je nova nafta, praktično. Tu je i pitanje vještačke inteligencije i super kompjutera, digitalizacije država. Sve to troši ogromnu količinu električne energije. To će biti resurs koji je potreban svima. Treba vidjeti i potencijal solarnih elektrana, šta ćemo sa tim viškom električne energije raditi, da li ćemo ga dati bitkoinu… Sve treba staviti na papir i uzeti u obzir“, kaže Svrkota.

Premijer Spajić je govorio o mogućnosti osnivanja bitkoin zajednice u zemlji, slično zajednicama kao što su Bitcoin Beach u Salvadoru i Jungle i Lake.

Iz Centralne banke Crne Gore (CBCG) su, dok je na njenom čelu bio Radoje Žugić, upozoravali investitore na rizike ulaganja u kriptoimovinu, jer još nema odgovarajuće zakonske regulative. Ti rizici odnose se na špekulativna ulaganja i činjenicu da neke kriptovalute nemaju pokriće. Pored toga, isticali su da uloženi iznos investicije nije osiguran, da ne pripada sistemu zaštite potrošača i da nije obuhvaćen sistemom osiguranja depozita. Navodili su i da nema ni nadležne institucije koja štiti od gubitaka uzrokovanih ulaganjem u kriptoimovinu.

Zemlje sa najvećim brojem vlasnika kriptovaluta su Indija (šest odsto od ukupne populacije), SAD (14 odsto), Vijetnam (21 odsto) i Pakistan (oko sedam odsto). Visoko se kotiraju i Rusija (sa oko šest odsto), Turska (pet odsto) i Ukrajina (10 odsto) – države iz kojih u posljednjih nekoliko godina brojni investitori borave u Crnoj Gori.

Predsjednik Salvadora Najib Bukele najavljuje izgradnju bitkoin grada u podnožju vulkana Končagva koji planiraju da iskoriste za rudarenje bitkoina
Izvor: Sky News
Predsjednik Salvadora Najib Bukele najavljuje izgradnju bitkoin grada u podnožju vulkana Končagva koji planiraju da iskoriste za rudarenje bitkoina Izvor: Sky News

Kripto prevare: Amerika, Estonija, Velika Britanija, Srbija…

Jedna od poznatijih prevara u kripto svijetu je ona koju su počinile FTX i Celsius Network, kompanije čija su sjedišta bila na of šor rajevima - na Bahamima i Nju Džerziju. Osnivači ovih firmi, Sem Benkman-Frid i Aleks Mašinski su se 2022. našli pred američkim tužilaštvom zbog obmane klijenata. Benkman-Frid je osumnjičen da je pljačkao depozite klijenata FTX-a, kako bi platio dugove svog hedž investicionog fonda Alameda Research, te da je od tih novaca kupovao i nekretnine i donirao milione dolara za kampanje demokrata i republikanaca. Mašinski je optužen da je prevario investitore za milijarde dolara.

Policija u Estoniji uhapsila je 2022. Sergeja Potapenka i Ivana Turogina, zbog sumnje da su prevarili stotine hiljade ljudi, za oko 575 miliona dolara. Ova dvojica 37-godišnjaka navodila su klijente da ulože u lažno rudarenje kriptovalute HašFler i lažnu virtuelnu banku Polibijus.

Zanimljiv je i slučaj Ruže Ignjatove, 42-godišnjakinje Bugarke koju potražuje FBI zbog navodne umiješanosti u organizovanje i prevaru kriptovalutom po imenu OneCoin. Ignjatova se predstavljala kao izumiteljka kriptovalute ravne bitkoinu i ubijedila je ljude, mahom u Velikoj Britaniji, da ulože novac. Ispostavilo se da je OneCoin lažna valuta, te da nikada nije ni bila zaštićena blokčejn tehnologijom kao druge. U suštini, Ignjatova je koristila klasičnu piramidalnu šemu, pa je tako prevarila mnoge, za više od četiri milijarde dolara.

I u našem regionu bilo je prevara. Početkom januara 2023. godine, u Srbiji je uhapšeno 14 ljudi koji su osumnjičeni da su putem interneta obamanuli strane državljane i pričinili im štetu veću od dva miliona eura. U akciji je učestvovao i EUROPOL, kao i pravosudni organi Bugarske, Njemačke i Kipra. ,,Osumnjičeni su reklamama na društvenim mrežama mamili žrtve na sajtove kojima su tajno upravljali, i nudili naizgled izuzetne mogućnosti ulaganja u kriptovalute. Žrtve, uglavnom iz Njemačke, prvo bi uložile niske, trocifrene sume, a zatim su ih ubjeđivali da izvrše transfere većih iznosa”, naveli su tada iz EUROPOLA.

Slučaj Do Kvon

Jedan od najpoznatijih ljudi iz kripto svijeta, suosnivač singapurske laboratorije Terraform Labs, Južnokorejac Do Kvon, čije je puno ime Kvon do Hjung, trenutno je u pritvoru u Crnoj Gori. Njegovo izručenje su tražile Južna Koreja, kao i Amerika, gdje mu u Njujorku 25. marta ove godine slijedi suđenje koje je inicirala američka Komisija za hartije od vrijednosti (SEC). On se tereti za više krivičnih djela kao što su zavjera u cilju prevare “teške” 40 milijardi američkih dolara u vezi sa kupovinom, prodajom i manipulacijom kriptovalutama, to jest hartijama od vrijednosti, kao i za elektronsku prevaru.

Do Kvon je, prema pisanju portala Forkast, završio jednu od najprestižnijih privatnih srednjih škola u Južnoj Koreji, Daevon, u Seulu, a 2015. godine je diplomirao na čuvenom kalifornijskom Univerzitetu Stanford. Dobitnik je i Tjuringovih nagrada, za koju kažu da je kao Nobelova nagrada u računarstvu. U 2012. je proveo tri mjeseca na stažiranju za softversko inženjerstvo u kompaniji Apple Inc, a u 2015. još tri mjeseca u Microsoft Corp. Osnovao je 2016. telekomunikacionu kompaniju Anifi Inc.

Terraform Labs je pokrenuo u Singapuru 2018. sa Danijelom Šinom, takođe Južnokorejcem iz poznate porodice sa jakim političkim i biznis vezama. Njihova kompanija je u godini nakon osnivanja predstavila dvije digitalne valute - terraUSD (UST) i luna. Kasnije su iz Singapura sjedište firme prebacili u domovinu. Do aprila 2022. već su imali oko 230 hiljada štediša, pa je firma Terraform Labs tada vrijedila preko 40 milijardi dolara.

Međutim, u 2022. dogodila su se masovna povlačenja digitalnog novca iz njihovog protokola Anchor-a, što je destabilizovalo valute terraUSD i lunu koje su postale bezvrijedne, i firma koja je vrijedila desetine milijardi potpuno je propala.

Pravosuđe će tek utvrditi šta je prouzrokavalo ovaj lom i masovna povlačenja i kakva je uloga osumnjičenih osnivača bila u svemu tome, da li su oni povukli taj novac. Iz Terraform Labs-a su pokušali da se pravdaju da su žrtva napada konkurencije, ali nikada nijesu identifikovali koje, niti su predočili jasne dokaze za te tvrdnje.

Do Kvon i njegov patner su, prema pisanju Forkast portala, uništili stotine hiljada ljudi, od kojih su mnogi izgubili svoju životnu ušteđevinu. Policija u Južnoj Koreji je i neke slučajeve samoubistva povezala sa ovim kolapsom i procijenila da je ovaj slučaj prouzrokovao štetu u vrijednosti od 58 milijardi dolara za 280 hiljada ljudi u toj zemlji.

Slom Do Kvonovog Terraform Labs-a doveo je do krize na globalnom kriptotržištu i pada vrijednosti i drugih kriptovaluta. Tako su krajem 2022, i neki od najvećih i najpouzdanijih kripto projekata počeli da propadaju, a najpoznatija kriptovaluta - bitkoin je značajno izgubila na vrijednosti.

Kvon je u septembru 2022. u Južnoj Koreji optužen za prevaru i kršenje Zakona o tržištu kapitala. Tada je i INTERPOL za njim izdao crvenu potjernicu na zahtjev južnokorejskih vlasti. U oktobru iste godine, Do Kvon se pojavio u podcastu Unchained koji vodi novinarka specijalizovana za kriptovalute Laura Šin i kazao je da su neke greške napravljene, ali da se ne radi o prevari ili piramidalnoj šemi.

Ministarstvo spoljnih poslova Južne Koreje je u oktobru 2022. mislilo da se Kvon nalazi u Singapuru. Međutim, ubrzo su južnokorejski tužioci potvrdili da je on otišao u Evropu preko Dubaija. Prvo se sumnjalo da se naselio u Srbiju, jer je tu prijavio adresu. Onda je u martu 2023. uhapšen na podgoričkom aerodromu, odakle je, navodno, sa lažnim pasošem pokušao da se vrati za Dubai. Nije poznato kako je i zbog čega Do Kvon završio u Crnoj Gori.

Slučaj Do Kvon je, samo nekoliko dana prije parlamentarnih izbora 2023, tresao izbornu kampanju. Nakon što je uhapšen, Do Kvon je na više adresa crnogorskih zvaničnika poslao pismo u kom je navodno naveo da mu je Spajić tražio da se da se uključi u finansiranje njegove kampanje. On je navodno još tvrdio i da Spajića poznaje od 2018. Ovaj slučaj je u političke svrhe pokušao da iskoristi tadašnji premijer Dritan Abazović, sumnjičeći Spajića za veze sa Do Kvonom. Prema procjenama analitičara, ovo je donekle oštetilo izborni rezultat Pokreta Evropa sad (PES), ali još više samog Abazovića, koji je postao neprihvaljiv partner Spajićevoj partiji, koja je ipak dobila najviše glasova.

Spajić je demantovao sve optužbe. Naveo je da je Do Kvon uhapšen zahvaljujući njemu. ,,Do Kvon je prevarant koji je prevario milione ljudi, uključujući i moje prijatelje i kompaniju u kojoj sam radio, kada smo još rane 2018. investirali u projekat, zbog čega smo imali i posebnu satisfakciju da ga prijavimo čim smo saznali da se krije u Crnoj Gori, a da ga privatni avion čeka da ide u Dubai”, rekao je Spajić tada Vijestima. Kazao je i da se sa Do Kvonom sreo 2022, ali da tada nije mogao znati da li je na potjernici.

Do Kvonova firma Terraform Labs je nedavno podnijela zahtjev za zaštitu od bankrota na američkom sudu za stečaje u Delaveru. U zahtjevu se navodi da će prijava stečaja omogućiti kompaniji da “izvrši poslovni plan dok je u pravnim postupcima koji su u toku“.

Kakva je zakonska regulativa kripto industrije u svijetu

Zbog ovakvih i sličnih slučajeva, u brojnim razvijenim zemljama donešeni su zakoni kojima se nastoji regulisati oblast kriptovaluta. Iako države trenutno nemaju uticaj na samo tržište kriptovaluta, one mogu da uvedu porez na ovaj digitalni novac, a svjetska fiskalna struka pokušava da nađe načine da to učini. U Singapuru se, recimo, kriptovalute definišu kao usluga, u SAD-u kao kapitalno dobro, a u Njemačkoj kao privatni novac.

U junu 2022. su u EU uvedeni zakoni kojima se osigurava idenfitikacija i praćenje kriptoimovine kako bi se spriječila razna krivična djela. Na EU prostoru važi Uredba Evropskog parlamenta i Vijeća o tržištima kriptoimovine - EU Markets in Crypto-Assets Act (MICA). Takođe, važeća je i 6AMLD Direktiva koja uređuje ovo pitanje sa stanovišta pranja novca i finansiranja terorizma. Tako se od firmi koje žele da se bave kriptovalutama zahtijeva ispunjavanje određenih uslova i dobijanje licenci.

U Hrvatskoj Zakon o porezu na dohodak kriptovalute tretira kao oblik investicije, a ovaj novac se definiše kao dohodak od kapitala. Ne oporezuje se posjedovanje kriptovaluta, već zarada ostvarena prodajom te imovine.

U Srbiji je 2021. stupio Zakon o digitalnoj imovini, kojim se, između ostalog, definišu pojmovi kao što su virutelne valute, digitalni tokeni, kriptomati. Osim što definiše ove osnovne pojmove, zakonom se uređuju oblast izdavanja, trgovine i pružanja usluga povezanih sa digitalnom imovinom. Nadzorni organi za kriptovalute su Narodna banka Srbije i Komisija za hartije od vrednosti.

I u Crnoj Gori je u 2022. sličan zakon bio u pripremi tadašnjeg Direktorata za blokčejn i kriptovalute pri Ministarstvu finansija i socijalnog staranja. Međutim, taj predlog zakona nikada nije usvojen.

U pojedinim medijima navodili su da se planira donošenje zakonskog okvira za kriptovalute tokom ove godine. Iz Ministarstva finansija, do objavljivanja ovog teksta, nijesmo uspjeli da dobijemo odgovor oko zakonskog okvira.

U zemljama koje su pod sankcijama kriptovalute sve popularnije

EU je 2022, pooštravajući sankcije Rusiji zbog rata u Ukrajini, zabranila Rusima pružanje usluga kriptovalutama i blokčejn transakcije. ,,Postojeća ograničenja za kriptoimovinu su pooštrena zabranom svih novčanika za čuvanje kriptoimovine, računa ili kastodi usluga, bez obzira na iznos sredstava u novčaniku”, piše u saopštenju za javnost koje je objavila Evropska komisija (EK).

To se dogodilo jer su kriptovalute, nakon što su gotovo sve ruske banke isključene iz najvećeg međunarodnog bankarskog sistema transfera SWIFT, a kompanije Visa i MasterCard napustile rusko tržište, Rusima postale jedan od najpopularnijih načina za vršenje transakcija.

Pitanje da li se kriptovalute mogu zloupotrijebiti i za zaobilaženje sankcija nametnulo se i zbog Irana, kada je 2022. visoki iranski zvaničnik Alireza Pejman-Pak na mreži X objavio da je Teheran prvi put koristio neidentifikovanu kriptovalutu da plati 10 miliona dolara za uvoznu robu jednom trgovinskom partneru čije ime nije navedeno. Najavio je i da će upotreba kriptovaluta povećati u spoljnoj trgovini. To je u EU shvaćeno kao poruka Irana da je pronašao način da zaobiđe međunarodne sankcije.

Šta su i kako su nastale kriptovalute i blokčejn

Iako ne postoji zvanično prihvaćena definicija, kriptovalute su alternativne digitalne valute nastale uz pomoć veoma složenih kodnih sistema koji pružaju bezbjednost prilikom transakcija, anonimnost i kontrolu.

Evropsko nadzorno tijelo za bankarstvo (EBA) kriptovalute definiše kao digitalni prikaz vrijednosti koji nije povezan s konvencionalnim novcem, ali ga fizička i pravna lica prihvataju kao sredstvo razmjene. Mogu se prenositi, čuvati i njima se može trgovati elektronskim putem, a njihova vrijednost se mjeri ponudom i potražnjom.

Vjeruje se da je Satoši Nakamoto 2008. razvio bitkoin, jednu od najpoznatijih kriptovaluta. Nakamoto je pseudonim osobe ili grupe osoba, a ni danas nije poznato ko stoji iza tog imena.

Vrijednost jednog bitkoina mijenja se na dnevnom nivou. U početku je vrijedio manje od eura, a u vrijeme kada je ovaj tekst nastao - 43. 047, 40 eura. Bitkoin je dostigao najveću vrijednost 2021, tokom karantina izazvanog pandemijom.

Glavni razlozi rasta vrijednosti bitkoina je što je broj ove valute ograničen - postoji samo 21 milion bitkoina i nikada neće postojati više, dok se količina ostalih valuta mijenja. Takođe, da bi neko rudario bitkoine mora da koristi ogromne količine električne energije i skupu opremu.

Porastu cijene bitkoina u prošlosti, piše magazin Moneyweb, doprinosio je i rizik od ekonomskog kraha izazvanog pandemijom COVID-19, kada su širom svijeta centralne banke masovno štampale novac.

Nakamoto je osmislio i prvu blokčejn bazu podataka koja sadrži informacije o svim transakcijama koje su ikada izvedene i ta baza ima ulogu “posrednika”, odnosno da obezbijedi sigurnost transakcije. Nju čine manje baze (blokovi) koji su međusobno digitalno povezani, a sadrže sve informacije o raznim digitalnim transakcijama – podatke iz knjige rođenih, vlasničke listove, ugovore… Kada se u blokčejn unese neki podatak, on se više ne može mijenjati.

I pored blokčejna, kada je jednom poslat, novac se više ne može vratiti, jer nema centralne institucije ili kompanije koja nadzire transakcije. Posljedica ovako uređenog sistema može biti prostor za brojne prevare.

Ovaj tekst kreiran je u okviru projekta ,,Ekološke mreže - ključ razvoja na temeljima očuvane prirode" koji realizuje NVO Crnogorsko društvo ekologa. Projekat je podržan je od strane Centra za građansko obrazovanje (CGO), u okviru programa „OCD u Crnoj Gori – od osnovnih usluga do oblikovanja politika – M’BASE“ koji finansira Evropska unija, a kofinansira Ministarstvo javne uprave. Sadržaj ovog teksta isključiva je odgovornost NVO Crnogorsko društvo ekologa i ne odražava nužno stavove CGO-a, Evropske unije ili Ministarstva javne uprave.

Neophodno je povećati broj medijatora, podići granicu za sklapanje braka na 18 godina, izgraditi sklonište za žrtve ugovorenih brakova i žrtava nasilja, neki su od zaključaka sa konferencije “Pozicija djevojčica i žena u romskoj i egipćanskoj populaciji”, koju je organizovao Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG).

Izvršna direktorka CIN-CG-a Milka Tadić Mijović je istakla da su brojna istraživanja, film “Nezaštićene” koji je prikazan na konferenciji, kao i potresna svjedočenja o životu ovih ljudi pokazala da i dalje u našem društvu nema elementarne solidarnosti sa najugroženijima. “Prepušteni su sebi, predrasudama, siromaštvu, nasilju”, naglasila je ona.

Tadić Mijović je dodala da je cilj projekta bio da osnažimo socijalna i obrazovna prava romske i egipćanske zajednice. “Poseban fokus je bio na onim djelovima zajednice koji su još ranjiviji – djevojčicama i ženama, osobama koje koriste drogu, starima, kao i onima drugačijih seksualnih opredjeljenja”, istakla je direktorka CIN-CG-a.

Šefica Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Oana Kristina Popa je istakla da naziv filma CIN-CG-a dobro oslikava koliko su zaista žene te populacije nezaštićene u svim sferama života. Međutim, ona napominje da se ova populacija suočava sa diskriminacijom i u drugim evropskim zemljama.

Film “Nezaštićene” novinarki CIN-CG-a Đurđe Radulović i Andree Perišić govori o seksualnom i reproduktivnom zdravlju žena. U filmu je istaknuto, između ostalog, da 87 odsto njih ne koristi kontracepciju, da im je često uskraćena zdrastvena zaštita zbog nedostatka dokumenata, te da česti porođaji u ranom dobu, pobačaji i abortusi, kao i težak život, dovode do kraćeg životnog vijeka kod ove populacije.

“Naš sistem, nažalost, nema odgovore na njihove probleme... Na terenu smo vidjeli djecu tinejdžere koji ne znaju da napišu svoje ime ili ne znaju da saberu dva i dva”, istakla je Radulović.

Panelisti su se složili da sve počinje od nedostatka obrazovanja. 

Izvršna direktorica NVO Juventas Ivana Vojvodić je istakla da Crna Gora ima dobre strateške planove, ali da je suština uložiti više novca u njihovu implementaciju.

“Roditelji ne dozvoljavaju djeci da se školuju, a neophodno je staviti veći akcenat i na pohađanje vrtića”, navela je Vojvodić.

Direktorica Centra za romske inicijative (CRI) Fana Delija je dodala da je i dalje zabrinjavajuća praksa dječjih ugovorenih brakova, nasilja i prosjačenja, što vodi direktno u trgovinu ljudima.

Iz Ministarstva rada i socijalnog staranja su rekli da država planira da otvori državno sklonište za žrtve trgovine ljudima, ali i da će organizovati edukativne radionice kako bi pokušali da utiču na jedan od glavnih problema ove populacije-nedostatak ili prekid obrazovanja.

Konferencija je održana u “Evropskoj kući”, u završnici dvogodišnjeg projekta “Romska i egipćanska zajednica: zdravstvo, obrazovanje, zapošljavanje i socijalna prava”, koji je CIN-CG realizovao u partnerstvu sa CRI. Projekat je sproveden uz podršku Delegacije EU u Crnoj Gori i Ministarstva javne uprave, digitalnog društva i medija.

CIN-CG je, osim dokumentarnog filma i brojnih istraživačkih tekstova, u okviru projekta sproveo i ispitivanje javnog mnjenja. Istraživanja su objavljena i u dvojezičnoj publikaciji, na našem i engleskom jeziku. 

Ne treba da ih žalimo, već poštujemo

Potpredsjednik Vlade Crne Gore Srđan Pavićević je istakao da romska i egipćanska populacija ne traži sažaljenje, već poštovanje.

On je naglasio i da 90 odsto njih ne završi ili djelimično završi školu, što vodi do prijevremenih brakova, prosjačenja, prostitucije i raznih drugih zloupotreba.

“Njihova marginalizacija je samo naša krivica i ja je prihvatam”, naveo je potpredsjednik Vlade.