White bread prices will be capped, while the socially vulnerable will receive a free portion of groceries and special shopping vouchers, as confirmed to Vijesti by the Ministry of Economic Development. The International Monetary Fund estimates that global food prices will continue to rise due to the effects of the pandemic.  

By Marija Mirjačić

The Government of Montenegro expected to put a cap on the retail price of white wheat bread, following a proposal of the Ministry of Economic Development (MED).

According to the proposal, the maximum retail price of white wheat bread, weighing between 500 and 600 grams, will be 50 euro cents. As for bread weighing between 300 grams to 400 grams, the maximum price will be 40 euro cents.

Confirming this information, the MED told Vijesti that this “will help stabilize the retail price that has fluctuated significantly in the previous period, all in order to secure consumer confidence in the price of this essential foodstuff.”

The MED says that this is one of the first measures that are expected to lead to a reduction in prices of essential groceries. Regarding the prices of other foods, the Ministry announced they would soon present the conclusions of a comprehensive analysis and propose the adoption of recommendations on possible restrictions on retail margins, “especially because these products are already subject to a reduced VAT rate of seven percent, and owing to the fact that these products are predominantly imported at preferential zero percent rates of duty.”

“We expect retailers to adopt these recommendations and thus show corporate responsibility, all in order to maintain a stable purchasing power of consumers,” the MED said. According to them, market inspections will continuously monitor how these recommendations are followed, which is expected to enable the Ministry to continuously monitor and possibly devise “a different price control mechanism”.

The Government, as confirmed to Vijesti, is also planning to help the most socially vulnerable residents who will receive free cooking oil, special shopping vouchers and various other benefits.

A 2.4 percent rise from June to June

In Montenegrin retail stores, the prices of bread, flour, oil, sugar, meat, eggs, milk have all risen in the previous year. Analysts estimate that this is a consequence of a growing global demand and a declining production of sunflowers, cereals and soybeans, which has been caused by the coronavirus pandemic.

According to the latest official data from Monstat, consumer prices in June 2021 were on average 2.4 percent higher, compared to the same month last year.

“The biggest impact on the monthly inflation rate was made by the rise in prices of accommodation services, fuel and vehicle lubricants, meat, milk, cheese and eggs, catering services, sugar, jam, honey, chocolate and sweets, pharmaceuticals, bread and cereals. Consumer prices were on average 1.2 percent higher in the period between January and June 2021, compared to the same period last year,” Monstat said.

The MED says that at the height of the current rise in food prices at the global level, they are continuously monitoring the situation on the Montenegrin market. It has been found that certain food categories are seeing double-digit and even triple-digit percentage growth compared to the last year.

The rise in prices, as noted by this government department, was influenced by numerous factors that were primarily caused by the coronavirus pandemic, which also brought about an increase in the prices of transport and necessary raw materials.

“With the help of market inspection, the Ministry collects data and analyses retail margins in order to have a comprehensive insight into all factors affecting the formation of prices of essential groceries and ensure stabilization in an effective manner. It should be noted that Montenegro has so far pursued an inadequate development policy, which is why we rely too much on imports, even of those products that can be produced by domestic companies. In that regard, the conclusion of the Ministry is that we must solve the inherited problems of our chronic trade deficit through relevant development policies aimed at strengthening domestic production and export capacities of domestic manufacturers, while respecting the rules of the free market,” the MED pointed out.

Despite the fact that their mechanisms to address market anomalies are limited, this Ministry said it was preparing a number of programmatic solutions, jointly with other departments, by which they will tackle the sudden jump in the prices of essential groceries, with the aim of preventing more severe economic and social consequences.

A group of manufacturers of bakery products said last week that due to significant increases in production costs, bread price rises is are inevitable and require a thorough review of producers’ business policies, as well as better understanding of and support for retailers.

“The average price of the basic type of bread of 37 euro cents including VAT – which is the price at which bakeries sell this foodstuff to retailers – dates from April 2019. In the meantime, there has been a significant increase in the prices of energy products, flour and other raw materials. In retail establishments, the price of this bread is 50 euro cents. It is a fact that unsold bread is returned every day, so bakeries have to sell it at much lower prices or destroy it,” the group said, adding that last year they had a loss of revenues of €11 million due to the lack of tourist demand because of the pandemic, increased prices of raw materials and other inputs that affect production.

The IMF is worried about price increases

In an analysis released late last month, the IMF said that rising food prices around the world were causing public concern. The most recent data, the analysis says, show a moderation in consumer food price inflation, which would only add to the high prices that consumers in many countries already lived through last year.

“Due to various factors, it is probable that the effect would be felt most by consumers in emerging markets and developing economies still wrestling with the effects of the pandemic,” the IMF pointed out.

This international organization said that the rise in consumer food price inflation preceded the coronavirus pandemic, adding that early lockdown measures and supply chain disruptions caused a new jump.

“At the start of the pandemic, food supply chain disruptions, a shift from food services (such as dining out) towards retail grocery, and consumer stockpiling pushed up consumer food price indices in many countries,” the IMF assessed. According to the organization, prices peaked in April 2020, after which the trend was mitigated, “pushing down consumer food inflation in many countries”.

“Producer prices, on the other hand, have recently soared. But it takes at least 6-12 months before consumer prices reflect changes in producer prices,” the IMF explained, adding that transport costs have increased around 2-3 times in the last 12 months, ultimately increasing consumer food inflation.

According to data from the IMF, international food producer prices rose by 47.2 percent from their lowest level in April 2020, reaching a record level in May 2021 ever since 2014. Accordingly, between May last year and the same month this year, soybean and corn prices increased by more than 86 and 111 percent, respectively.

The IMF estimated that consumer food price inflation will rise again in the remainder of 2021, specifying an increase of about 3.2 percentage points this year and 1.75 percentage points next year.

Fidelity Consulting said that the food price index of the Food and Agriculture Organization of the United Nations shows that food was as much as 39.7 percent more expensive in May 2021, compared to the same month last year. This index monitors the monthly movement of international food basket prices.

“In 12 months, oil prices rose the most, by as much as 124 percent, sugar by 57 percent, cereals by 37 percent, dairy products by 28 percent, while meat prices increased the least – only by 10 percent,” Fidelity Consulting said.

This consultancy company house notes that Montenegro, unfortunately, is a country that is extremely dependent on food imports – a devastating fact for which we should especially thank the neoliberal economic model, which was carefully supported and selflessly promoted by the former government.

“It will take at least 10 years of full economic stability to change that model,” Fidelity assessed.

Strategic reserves are necessary

The Chamber of Commerce (PKCG) told Vijesti that the increase in the food price index of the Food and Agriculture Organization of the United Nations was mostly influenced by rises in the prices of commodities such as vegetable oils, sugar and cereals.

“Data published by this organization are encouraging, as they have revealed that in June global food prices fell for the first time after twelve months of consecutive growth, and that this index was 33.9 percent compared to June 2020,” PKCG said.

The increase in prices, the organization says, is a consequence of reduced production activities during the pandemic period, as well as a sharp increase in demand when economic activity picked up again. In addition, the rise in food prices was significantly influenced by the increase in transport costs and prices of energy products.

“Since the prices of essential groceries have risen, the Government of Montenegro should create an assistance package for the socially vulnerable population as a way to protect consumers. In addition, in these situations, there is a possibility of emergency procurement, which is applied in conditions of severe market disruptions. The Chamber of Commerce has repeatedly called for building strategic reserves of basic commodities precisely due to such circumstances,” PKCG said.

The Chamber believes that overcoming price challenges in the long run means continuing the ongoing restructuring of the economy, i.e. investing in the development of sectors offering comparative advantages (primarily sustainable agriculture and food production, energy, tourism, ICT, etc.) and expanding the scope of economic activities.

“One of the possible directions that could help stabilize the domestic prices of a number of groceries is to boost domestic food production. In this regard, it is important to support the increase of competitiveness of businesses and to strengthen export capacities. The other direction is to continue attracting foreign investments and to invest in infrastructure in order to reduce certain key production costs, but also to encourage further development of manufacturing sectors,” PKCG concluded.

Montenegrin Employers Federation: Excise taxes on fuel to be reduced urgently

The Employers Federation told Vijesti that they expect the Government to consider the possibility of reducing its participation in the formation of the price of fuel as soon as possible, i.e. to reduce excise taxes on fuel.

“The increase in fuel prices in the current economic crisis caused by the coronavirus pandemic is a move that leads to further growth in prices of many other products and services (food, imported clothing and footwear, transport services…), especially necessity goods. All this contributes to the worsening of citizens’ standard of living and additionally slows down the process of economic recovery,” the MEF said.

The Federation says that the effects of rising prices of any energy product, especially fuel, bring about an increase in other prices, often to an extent that is even higher than the degree of increase in the price of fuel.

“All this leads to an increase in prices of other products and services, which is an economic necessity that businesses are forced to accept, because otherwise, due to the negative impact of this cost (fuel prices), they will face even greater losses and greater illiquidity. Therefore, this is a forced consequence,” the MEF pointed out.

Fuel prices have risen ten times since the beginning of the year. The last price increase was at the beginning of this week. The price of a litre of fuel is now €1.42 for Euro-super 98, €1.38 for Euro-super 95, €1.21 for Euro-diesel and €1.19 for heating oil.

70 tons of oil to the socially vulnerable

Montenegro’s government has decided to classify 70,000 litres of oil, which was procured at the same time as the imported wheat, as state property and distribute it to the most socially vulnerable population categories, the MED said.

“Along with the social voucher programme, which was previously announced by the Ministry of Finance and Social Welfare, this is another social measure that we have decided to implement properly in order to maintain the stability of purchasing power,” the Ministry said, promising further measures in order to “calm” the market.

“In this way we will ensure the protection of citizens’ standard, and especially that of the most vulnerable population categories, by means of stabilization of essential food prices and other social measures, without acting repressively on the market,” the Ministry said.

As a part of the social voucher project, the Ministry of Finance will distribute vouchers worth 30, 50 and 100 euros, and it will be possible to trade with them in a market that will be selected through a public call.

Bids for providing vouchers for purchasing food products can be submitted by interested companies until 24 July, after which the Ministry of Finance will publish a list of companies that have met the requirements and conclude contracts with selected providers, within three days of the end of the public call.

Crna Gora nema strategiju za borbu protiv lažnih vijesti i teorija zavjere. Građanima nije uvijek lako da razlikuju dezinformacije i tačne vijesti. Iz Vlade kažu da je samoregulacija medija za sada jedino rješenje, jer ne postoji  ni adekvatna evropska praksa

Dan uoči zasjedanja crnogorskog parlamenta, u maju kada su poslanici razmatrali izmjene i dopune zakona o zaštiti stanovništva od zarazne bolesti, jedan od korisnika Fejsbuka upozorio je da će "nova skupštinska većina pribjeći represivnoj metodi, kao što je navodno učinio i Aleksandar Vučić u Srbiji, te će na spisak obaveznih vakcinacija protiv zaraznih bolesti dodati i nove protiv koronavirusa".

Ovo je samo jedan od svakodnevnih primjera širenja lažnih vijesti koje je objelodanio portal za provjeru činjenica “Raskrinkavanje.me” - platforma Centra za demokratsku tranziciju (CDT) - a koje su u posljednjih godinu i po dana od izbijanja pandemije COVID 19 zapljusnule svijet.

Stara izreka, da laž obiđe svijet, dok istina ustane iz kreveta, dobila je novi smisao i naziv. Poplavu lažnih, ili obmanjujućih informacija koje mogu dovesti do rizičnih ponašanja i narušiti javno zdravlje Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) proglasila je "infodemijom”.

Crna Gora, kao i većina zemalja za sada nema pravi odgovor i strategiju za laži koje se raznim kanalima šire brže od virusa i otežavaju suzbijanje epidemije, ocjenjuje više sagovornika “Vijesti”.

Od izbijanja pandemije, bivša i aktuelna vlast nije sprovela stratešku kampanju u kojoj bi građane edukovali kako da prepoznaju obmanjujuće zdravstvene informacije i teorije zavjere.

Šture medijske kampanje, poput "od tebe zavisi" usmjerene su ka tome da se što više građana vakciniše, a ograničenog dejstva su ostali i brojni javni nastupi zdravstvenih radnika o potrebi poštovanja mjera za sprečavanje širenja bolesti, nužnosti vakcinacije, savjetima kako očuvati mentalno zdravlje...

Raskrinkavanje.me je za sada jedini servis koji analizom medijskih članaka i sadržaja na društvenim mrežama ukazuje na brojne lažne vijesti koje se šire o pandemiji. Sarađuju sa sličnim portalima u okruženju, a ponekad, zbog obima, i dijele posao.

Urednik portala "Raskrinkavanje.me" Darvin Murić kaže za "Vijesti" da je učinak vlasti u borbi protiv infodemije teško ocijeniti, jer ga zapravo i nema.

"Nije to slučaj samo tokom ove zdravstvene krize već, kako smo to više puta ponovili, država nema jasnu strategiju i nije preduzela konkretne korake u borbi protiv dezinformacija.Ta borba se obično svodila na reagovanje i lijepljenje etiketa lažnih vijesti, ali bez plana kako da se ova pojava preduprijedi”, istakao je Murić.

Da je pored uočljive usporene vakcinacije, kao i u većini drugih zemalja,  situacija sa infodemijom zabrinjavajuća, govore rezultati  istraživanja agencije Ipsos o tome da trećina građana Crne Gore vjeruje u teorije zavjere o koronavirusu. Među njima je značajan dio osoba s osnovnim i nižim nivoom obrazovanja.

Istraživanje je pokazalo da u teorije zavjere više vjeruju osobe koje su bile izložene velikom broju netačnih informacija o koronavirusu, kao i osobe koje navode da su imale sreće ako su uspjele da nađu željenu informaciju na ovu temu.

"Ovi podaci ukazuju na značaj medijske pismenosti za javno zdravlje, jer upravo ona omogućava ljudima da nađu informacije koje ih zanimaju, kao i da kritički sagledaju svaku informaciju i provjere je u pouzdanim, stručnim izvorima", saopštIo je Vladimir Raičević, izvršni direktor Ipsos-a u Crnoj Gori.

Ovo istraživanje je rađeno u periodu od 24.do 26.marta ove godine, a sprovedeno je uz pomoć Britanske ambasade i UNICEF-a. Nacionalno reprezentativni uzorak obuhvatio je 821 ispitanika starosti 18 ili više godina širom zemlje.

Infodemija hronično oboljenje javnog zdravlja

Iz Ministarstva zdravlja najavljuju nove kampanju u saradnji sa portalom “Raskrinkavanje.me”, dok iz Ministarstva javne uprave, digitalizacije i medija kažu da se u oblasti infodemije Crna Gora suočava sa istim problemom poput brojnih država EU, a da borbu protiv tog problema u ovom trenutku EK vidi u samoregulaciji platformi.

Ministarstva zdravlja je, tvrde iz ovog resora, u saradnji sa Institutom za javno zdravlje, Kliničkim centrom i Domom zdravlja Podgorica u kontinuitetu, strategijski, svakom prilikom apelovalo na poštovanje propisanih mjera, uz obrazloženje zašto je to nužno. Infodemija, kažu, nije „rođena“ pojavom korona virusa, već je hronično oboljenje koje je zahvatilo sve sfere, među kojima i oblast javnog i ličnog zdravlja.

"Ova oblast je ozbiljno zapuštena u crnogorskom zdravstvu, što dokazuje podatak da je skoro 90 odsto djece koja su rođena 2016. godine vakcinisano MMR-om, a da je obuhvat imunizovanih mališana koji su rođeni 2020. godine, nešto preko 20 procenata. To je samo jedan od slikovitih primjera koje navodimo", kažu u Ministarstvu zdravlja, bez odgovora na pitanje “Vijesti” šta planiraju da urade povodom tog zabrinjavjaućeg podatka.

Iz Ministarstva javne uprave, digitalnog društva i medija rekli su za "Vijesti" da su izradom nacionalnog sajta za informisanje građana o aktuelnoj situaciji izazvanom pandemijom koronavirusa covidodgovor.me, te sprovođenjem konkursa za informisanje građana o epidemiološkim mjerama i imunizaciji u Crnoj Gori, preduzimali pravovremene aktivnosti u cilju tačnog i blagovremenog informisanja i sprečavanja širenja lažnih vijesti.

"Prepoznajući problem širenja lažnih vijesti o pandemiji, naročito proces vakcinacije, sarađivali smo i sa svim drugim institucijama kako bi se informacije pružile na razumljiv i pristupačan način i izbjegla pogrešna tumačenja i lažne informacije. Građani su zahvaljujući sajtu coviodgovor.me, ali i drugim komunikacionim aktivnostima u saradnji sa drugim institucijama (ministarstvima zdravlja i ekonomskog razvoja, Institutom za javno zdravlje, Upravom za inspekcijske poslove) informisani pravovremeno i precizno o svim dešavanjima u zemlji, kada govorimo o pandemiji", tvrde u Ministarstvu.

Na zvaničnom sajtu Vlade i na sajtu ”covidodgovor.me”, međutim, nema nijedne informacije o tome kako da građani prepoznaju infodemiju. Čak i da ima, analitičari koji prate posjećenost sajtova, kažu da je ona u slučaju coviodgovor.me veoma mala, što znači i da je njegov uticaj takav.

Doktor medicine i saradnik na Katedri za socijalnu medicinu i školu javnog zdravlja i menadžmenta u sistemu zdravstvene zaštite, Medicinskog fakulteta u Beogradu Stefan Mandić-Rajčević, koji je prošao obuku SZO o upravljanju infodemijom, objašnjava  za “Vijesti” da je ova organizacija na početku pandemije uočila da će širenje velikog broja informacija, od kojih su neke tačne, a neke netačne, predstavljati izazov.

Pouzdani izvori umjesto društvenih mreža

"Obuka za menadžment (upravljanje) infodemijom nastala je kao rezultat rada stručnjaka iz velikog broja oblasti, od epidemiologije, medicinske informatike, do medija, komunikacije i humanističkih nauka. Upravljanje infodemijom predstavlja oblik komunikacije rizika i saradnju sa zajednicom (angažovanje zajednice) na rešavanju javno-zdravstvenih kriza. Što se građana tiče, napravljen je most između nauke i preporuka relevantnih institucija u svakoj zemlji i realnih briga, nedoumica u vezi sa odlukom na koji način da zaštite sebe i svoju porodicu" kazao je Mandić Rajčević za"Vijesti".

Ta obuka je, kaže on, bila online trajala je četiri sedmice  preko telekonferencijskih platformi, i podrazumijevala samostalan i rad u grupama.

“Kako bi priprema za realni scenario bila što efikasnija, proces je podrazumijevao rješavanje problema infodemije u imaginarnoj zemlji koja se susreće sa problemom koronavirusa, a nema dovoljno PCR testova. Vijesti stižu sa različitih strana, nude se lažni ljekovi i preventivna sredstva, a uz to, u imaginarnoj zemlji, zajedno žive tri naroda koji se razlikuju po religiji, kulturi, shvatanju zdravlja, povjerenju u državu i medije. Mislim da je ovaj scenario svima nama dobro poznat. U prvoj obuci koja je organizovana prošle godine iz regiona je učestvovala samo još jedna koleginica iz Slovenije. Od 600 kandidata koji su prihvaćeni iz cijelog svijeta, 250 je uspešno završilo obuku”, kazao je Mandić- Rajčević.

U obuci koja se upravo završava, još su po jedan njegov kolega iz Srbije, Hrvatske i Makedonije.

Iz kancelarije SZO u Crnoj Gori nije odgovoreno na pitanja “Vijesti” o tome koje su njihove preporuke u borbi sa infodemijom, kako ocijenjuju aktuelnu borbu sa njom i da li se bilo ko iz ove države prijavio za obuku koju je prošao Mandić-Rajčević.

Kada postoje nedoumice, na koje nije odgovoreno na vrijeme i iz izvora koji se smatraju pouzdanim (ministarstva, instituti za javno zdravlje, državne agencije, stručnjaci u oblasti), Rajčević objašnjava da građani informacije često traže na internetu.

"Čak i kada ih ne traže, informacije pronađu njih putem poruka nepoznatog porijekla koje se šire u različitim grupama, objava na društvenim mrežama, pa i na tradicionalan način tokom kafe sa prijateljima. Ključna riječ za građane je „izvor“ – jedan pouzdan izvor vrijedi više nego hiljadu nepouzdanih", istakao je Mandić-Rajčević.

On je podsjetio na uspješnu reakciju na epidemiju velikih boginja u tadašnjoj Jugoslaviji prije gotovo pola vijeka, koja je pokazala kako država može da se okrene naopako za kratko vrijeme, ali i kako zajednički rad građana, zdravstvenih radnika i države može da dovede do rješenja problema.

“Republika Srbija je uspjela da obezbijedi veliki broj vakcina za veoma kratko vrijeme i omogući svojim, ali i građanima u regionu, da se vakcinišu i zaštite. Zdravstvene vlasti u regionu su koncentrisale svoje napore na obezbeđivanje ličnih zaštitnih sredstava, proširenje kapaciteta za lečenje obolelih i nabavku vakcina, ali je u drugi plan stavljena strategija komunikacije sa građanima i zdravstvenim radnicima, praćenje i blagovremeno reagovanje na njihove nedoumice, kao i ciljane intervencije u određenim starosnim grupama”, istakao je Mandić- Rajčević.

U Ministarstvu zdravlja ističu da prepoznaju maligni uticaj infodemičara, ali da imaju na umu i slobodu govora.

“Jasno je da infodemija ima žestoko korijenje i nećemo sjedjeti skrštenih ruku. Institut za javno zdravlje i CDT će kroz projekat „raskrinkavanje“ i uz pomoć konvencionalnih medija i uz snagu društvenih mreža kojom se antivakseri masovno služe, nastojati da razbije ključne mitove - poslije vakcinacije ne ostajemo sterilni, niti nam se mijenjaju geni, niti se u nas ugrađuju čipovi", kazali su u ovom resoru.

Fond za širenje istine

Murić kaže da je CDT inicirao i radi na osnivanju fonda za borbu protiv dezinformacija, kojim bi se pomoglo domaćim medijima da što manje podliježu neistinama.

"Ideja je da se iz fonda, koji bi osnovala država, podrže projekti medija koji su usmjereni na provjeru tačnosti činjenica u okviru redakcija, uključujući finansiranje novinara, obuku osoblja, uvođenje novih alata i tehnologija…Uz to, nezaobilazno je poštovanje novinarskih standarda koji se u Crnoj Gori često shvataju olako", objasnio je Murić.

On je rekao da od početka pandemije rade više nego ikada i da, kao i ostali portali za provjeru činjenica ne mogu stići da ukažu na sve dezinformacije koje se šire društvenim mrežama.

"Bavimo se svim manipulacijama vezanim za COVID-19, bilo da su u pitanju neistine o njegovom nastanku, načinu širenja, maskama, pa do vakcina, koje su odobravanjem za hitnu upotrebu postale glavna meta dezinformatora koji dolaze iz sve rasprostranjenijeg antivakcinaškog pokreta. Bavimo se i stvarima koje nekome izgledaju i zvuče banalno – poput tvrdnji da će nas čipovati", objasnio je Murić.

Trenutno je najpopularnija tema “lijepljenje” magneta na mjesta gdje je vakcina ubrizgana.

"Iako je dokazano da to nema nikakve veze sa vakcinom takvi snimci se masovno dijele mrežama. Jedna od opasnijih pojava je povezivanje svakog smrtnog slučaja i zdravstvenog problema sa vakcinacijom, bez ikakvih dokaza i utemeljenja, gotovo kao da niko ko je primio vakcinu ne smije umrijeti, a da gomila ljudi na mrežama ne pokuša da nas ubijedi da ga je ubila vakcina" naglasio je Murić.

Ovaj portal je pokrenuo kviz gdje se može provjeriti koliko se poznaju lažne vijesti u vezi aktuelne pandemije koji je postupan na linku https://www.kviz.raskrinkavanje.me/.

Urednica bosanskog  portala za provjeru činjenica “Raskrinkavanje.ba”  Tijana Cvjetićanin, takođe, smatra da u cijelom regionu nije bio adekvatnog odgovora vlasti na pojavu infodemije.

Ona je ukazala da su dezinformacije započinjale i od institucija, a za primjer je navela konferenciju za medije u Srbiji gdje je jedan od ljekara govorio o “najsmješnijem virusu u istoriji”, dok je iza njega stajao predsjednik države i smijao se.

“Upravo je ovo bilo pogodno tlo za teoretičare zavjere”, istakla je Cvjetičanin.

Regionalni portali za provjeru činjenica, kako kaže, zajednički su se borili da odgovore na  infodemiju i bili su zatečeni brzinom kojom se širila.

“Dok smo ranije imali neke objave koje su imale do 500 dijeljenja, infodemijom smo se suočili sa širenjem i do 10 puta više. Dešavalo se da su u nekim objavama koje su trajale i do sat vremena izrečene brojne neistine, pa smo međusobno dijelili šta će ko da uradi”, kazala je Cvjetićanin.

On-line komentari poligon za dezinformacije

Direktorica Instituta za medije Olja Nikolić je kazala da je pandemija bila veliki test za medije u Crnoj Gori, te da je bio izazov obezbijediti vjerodostojne informacije, a ne biti isključivo megafon za one koje vlasti označe vjerodostojnim.

“Mnoge vlade, pa i crnogorska su se odlučile da ograniče slobode, tako da su ključne informacije saopštavale putem konferencija za štampu, bez prisustva novinara i neprijatnih pitanja”, istakla je Nikolić.

Zdravstvena kriza je pokazala, objašnjava ona, značaj medijske pismenosti i kontinuirane edukacije građana, kako bi postali što otporniji na dezinformacije, laži i propaganda.

“Medijska pismenost ne smije i ne može biti alibi za pasivnost države, regulatora i velikih medijskih platformi. Institut za medije je tokom pandemije u kontinuitetu radio na medijskom opismenjavanju srednjoškolaca, nastavnika, studenata, predstavnika nevladinog sektora kroz radionice, vebinare, analize, članke stručnjaka različitih profila, ali i kroz projekte podrške profesionalizaciji medija”, navela je Nikolić.

Ona je ocijenila da su etablirani mediji u Crnoj Gori položili ispit i da su bili izvor provjerenih informacija i brana širenju dezinformacija i teorija zavjere.

“Prve sedmice pandemijske krize pokazale su da etablirani mediji u Crnoj Gori i sa smanjenim resursima, imaju potencijala za kredibilno informisanje. Recimo, odluka pojedinih portala da uklone potpuno komentare, ili da ih zabrane ispod nekih sadržaja, dio je dobrih samoregulatornih praksi”, istakla je Nikolić.

Ključni izvor neistina, kako je pokazalo jedno od istraživanja Instututa za medije, bile su društvene mreže i tabloidni portali iz Srbije koji su popularni među crnogorskim građanima, te mobilne aplikacije poput Vibera i Votsapa, ali i komentari čitalaca u onlajn medijima.

U Ministarstvu javne uprave, digitalnog društva i medija kažu da pitanje lažnih vijesti do sada nije bilo predmet medijske regulacije, jer ne postoje opšte prihvaćeni mehanizmi, niti jasne preporuke kojima se države mogu voditi, a da se tom prilikom ne ugrozi i naruši sloboda izražavanja.

“Crna Gora se suočava sa istim izazovima u oblasti infodemije, kao i sve države EU, a to je pronalaženje balansa između onoga što se dešava na portalima i društvenim mrežama na kojima se najviše plasiraju lažne vijesti i slobode govora. Evropska komisija (EK) prepoznala je lažne vijesti i problem širenja velikog broja dezinformacija novim kanalima komunikacije kao jedan od glavnih izazova demokratije današnjeg doba. Način borbe protiv tog problema u ovom trenutku EK vidi u samoregulaciji platformi, odnosno, proaktivnosti platformi u ograničavanju širenja lažnih vijesti”, kazali su iz Ministarstva.

U regulaciji ove oblasti, kako kažu u ovom Ministarstvu, trenutno nema evropskog pravnog nasleđa koje bi bilo uputno za zakonsku regulaciju novih kanala komunikacije, dok u domaćem medijskom zakonodavstvu ne postoje odredbe koje direktno upućuju na zabranu širenja lažnih vijesti i ne postoje kaznene odredbe za tu vrstu prekršaja.

Iz ovog Vladinog takođe ističu da je za borbu protiv širenja lažnih vijesti važna promocija digitalne i medijske pismenosti i podrška kvalitetnom novinarstvu, što je i standard Savjeta Evrope. Zato tvrde da će reformisani medijski zakoni i najavljena medijska strategija stvoriti osnov za ostvarenje tog cilja.

Ko povjeruje - zakasniće

Stefan Mandić-Rajčević je objasnio da postoji važna razlika između dezinformacija i pogrešnih informacija, a tokom ove krize smo imali jedno i drugo.

"Dezinformacija podrazumijeva određenu namjeru da se naškodi, dok širenje pogrešnih informacija to ne sadržI. Kada dođe do vanredne situacije kao što je javno-zdravstvena kriza izazvana pandemijom rješavanje problema i zaštita pojedinaca zavisi od poštovanja mjera. Na nivou populacije, nepovjerenje u zdravstvene vlasti i vjerovanje u alternativne mjere koje predlažu neprovjereni izvori dovodi do odlaganja rešavanja problema i produženog trajanja pandemije, zaraze većeg broja ljudi, punjenja bolnica, onemogućavanja pristupa zdravstvenoj zaštiti ostalih ljudi", ukazuje Mandić- Rajčević.

Individualno, nepoštovanje mjera, pojašnjava on, dovodi do zaraze i njenog širenja u porodici i okolini i do smrtnih slučajeva.

"Potrebno je istaći da su na gubitku obično osobe nižeg socijalno-ekonomskog statusa. Oni će kasnije obratiti pažnju na svoje simptome, javiti se ljekaru, dobiti odgovarajuću dijagnostiku i liječenje i imaće teže posledice po zdravlje, a možda i po život”, rekao je Mandić- Rajčević.

Izbjegavanje vakcine, put ka respiratoru

Epidemiolog Instituta za javno zdravlje Milko Joksimović je za “Vijesti” kazao da infodemija nije ništa manje opasna od pandemije, te da ono što su uočili crnogorski ljekari je istovjetno briga svih kolega u svijetu. To su građani koje muče dezinformacije i teorije zavjera artikulisane kroz brojne izjave – “vakcine su nedovoljno ispitane”,  “moj poznanik je primio vakcinu, pa se razbolio, možda da se nije vakcinisao ne bi”, “virus je napravljen da bi nam sad prodavali vakcine, čipovali nas i ko zna šta sve”, “neću da ostanem sterlian/na”...

“Ništa od ovoga nije istina. Vakcinacijom čuvamo zdravlje i vakcina nas drži dalje od bolnice. Izbjegavanjem vakcinacije protiv korona virusa približavamo se, u slučaju obolijevanja, respiratoru” naglasio je Joksimović.

On je poručio da građani treba da se vode principom “sve mogu da čitam, da se informišem i saznajem, ali kada treba da se liječim pozvaću i/ili direktno poći kod ljekara.

Marija MIRJAČIĆ

Montenegro does not have a strategy to fight fake news and conspiracy theories. It is not always easy for citizens to distinguish between disinformation and real news. The Government says that media self-regulation is currently the only solution because there is no relevant European practice.

By Marija Mirjačić

A day before a May session of the Montenegrin parliament at which the MPs discussed amendments to the Law on Protection of the Population from Infectious Diseases, a Facebook user warned that “the new parliamentary majority will resort to a repressive method, just as Aleksandar Vučić allegedly did in Serbia,” adding that the list of mandatory vaccines will be expanded to include vaccination against infectious diseases.

This is just one of everyday examples of the spread of fake news which was published by the fact-checking website Raskrinkavanje.me – a platform run by the Centre for Democratic Transition (CDT). Such pieces of false information have flooded the world ever since the outbreak of the COVID 19 pandemic.

The old saying “A lie can travel halfway around the world while the truth is putting on its shoes” has taken on a new meaning. The World Health Organization (WHO) has labelled the spread of false or misleading information that can lead to risky behaviours and damage public health as “infodemic”.

According to the experts we interviewed, Montenegro like most other countries still does not have the right answer or a strategy to combat lies that spread faster than the virus through various channels and make it difficult to curb the epidemic.

Since the outbreak of the pandemic, neither former nor current policy makers have run a strategic campaign to educate citizens on how to recognize misleading health information and conspiracy theories.

The vague media campaigns, such as “It depends on you”, are aimed at motivating as many citizens as possible to get a vaccine. Numerous public appearances by health workers talking about the need to comply with Covid measures, emphasizing the importance of vaccination and giving advice on how to preserve mental health have had a limited impact.

Raskrinkavanje.me is currently the only service that points to the proliferation of fake news about the pandemic by analysing media products and social media content. They collaborate with similar websites in the region and sometimes even divide up tasks because of heavy workload.

Speaking to Vijesti, Darvin Murić, editor of Raskrinkavanje.me, says that it’s difficult to assess the government’s performance in the fight against the infodemic, because in fact there is no such performance.

“This isn’t just the case with the current health crisis, but, as we have said on several occasions, the state does not have a clear strategy and has not taken concrete steps in the fight against disinformation. That fight usually comes down to reactions and putting the label ‘fake news’, but without a plan on how to prevent this phenomenon,” Murić pointed out.

That the infodemic is worrying, in addition to the noticeable slow vaccination pace, as in most other countries, is best evidenced  by results from an Ipsos survey, which showed that one in three Montenegrin citizens believe in conspiracy theories about coronavirus. Among them is a significant proportion of people with primary or lower level of education.

Research has shown that conspiracy theories are likely to be prevalent among people who have been exposed to a large amount of inaccurate information about coronavirus, as well as by people who think they were lucky enough to find desired information on this topic.

“These data indicate the importance of media literacy for public health, because it allows people to find information of interest to them, as well as to critically evaluate any piece of information and check it against reliable and expert sources,” said Vladimir Raičević, CEO of Ipsos in Montenegro.

This survey was conducted between 24^th and 26^th March this year, with the support of the British Embassy and UNICEF. The nationally representative sample included 821 respondents aged 18 or over from all across Montenegro.

Infodemic is a chronic public health disease

The Ministry of Health has announced new campaigns in collaboration with Raskrinkavanje.me. Furthermore, the Ministry of Public Administration, Digital Society and the Media says that Montenegro is facing the same problem as many EU countries when it comes to the infodemic, adding that the European Commission is currently of the opinion that this problem is to be tackled by means of self-regulation of media platforms.

According to the Ministry of Health, this government department has continuously and strategically called for compliance with prescribed Covid measures in collaboration with the Institute of Public Health, Clinical Centre of Montenegro and Podgorica Health Centre Podgorica, while explaining to citizens why this is necessary. The infodemic, they say, did not “come into existence” with the appearance of coronavirus, but is a chronic disease that has affected all spheres, including the areas of public and personal health.

“This area is seriously neglected in Montenegro’s healthcare system, which is supported by the fact that almost 90 percent of children born in 2016 have been vaccinated with the MMR vaccine, while the coverage of immunized babies born in 2020 is just over 20 percent. This is just one of the illustrative examples that we cite here,” the Ministry of Health said without answering Vijesti’s question as to what they plan to do regarding such worrying data.

The Ministry of Public Administration, Digital Society and the Media told Vijesti that the creation of a national website aimed at informing citizens about the current situation caused by the pandemic (covidodgovor.me) and the public call for service providers to inform citizens about epidemiological measures and immunization in Montenegro helped them undertake timely activities with the aim of providing accurate and timely information to citizens and preventing the spread of fake news.

“Recognizing the problem of the spread of fake news about the pandemic, especially in respect of the vaccination process, we cooperated with all other institutions in order to provide information in an understandable and accessible way and avoid misinterpretation and false information. Thanks to the coviodgovor.me website, but also to other communication activities in collaboration with other institutions (Ministry of Health, Ministry of Economic Development, Institute of Public Health and Administration for Inspection Affairs), citizens are being informed in a timely and accurate manner about all events in the country relating to the pandemic, the Ministry says.

However, neither the Government’s official website and nor covidodgovor.me feature information on how citizens can recognize the infodemic. Even if there was, analysts specializing in website traffic monitoring say that the coviodgovor.me website has had a low number of visits, which means that its impact is just as low.

Stefan Mandić-Rajčević, MD and a teaching assistant in the Department of Social Medicine and the School of Public Health and Health Care Management at the Faculty of Medicine in Belgrade, who attended the WHO training programme in infodemic management, told Vijesti that this organization had noted at the beginning of the pandemic that an overabundance of information – some accurate and some not – would pose a challenge.

Reliable sources instead of social media

“The training programme in infodemic management was developed as a result of the work of experts from a large number of areas, ranging from epidemiology and medical informatics to the media, communications and the humanities. Infodemic management is a form of risk communication and community engagement in resolving public health crises. As far as the citizens are concerned, a bridge has been made between science and recommendations issued by relevant institutions in each country, real concerns, as well as doubts regarding a decision on how people can protect themselves and their families, Mandić-Rajčević told Vijesti.

The training, he says, was given online for four weeks via teleconference platforms, and involved individual and group work.

“In order to make the preparation for the realistic scenario as efficient as possible, the process involved solving an infodemic problem in an imaginary country that is hit by COVID-19 and is experiencing a shortage of PCR tests. News is pouring in from different corners and fake medicines preventive measures are being offered everywhere. In addition, the imaginary country is inhabited by three peoples who differ in terms of religion, culture, understanding of health, trust in the state and the media. I think this scenario is well-familiar to all of us. When it comes to our region, only one colleague from Slovenia participated in the first training, which was organized last year. Out of 600 candidates who were admitted to the programme from all over the world, 250 successfully completed the training,” said Mandić Rajčević.

The current training programme that is about to end is attended by his colleagues from Serbia, Croatia and Macedonia, one from each country.

The WHO office in Montenegro did not answer Vijesti’s questions about what their recommendations are in respect of the fight against infodemic, how they assess the current fight against it and whether anyone from this country applied for the training programme that was attended by Mandić-Rajčević.

When there are doubts that have not been addressed on time and by sources considered reliable (ministries, public health institutes, state agencies, experts in the field), citizens often search for information on the Internet, he explains.

“Even when they are not searching for information, they find it through messages of unknown origin that spread in various group chats, social media posts and even in the traditional way over coffee with friends. The key word for citizens is “source”, as one reliable source is worth a thousand unreliable ones,” Mandić-Rajčević underlines.

He also recalled the successful reaction to the smallpox epidemic in the former Yugoslavia almost half a century ago, which demonstrated how the state can become flipped upside down in a short time, but also how a solution can be produced thorough the joint work of citizens, health workers and the authorities.

“Serbia has managed to secure a large number of vaccines in a very short time and enable its own, but also the citizens in the region, to get vaccinated. Health authorities in the region have concentrated their efforts on providing personal protective equipment, expanding treatment capacities and procurement of vaccines. However, communication strategies aimed at citizens and health workers, including monitoring, timely response to their concerns and targeted interventions in certain age groups, have been pushed into the background, Mandić-Rajčević says.

The Ministry of Health underscores that they are aware of the malign effects of the infodemic, but say that they also have freedom of speech in mind.

“It is clear that the infodemic is deeply rooted and we will not sit back and do nothing. The Institute of Public Health and CDT will try to debunk key myths through the “Raskrinkavanje” project, both with the help of traditional media and social networks, which are widely used by anti-vaxxers. We aim to explain, for example, that COVID-19 vaccines do not cause infertility, nor do our genes change, nor are people being implanted with a microchip,” the Ministry said.

Truth dissemination fund

Murić says that the CDT has initiated and is working on the establishment of a fund for fighting disinformation, which would help the Montenegrin media become less susceptible to untruths.

“The idea is to use the fund, which would be established by the government, to support media projects aimed at verifying the accuracy of facts within editorial offices, including provision of funding for journalists, staff training, introduction of new tools and technologies, etc. In addition, it is necessary to comply with journalistic standards in Montenegro, which are often taken lightly,” Murić says.

He adds that his organization has been working more than ever since the pandemic started and that, like other fact-checking websites, they cannot manage to crack down on all disinformation that spreads on social media.

“We deal with all manipulations relating to COVID-19, including untruths about its origin and how it spreads, as well as with information relating to masks and especially vaccines, which have become the main target of ever-increasing anti-vaxx movements following their approval for emergency use. We also deal with stuff that may seem and sound absurd to someone, such as claims that we will be implanted with microchips,” Murić explains.

Currently, the most popular topic is that magnets may attach to the injection site of the COVID-19 vaccine.

“Although it has been proven that this has nothing to do with the vaccine, videos of people sticking magnets to their arms are being shared via social media on a massive scale. One of the most dangerous phenomena is linking any death and health problem to vaccination without any proof or justification. If a vaccinated person dies, loads of people go on to convince everyone on social media that the person was killed by the vaccine, as if no one who has received a COVID-19 vaccine was expected to die,” Muric emphasizes.

This website has also launched a quiz where you can check how well you can recognize fake news about the current pandemic. The quiz is available at https://www.kviz.raskrinkavanje.me/.

Tijana Cvjetićanin, editor of the Bosnian fact-checking website Raskrinkavanje.ba, also believes that in the entire region there is no appropriate response from the authorities to the infodemic.

She points out that disinformation also started from institutions, citing as an example from a press conference in Serbia, where one of the doctors spoke about “the most ridiculous virus in history”, with the president standing behind him and laughing.

“This was exactly the right ground for conspiracy theorists,” Cvjetičanin notes.

Regional fact-checking websites, she says, have fought together to address the infodemic and were taken aback by the speed with which it was spreading.

“While there used to be posts that had up to 500 shares, with the infodemic we have seen a spread which is up to 10 times higher. There were some video posts with running times of up to an hour, with numerous untruths being told, so we often shared tasks among ourselves,” says Cvjetićanin.

Online comments as a playground for disinformation

Olja Nikolić, director of the Media Institute, says that the pandemic has been a big test for the media in Montenegro, adding that it has been a challenge to provide credible information and not just be a megaphone for those that the authorities mark as credible. “Many governments, including the Montenegrin, have decided to restrict their freedoms, so they communicated key information at press conferences, without the presence of journalists and unpleasant questions,” Nikolić points out.

The health crisis, she explains, has revealed the importance of media literacy and continuous education of citizens so that they could become as resilient as possible to disinformation, lies and propaganda.

“Media literacy must not and cannot be an alibi for the passivity of the state, regulators and big media outlets. During the pandemic, the Media Institute continuously worked on media literacy of high school students, teachers, students and non-governmental organizations through workshops, webinars, analyses and articles by experts of various profiles, but also through projects that support media professionalization,” Nikolić said.

She assesses that the mainstream media in Montenegro have passed the test, adding that they were a source of verified information and a barrier to the spread of disinformation and conspiracy theories.

“The first weeks of the pandemic have shown that the mainstream media in Montenegro, even with limited resources, have the potential to provide credible information. For example, the decision of some websites to completely remove comments, or to ban them below certain content, is part of good self-regulatory practices,” Nikolić points out.

The key sources of untruths, as shown by one of the studies conducted by the Media Institute, were social media and tabloids from Serbia that are popular among Montenegrin citizens, but also messaging apps such as Viber and WhatsApp, as well as reader comments on news websites.

The Ministry of Public Administration, Digital Society and Media says that the issue of fake news has not been the subject of media regulation so far, as there are no generally accepted mechanisms or clear recommendations that may serve as guidance to states without threatening freedom of expression.

“Montenegro is facing the same challenges in the field of infodemic as all EU member states, and that is finding a balance between what is happening on news websites and social media where fake news and freedom of speech are mostly disseminated. The European Commission (EC) has recognized fake news and the spread of a large volume of disinformation through new communication channels as one of the main challenges for democracy nowadays. At this moment, the EC is of the opinion that the key to fighting this problem lies in the self-regulation of media platforms, or more precisely, in the proactivity of platforms to limit the spread of fake news,” the Ministry said.

The Ministry stresses there is currently no European legislation that would be instructive for the legal regulation of new communication channels, whereas the national media legislation does not directly prohibit the dissemination of fake news and does not provide for penal sanctions in respect of this type of offence.

They also point out that the promotion of digital and media literacy and support for quality journalism is important for the fight against the spread of fake news, which is also the standard of the Council of Europe. To that end, they assert that the reformed media legislation and the forthcoming media strategy will lay the foundations for achieving that goal.

Whoever believes – will be late

Stefan Mandić-Rajčević explains that there is an important difference between disinformation and misinformation, which both have been present in the current crisis.

“Disinformation implies a certain intention to harm, while misinformation is the spread of false information without intent to mislead. When an emergency situation occurs, such as a public health crisis caused by a pandemic, solving problems and protecting individuals depends on complying with rules. At the level of population, confidence in the health authorities and trust in alternative measures proposed by unverified sources leads to delays in solving the problem and a prolonged pandemic, including more infections, overwhelmed hospitals and hindered access to health care for others,” says Mandić-Rajčević.

Individually, failure to comply with rules, he explains, leads to infections, spread in the family and the environment, and ultimately to deaths.

“It is necessary to point out that people of lower socio-economic status are usually at a loss. They are less likely to pay attention to their symptoms, call a doctor and get the appropriate diagnosis and treatment. As a result, they are likely to have more serious health consequences and perhaps life consequences as well,” Mandić-Rajčević adds.

Vaccine hesitancy leads to ventilator

Milko Joksimović, an epidemiologist of the Institute of Public Health, told Vijesti that the infodemic was no less dangerous than the pandemic, adding that Montenegrin doctors share the same concerns as all colleagues around the world. These include citizens who are overwhelmed with disinformation and conspiracy theories articulated through numerous statements, such as: “vaccines have not been sufficiently tested”, “an acquaintance of mine received the vaccine, after which they got sick – perhaps they wouldn’t have if they had not been vaccinated”, “the virus was invented so that they could sell us vaccines now” “they implanted us with microchips and who knows what else”, ”I don't want to stay infertile” and many more.

“None of this is true. Vaccination helps protect our health and the vaccine prevents hospitalization. By avoiding vaccination against coronavirus, we are getting closer to the ventilator in case of illness,” Joksimović emphasized.

He said that citizens should be guided by the principle “I may be able to read anything and get information anywhere, but when I need to be treated, I will call and/or go directly to a doctor.”

Pojedine opštine bez skenera koji se može kupiti za 300 hiljada eura Država bi već sada morala da se priprema za eventualni treći talas i kupuje maske, rukavice, gradi laboratorije, upozoravaju sagovornici “Vijesti” iz zdravstvenog sektora

Nova Vlada, na čelu sa Zdravkom Krivokapićem, uporno odbija da odgovori na pitanja o tome koliko novca se nalazi na računu otvorenom za donacije građana i kompanija tokom pandemije kovid-19, koliko je potrošeno i u koje svrhe.

Iako je iz Vlade nezvanično saopšteno da će ovaj podračun Generalnog sekretarijata na kojem se nalazilo oko pet miliona da bude preusmjeren Ministarstvu zdravlja za potrebe zdravstvenog sistema, “Vijesti“ sedmicama ne mogu da dobiju odgovor o tome da li ih i na koji način obavezuje odluka bivšeg režima da novac iskoriste za gradnju Infektivne klinike u Podgorici.

“Vijesti“ su više puta dostavile pitanja Generalnom sekretarijatu Vlade, o tome koliko je novca na računu za donacije, koliko je utrošeno i za šta, da li ih i na koji način obavezuje odluka bivše Vlade da se gradi klinika. Te zašto, u suprotnom, sredstva do sada nisu preusmjerena javnom zdravstvenom sistemu. Posljednji dopis “Vijesti“ upućen je 29. juna, sa molbom da obavijeste hoće li će poslati odgovor, ili će javnost i dalje ostati uskraćena za informacije o računu kojim raspolaže Vlada. Ni na ovaj mejl, do danas, nema odgovora.

Prema posljednjim zvaničnim podacima, na podračunu Generalnog sekretarijata Vlade na dan 31. decembar 2020. godine nalazilo se 5.094.970,99 eura i 75.971,72 američkih dolara. To je za 10.350 eura više u odnosu na sumu koju je 4. decembra na računu ostavila bivša vlada, kada je rasformirala Nacionalno koordinaciono tijelo (NKT) za zarazne bolesti.

Na račun NKT tokom devet mjeseci pandemije uplaćeno je 8.153.890,12 eura i 75.971,72 dolara donacija, a potrošeno je 3.069.269,13 eura, uglavnom za nabavku medicinske zaštitne opreme i respiratora, te rekonstrukciju pojedinih bolnica.

Vlada Duška Markovića objavljivala je izvještaje o potrošnji novca, ali je i odlučila da preostalih oko pet miliona eura namijeni za izgradnju klinike za infektivne bolesti, s obzirom da je postojeća stara decenijama i neuslovna. Oni se nisu obazirali na to što su zdravstvene ustanove tokom tehničkog mandata ostale bez medicinskih sredstava i vakcina protiv gripa i molile ih za novac za hitnu nabavku.

Dok nova Vlada ćuti o računu za pomoć na kojem se navodno nalaze milioni eura, građani pojedinih opština i zdravstvene ustanove nemaju na raspolaganju osnovne dijagnostičke aparate. Tako stanovnici Pljevalja, ali i Herceg Novog, mjesecima ne mogu da se podvrgnu snimanju skenerom u svojoj opštini. Bez obzira na to da li su imali kovid-19 ili ne, da li im je potreban snimak grudnog koša kako bi se utvrdilo postoji li infekcija pluća, proširenje krvnih sudova, tumor, ali i drugih organa - mozga, jetre, pankreasa, srca, kičme, krvnih sudova...

Država je, zahvaljujući donacijama građana, za potrebe zdravstvenog sistema do sada mogla da nabavi petnaestak ovakvih aparata, jer se prosječan skener može kupiti za 300.000 do 350.000 eura.

Iako je epidemiološka situacija sada povoljnija i imamo oko 300 oboljelih, sagovornici “Vijesti“ tvrde da nadležni već sada treba da razmišljaju o nabavci zaštitne opreme za novi talas koronavirusa koji se u Evropi najavljuje na jesen.

Donacije namjenski trošene u Nikšiću, Berane i Bar bez odgovora

Direktor Opšte bolnice Nikšić Marko Mitrović potvrdio je “Vijestima“ da je 18. avgusta prošle godine toj ustanovi, inače kovid centru, sa računa NKT uplaćeno 400.000 eura po zaključku bivše vlade.

Mitrović je odgovorio da je novac namijenjen za rekonstrukciju odjeljenja pedijatrije, ali i medicinske aparate. Pojasnio je da je za nabavku ultrazvučnog kolor dopler aparata i sedam pacijent monitora za praćenje vitalnih funkcija potrošeno 67.096,92 eura. To se vidi i iz ugovora dostupnih na sajtu Direktorata za politiku javnih nabavki, koje je bolnica potpisala sa kompanijama “Urion“ i “Farmalab“.

Mitrović je rekao da će preostali novac da bude namjenski utrošen nakon sprovođenja otvorenog postupka za radove na rekonstrukciji Odjeljenja pedijatrije, na osnovu urađenog Glavnog projekta.

Ministarka zdravlja Jelena Borovinić Bojović krajem aprila u Skupštini je kazala da je 1,2 miliona eura sa računa nekadašnjeg NKT tokom predizborne kampanje otišlo u navodnu rekonstrukciju, obnovu i dijagnostička sredstva za određene bolnice, ali da ne postoji niti jedna uplatnica na kojoj piše svrha uplate.

To je demantovao poslanik opozicione Demokratske partije socijalista (DPS) Jevto Eraković koji je bio član nekadašnjeg NKT. On je istakao da su tri kovid bolnice, u Beranama, Baru i Nikšiću, dobile po 400.000 eura za medicinsku opremu.

“Vijestima” iz beranske bolnice nisu odgovorili na više mejlova, dok je iz barske bolnice krajem juna saopšteno da pripremaju odgovor i čekaju saglasnost Ministarstva zdravlja.

Put do skenera od 170 kilometara

Opšta bolnica u Pljevljima nije bila kovid centar, ali je tokom drugog talasa pandemije zbrinjavala pacijente sa kovidom-19. Ta ustanova je od novembra prošle godine bez skenera.

Direktor Saša Grbović “Vijestima“ je rekao da je bolnica imala samo jedan skener, proizveden prije 16 godina.

Ustanova je ovaj polovan aparat dobila kao donaciju 2009. godine. Skener je u kvaru već osam mjeseci, a građani su pokrenuli akciju skupljanja novca za aparat.

Grbović je istakao da je ove godine raspisan tender za nabavku katodne cijevi koja košta 85.000 eura i da za se za ove aparate više ne proizvode rezervni djelovi.

Dok menadžment ustanove očekuje pozitivan odgovor Ministarstva zdravlja za nabavku novog skenera, stanovnike Pljevalja na snimanje šalju u podgorički Klinički centar, koji je od njihove opšte bolnice udaljen voše od 170 kilometara.

I stanovnici Herceg Novog već mjesecima moraju da putuju četrdesetak kilometara da bi im radiolozi snimili pluća ili neki drugi organ skenerom u Opštoj bolnici Kotor. Oni na raspolaganju nemaju državnu bolnicu, već im određene zdravstvene usluge, po ugovororu sa Fondom za zdravstveno osiguranje, pruža privatizovana ustanova - nekadašnja Vojna bolnica.

I tokom zimskih mjeseci, kada je stanovništvo Herceg Novog bilo pogođen koronavirusom, u ovoj opštini bilo je nemoguće uraditi pregled skenerom, kako hitnim, tako i pacijentima koji su preležali kovid-19. Građani, ali i ljekari, tada su se žalili na nedostatak kadra i opreme.

Medicinska direktorica Opšte bolnice Meljine Olivera Elez “Vijestima“ je potvrdila da je oprema koju ustanova posjeduje nedovoljna, a dijelom i ne zadovoljava savremene zahtjeve medicinske struke.

“Opšta bolnica Meljine godinama funkcioniše u otežanim uslovima. Po ugovoru koji bolnica ima sa Fondom, u obavezi je da pruža sve usluge građanima Herceg Novog iz oblasti interne medicine, hirurgije, genekologije sa akušerstvom, otorinolaringologije, kao i za sve građane iz oblasti hiperbarične terapije i rehabilitacije kardiovaskularnih bolesnika. U bolnici se, takođe, obavlja skrining kolorektalnog karcinoma za Boku. Pored ovoga, OB Meljine zbrinjava hitna stanja svih građana i turista koji se zateknu na teritoriji Opštine Herceg Novi a potrebna im je hitna medicinska pomoć. Sve ove usluge bolnica pruža u izuzetno otežanim uslovima, uz stalni nedostatak ljekarskog i srednjeg medicinskog kadra“, pojasnila je Elez.

Ona je odgovorila da je uz pomoć donacija firmi, građana Herceg Novog i njihovih partnera nabavljen dio opreme - jedno sanitetsko vozilo, aparat za gasne analize, a u skorije vrijeme očekuje se i spirometar i novi CTG aparat za porodilište.

Bolnica Meljine, kako kaže, nije bila predviđena za liječenje pacijenta oboljelih od kovida-19 upravo zbog ovih teškoća, ali je bila uklučena u borbu protiv epidemije, tako što su iz okolnih bolnica u Nikšiću, Kotoru, Baru i Cetinju premještani pacijenti koji nisu više bili infektivni, ali im je i dalje bio potreban bolnički tretman.

“Bez obzira na angažman našeg osoblja ova situacija je ponovo dokazala da je neophodno obezbjeđivanje savremene opreme a pogotovo dijagnostike bez koje nije moguće kvaliteno i blagovremeno zbrinjavanje pacijenata. U eri kada je CT pregled postao neohodna metoda u dijagnostici mnogih stanja bolnica Meljine nema skener aparat, a i čitava radiološka dijagnotika zahtjeva obnovu i digitalizaciju, pri čemu neophodnost pokretnog rendgen aparata nije potrebno naglašavati“, odgovorila je Elez.

Potrebni anesteziolozi, maske, PCR laboratorije...

U Sindikatu doktora medicine (SDM) smatraju da iskustvo iz prošla dva talasa korona virusa treba iskoristiti da se pripremimo za narednu krizu, ako se ponovi početkom jeseni.

“Ovo vrijeme upravo treba iskoristiti za osnaživanje slabih tačaka. Najneophodnije je obezbijeđivanje dovoljne količine lične zaštitne opreme, dakle, dovoljnog broja visokofiltracionih maski, zaštitnih mantila, skafandera i rukavica, kao i dovoljne količine dezinfekcionih sredstava koja su sertifikovana i pouzdana, kao i medijuma za PCR testiranje koji su od početka pandemije često bili deficitarni“, rekla je “Vijestima“ članica Glavnog odbora SDM Milena Petrović.

Ona smatra da državi najviše nedostaje visokokvalifikovani kadar - anesteziolozi intenzivisti, koji se ne mogu usavršiti preko noći.

“Iz tog razloga je neophodna adekvatna priprema za novi talas, kako bi sa kadrom sa kojim raspolažemo mogli pružiti kvalitetan odgovor“, rekla je ona.

Petrović je kazala da iz tog razloga vrijedi napraviti i sprovoditi akcioni plan, na nivou države koji bi bio usklađen i koordinisan sa Institutom za javno zdravlje.

“Vjerujem da se nije iskoristio potencijal digitalnih rješenja, koja se mogu primijeniti za praćenje kontakta i građana koji su u izolaciji, pri čemu bi se građani sami mogli prijavljivati, a na taj način bi epidemiolozi lakše mogli dobiti potrebne podatke, i spriječilo bi se zakrčenje zdravstvenog sistema. Preko digitalne platforme treba obezbijediti sve potrebne informacije za građane. U procesu praćenja kontakta može se angažovati i kadar koji nije visokokvalifikovan, studenti ili volonteri, ali koji je edukovan da na kvalitetan način obavlja ovaj posao. Postojalo je zakrčenje telefonskih linija, što se pokazalo kao slaba tačka prikliko odgovora na pandemiju, koja je i danas problem. Iz tog razloga potrebno je telefonske linije obezbijediti u većem broju“, poručila je ona.

Petrović je kazala da je često dolazilo do zastoja u radu što se tiče PCR testiranja, koji se u javnim zdravstvenim ustanovama obavlja samo u Podgorici i Kotoru.

“Laboratorija Tehnopolisa u Nikšiću jedan je od neiskorišćenih resursa u toku ove pandemije, koju treba opremiti kadrom. Dakle, što prije treba započeti sa edukacijom kadra koji bi radio na testiranju, kako bi spremni ušli u jesenji period“, naglasila je.

Mentalno zdravlje, kako tvrdi ona, trpjelo je i dalje trpi i zato je potreban veći broj linija koje se bave psihološkom podrškom, ali i koje su uvezane sa socijalnim službama, Crvenim krstom i nevladim organizacijama koje se bave psihosocijalnom, zaštitom od porodičnog nasilja i zaštitom prava i potreba ljudi koji spadaju u ranjive kategorije.

Srbija gradi kovid bolnice

Iako je najpogođenija zemlja koronavirusom u Evropi, sa više od 16.000 oboljelih na 100.000 stanovnika od početka pandemije, Crna Gora za 16 mjeseci nije izgradila niti jednu novu bolnicu za smještaj kovid pozitivnih pacijenata.

Susjedna Srbija, koja je na sedmom mjestu po ovom kriterijumu u Evropi, izgradila je u međuvremenu dvije kovid bolnice. Prvo je početkom decembra prošle godine otvorena ustanova u Batajnici, a samo izgradnja koštala je, prema tvrdnjama nadležnih, oko 27 miliona eura. Nova bolnica u Kruševcu, čija je izgradnja koštala oko 14,6 miliona eura, završena je za četiri mjeseca i prve pacijente primila je krajem prošle godine. Izgradnja nove kovid bolnice u Novom Sadu počela je prije tri mjeseca, a najavljeno je da će imati 624 kreveta i tri glavna objekta - dijagnostički centar, intenzivnu i poluintenzivnu njegu.

Bivša Vlada jedva dala pola novca za druge vakcine i materijal

Zdravstvena ustanova Apoteke Crne Gore “Montefarm“ tražila je početkom novembra prošle godine od odlazeće Vlade 1,64 miliona eura za nabavku novih količina vakcine protiv gripa i medicinske zaštitne opreme za period od četiri mjeseca. Na dopise im niko nije odgovorio skoro mjesec, pa su zamolili državne zdravstvene ustanove (domove zdravlja i bolnice) da dodatne doze vakcina i zaštitnu opremu protiv koronavirusa nabave sami.

Iz bivše Vlade i NKT koji je bio pred gašenjem nikada nisu odgovorili zašto nijesu obezbijedili 1,64 miliona eura, u trenutku kada su na računu za donacije milioni. “Montefarm“ je tražio novac za 10.000 doza vakcine protiv gripa, 5.000.000 komada nitrilnih nesterilnih rukavica, 400.000 pari hirurških rukavica, po 200.000 komada jednokratnih zaštitnih odijela i jednokratnih vodootpornih mantila.

Fond za zdravstveno osiguranje početkom decembra odlučio je da za ovu hitnu nabavku preusmjeri iz budžeta 700.000 eura namijenjenih za nabavku vakcine protiv humanog papiloma virusa (HPV), koja sprečava obolijevanje od karcinoma grlića materice.

HPV vakcinacija odložena je zbog kovida za ovu godinu i, prema tvrdnjama Ministarstva zdravlja, trebalo bi da počne na jesen.

Ana KOMATINA

Privreda traži kredite i subvencije da bi se povećao broj novih radnih mjesta.Iz Ministarstva ekonomskog razvoja očekuju da će mjera oslobađanja dijela plaćanja poreza i doprinosa  smanjiti nezaposlenost

Od početka pandemije  koronavirusa u Crnoj Gori broj nezaposlenih je povećan sa 35 hiljada, koliko je iznosio na kraju marta prošle godine, na 56 hiljada koliko ih ima na evidenciji Zavoda za zapošljavanje krajem maja ove godine. Istovremeno broj zaposlenih, prema Upravi za statistiku Monstat, je smanjen sa 187 na 151 hiljadu, odnosno izgubljeno je 20 odsto ili svako peto radno mjesto.

Iz Unije poslodavaca(UPCG)  smatraju da je put za oporavak privrede dalje imunizacija građana, uspješna turistička sezona, ali i nastavak subvencija privredi kako bi se povećao broj radnih mjesta.

U cilju smanjenja nezaposlenosti Vlada i Ministarstvo ekonomskog razvoja (MER) su kroz drugi paket mjera predvidjeli subvencije za nova zapošljavanja kroz smanjenje dažbina, ali ta mjera još nije zaživjela jer se čekalo na usvajanje i stupanje na snagu izmjena zakona o porezu na dohodak i doprinosa na obavezno socijalno osiguranje što je završeno početkom juna.

Podsticaji za nova zapošljavanja

Iz MER-a očekuju da će nove podsticajne mjere, koje se primjenjuju od 10. juna dovesti do rasta zapošljavanja. Podsticaji za novozaposlene radnike važe od 1. januara ove godine, a omogućavaju oslobađanje od plaćanja dijela poreza na dohodak fizičkih lica i doprinosa za PIO na teret poslodavca i zaposlenog od 90 odsto za 2021. godinu, 60 odsto za 2022. i 30 odsto u 2023. godini.  

„Nova zakonska rješenja propisuju obavezu poslodavca, koji je zainteresovan za oslobađenje od plaćanja dijela poreza i doprinosa, da podnese Upravi prihoda i carina zahtjev i dokaze o ispunjenosti uslova koji su u zakonima propisani. Imajući u vidu da je mjera Vlade za nova zapošljavanja aktivna 20-ak dana, a da Upravi prihoda i carina tek pristižu zahtjevi za oslobađanje od plaćanja dijela poreza na dohodak fizičkih lica i doprinosa za PIO, nije realno u ovom momentu govoriti konkretno o brojkama koje su rezultat novih zakonskih rješenja, a efekti od mjere se očekuju u narednom periodu”, objasnili su u MER-u.

Oni navode da su u kontiuniranoj komunikaciji sa privredom i da očekuju da će se za poreske olakšice prijaviti veliki broj poslodavaca.

„Nakon sprovedene procjene efekata od primjene novih zakonskih rješenja, imaćemo realniju sliku o rezultatima sprovedenih mjera u praksi, te u skladu sa tim ćemo reagovati ako bude potrebe za dodatnim promovisanjem. Ova mjera je snažan podsticaj zapošljavanju, a očekujemo da će se na osnovu ovih povoljnosti smanjiti nezaposlenost”, naveli su iz Ministarstva.

Prema rezultatima istraživanja UPCG gotovo 90 odsto preduzeća je u drugoj polovini prošle godine zabilježila pad prihoda, koji je prosječno na nivou uzorka iznosio 47 odsto. To pokazuje da su privrednici ostvarili tek polovinu prihoda koji je evidentiran u istom periodu 2019. godine.

Nastaviti antikrizne mjere

„Iako se epidemiološka situacija u međuvremenu značajno promijenila, moramo biti svjesni da je pandemija ostavila izuzetno teške posljedice po našu privredu i zato je veoma teško, a i nezahvalno, baviti se projekcijama daljih ekonomskih kretanja i predviđati moguću dinamiku oporavka privrede i vraćanja poslovanja u redovne tokove. Oštar pad privrednih aktivnosti, praćen potresima za cijelo društvo, proizveo je brojne negativne efekte koji nisu privremeni, već će se osjećati na duži rok”, rekli su za “Vijesti” iz UPCG.

Oni navode da ih ohrabruju podaci o turističkoj posjeti, ali da je za pun oporavak privrede, na nivou prije korone potreban duži period, pri čemu se za pojedine sektore - poput turizma, prema prognozama, to ne može desiti prije 2023. godine.

„Zato treba nastaviti sa anktikriznim mjerama Vlade za podršku privredi, dodatno intezivirati započete ekonomske reforme, snažnije raditi na izgradnji stabilnog i podsticajnog biznis ambijenta, te omogućiti da se opštine aktiviraju po pitanju ukidanja ili značajnog smanjenja troškova koji opterećuju poslovanje preduzeća i očuvanje radnih mjesta u njima. Sve to treba da prate odgovarajuće politike i mjere koje će doprinijeti zelenoj i digitalnoj tranziciji naše privrede, kao i snažnijem povezivanju turizma i poljoprivrede. Osnov daljeg djelovanja mora biti rad na uklanjanju biznis barijera, kao i udružen nastup svih segmenata društva u borbi protiv koronavirusa. Ovo posebno zbog činjenice da ekonomska kriza u Crnoj Gori još nije završena, niti su zdravstveni rizici pandemije u potpunosti eliminisani”, smatraju iz UPCG.

Oni kažu da sada stabilna epidemiološka situacija u zemlji kao i podaci o vakcinaciji 30 odsto punoljetnih građana, nosi izvjesnu dozu optimizma, kao i da liberalnije epidemiološke mjere pogoduju obavljanju privrednih djelatnosti i oporavku privrede.

Evropska komisija za ovu godinu predvidjela je rast crnogorske ekonomije za 7,1 odsto u odnosu na prošlu godinu, dok je Evropska banka za obnovu i razvoj u svom izvještaju krajem juna procijenila da će rast iznositi 8,5 odsto.

„Iako zdravstveni rizici još postoje ove prognoze ohrabruju, ali i govore da privredi treba obezbijediti još snažniju podršku za očuvanje likvidnosti i radnih mjesta, što znači da se od nadležnih očekuje da osiguraju mjere koje su privrednici prepoznali kao najneophodnije, poput subvencija na zarade zaposlenih i finansijske podrške, odnosno, mogućeg kreditiranja preko Investiciono-razvojnog fonda (IRF) ili komercijalnih banaka”, naveli su iz UPCG.

Vlada je dva puta od početka godine pomagala ranjive kategorije sa jednokratnom novčanom pomoći od 50 do 100 eura. Isplaćivana je novčana pomoći za korisnike materijalnog obezbjeđenja i lične invalidnine, kao i penzionere koji primaju iznos penzije do 222 eura, kao i za nezaposlene na evidenciji Zavoda za zapošljavanje. Ukupan broj korisnika podrške bio je 96.495, a podržani su sa 6.131.500 eura.

Polovina domaćinstava lošije živi

Prema podacima Unije slobodnih sindikata  (USS) z ankete koju su sproveli krajem aprila ove godine na pitanje kako ocjenjuju ekonomsku situaciju u kojoj se nalazi njihovo domaćinstvu u odnosu na period prije pandemije, 47,3 odsto anketiranih je odgovorilo da je ostala ista, 31,3 odsto da se donekle pogoršala a 16,6 odsto da se značajno pogoršala. Da su im se ekonomske mogućnosti tokom panedmije značajno poboljšale saopštilo je 0,6 odsto anketiranih, a da su se donekle poboljšale još 4,3 odsto.

Od ukupno 1.010 ispitanika, koji su u toku ankete bili u radnom odnosu, 28,9 odsto je saopštilo da su im tokom pandemije smanjenje zarade. Da su imali niži obim posla izjasnilo se 31,2 odsto, a da se povećao 25,8 odsto anketiranih.

Da je njihov poslodavac imao prekide u radu navelo je 34,8 odsto, na rad od kuće prešlo je 19,3 odsto dok je neku drugu drugačiju organizaciju radnog vremena imalo 56,3 odsto anketiranih.

Statistika lijepo slika

Zvanična crnogorska statistika zna da na prvi pogled bude suprostavljena samoj sebi, poput  podatka da se u periodu od aprila prošle do kraja maja ove godine na evidenciju nezaposlenih prijavilo 11 hiljada građana koji su prethodno dobili otkaz ili im je raskinut ugovor, a da je u istom periodu broj zaposlenih smanjen tri puta više - 36 hiljada. Čudno zvuči i zvanični podatak da je u kriznoj 2020. godini, bilo više zapošljavanja nego u rekordnoj 2019.

Iz Zavoda za zapošljavanje, nezvanično pojašnjavaju, da je tačno da je u ovom periodu 11 hiljada novo prijavljenih nezaposlenih navelo da je prethodno dobilo otkaz ili im je istekao neki od ugovora o radu. Iako nije obavezno da se osoba kojoj je prestao radni odnos prijavi na biro za zapošljavanje, većina to uradi kako bi dobijala naknadu.

„Nekoliko puta je Vlada u ovom periodu više puta dijelila jednokratnu novčanu pomoć nezaposlenima na evidenciji, ili su smanjivani računi za električnu energiju. Kada bi se ta pomoć najavila imali smo ogroman rast prijava. To su vjerovatno osobe koje ne traže zaposlenje, rade negdje na crno ili ih izdržava neko drugi, ali su se tada prijavili zbog te pomoći. To značajno povećava ukupan broj nezaposlenih, jer istovremeno nismo sprovodili restriktivnu politiku brisanja sa evidencije”, naveli su iz Zavoda      

Nevjerovatno zvuči i podatak, kojeg je Zavod za zapošljavanje dobio od Uprave prihoda i carina, da je tokom 2020. godine bilo prijavljeno 13.664 novih zapošljavanja, a da ih je u 2019. bilo 13.314. Takođe od početka ove godine do kraja maja bilo je 5.438 zapošljavanja, a u istom periodu 2019. godine 4.978.

Kako je moguće da je u periodu korone bilo više zapošljavanje nego u rekordnoj 2019, nezvanično objašnjava sagovornik iz “Vijesti” Zavoda, koji kaže da se veći broj poslodavaca, nego što je uobičajeno, zbog neizvjesnosti poslovanja opredjeljivao da radnike angažuje na po mjesec. 

“Svaki novi ugovor za sljedeći mjesec formalno je značio novo zapošljavanje. Takođe, pad broja zaposlenih u ovom periodu za 36 hiljada, ne znači da je toliko bilo otkaza, već da neke grupe radnika nisu angažovane. Na primjer 2019. godine imali smo kvote za 20 hiljada stranih radnika, koji su bili u ukupnoj brojci zaposlenih, a tokom pandemije prošle godine nisu angažovani jer mnogi turistički objekti nijesu ni radili a za ostale je većinom bilo dovoljno domaće radne snage”, objašnjava sagovornik “Vijesti”.

I izbori održani u 2020. godinu su, prema za sada još nezvaničnim podacima, „značajno uticali” na rast zapošljavanja naročito u javnom sektoru.

Marija MIRJAČIĆ

Gume, šut i drugi krupni otpad odlažu se pored kontejnera u Donjim Vranićima nadomak Podgorice. Na lošu praksu upozorila je građanka reporterka Jelena Sekulović, koja je poslala i fotografije snimljene 4. jula. Pored podsjećanja mještanima da se otpad ne odlaže na ovaj način, ovo je takođe upozorenje i komunalcima da brže odnose odloženi otpad, posebno u vrellim ljetnjim danima, kada ekološki problem može prerasti i u zdravstveni.

Mjesto Vranići opkoljeno je smećem i otpadom koje polako mjesta oko kontejnera pretvaraju u crne ekološke tačke. Građanka reporterka Jelena Sekulović registrovala je još jednu takvu lokaciju, ovoga puta u Gonjim Vranićima, gdje je 3. jula fotografisala novoformiranu deponiju. Novi alarm za komunalce.

Da bi izbjegli šut i smeće odloženo iza kontejnera, pješaci u Novoj Dalmatinskoj ulici u Podgorici moraju da pređu na drugu stranu. Ulica je jako prometna što čini prelazak rizičnim, upozorava Marko M. koji je za rubriku GRAĐANI REPORTERI, poslao i fotografije ovog mjesta snimljene 6. jula.

Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG), će u periodu od 1. jula 2021. do 30. juna 2022. godine sprovesti projekat Jačanje nezavisnog novinarstva i slobode informisanja.

Cilj projekta je podizanje svijesti šire i stručne javnosti o neophodnosti borbe protiv korupcije kroz istraživačke tekstove, kako bi Crna Gora unaprijedila ambijent za kredibilne strane investicije i time podstakla ekonomski razvoj. 

CIN-CG će pokušati da osvijetli neke od ključnih investicija iz prethodnog perioda koje nijesu u dovoljnoj mjeri bile transparentne.

Ovo je nastavak projekta Istraživanje investitotra u Crnoj Gori koji je, kroz više istraživačkih tekstova, otkrio neke od ključnih činjenica koje su skrivane od javnosti vezanih za investicije – od Kumbora do sjevera Crne Gore. 

Predviđeno je da se u nastavku projekta sprovede i objavi više dubinskih istraživanja i tekstova, kao i da se prikaže kraći video o najznačajnijim stranim investicijama u Crnoj Gori, o ljudima koji stoje iza njih, kao i o efektima na ukupni društveni razvoj i javni dug. CIN-CG će nastojati da kroz ovaj projekat okupi najznačajnije stručnjake u zemlji i okruženju kako bi odgovorili na ključne nedoumice koje prate dosadašnji proces investicija u Crnoj Gori.

Projekat se realizuje uz podršku National Endowment for Democracy (NED).

Sprirala uvredljivog govora prema ženama u Crnoj Gori nema dugu tradiciju, ali je očigledno uzela maha, ocijenjeno je iz institucije Ombudsmana. Velika bi greška bila pridavati takvim napadačima pažnju, jer ih to samo hrani, ocjenjuje izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje (CGO), Daliborka Uljarević

Žene na javnoj sceni u Crnoj Gori sve više su na meti, a u nedostatku argumentacije napadači posežu za govorom mržnje. Targetirane su u prvom redu političarke i novinarke. U sklopu projekta Reporting Diversity Network 2.0, koji Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) realizuje u saradnji sa Media Diversity Institute (MDI), uz finansijsku podršku Evropske unije, razgovarali smo sa osobama koje su naročito bile izložene mizoginiji.

„Živimo u društvu koje nema dijalošku tradiciju, niti razvijenu kulturu ljudskih prava, pa je, nažalost, sastavni dio opisa posla nas koji smo nekoj u sferi javnosti i koji imamo kritički pogled na određene procese, fenomene ili ličnosti da smo napadani na neprimjerenoj ličnoj osnovi, a što nekad prelazi i u govor mržnje. Posebno je godinama unazad izražena mizoginija prema ženama u javnoj sferi, prvo ženama u NVO sektoru, a sada i prema političarkama pa je stoga i ova priča više u fokusu javnosti“, kaže za CIN-CG Daliborka Uljarević, izvršna direktorica CGO.

Ona je više puta bila meta napada i govora mržnje zbog čega je i Zaštitnik ljudskih prava i sloboda reagovao, navodeći da spirala uvredljivog govora prema ženama u Crnoj Gori nema dugu tradiciju, ali da je očigledno uzela maha.

„Mislim da su najveća prepreka zrijevanju građanskog, otvorenog društva u Crnoj Gori radikalne političke strukture različitih polova, koje jako dugo, zarad svojih interesa, a i iz izostanka kapaciteta za teme koje se odnose na valjanu reformu društva, stimulišu atmosferu netrpeljivosti prema drugima i drugosti. Velika bi greška bila pridavati takvima pažnju, jer ih to samo hrani, a dio njihove namjere jeste i da one koje napadaju time skrenu sa misije kojoj su posvećeni. Zato ne čitam komentare niti smatram da su anonimni i primitivni stavovi vrijedni vremena koje se može daleko kvalitetnije potrošiti“, rekla je Uljarević.

To, prema njenim riječima, ne znači „da ne treba da osuđujemo govor mržnje, a naglašena je obaveza nadležnih institucija da djeluju odgovorno i sankcionišu počinioce, kao i da proaktivnije djeluju prema javnosti u cilju suzbijanja ovog virusa za koji, nažalost, ne postoji vakcina“.

Mizoginiju je na svojoj koži osjetila i poslanica Socijaldemokratske partije Crne Gore (SDP) Draginja Vuksanović Stanković, i sama ponekad oštra na riječima. Predsjednik Skupštine Crne Gore Aleksa Bečić, na sjednici parlamenta 28. marta, u namjeri da prekine polemiku poslanici SDP u jednom trenutku je rekao: „…ponedjeljak je, počinje radna nedjelja, ne stoji vam kad ste nervozni".

Vuksanović-Stanković odgovorila je Bečiću da mu „ne stoji da bude predsjednik Skupštine" u odnosu na način kako se ponaša prema njoj. I još nekoliko poslanika u izjavi šefa parlamenta prepoznali su i osudili mizogini i seksistički stav Bečića, ali ne i on.

Direktor Srpske kuće i bivši poslanik Demokratskog fronta (DF) Emilo Labudović je u tekstu na portalu „In4s" 22. aprila, aludirajući na Vuksanović Stanković upotrijebio nazive „alapača, brbljivica i torokuša“.

„Svaki govor koji ste imali prilike da čujete, što od predsjednika Skupštine gospodina Bečića, što od piskarala Emila Labudovića, govori o govornicima, o meni ne. Ja sam javnosti poznata kao profesorica na Univerzitetu Crne Gore i poslanica koja se, otkad je ušla u politiku, iskreno bori za državne interese i bolji život naših građana, i tako ću nastaviti i dalje“, rekla je Vuksanović Stranković.

Novinarka RTCG-a Duška Pejović bila je izložena snažnim reakcijama poslije intervjua sa jednim od lidera vladajuće koalicije predsjednikom Pokreta URA Dritanom Abazovićem. Iz vladajuće koalicije tražili su od uprave Javnog servisa da preispita način na koji je novinarka vodila intervju u kojem je insistirirala na ogromnim političkim i ideološkim razlikama u članicama vladajuće koalicije. Zbog toga je zasuta bujicom uvreda na društvenim mrežama.

„Kritike i primjedbe na novinarski rad koje su odraz slobode mišljenja, potrebno je razdvojiti od govora mržnje, prijetnji i uvreda koje se upućuju na ličnoj osnovi, a posebno zbog toga što smo žene i što dio javnosti ne prihvata da smo kao novinarke prinicipijelne, da imamo čvrste stavove, da smo oštrije, direktnije i provokativnije u postavljanju pitanja od onog što je uobičajeno u patrijarhalnoj Crnoj Gori“, kaže Pejović.

Online nasilje, govor mržnje, prijetnje, uvrede, mizoginiju, kako je rekla, doživjela je fizički, psihički i emocionalno jako teško, iako je pročitala samo dio objava koje su joj bile upućene.

„Osjećala sam se nebezbjedno, a svaki izlazak iz kuće značio je da izbjegavam mračnije ulice i prostore, da se osvrćem oko sebe, gledam ko ide iza mene, procjenjujem lica ljudi koji mi dolaze u susret ne znajući kakvu ću reakciju izazvati kod njih ukoliko me prepoznaju. Pojedini su pozivali građane/ke da me ponize gdje god me sretnu na javnom mjestu, pa su nemir, napetost i uznemirenost bili svakodnevni. Čak i kad me ljudi prepoznaju želeći da me pohvale, dešavalo mi se da se zaledim u mjestu, očekujući najgoru reakciju. Dio javnosti mi je pružio podršku, i značilo mi je, ali je društvo generalno na niskom nivou senzibilisanosti, jer je govor mržnje postao društveno prihatljivo ponašanje na koje su se ljudi uglavnom navikli. Nažalost, živimo vrijeme bahatosti, nekulture, netolerancije, nepoštovanja različitosti i nedostatka kapaciteta za dijalog“, kaže Pejović.

Ministarka zdravlja, doktorica Jelena Borovinić Bojović polovinom aprila prijavila je policiji da je na privatnu mejl adresu dobila anonimnu prijeteću poruku, u kojoj se pominju njena djeca i otac, a njoj se prijeti da će biti prva osoba koju će nepoznati pošiljalac da posjeti i da će "morati da plati".

„Prijetnje koje su stigle na moju adresu nijesu izašle iz glave onoga ko mi je formalno pisao. One su posljedica dugotrajne zloupotrebe pozicija moći s kojih, umjesto da se predano radilo na podsticanju kritičkog i slobodarskog mišljenja, zatirala se sloboda govora i ohrabrivalo jednoumlje“, ocijenila je Borovinić Bojović.

Anonimni, ali i javno poznati sijači straha u pokušaju, smatra ona, više nemaju pogodno tle za „napredak“.

„Zabrinjava, ipak, što je posljedica njihovog eha to što ministarka zdravlja, ma kako se ona zvala, u Vladi Crne Gore 2021. godine ima policijsko obezbjeđenje... Brinem, međutim, zbog dvoličnosti pojedinih javnih aktera koji u medijima žalopojkaju zbog prizemnih anonimnih udara na pojedince, a privatno ih raspiruju, pa se poslije time među sobom slade. To nije Crna Gora. To je interesna grupica koju ne motiviše ljubav prema državi već strast prema foteljama i novcu. Zato ne hajem ni kad me kude, ni kad me brane. Isto je”, zaključuje dr. Borovinić Bojović.

Slavoljub ŠĆEKIĆ