Druga serija istog proizvođača upotrebljiva do kraja oktobra. Do sada potrošeno 54 odsto nabavljenih vakcina. Inspekcija bez odgovora o kontrolama na crnogorskom tržištu


Preduzeće Hemosan iz Bara najvjerovatnije će tokom naredne sedmice uništiti 21.360 doza vakcine proizvođača AstraZeneka, kojoj je posljednjeg dana avgusta istekao rok trajanja. To su “Vijestima” i Centru za istraživačko novinarstvo (CIN-CG) potvrdili iz Ministarstva zdravlja. 

“Zbog valjanosti roka trajanja do sada je eliminisano ukupno 21.360 doza vakcina AstraZeneke. Od tog broja, 11.360 je dobijeno kroz COVAX mehanizam, dok je 10.000 dobijeno kroz donacije”, kazali su iz ovog resora. 

U Ministarstvu zdravlja tvrde da je u toku povlačenje svih doza sa isteklim rokom trajanja sa vakcinalnih punktova u Crnoj Gori i da će nakon toga da budu uništene po posebnoj proceduri, kao i ostali farmaceutski otpad.

“Vakcine se isporučuju ovlašćenom preduzeću Hemosan Bar koje se bavi ovom djelatnošću u Crnoj Gori uz propratnu dokumentaciju”, piše u odgovoru. 

Drugoj seriji rok ističe narednog mjeseca

U Crnu Goru je od februara stiglo oko 820.000 doza vakcina protiv koronavirusa, kazali su iz Ministarstva zdravlja. Do sada je zbog isteklog roka eliminisano pomenutih 21.360 doza.

“Na raspolaganju jos imamo AstraZeneka vakcinu koja ima rok trajanja do kraja oktobra 2021.godine, Fajzer čiji je rok decembar ove godine i Sinofarm , koji je valjan do  marta  2023. godine”, odgovorili su iz Ministarstva. 

Njihov zadatak je, kako ističu, da “bez zadrške vode računa o bezbjednosti i efikasnosti vakcine” i da “ni u jednom trenutku ne dovedu u pitanje zdravlje pacijenata”. 

“Onog trenutka kada, kao i kod bilo kog drugog lijeka rok ističe, obaveza zdravstvenih institucija je da o tome obavijeste nadležne službe i ne dozvole niti najmanju mogućnost ugrožavanja zdravstvene zaštite građana”, kazali su iz Ministarstva.

U Sjedinjenim Američkim državama, kako su naveli kao primjer, od marta do septembra ove godine uništeno je preko 15 miliona doza vakcina. 

Inspekcije bez odgovora o kontrolama

Iz Uprave za inspekcijske poslove (UIP) “Vijestima”/CIN-CG nisu odgovorili na pitanja o tome da li su na crnogorskom tržištu pronašli vakcine sa isteklim rokom trajanja, ali ni da li su to provjeravali. 

Prema UIP, već su stigle inicijative da se istraži da li je u Crnoj Gori bilo slučajeva da se u upotrebi nađe vakcina sa isteklim rokom.  Građanin M.B. “Vijestima” je dostavio dopis kojim traži da sanitarni inspektori provjere da li se dešavalo da se preko originalnog datuma vakcine nađe naljepnica sa novim rokom trajanja, što je zabilježeno u drugim zemljama. Tužilaštvo za organizovani kriminal Srbije procesuiralo je šest osoba zbog sumnje da su, između ostalog, pravili i prodavali naljepnice za vakcine proizvođača “Fajzer” i falsifikovane rezultate testiranja na koronavirus, a izradu lažnih dokumenata naplaćivali su od 100 do 800 eura.

Lažne vakcine pronađene su tokom ove godine u više evropskih i svjetskih zemalja. Takvi slučajevi zabilježeni su u Poljskoj, Meksiku i Kini. U Italiji i Njemačkoj je otkriveno da su pojedini građani umjesto vakcine primili fiziološki rastvor.

Interpol je krajem prošle godine upozorio da bi organizovane kriminalne mreže mogle da prekinu lance snadbijevanja, ili falsifikuju vakcine. Rojters je decembru 2020. godine objavio da je Interpol poslao globalno upozorenje za 194 države-članice, da se pripreme za ovu mogućnost.

Potrošeno 54 odsto nabavljenih vakcina

Crna Gora je do juče potrošila nešto više od polovine nabavljenih količina vakcine – 440.083 doza. 

Revakcinisano je oko 45 odsto punoljetnog stanovništva, odnosno 33,3 odsto ukupne populacije.

Vakcinacija prioritetnih grupa počela je 20. februara, a masovna imunizacija 4. maja.

Crna Gora zaostaje za zemljama Evropske unije u procentu vakcinisanog stanovništva, dok je u regionu na četvrtom mjestu. Više stanovnika, procentualno, vakcinisale su Slovenija, Srbija i Hrvatska, dok lošije rezultate u odnosu na Crnu Goru bilježe Sjeverna Makedonija, Albanija i Bosna i Hercegovina.

Pojedine evropske zemlje odlučile su da vakcine pred istekom roka trajanja doniraju nekim zemljama Trećeg svijeta, u kojima je vakcinisano svega par procenata stanovništva. Njemačka je do prošlog mjeseca kupila 17,5 miliona doza  AstraZeneka, ali je, prema pisanju medija, zbog nepopularnosti i glasina u vezi sa ovom vakcinom morala da uništi određene količine, ili da ih pred istekom roka donira. Javni servis WDR objavio je u avgustu da Njemačka ima oko pet miliona neiskorištenih doza AstraZeneke, dok su vlasti uništile desetine hiljada doza kojima je istekao rok. Berlin je obećao da će donirati najmanje 30 miliona doza svih vakcina protiv koronavirusa najnerazvijenijim državama sa niskim prihodima do kraja ove godine. 

Ana KOMATINA


Od polovine ove godine, nakon što je, godinu dana od usvajanja, počeo da se primjenjuje Zakon o životnom partnerstvu lica istog pola, pred crnogorskim matičarima sklopljene su tri takve zajednice. Prvo životno partnerstvo ozvaničeno je u Budvi sredinom jula i izazvalo je regionalnu pažnju. Iz lokalne samouprave su rekli da je riječ  ,,o dvije mlade žene porijeklom sa Balkana koje žive i rade u inostranstvu”. I druga dva partnerstva sklopile su žene koje ne žive u Crnoj Gori. Mediji navode da se na odluku o životnom partnerstvu istog pola sprema i dvadesetak parova iz Crne Gore. Za razliku od zemalja u okruženju, primjena ovog zakona počela je bez javnih protesta i otpora konzervativnog dijela javnosti. Da li je tome doprinijela užarena politička scena na kojoj se društvo dijeli po vjerskim i etničkim šavovima, pa vijesti o istopolnim brakovima prolaze ,,ispod radara”, ili je crnogorsko društvo zrelije za jedan korak u razumijevanju ljudskih sloboda. Cilj ove ankete je da pokuša, bar dijelom, da odgovori na ovu dilemu.
 

Od polovine ove godine, nakon što je, godinu dana od usvajanja, počeo da se primjenjuje Zakon o životnom partnerstvu lica istog pola, pred crnogorskim matičarima sklopljene su tri takve zajednice. 

Prvo životno partnerstvo ozvaničeno je u Budvi sredinom jula i izazvalo je regionalnu pažnju. Iz lokalne samouprave su rekli da je riječ  ,,o dvije mlade žene porijeklom sa Balkana koje žive i rade u inostranstvu”. 

I druga dva partnerstva sklopile su žene koje ne žive u Crnoj Gori. Mediji navode da se na odluku o životnom partnerstvu istog pola sprema i dvadesetak parova iz Crne Gore.

Za razliku od zemalja u okruženju, primjena ovog zakona počela je bez javnih protesta i otpora konzervativnog dijela javnosti. 

Da li je tome doprinijela užarena politička scena na kojoj se društvo dijeli po vjerskim i etničkim šavovima, pa vijesti o istopolnim brakovima prolaze ,,ispod radara”, ili je crnogorsko društvo zrelije za jedan korak u razumijevanju ljudskih sloboda. Cilj ove ankete je da pokuša, bar dijelom, da odgovori na ovu dilemu.    


Nakon što su se članovi Savjeta za borbu protiv kovida-19 i Vlade tokom prethodnog vikenda ponovo oglušili o mjere protiv koronavirusa koji sami donose, ministarka zdravlja Jelena Borovinić Bojović poručila je da svako snosi ličnu odgovornost za kršenje naredbe, bez obzira na to sa koje adrese dolazili. Ona je prethodno, u jutarnjem programu RTCG, kazala da kršenje mjera tokom ustoličenja episkopa budimljansko-nikšićkog Metodija u Beranama kritikuju oni koji su ih sami kršili 15 do 20 dana ranije. Kasnije je pojasnila da nije u pitanju politička izjava, već da je htjela da naglasi da svi subjekti jednako moraju da poštuju mjere. ”Dakle, mjere se moraju poštovati jer je to trenutno jedini i zajednički viši cilj na koji ne smije biti uticaja niti politike niti bilo koje druge vrste uticaja. Mjere moraju da se poštuju i apsolutno osuđujem nepoštovanje mjera sa bilo koje adrese dolazile i svi moramo pokazati ličnim primjerom, u prvom redu institucije koje o tim mjerama odlučuju da su one veoma važne”, kazala je ona. Borovinić Bojović je juče na konferenciji “Crna Gora u vrijeme pandemije – činjenice i izazovi”, u organizaciji Centra za istraživačko novinarstvo i dnevnog lista “Vijesti”, kazala da je preko 50 odsto punoljetnih vakcinisanih prvom dozom uspjeh, s obzirom na to da je Crna Gora zemlja koja je od 2016. do 2019. godine “spala” sa 90 na oko 20 odsto djece koja su vakcinisana MMR-om. On je rekla da se tokom mandata prethodne Vlade rezultat PCR testa čekao i po sedam, osam dana, kao i da se sada testira četiri puta više u odnosu na taj period. ”Zato, između ostalog, s ponosom mogu da kažem da ove godine nema lažiranja i friziranja podataka da bismo bili upodobljeni niti “corona free” niti bilo kojoj zelenoj listi, već testiramo najmanje četiri puta više nego tokom 2020. godine jer nema kontrole epidemije bez opširnog istraživanja. A, upravo je opsežno, a ne jednostrano istraživanje, tačka gdje se zdravstvo i mediji srijeću i ukrštaju, a samo iz tog sveobuhvatnog nalaza izvodi pravilan i tačan nalaz”, kazala je. Šefica Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) Mina Brajović rekla je da se epidemiološka situacija ne razlikuje mnogo u odnosu na godinu ranije, da imamo trend rasta oboljelih i da je Crna Gora slika Evrope u malom. ”Vakcinacijom je smanjen pritisak na bolničke kapacitete, virus se dominantno širi među nevakcinisanima. Vakcine jesu moćno oružje, ali ne dovoljno i jedino”, rekla je Brajovićeva. Govoreći o ljudskim pravima, ombudsman Siniša Bjeković je između ostalog rekao da su ljudska prava i slobode jedna od najvećih žrtava ove pandemije. On je istakao da se čak i u ovakvim vanrednim situacijama ne mogu ograničiti apsolutna prava i da zaštitnik ljudskih prava dobija veliki broj pritužbi građana, koje se uglavnom odnose na indirektnu diskriminaciju... Bjeković je kazao i da nije našao pravni osnov za usvajanje digitalne kovid potvrde, za razliku od Hrvatske koja je donijela posebnu uredbu. Na konferenciji je ocijenjeno da nijedna zemlja nije bila spremna za pandemiju, da je vrijeme za solidarnost i nacionalno jedinstvo, te da ulaganje u zdravstveni sistem koji će biti dostupan svakom građaninu treba da bude zadatak Vlade i kompletnog društva. Ministar ekonomskog razvoja (MER) Jakov Milatović je kazao da je Crna Gora ušla u pandemiju sa upitnošću održivosti javnih finansija, kao i da je budžetski deficit u posljednjih 13 godina bio na nivou od šest odsto BDP-a. ”Ušli smo sa javnim dugom koji je jedan od najvećih u Evropi i prošlu godinu završili sa padom ekonomije od 15 odsto”, kazao je Milatović, dodjaući da je rupa u budžetu prošle godine bila na nivou od oko 450 miliona eura. Nova Vlada je, prema riječima Milatovića, stavila akcent na očuvanju turističkog sektora i pomoći građanima i privredi kroz pakete mjera, a rezultat svega je 700 miliona eura prihoda do kraja trećeg kvartala od turizma. ”Uz to, na kraju juna imali smo rast ekonomije od 19 odsto što je snažan oporavak ekonomske akrtivnosti”, naglasio je Milatović. On je dodao i da je poslije duže vremena prvi put zabilježen suficit budžeta.

A. KOMATINA/M.MIRJAČIĆ

Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) počinje realizaciju projekta Aktivno učešće građana/ki u izvještavanju – Zajedno možemo više: Skupa do jednakosti, u čijem su fokusu manjine i građani/ke. Ovim putem pozivamo građane/ke koji/e žele da unaprijede i osvijetle poziciju manjinskih grupa da sarađuju sa nama na ovom projektu. U okviru projekta realizovaće se više istraživanja koja se odnose na poziciju manje zastupljenih zajednica u društvu, kao što su Romi, osobe sa invaliditetom, migranti, LGBTIQ, žene, mladi, stariji i slično i to na osnovu informacija koje će se prikupljati od građana/ki. Projekat predviđa aktivno uključivanje građana/ki u osvjetljavanju ovih značajnih tema i to kroz ECR (Engaged Citizens Reporting) platformu, koju je razvila Balkanska istraživačka regionalna mreža (BIRN) i ustupila je CIN-CG-u i brojnim drugim medijima u Crnoj Gori i regionu. ECR je veoma jednostavan za korišćenje i omogućava građanima/kama da direktno utiču na istraživanja od javnog interesa i to tako što će preko platforme sami predlagati teme kojima će se baviti novinari/ke CIN-CG, ali i postavljajati video, dokumenta, fotografije i druge sadržaje u fokusu istraživanja. Ovim putem pozivamo građane/ke koji/e žele da unaprijede i osvijetle poziciju manjinskih grupa da sarađuju sa nama na ovom projektu i uključe se u istražiivanja preko ECR platforme dostupne na sljedećem linku:
http://www.cin-cg.me/aktivno-ucesce-gradjana-ki-u-izvjestavanju-zajedno-mozemo-vise-skupa-do-jednakosti/

Od 22. jula, od kada je vođena evidencija, do kraja tog mjeseca registrovano je 150 stranih državljana sa potvrđenom infekcijom kovida-19, a u avgustu još 1390. Najveći broj inficiranih gostiju boravio je u Budvi i u Ulcinju, zatim u Baru i Herceg Novom

Ni sedmicu nakon odluke Vlade da prestane da finansira besplatno testiranje turista od 1. septembra, javnosti nije poznato koliko je ukupno novca iz budžeta izdvojeno za PCR analize gostiju, koliko testova je urađeno i bilo pozitivno, kao ni koliko je koštalo liječenje stranih državljana. Iz Ministarstva zdravlja “Vijestima” su odgovorili da je za liječenje turista inficiranih koronavirusom u javnim zdravstvenim ustanovama od 1. maja do 5. avgusta izdvojeno oko 100.000 eura, za hospitalizaciju i medicinske usluge u ambulantama. Nijesu precizirali koliko turista je liječeno u tom periodu, u kojim domovima zdravlja i bolnicama. “Vijesti” su 6. septembra tražili iste podatke za avgust, ali iz resora Jelene Borovinić Bojović nisu odgovorili. Ni Institut za javno zdravlje (IJZ) nije odgovorio “Vijestima” na pitanja koliko je turista testirano po opštinama, koliko je pozitivnih, iz kojih zemalja, kao ni koliko ih je hospitalizovano. Pitanja su poslata trećeg, a zatim i 27. avgusta. Iz Ministarstva zdravlja su ranije odgovorili da se procjenjuje da je za četiri mjeseca urađeno oko 8.100 analiza, ali da ne mogu da kažu koliki su troškovi u budžetu po tom osnovu. Pojasnili su da je država kupila više od 80.000 PCR testova, a kroz donacije dobila oko 100 hiljada, a za analiziranje uzoraka turista koristili i sredstva koja nisu plaćena iz budžeta. Prema podacima IJZ, u avgustu se koronavirusom zarazilo 11.876 građana Crne Gore i 1.390 turista. Tokom desetak dana jula, tačnije od 22. jula od kada se vodi evidencija, registrovano je 150 stranih državljana sa potvrđenom infekcijom kovid-19. Podaci iz dnevnih izvještaja o epidemiološkoj situaciji IJZ ukazuju da je najveći broj inficiranih gostiju boravio u Budvi. Od 22. jula do 1. septembra u toj opštini registrovano je 439 turista pozitivnih na koronavirus, u Ulcinju 393, Baru 194, a u Herceg Novom 132. Od posljedica infekcije koronavirusom, pokazuje statistika IJZ, 30. jula preminuo je turista (57) koji je boravio u Baru, a 18. avgusta i strani državljanin iz Bosne i Hercegovine, za kojeg nisu saopštili koliko je godina imao. Crna Gora je jedina zemlja čija se ekonomija u velikoj mjeri oslanja na turizam, a koja je odlučila da privuče goste tako što će da pruži besplatno liječenje u slučaju infekcije i PCR testiranje, ako je to uslov za povratak u zemlju porijekla. Iako su iz Ministarstva ekonomskog razvoja “Vijestima” kazali da je ova odluka izazvala pozitivne reakcije cjelokupne turističke privrede i turista, zbog koje je Crna Gora prepoznata kao sigurna i odgovorna destinacija, neki ljekari tvrde drugačije. Epidemiolozi iz domova zdravlja i IJZ, koji su insistirali na anonimnosti, tvrde da je odluka o potpunom otvaranju granica bila pogrešna, jer su mnogi turisti već inficirani ulazili u državu i slobodno se kretali. To je, tvrde, dominantan razlog zbog kojeg je broj inficiranih za dva mjeseca porastao 28 puta, a Evropska unija nas skinula sa liste bezbjednih zemalja. Podaci IJZ pokazuju da je tokom avgusta zabilježeno i 96 smrtnih slučajeva povezanih sa infekcijom koronavirusom, što je za oko sedam puta više u odnosu na jul ove godine. Neki rezultati testa su kasnili Prema podacima Instituta za javno zdravlje (IJZ), besplatno testiranje turista koji borave u Podgorici, Tuzima, Danilovgradu i na Cetinju sprovodi se u njihovim laboratorijama, dok su za ostale opštine nadležni domovi zdravlja. Po uputstvu, bilo je moguće samo testiranje turista koji su platili taksu u nekom od hotela ili registrovanom privatnom smještaju i kojima je PCR negativan nalaz potreban za povratak u zemlju gdje žive. Ovu analizu potrebno je bilo najaviliti najmanje 72 sata prije putovanja. Iz ministarstava zdravlja i ekonomskog razvoja, kao ni iz Vlade, nisu obrazložili odluku da od 1. septembra ukinu PCR testiranje turista. Iako turisti sa kojima su “Vijesti” razgovarale tvrde da je besplatno PCR testiranje dogovoreno i sprovedeno u najkraćem roku, bilo je i onih koji su nezadovoljni tretmanom u Crnoj Gori. Porodica Husejnović, koja je godišnji odmor provela u Baru, ima negativno iskustvo, jer im nalaz testa nije dostavljen u dogovorenom terminu. Bračni par, državljani Kraljevine Holandije, trebalo je da urade 3. avgusta PCR test za dvoje djece u Domu zdravlja Bar da bi mogli da se vrate kući.
”U utorak, 3. avgusta smo uradili test i u srijedu čekali rezultate analiza pola dana, jer nam je rečeno da će biti gotovo poslije 15 sati. Test nikada nismo dobili i, da nismo imali sreće na granici Bosne i Hercegovine, ko zna koliko bismo još čekali, plaćali prenoćišta i kakav stres bismo još preživjeli. Kakva je to poruka stranim turistima ove godine koji u velikom broju moraju uraditi PCR test, posebno djeca koja nisu vakcinisana”, ispričao je Alosman Husejnović “Vijestima”. Oboljeli gosti ostajali u hotelu, neki otišli kući Vlasnici svih hotela i apartmana dužni su da oslobode deset procenata raspoloživog smještajnog kapaciteta u slučaju da gost oboli od koronavirusa, a to podrazumijeva najmanje jednu sobu. Prema protokolu IJZ, ako su turisti ili njihovi kontakti pozitivni na koronavirus smješteni u hotelu, mogu da se smjeste u posebno odvojeni dio zgrade, kao što je, na primjer, posljednji sprat, gdje ostaju u izolaciji ili karantinu do napuštanja Crne Gore. Gosti sa potvrđenim oboljenjem kovid-19, koji borave u malim hotelima ili registrovanom smještaju ostaju u samoizolaciji u sobama, takođe pod mjerama zdravstveno-sanitarnog nadzora. Troškovi smještaja padaju na teret turiste. U hotelu “Regent Porto Montenegro” tvrde da je donošenje mjera koje se odnose na prilagođavanje uslova u ugostiteljskim objektima i hotelima obuhvatalo previše kratke rokove za pripremu. ”Ipak, sve donesene mjere protiv koronavirusa smo ažurno pratili i primjenjivali tokom cijelog trajanja pandemije dok je svaka promjena imala uticaj na naše poslovanje. Izmjene u regulativama koje se odnose na putovanja smo u aktuelnom momentu komunicirali partnerima u inostranstvu poput agencija koje se bave prodajom luksuznih turističkih aranžmana, tur operatora, te predstavnika na trećim tržištima u cilju dostavljanja pravovremenih informacija o putovanju u našu zemlju, uslovima ulaska i boravka”, kazala je “Vijestima” Elena Ljiljanić, senior PR i marketing menadžer u “Regent Porto Montenegru”. Ona je ocijenila da je saradnja sa Domom zdravlja Tivat, Hitnom pomoći i IJZ izuzetna i da je u toj kompaniji vakcinisano skoro 95 odsto zaposlenih, a da je saradnja sa inspekcijskim službama korektna. Istakla je da su Ministarstvu zdravlja uputili dva apela, da se mjere donose strateški i na duži rok i da važenje otpočne minimum tri dana od datuma konferencije za štampu IJZ, jer je nekada izuzetno izazovno poštovati naredbu ako stupa na snagu u rekordnom roku. Ljiljanić je potvrdila da su imali kovid pozitivne turiste i da im je medicinska pomoć pružena u hotelu. ”Usljed internih politika koje se odnose na potpunu diskreciju naših gostiju, možemo navesti da smo u proteklih nešto više od godinu od kada smo ponovno otvorili svoja vrata imali nizak jednocifren broj gostiju koji su se zarazili kovid-19 virusom. U skladu sa svim mjerama i preporukama poštovana je mjera samoizolacije u jedinicama koje su opredijeljene za takav smještaj. Dostava hrane, pića i ostalih potrepština je organizovana bez ikakvog kontakta s gostima u cilju zaštite zdravlja zaposlenih. Organizacija transporta do ljekara nije bila potrebna u navedenim slučajevima već je pomoć medicinske struke organizovana u samom hotelu”, saopštila je ona. Ljiljaniće je kazala da je hotel, u skladu sa preporukama, odredio smještajne jedinice za kovid pozitivne pacijente i da su vodili računa o njihovoj lokaciji, operativnim i tehničkim parametrima poput ventilacije, kako bi zaštitili zdravlje ostalih gostiju. Prema protokolu IJZ, turisti sa prebivalištem u Crnoj Gori, koji se tokom odmora zaraze i imaju blage simptome koronavirusa ili su asimptomatski pacijenti, u dogovoru sa nadležnim ljekarom upućuju se u izolaciju kući, sopstvenim prevozom. Strani turisti pozitivni na koronavirus imali su priliku da se prije isteka rješenja o samoizolaciji, vrate u matične zemlje, ali bez korišćenja javnog prevoza. Tu opciju, kako su “Vijestima” odgovorili iz Uprave za inspekcijske poslove, iskoristilo je više turista i oni su se vratili sopstvenim automobilom ili privatnim letovima. Hrvatska, Kipar i Grčka, ipak, tražili potvrde Granice Crne Gore tokom juna, jula i avgusta bile su potpuno otvorene za turiste iz regiona, ali i Evropske unije, koji nisu morali da imaju potvrdu o vakcinaciji ili negativan PCR test. Susjedna Hrvatska od zemalja regiona u istom periodu tražila je potvrdu o vakcinaciji, ljekarsku potvrdu da je gost prebolio virus ili negativan PCR test. U Tursku je bilo moguće otići na ljetovanje uz potvrdu da ste prije dvije sedmice revakcinisani, kao i uz negativan PCR test ili potvrdu o preležanoj infekciji koja nije starija od 180 dana. Grčka je zahtijevala potvrdu o revakcinaciji, PCR pozitivan test urađen u posljednjih pola godina, ali ne stariji od 30 dana, negativan PCR ili brzi antigenski test. U Egipat se moglo sa potvrdom da je od druge doze vakcine prošlo najmanje 14 dana ili sa negativnim PCR testom. Kipar priznaje dokaz o vakcinaciji protiv koronavirusa ili PCR negativan test, dok se u Albaniju moglo ući bez posebnih uslova. Malta je odlučila da privuče turiste tako što će svim stranim gostima ponuditi i do 200 eura ako u toj zemlji ostanu najmanje tri dana. Ana KOMATINA

Ne brani Đukanović bilo što u Crnoj Gori, osim zone ličnog komfora i sve i svi koje koristi samo su alat za tu namjenu. Što to SPC osvaja, a da joj on to već nije dao. Izlaz iz aktuelne krize, zato, vodi kroz logičku matricu: Đukanović nije dio rješenja. Nije ni dio problema. On je problem

Crna Gora opasno naginje udesno. Najavljeni protesti zbog namjere Srpske pravoslavne crkve da pod svodovima Cetinjskog manastira obavi obred ustoličenja mitropolita Joanikija, do sada su najopasnija manifestacija ovog procesa. Uprkos uvjeravanjima aktuelne vlasti, o tome da će sve proteći mirno, dramatičan ishod se ne može isključiti. Pitanje da li to vrijedi bilo čega, uključujući i političke sudbine, kasnije ne bi imalo smisla. Očigledno je da dva desna bloka jedan drugog hrane profanim ciljem da bilduju sopstvene rejtinge. Zajedno guše narastajuću inicijativu u centru i lijevo koja, iako često nevješto i nedovoljno jasno, artikuliše da je moguća i građanska i nediskriminatorna i evroatlantska Crna Gora. Poželjno mjesto za društvo jednakih šansi. Crkva je već obavila svoje, kao rezultat strategije „dva koraka naprijed, pa jedan nazad, ako mora“, i talambase premjestila u Podgoricu. Sada pokušava da opere ruke od posljedica iritirajućih najava i retorike koja negira sve što ima obilježje crnogorskog. Time nije zadovoljno ni ekstremno političko krilo ove grupacije, koje bi, rado kavzi, nepozvano do Cetinja u nedjeljno jutro. I za Demokratsku partiju socijalista potez SPC je „nedovoljan i zakasnio pokušaj kompromisa“. Stranka Mila Đukanovića je, gurajući se na čelo protesta po cijenu ogromnih posljedica, opisala svoj politički krug, vratila se na nacionalističke staze samo u drugom dresu. Ima tu i političke šizofrenije u kojoj gradonačelnik glavnog grada zapaljivo zove u pohod na Cetinje da spriječi crkveni obred, a ne smeta mu što se u njegovom dvorištu obavljaju pripreme SPC za miting ogromnog epidemiološkog rizika i još jedan u zatvorenom prostoru. Više nego dovoljno da se preispitaju i posljednji koji vjeruju u postojanje zdravog tkiva DPS. Da događaji mogu poprimiti dramatičan tok posredno svjedoči i reagovanje bivšeg premijera i potpredsjednika DPS Duška Markovića koji je tražio hitnu sjednicu parlamenta i izglasavanje rezolucije o pomirenju. Zna Marković da je to nemoguće. Ali, kao čovjek koji je 20 godina vodio tajne službe, on može da procijeni posljedice, pa ostavlja trag o sopstvenom otklonu od namjera DPS i Đukanovića. Dok fitilji gore i dim se približava prestonici, alibično prebacivanje odgovornosti jednih na druge i svih na Vladu teško da će prikriti vinovnike po građane i državu opasnog ponašanja. Najodgovorniji je svakako aktuelni predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, koji se samovoljno sveo na šefa partije i samonajavio za lidera protesta, što će reći i organizatora neprijavljenog skupa. Njegova najava da će i sam na Cetinje, kruna je višemjesečne medijske i političke pripreme u nastojanju da kreira referendumski ambijent i podjelom na „nas i njih“ prekrije nekadašnjih 55 odsto birača. Tome služi i narativ o suverenističkom bloku sa jedne, i Srpskoj crkvi sa druge strane, te o konstrukcijama o okupaciji po kojima će neki, i u Srbiji anonimni istoričar postati novi pukovnik Pešić. Ne brani Đukanović bilo što u Crnoj Gori, osim zone ličnog komfora i sve i svi koje koristi samo su alat za tu namjenu. Što SPC osvaja a da to pokojni mitropolit Amfilohije nije već izdejstvovao, a Đukanović mu omogućio. Tokom Đukanovićevog trodecenijskog vladanja Crnom Gorom, Mitropolija cetinjsko-primorska svela se na polovinu državne teritorije u koju su uselile tri druge eparhije SPC. Amfilohije je posvetosavio oltare i ikonostase. Đukanovićeva policija je barskim ulicama pratila konvoj sa metalnom crkvom za Rumiju. Njegova administracija je na SPC uknjižila imovinu. Đukanovićev ktitorski lik slobodno može biti živopisan u nekom od novoizgrađenih hramova SPC. Sa beogradskih adresa negiran je crnogorski nacionalni i državni identitet i kada je on proglašavao najbolje međusobne odnose „u posljednjih 20 godina“ Kako se do onomad Đukanović odnosio prema Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi najbolje svjedoči njegovo pismo patrijarhu SPC iz 1998. godine, koje je već postalo viralno. Povodom ustoličenja poglavara MCP Mihaila na Cetinju, na protest patrijarha Pavla, on se pravda „da se tu radi više o političkom nego o vjerskom pitanju“, te da iz toga ne treba izvoditi dalekosežne zaključke niti dovoditi u pitanje odnos državnih organa prema Mitropoliji i mitropolitu. „…poznat je i moj odnos prema Srpskoj pravoslavnoj crkvi, Mitropoliji crnogorsko-primorskoj i uvaženom Mitropolitu, što sam izražavao i svojim prisustvom liturgijama koje on lično služi, kao i u drugim prilikama“, piše Đukanović. Bio je i ranije Đukanović pred cetinjskim manastirom i badnjacima nalagao vatru pod okriljem Srpske pravoslavne crkve i ljubio ruku mitropolitu Amfilohiju. Nije zalazio do dvora, gdje je isto bilo vatre i Crnogoraca. Tako i buduće događaje na Cetinju upravo treba posmatrati više kao političko, nego kao vjersko pitanje. Indikativno je da je ideju da ode u prijestonicu u nedjelju saopštio nakon što je otkriven tovar od 1,4 tone kokaina. Umjesto trivijalnog nagađanja o tome čiji je bijeli prah, može se samo istaći da je taj posao u saradnji sa stranim službama obavila grupa policajaca, carinika, tužilaca i sudija. Činjenica da se tako nešto desilo bez njegovog znanja, upalila je alarm za samoodržanjem iz dva razloga: ubjeđivanje njegove vječne pretorijanske garde da i dalje potpuno kontrolišu bezbjednosne službe i pravosuđe nema osnova i očigledno je Zapad pronašao neke iz ove sfere kojima može da vjeruje čak i u globalnim akcijama. Čovjek koji je objektivno najodgovorniji što je Crna Gora prepoznata kao adresa na kojoj se nekažnjeno pljačkaju javna dobra, gdje društvo razara endemska korupcija, a organizovani kriminal caruje, gubitkom kontrole nad policijom i pravosuđem ima dovoljno razloga da se zabrine. Zato i izlaz iz aktuelne krize vodi kroz logičku matricu: Đukanović nije dio rješenja. Nije ni dio problema. On je problem. Prevaziđeni je političar koji igra svoj prvi i posljednji oro. Pitanje je samo, po koju cijenu.

Slavoljub Šćekić (Glavni i odgovorni urednik Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore)

Premije životnih osiguranja prošle godine zabilježilie su rast od 15,1 odsto, ili 2,59 miliona eura. Neke osiguravajuće kuće su prepakovale ponude uvodeći, prilikom putovanja, i osiguranje troškova i za liječenje od kovida-19. Rezultati prvih sedam mjeseci ove godine govore o oporavku tržišta osiguranja

Manji iznos ukupne premije, pad učešća zaključenih novih ugovora neživotnih osiguranja, niska ili gotovo nikakva potražnja za putničko, granično i osiguranja hotela, gostiju i stranih državljana - dio su negativnih posljedica izazvanih pandemijom koronavirusa u prošloj godini na crnogorskom tržištu, na kome posluje devet osiguravajućih kuća.

Uprkos tome, osiguravači su, prema podacima Agencije za nadzor osiguranja (ANO), ostvarili dobit od 10,8 miliona eura, što je za 2,5 miliona eura (30 odsto) više u odnosu na 2019. godinu.

Predsjednik Odbora direktora ANO Uroš Andrijašević za "Vijesti" je kazao da sektor osiguranja i ove godine bilježi veoma dobre rezultate, bolje nego i u uporednom periodu rekordne 2019. godine, tako da se može konstatovati da je trenutno finansijski stabilan, dodatno ojačan kapitalom i pokazuje značajnu otpornost na spoljne i unutrašnje šokove.

Uroš Andrijašević foto: Zoran Đurić

Andrijašević kaže da su osiguravači prošle godine spremno ušli u pandemijski period i da su prikupili premiju od 93,7 miliona eura, što je 1,1 odsto manje nego 2019. godine (94,7 miliona). Od toga je premija životnih osiguranja bila 19,7 miliona, a neživotnih 73,9 miliona.

"Tome su najviše doprinijeli životni osiguravači koji su zabilježili rast premije od 15,1 odsto (2,59 miliona) dok je premija neživotnih osiguranja pala 4,7 odsto (3,64 miliona) u odnosu na 2019. godinu. Obavezno osiguranje od odgovornosti zbog upotrebe motornih vozila i dalje je bilo dominantno, sa 38,5 odsto učešća u ukupnoj tržišnoj premiji", rekao je Andrijašević.

Pozitivni trendovi u poslovanju su nastavljeni i u ovoj godini. Prema podacima ANO, osiguravači su za sedam mjeseci ove godine od premije sakupili 58,3 miliona što je 3,6 miliona (6,5 odsto) više u odnosu na isti period lani. Premije neživotnog osiguranja veće su za 3,3 miliona (7,5 odsto) eura, a životnih osiguranja za 222 hiljade (2,2 odsto).

Andrijašević je kazao da su najviši za sedam mjeseci rasle premije obaveznog osiguranja od odgovornosti zbog upotrebe motornih vozila, za 1,5 miliona eura, ili sedam odsto.

Otvaranje granica i obnova avio-saobraćaja u ovoj godini doprinijela je rastu osiguranje od odgovornosti zbog upotrebe vazduhoplova, uvođenjem u saobraćaj aviona nove crnogorske kompanije, od čega je za sedam mjeseci sakupljeno 555 hiljada eura, dok su premije za osiguranje od posljedica nezgode veće za 448 hiljada.

Andrijašević kaže da su u ovoj godini rasle i ostale vrste neživotnih osiguranja - imovine, odgovornosti za štetu i kredita.

"Premija osiguranja života je rasla u odnosu na uporedni period prethodne godine za 233 hiljade (2,5 odsto)", rekao je Andrijašević.

Korona proizvodi

Pojavom pandemije, životna osiguranja su dobila na značaju, a osiguravači kako bi se prilagodili situaciji proširili su ponudu. Tako je Unika, u okviru putnog zdravstvenog osiguranja ponudila paket za kovid pokriće koji uključuje medicinski pregled ovlašćenog ljekara i testiranje u slučaju ispoljavanja simptoma infekcije koronavirusom, pružanje hitne medicinske pomoći, nabavke ljekova u vanbolničkom liječenju za slučaj potvrđene infekcije, bolničko liječenje i medicinski transport.

Neki su, poput Lovćen osiguranja, korigovali postojeće pakete, dodavanjem odgovarajuće klauzule na polisi u vezi sa troškovima liječenja koji su nastali zbog koronavirusa. Uslov da su ovi troškovi pokriveni je da su nastali tokom putovanja ili boravka u zemljama u kojima je proglašena epidemija izazvana virusom. Maksimalna obaveza osiguravača za neophodne troškove liječenja ograničena je na 5.000 eura. Nijesu pokriveni troškovi za preventivno testiranje na koronavirus i troškovi boravka u karantinskoj izolaciji.

Osiguravači u razgovoru za "Vijesti" su kazali da im je najveći izazov u pandemiji predstavljala organizacija rada zaposlenih i prilagođavanje na nove načine komunikacije sa klijentima zbog ograničenja u radu poslovnica. Zbog toga su smanjili direktnu komunikaciju sa klijentima i uveli digitalne servise (e-plaćanje premije osiguranja, onlajn produženje osiguranja, onlajn prijava šteta). Onlajn komunikaciju sa klijentima nastavili su, ocjenjujući da će biti korisna i kada pandemija prođe.

Prodaja pala i zbog smanjenog broja turista

Direktor prodaje Sava osiguranja Zoran Savić kaže da se pandemija odrazila na sve aspekte poslovanja - na prodaju osiguranja, isplatu šteta, pa i na procese rada i organizaciju.

Zoran Savić

On je objasnio da je uvođenje vanrednih mjera sa ciljem sprečavanja širenja infekcije, ograničenje kretanja i samoizolacija stanovništva, dovela do potpune ili djelimične obustave rada pojedinih firmi, kao i prevoza robe i usluga pa je smanjeno interesovanje i potreba za određenom vrstom osiguranja.

"Zabilježen je drastičan pad prodaje novih vozila, a bio je obustavljen i rad većeg broja rentakar društava u Crnoj Gori, pa je tražnja i za kasko osiguranje bila značajno smanjena. Pad tražnje evidentiran je i kod osiguranja transporta i drugih oblika povezanih sa turizmom", istakao je Savić.

On očekuje ove godine povećanje bruto premije iz turističke privrede.

"To dijelom zavisi od toga kakva će biti sezona u Crnoj Gori. Zbog smanjenog broja turista, prošle godine direktan uticaj krize osjetio se kod prodaje osiguranja gostiju hotela i dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja za strance, dok je zbog smanjene mogućnosti putovanja u inostranstvo došlo do pada prodaje putničkog zdravstvenog osiguranja. Pad se osjetio i u prodaji osiguranja putnika, kao i osiguranja robe", istakao je Savić.

Ograničavanje prelaska granica prošle godine je, kažu i u kompaniji Unika, dovelo do značajnog pada premije zdravstvenog osiguranja stranaca i putnog zdravstvenog osiguranja.

"Kao i u svim sferama ekonomije, uticaj turističke sezone se odrazio i na sektor osiguranja kroz manju premiju za hotelske goste, manji broj zaposlenih u toku 2020. godine, što je uticalo na nešto nižu premiju kolektivnog osiguranja od nezgode. Otvaranjem granica i popuštanjem restrikcija ova dva proizvoda se polako vraćaju na nivo iz prethodnih godina, odnosno prije pojave koronavirusa", ocijenili su u Unika osiguranju.

Andrijašević je kazao da uprkos dobrim pokazateljima poslovanja, zbog i dalje aktuelne pandemije, teško je predvidjeti kojim intenzitetom će ukupno ekonomsko i socijalno okruženje uticati na tržište.

"Dešavanja iz nekih prethodnih perioda ukazuju da se ekonomska kriza na sektor osiguranja odražava sa zakašnjenjem, od jedne do tri godine. Međutim, što je tržište razvijenije, posljedice krize će biti veće. U uslovima tržišta zemalja našeg regiona, u kojima dominiraju obavezna osiguranja, posljedice krize na sektor osiguranja bi trebalo da budu blaže", zaključio je Andrijašević.

Rast graničnog osiguranja

Izvršni direktor Nacionalnog biroa osiguravača Boris Šaban za "Vijesti" je kazao da je sadašnje stanje na tržištu osiguranje povoljnije nego prošle godine, jer nije bilo zaključavanja, što je olakšalo obavljanje privrednih aktivnosti.

"Vjerujem da će najavljeni pozitivni rezultati aktuelne turističke sezone potpomognuti ovaj pozitivan trend. Rezultati za prvih sedam mjeseci pokazuju rast u odnosu na isti period prošle godine, pa možemo reći da je tržište osiguranje stabilno i bez većih oscilacija.

On je ocijenio da je očekivano došlo do značajnijeg rasta polisa graničnog osiguranje od 103,38 odsto, dok prošle godine zbog zaključavanja skoro da i nije bilo prelazaka preko granice. Ovu vrstu osiguranja plaćaju oni koji nemaju zeleni karton i zaključuje se za vrijeme boravka u Crnoj Gori, na najmanje 15 dana.

Šaban kaže i da je uporedo sa rastom premije došlo do porasta broja isplaćenih šteta, pa je za šest mjeseci ove godine riješeno 6.112 slučajeva u iznosu od 7,08 miliona eura. Tokom 2020. godine riješeno je 5.412 slučajeva štete, u iznosu od 5,9 miliona eura.

 

Besparica vodila i ka otkupu polisa

U Grawe osiguranju su kazali da sve tarife koje se odnose na osiguranje života koje nude u Crnoj Gori imaju pokriće od pandemije, odnosno gubitka života zbog nje.

"Tokom pandemije ostali smo pri istim uslovima u smislu prijema novih klijenata u osiguranju i pokrića pandemije, pa nismo imali potrebu da uvodimo neki novi proizvod, odnosno, tarifu", kazao je šef odjeljena prodaje u Grawe osiguranju Miloš Mitrović.

Industrija osiguranja pojavom pandemije bila je izložena značajnom potencijalnom šoku, ali, kako naglašava Mitrović, životno osiguranje dobilo je na značaju što potvrđuje podatak da je prošle godine premija životnih osiguranja porasla za 15,1 odsto.

Mitrović je rekao da je pandemija uticala na poslovanje u broju zaključenih novih ugovora, ali da su zadovoljni rezultatima.

Na pitanje da li su zabilježili povećani broj zahtjeva za otkup polisa, on je kazao da klijente čiji ugovori dospiju u probleme sa redovnim izmirivanjem premije pokušavaju da sačuvaju nudeći smanjenje premije, promjenu načina plaćanja, kapitalizaciju ugovora (mirovanje) ako su se za to stekli uslovi.

"Prilikom kapitalizacije, život osiguranika osiguran je na manju osiguranu sumu od ugovorene, ali je polisa aktivna, pripisuje se dobit i isplaćuje se nakon isteka ugovora, odnosno ista se može reaktivirati u određenom periodu.Trudićemo se da i u ovoj godini, kvalitetnom brigom o postojećim klijentima održimo broj raskinutih ugovora na što nižem nivou, što nam je do sada polazilo za rukom", kazao je Mitrović.

Korekcija ugovora da bi se smanjili troškovi

"Proizvodi koji su najosjetljivi na prihode građana, kao što su osiguranje stambenih objekata i kasko osiguranje vozila bilježili su smanjenu tražnju. Naši klijenti su pod pritiskom da smanje troškove bili prinuđeni da revidiraju postojeće ugovore, a naročito dobrovoljna osiguranja", istakli su u Lovćen osiguranju.

Iz Lovćen osiguranja su kazali da se ove godine poslovanje vraća lagano u standardne okvire, ali je još rano za donošenje zaključaka o ukupnim efektima, s obzirom na to da je sezona u toku, a situacija sa daljim razvojem pandemije je neizvjesna.

Ako ste mladi novinar/ka sa Zapadnog Balkana, nemojte propustiti ovu priliku da proizvedete priču koja se obraća vašoj generaciji.

Program „Media for All“ realizuje se u Albaniji, Bosni i Hercegovini, na Kosovu, u Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji. Svrha ovog programa koji podržava medije je jačanje uređivačke nezavisnosti medija na Zapadnom Balkanu i pružanje podrške lokalnim nezavisnim medijima u ostvarivanju finansijske održivosti.

Program „Media for All“ otvara prijave za Takmičenje mladih novinara i novinarki, sveobuhvatni program koji za novinare i novinarke koji obrađuju teme koje se bave mladima, nudi stipendije, mentorstvo i profesionalno usmjeravanje, kao i promociju medijskog sadržaja proizvedenog u okviru ovog programa.

Na takmičenje se mogu prijaviti novinarski timovi iz različitih zemalja Zapadnog Balkana (Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Srbija) koji zajednički rade na produkciji medijskog sadržaja namijenjenog mladima i od značaja za mlade u cijeloj regiji Zapadnog Balkana. Za učestvovanje u programu biće izabrano 10 timova od po tri novinara/ke.

Odabrani timovi pohađaće tokom osam sedmica program gdje će s mentorom ili mentorkom raditi na razvoju i produkciji priče, a dobiće i stipendije. Pet timova koji uđu u uži izbor biće pozvani u novembru na događaj za umrežavanje, gdje će stručni žiri ocjenjivati priče, a pobjednički timovi dobiće novčane nagrade za kupovinu produkcijske opreme.

Format i teme takmičenja

Predlažemo da u svojim prijedlozima obradite jednu od tema navedenih u nastavku; možete i da odaberete drugu temu, ali uz obrazloženje zašto smatrate da je od važnosti za mlade na Zapadnom Balkanu:

Svoju priču možete producirati u bilo kojem formatu, na primjer audio, video, multimedija, podcast, blog, vlog ili alternativni formati.

Ko se može prijaviti?

Ako imate između 21 i 30 godina, radite u oblasti novinarstva, državljanin/ka ste i živite u jednoj od država Zapadnog Balkana, dobro vladate engleskim jezikom i želite da radite s profesionalnim mentorom/kom i dobijete mogućnost da vaš rad ocjenjuju vodeći novinari/ke, prijavite se odmah!

Rok za podnošenje prijava

Sve prijave moraju biti dostavljene do 17.00 sati, 3. septembra 2021. Ako imate bilo kakvih pitanja, kontaktirajte prijave@media.ba uz naznaku “Takmičenje mladih novinara i novinarki” najkasnije do 30. augusta.

Detalji o načinu podnošenja prijave i pravilima takmičenja navedeni su u nastavku.

https://www.britishcouncil.me/programi/drustvo/mediaforall/takmicenje-mladih-novinara-novinarki

If you are a young journalist in the Western Balkans, don’t miss this opportunity to produce a story that speaks to your generation.

The ‘Media for All’ project is being delivered in Albania, Bosnia and Herzegovina, Kosovo, Montenegro, North Macedonia and Serbia. The aim of this media project is to strengthen the editorial independence of the media in the Western Balkans and support local independent media outlets to become more financially sustainable. 

The Media for All programme is opening entries for the Young Journalists Competition, a comprehensive programme offering a stipend scheme for journalists covering youth focused issues, mentorship and professional guidance, and promotion of the media content produced by the participating journalists in the media across the region. 

The Competition is open for teams of journalists coming from different countries of the Western Balkans (Albania, Bosnia and Herzegovina, Kosovo, Montenegro, North Macedonia, Serbia), working jointly on the production of youth focused media content with relevance for the young people across the Western Balkans region. 10 teams of three journalists will be selected to participate in the programme. Successful entrants will benefit from an eight-week programme where a mentor will work with you to develop and produce your story and you will receive a stipend. The five shortlisted teams of the programme will be invited to a networking event in November where the entries will be judged by a panel of experts and the winning team will receive a cash prize to purchase production equipment

Competition Format and Topics

We suggest that your proposal covers one of the topics below; you are also welcome to choose your own subject, but do let us know why you think it would appeal to young people in the Western Balkans:

You can propose to create your story in any form, e.g. audio, video, multimedia, podcasts, blogs, vlogs or an alternative format.

Who Can Apply? 

If you are aged 21-30, work in journalism, are a citizen living in the Western Balkans, have a good standard of English and want to benefit from working with a professional mentor and the opportunity to have your work judged by leading journalists, apply now!

Application Deadline

All applications must be received by 3 September at 17.00 hours. If you have any questions, please contact prijave@media.ba with “Young Journalists Competition” in the subject line no later than 30 August.

Application form and details of how to apply for the competition are below.

https://www.britishcouncil.me/programi/drustvo/mediaforall/takmicenje-mladih-novinara-novinarki

2023, Centar za istraživačko novinarstvo CG - Sva prava zadržana