Da bi izbjegli šut i smeće odloženo iza kontejnera, pješaci u Novoj Dalmatinskoj ulici u Podgorici moraju da pređu na drugu stranu. Ulica je jako prometna što čini prelazak rizičnim, upozorava Marko M. koji je za rubriku GRAĐANI REPORTERI, poslao i fotografije ovog mjesta snimljene 6. jula.

Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG), će u periodu od 1. jula 2021. do 30. juna 2022. godine sprovesti projekat Jačanje nezavisnog novinarstva i slobode informisanja.

Cilj projekta je podizanje svijesti šire i stručne javnosti o neophodnosti borbe protiv korupcije kroz istraživačke tekstove, kako bi Crna Gora unaprijedila ambijent za kredibilne strane investicije i time podstakla ekonomski razvoj. 

CIN-CG će pokušati da osvijetli neke od ključnih investicija iz prethodnog perioda koje nijesu u dovoljnoj mjeri bile transparentne.

Ovo je nastavak projekta Istraživanje investitotra u Crnoj Gori koji je, kroz više istraživačkih tekstova, otkrio neke od ključnih činjenica koje su skrivane od javnosti vezanih za investicije – od Kumbora do sjevera Crne Gore. 

Predviđeno je da se u nastavku projekta sprovede i objavi više dubinskih istraživanja i tekstova, kao i da se prikaže kraći video o najznačajnijim stranim investicijama u Crnoj Gori, o ljudima koji stoje iza njih, kao i o efektima na ukupni društveni razvoj i javni dug. CIN-CG će nastojati da kroz ovaj projekat okupi najznačajnije stručnjake u zemlji i okruženju kako bi odgovorili na ključne nedoumice koje prate dosadašnji proces investicija u Crnoj Gori.

Projekat se realizuje uz podršku National Endowment for Democracy (NED).

Sprirala uvredljivog govora prema ženama u Crnoj Gori nema dugu tradiciju, ali je očigledno uzela maha, ocijenjeno je iz institucije Ombudsmana. Velika bi greška bila pridavati takvim napadačima pažnju, jer ih to samo hrani, ocjenjuje izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje (CGO), Daliborka Uljarević

Žene na javnoj sceni u Crnoj Gori sve više su na meti, a u nedostatku argumentacije napadači posežu za govorom mržnje. Targetirane su u prvom redu političarke i novinarke. U sklopu projekta Reporting Diversity Network 2.0, koji Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) realizuje u saradnji sa Media Diversity Institute (MDI), uz finansijsku podršku Evropske unije, razgovarali smo sa osobama koje su naročito bile izložene mizoginiji.

„Živimo u društvu koje nema dijalošku tradiciju, niti razvijenu kulturu ljudskih prava, pa je, nažalost, sastavni dio opisa posla nas koji smo nekoj u sferi javnosti i koji imamo kritički pogled na određene procese, fenomene ili ličnosti da smo napadani na neprimjerenoj ličnoj osnovi, a što nekad prelazi i u govor mržnje. Posebno je godinama unazad izražena mizoginija prema ženama u javnoj sferi, prvo ženama u NVO sektoru, a sada i prema političarkama pa je stoga i ova priča više u fokusu javnosti“, kaže za CIN-CG Daliborka Uljarević, izvršna direktorica CGO.

Ona je više puta bila meta napada i govora mržnje zbog čega je i Zaštitnik ljudskih prava i sloboda reagovao, navodeći da spirala uvredljivog govora prema ženama u Crnoj Gori nema dugu tradiciju, ali da je očigledno uzela maha.

„Mislim da su najveća prepreka zrijevanju građanskog, otvorenog društva u Crnoj Gori radikalne političke strukture različitih polova, koje jako dugo, zarad svojih interesa, a i iz izostanka kapaciteta za teme koje se odnose na valjanu reformu društva, stimulišu atmosferu netrpeljivosti prema drugima i drugosti. Velika bi greška bila pridavati takvima pažnju, jer ih to samo hrani, a dio njihove namjere jeste i da one koje napadaju time skrenu sa misije kojoj su posvećeni. Zato ne čitam komentare niti smatram da su anonimni i primitivni stavovi vrijedni vremena koje se može daleko kvalitetnije potrošiti“, rekla je Uljarević.

To, prema njenim riječima, ne znači „da ne treba da osuđujemo govor mržnje, a naglašena je obaveza nadležnih institucija da djeluju odgovorno i sankcionišu počinioce, kao i da proaktivnije djeluju prema javnosti u cilju suzbijanja ovog virusa za koji, nažalost, ne postoji vakcina“.

Mizoginiju je na svojoj koži osjetila i poslanica Socijaldemokratske partije Crne Gore (SDP) Draginja Vuksanović Stanković, i sama ponekad oštra na riječima. Predsjednik Skupštine Crne Gore Aleksa Bečić, na sjednici parlamenta 28. marta, u namjeri da prekine polemiku poslanici SDP u jednom trenutku je rekao: „…ponedjeljak je, počinje radna nedjelja, ne stoji vam kad ste nervozni".

Vuksanović-Stanković odgovorila je Bečiću da mu „ne stoji da bude predsjednik Skupštine" u odnosu na način kako se ponaša prema njoj. I još nekoliko poslanika u izjavi šefa parlamenta prepoznali su i osudili mizogini i seksistički stav Bečića, ali ne i on.

Direktor Srpske kuće i bivši poslanik Demokratskog fronta (DF) Emilo Labudović je u tekstu na portalu „In4s" 22. aprila, aludirajući na Vuksanović Stanković upotrijebio nazive „alapača, brbljivica i torokuša“.

„Svaki govor koji ste imali prilike da čujete, što od predsjednika Skupštine gospodina Bečića, što od piskarala Emila Labudovića, govori o govornicima, o meni ne. Ja sam javnosti poznata kao profesorica na Univerzitetu Crne Gore i poslanica koja se, otkad je ušla u politiku, iskreno bori za državne interese i bolji život naših građana, i tako ću nastaviti i dalje“, rekla je Vuksanović Stranković.

Novinarka RTCG-a Duška Pejović bila je izložena snažnim reakcijama poslije intervjua sa jednim od lidera vladajuće koalicije predsjednikom Pokreta URA Dritanom Abazovićem. Iz vladajuće koalicije tražili su od uprave Javnog servisa da preispita način na koji je novinarka vodila intervju u kojem je insistirirala na ogromnim političkim i ideološkim razlikama u članicama vladajuće koalicije. Zbog toga je zasuta bujicom uvreda na društvenim mrežama.

„Kritike i primjedbe na novinarski rad koje su odraz slobode mišljenja, potrebno je razdvojiti od govora mržnje, prijetnji i uvreda koje se upućuju na ličnoj osnovi, a posebno zbog toga što smo žene i što dio javnosti ne prihvata da smo kao novinarke prinicipijelne, da imamo čvrste stavove, da smo oštrije, direktnije i provokativnije u postavljanju pitanja od onog što je uobičajeno u patrijarhalnoj Crnoj Gori“, kaže Pejović.

Online nasilje, govor mržnje, prijetnje, uvrede, mizoginiju, kako je rekla, doživjela je fizički, psihički i emocionalno jako teško, iako je pročitala samo dio objava koje su joj bile upućene.

„Osjećala sam se nebezbjedno, a svaki izlazak iz kuće značio je da izbjegavam mračnije ulice i prostore, da se osvrćem oko sebe, gledam ko ide iza mene, procjenjujem lica ljudi koji mi dolaze u susret ne znajući kakvu ću reakciju izazvati kod njih ukoliko me prepoznaju. Pojedini su pozivali građane/ke da me ponize gdje god me sretnu na javnom mjestu, pa su nemir, napetost i uznemirenost bili svakodnevni. Čak i kad me ljudi prepoznaju želeći da me pohvale, dešavalo mi se da se zaledim u mjestu, očekujući najgoru reakciju. Dio javnosti mi je pružio podršku, i značilo mi je, ali je društvo generalno na niskom nivou senzibilisanosti, jer je govor mržnje postao društveno prihatljivo ponašanje na koje su se ljudi uglavnom navikli. Nažalost, živimo vrijeme bahatosti, nekulture, netolerancije, nepoštovanja različitosti i nedostatka kapaciteta za dijalog“, kaže Pejović.

Ministarka zdravlja, doktorica Jelena Borovinić Bojović polovinom aprila prijavila je policiji da je na privatnu mejl adresu dobila anonimnu prijeteću poruku, u kojoj se pominju njena djeca i otac, a njoj se prijeti da će biti prva osoba koju će nepoznati pošiljalac da posjeti i da će "morati da plati".

„Prijetnje koje su stigle na moju adresu nijesu izašle iz glave onoga ko mi je formalno pisao. One su posljedica dugotrajne zloupotrebe pozicija moći s kojih, umjesto da se predano radilo na podsticanju kritičkog i slobodarskog mišljenja, zatirala se sloboda govora i ohrabrivalo jednoumlje“, ocijenila je Borovinić Bojović.

Anonimni, ali i javno poznati sijači straha u pokušaju, smatra ona, više nemaju pogodno tle za „napredak“.

„Zabrinjava, ipak, što je posljedica njihovog eha to što ministarka zdravlja, ma kako se ona zvala, u Vladi Crne Gore 2021. godine ima policijsko obezbjeđenje... Brinem, međutim, zbog dvoličnosti pojedinih javnih aktera koji u medijima žalopojkaju zbog prizemnih anonimnih udara na pojedince, a privatno ih raspiruju, pa se poslije time među sobom slade. To nije Crna Gora. To je interesna grupica koju ne motiviše ljubav prema državi već strast prema foteljama i novcu. Zato ne hajem ni kad me kude, ni kad me brane. Isto je”, zaključuje dr. Borovinić Bojović.

Slavoljub ŠĆEKIĆ

Crna Gora osam godina nije uradila geološka mjerenja kako bi precizno utvrdila koliki je nivo vode na granici sa BIH i da li će vještačko jezero prelivati i na Taru. Ekološka dozvola izdata na osnovu podataka starih osam godina

Dok crnogorske vlasti za osam godina nijesu utvrdile da li će se vještačko jezero koje bi nastalo podizanjem brane u Republici Srpskoj prelivati i na teritoriju Crne Gore, na rijeci Drini u okolini Foče nesmetano se priprema izgradnja “Buk Bijele”.

Crnogorska komisija za ocjenu Studije o procjeni uticaja na životnu sredinu je još, u aprilu 2013 godine, istakla da projektovana kota brane, normalnog uspora od 434 metra nadmorske visine (mnm) i kota terena na granici od 432,37 mnm, jasno pokazuju da bi se akumulacija HE “Buk Bijela” prelila i u tok Tare i zahvatala teritoriju Crne Gore, zbog čega su potrebna dodatna mjerenja.

Ona, prema nalazima Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG), do danas nijesu urađena.

Pripreme za gradnju nijesu usporene ni žalbama sudovima i međunarodnim instutucijama, pred kojima ujedinjeno nastupaju ekolozi s obje strane granice, zajedno sa crnogorskom državom, tvrdeći da se krše pravila i da će biti štetnog uticaja na okolinu.

Tara sa Pivom kod Ščepan Polja pravi Drinu, koja dalje, do Save, sakuplja vode rijeka crnomorskog sliva.

Izgradnja brane za elektranu snage 93 megavata (MW), za koju je početkom maja svečano postavljen kamen temeljac, koštaće oko 220 miliona eura, a finansiraju je elektroprivrede Srbije i Republike Srpske.

Potpredsjednica Vlade Srbije i ministarka rudarstva Zorana Mihajlović rekla je kako je planirano da se “Buk Bijela” izgradi za četiri godine, a ministar energetike i rudarstva Petar Đokić je najavio povećanje instalisane snage na 115 do 120 MW.

Nakon „Buk Bijele“, planirana je gradnja još dvije manje HE, Paunci i Foča, a cijeli projekat vrijedi oko 520 miliona eura.

Postojeća procjena uticaja iz 2013. godine je, kako ističu, rađena je na osnovu zastarjelih podataka, koji nijesu relevantni za sadašnje stanje. U žalbama crnogorske države i nevladinih organizacija se naglašava i da ni prekogranične konsultacije iz 2012. godine, kao ni one iz 2019. nisu sprovedene u skladu sa odredbama Konvencije, te da je obnovljena ekološka dozvola nevažeća.

Implementacioni Odbor Espoo Konvencije u Ženevi trebalo bi da odluči da li je Republika Srpska poštovala potrebne procedure, te da li je ovaj proces urađen u skladu sa evropskim pravilima, te da da preporuke. Prema posljednjem izvještaju Odbora iz maja, ova tema bi se mogla naći na sastanku u februaru sljedeće godine, nakon što se sakupe svi potrebni podaci i pojašnjenja iz Crne Gore i BIH.

Žalbu su, u maju prošle godine, zajedno podnijeli bosanske NVO Centar za životnu sredinu i Resurni Aarhus centar i crnogorske Green Home i Ozon. Pola godine kasnije, na inicijativu Green Home, pridružila se i država Crna Gora.

Nevladine organizacije iz Bosne i Crne Gore, prema saznanjima CIN CG-a, podnijele su krajem juna i žalbu evropskoj Energetskoj zajednici (EnCom) protiv Bosne i Hercegovine, zbog neispunjavanja preuzetih obaveza u izgradnji ovih HE.

U žalbi, u koju je CIN CG imao uvid, se naglašava da je BIH prekršila brojne direktive koje se odnose na energetiku i zaštitu životne sredine.

Resurni Aarhus centar je stigao i do Vrhovnog suda RS, tražeći da se poništi ekološka dozvola za gradnju, dok Ustavni sud BIH treba da odluči o zahtjevu 24 poslanika parlamenta Federacije, koji traže obustavljanje projekta.

Mada se bosanski entitet, u ovom slučaju ponaša prilično nezainteresovano, a komunikacije između Podgorice i Banjaluke o ovom projektu praktično nema, i centralne vlasti BIH se, takođe, protive gradnji, tvrdeći da RS ne može samostalno da donosi takve odluke.

Vlasti RS su, osim toga, 2017. godine potpisale memorandum prema kome će kineska firma China National Aero-technology International Engineering Corporation (AVIC ENG) graditi branu.  Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Džo Bajden je početkom mjeseca ovu kinesku kompaniju stavio na crnu listu zabranjenih firmi u toj zemlji iz bezbjednosnih razloga.

Portparolka Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS Gorjana Rosić za CIN-CG tvrdi da nema potrebe za novim procjenama, jer nije došlo do promjena uslova pod kojima je izdata prethodna dozvola iz 2013. godine, te da je Crna Gora o svemu obaviještena.

Korišćenje energije Pive započeto je još 1976. godine puštanjem u rad istoimene HE, instalisane snage 342 MW, kada je planirano da se izgrade još dvije elektrane, „Buk Bijela“ i „Komarnica“. Trebalo je da budu po oko četiri puta jače snage od sadašnjih projekcija.

Nakon usvajanja Deklaracije o zaštiti Tare 2004. godine u crnogorskom parlamentu, kojom se zabranjuju svi radovi u kanjonu pod zaštitom UNESCO, od zajedničke gradnje „Buk Bijele“, koju su planirale Crna Gora i Republika Srpska se odustalo. Sada je aktuelizovana izgradnja manjih HE u Gornjoj Drini u RS, ali i „Komarnice“ i „Kruševa“ u Crnoj Gori.

Obustaviti gradnju i uraditi novu procjenu uticaja

Savjetnica u Resurnom Aarhus Centru Nina Kreševljaković je istakla da jedino domaći organi i sud imaju pravo da zaustave projekat.

“Međutim, usvajanjem žalbi od strane Espoo-a i EnCom bi se utvrdilo da su Konvencija i Ugovor prekršeni odobravanjem projekta, te bi organi RS bili dužni da ponove postupak i izrade novu studiju, kako ne bi i dalje kršili svoje međunarodne obaveze”, pojasnila je ona.

Ova NVO i pred Vrhovnim sudom RS vodi dva postupka preispitivanja presuda Osnovnog suda u Banjaluci kojim su odbijene tužbe protiv ekoloških dozvola za HE Buk Bijela i Foča.

“Očekujemo da će Vrhovni sud cijeniti naše navode i donijeti odluku kojom će se poništiti sporne presude. Nažalost, postupci pred Vrhovnim sudom su prilično dugotrajni, te se nadamo da će konačne odluke biti donesene do kraja godine”, navela je Kreševljaković.

Njena koleginica iz crnogorskog Green Home Nataša Kovačević očekuje da će izgradnja HE biti obustavljena, dok se utvrde sve činjenice vezane za moguće negativne uticaje na životnu sredinu i biodiverzitet Tare, koja je, podsjeća, osim skupštinskom deklaracijom, zaštićena kao nacionalni park, UNESCO prirodna baština I potencijalno Natura 2000 područje.

U žalbi nevladinih organizacija se objašnjava da je razvoj projekta izgradnje HE „Buk Bijela“, u manjem kapacitetu, započeo tokom 2012.godine, kada je i vođen postupak procjene uticaja na životnu sredinu. Nakon što se tada zaključilo da projekat neće imati značajan negativan prekogranični uticaj, Crna Gora je pokrenula prekogranične konsultacije.

“Međutim, dalja razmjena informacija između dvije strane nije nastavljena. Nadležni organi u Crnoj Gori su došli do saznanja da je izgradnja projekta zaustavljena, dok nadležni organi u Republici Srpskoj nisu naknadno zahtijevali zvanični stav Crne Gore, niti su ih obavijestili o konačnim odlukama o projektu”, piše u žalbi nevladinog sektora.

U ovom dokumentu se, takođe, ističe da je period važenja ekološke dozvole određen na pet godina, te da je investitor bio dužan da podnese zahtjev o obnovi dozvole tri mjeseca prije njenog isteka. Međutim, dodaje se, zahtjev za obnovu dozvole podnesen je 20 dana kasnije. Ministarstvo RS, u maju 2018. godine, ipak je izdalo rješenje o obnovi ekološke dozvole. Da je prekršilo propise, potvrđeno je presudom Okružnog suda u Banjaluci u maju 2019. godine, pa je obnovljena ekološka dozvola poništena. To je jedan od postupaka koji vodi bosanski Arhus Centar.

Iako je Crna Gora izrazila svoju namjeru, dodaje se u žalbi, da učestvuje u novoj prekograničnoj proceduri kao potencijalno ugrožena strana, Ministarstvo RS je nastavilo postupak izdavanja ekološke dozvole, bez sprovođenja novog postupka procjene uticaja na životnu sredinu.

“Obaveza obavještavanja i pokretanja novog postupka procjene uticaja na životnu sredinu je neminovna. Protok vremena od 7-8 godina od izrade Studije uticaja na životnu sredinu datog postrojenja i izdavanja ekološke dozvole je neprihvatljiv”, ističe se u žalbi civilnog sektora Odboru Espoo Konvencije.

U međuvremenu je, pojašnjava se u žalbi, došlo do bitnih promjena - na samoj lokaciji projekta, u pravnom okviru, ali i promjene osnovnih ekoloških pretpostavki.

Studija o procjeni uticaja iz 2012. godine, kao i dokazi priloženi uz zahtjev o izdavanju ekološke dozvole iz 2019. godine, zaključuje se u žalbi, baziraju se na nepotpunim i zastarjelim informacijama kojima uticaj na floru i faunu nije u potpunosti obuhvaćen.

Studija koja je objavljena 2015. godine, takođe, naglašava značaj Drine i njenih glavnih pritoka, Lima i Tare, kao najdužeg staništa za ugroženu pastrmku “hucho hucho”, gdje obitava čak 30 odsto ukupne populacije te vrste ribe.

U studiji koju su radili prof. dr Stiven Weiss sa Univerziteta u Gracu i prof. dr Predrag Simonović sa beogradskog Univerziteta, zaključeno je da bi projekat izgradnje HE „Buk Bijela“ najvjerovatnije imao negativan uticaj na ekosistem kanjona rijeke Tare, unutar Nacionalnog parka Durmitor.

Tara je prepoznata kao jedan od šest glavnih staništa za “hucho hucho” na Balkanu, i jedna od tri najvažnije tačke na poluostrvu za ugrožene vrste riba uopšte.

Nalazi ove studije govore da kanjon Tare sam po sebi može da pruži jako malo staništa za mrijest i uzgoj nekih od najznačajnijih vrsta ribe, kao što su mladica, lipljen, pastrmka i skobalj… te zbog toga ribe moraju da migriraju van kanjona da bi dostigle pogodno mrijestilište i završile svoj životni ciklus.

Studija je rađena u okviru kampanje „ Spasimo plavo srce Evrope“, koju su pokrenule međunarodne ekološke organizacije 2012 godine, kako bi zaštitile najvrednije rijeke na Balkanu od gradnje više od 3.000 planiranih hidroelektrana.

Dilema kota na granici

I državni sekretar za ekologiju u Vladi Crne Gore Danilo Mrdak ističe da se mora uraditi precizno geodetsko mjerenje, kako bi se utvrdila tačna kota površine rijeke na granici, odnosno nivo obale na mjestu gdje se spajaju Tara i Piva.

On pojašnjava da, ako je 432 kota riječnoga dna na granici, gdje je dubina rijeke oko dva metra, onda ta kota 434 znači da voda dolazi do granice i neće potapati dalje.

“ Ako nije, onda će sigurno jezero moći da uđe nekih 100-200 metara”, pojašnjava on.

To se, dodaje, eventualno može dogoditi kada su velike kiše, kada je dotok vode na brani veći nego što može da primi.

“Tada bi dolazilo do prelivanja, to su ekstremni slučajevi, ali ja svakako ne želim da ostavim ni tu mogućnost”, rekao je Mrdak.

On dodaje da je to trebalo uraditi ranije, ali tvrdi da nije kasno ni sada, da su to jednostavna geodetska premjeravanja, koja traju dva - tri dana, te da će u dogovoru sa Vladom inicirati da se to uradi.

“Da se nedvosmisleno utvrdi koja je to kota koja nam garantuje da prilikom maksimalnih vodostaja prelivanja brana, jezero neće ući ni metar u našu teritoriju”, istakao je on.

„Ukoliko bi utvrdili da je tako, trebalo bi probati direktnom komunikacijom da vidimo da li može da se spusti nivo maksimalnog preliva, da se ti prozori spuste pola metra ili metar. To je najbolje dogovoriti sa komšijama“, ocijenio je Mrdak.

On pojašnjava da to hoće li snaga će biti 93 ili 120 MW ne mijenja ništa i ne utiče na Crnu Goru.

Mrdak, međutim, za razliku od kolega koji su radili pomenutu stuiju, kaže da vještačko jezero može samo dobro da utiče na ribe na crnogorskoj teritoriji, te da će im ono pružiti utočište i spas i da tu neće moći da se krivolovi, kao sada po Tari.

„Ribe će odatle da izlaze uzvodno kod nas da se mrijeste, to za nas ima pozitivan efekat. Može se desiti da bude veća količina ribe. Najbolji primjer je Plavsko jezero, gdje se oporavila kompletna populacija mladice i one sada izlaze u Lim da se mrijeste. Jezero će dobro da utiče na populaciju riba uzvodno, negativno će da utiče nizvodno, to je već stvar njihove procjene“, smatra Mrdak.

Kreševljaković navodi da, prema Studiji uticaja na životnu sredinu iz 2012. godine, maksimalna kota rezervoara će biti 434 metra nadmorske visine, tj. ista kao normalna kota, dok Crna Gora tvrdi da je nadmorska visina na međunarodnoj granici 432,37 m.

“To znači da bi akumulacija ipak obuhvatila dio teritorije Crne Gore”, naglasila je Kreševljaković.

Bez obzira na to, ona ističe da se svakako uticaj na kanjon rijeke Tare može očekivati, posebno na ribe koje žive u njemu, jer područje oko planirane elektrane najvjerovatnije služi kao mrijestilište i uzgajalište brojnih vrsta riba koje žive u kanjonu rijeke Tare.

Nataša Kovačević kaže da izgradnja hidroelektrane Buk Bijela donosi značajnu modifikaciju vode i degradaciju biodiverziteta u dužini 30 kilometara u BiH, dok nije jasno definisano i predstavljeno kolikih razmjera će biti ovaj uticaj na teritoriji Crne Gore.

Ona kaže da nisu procijenjeni uticaji na Crnu Goru u pogledu mogućih akcidenata (velika klizišta, odroni, indukovani zemljotresi dejstvom vodene mase, prelivanje voda drugih hidroelektrana, kvarovi ustava) i drugi kumulativni uticaji poput posljedica klimatskih promjena, ekstremnih voda slično.

“ HE Buk Bijela će dovesti do fragmentacije staništa mladice i drugih ugroženih vrsta riba, što dokazuje da bi projekat izgradnje HE „Buk Bijela“ najvjerovatnije imao negativan uticaj na ekosistem kanjona rijeke Tare, unutar Nacionalnog parka Durmitor”, ocijenila je Kovačević.

Podgorica i Banjaluka u igri gluvih telefona

U prigovoru države Crne Gore Espoo Odboru se navodi da ih Republika Srpska nije konsultovala u proceduri izgradnje HE “Buk Bijela”, te da je time prekršila odredbe Espoo konvencije. Smatraju da studija procjene mora biti dopunjena kako bi se dao konačan stav o uticaju izgradnje na Crnu Goru.

Rosić, međutim, ocjenjuje da su neosnovani navodi o nepotpunim i zastarjelim podacima o uticaju na floru i faunu tog područja, jer su, kaže, dobijeni od stručnih institucija. Kaže da su sproveli sve potrebne procedure, te da su za sadašnju izgradnju izdali novu ekološku dozvolu u decembru 2018. godine u skladu sa Zakonom o zaštiti životne sredine.

“S obzirom na činjenicu da do podnošenja zahtjeva za izdavanje ekološke dozvole nisu bile započete aktivnosti na izgradnji objekta, niti su se promijenili uslovi u pogledu lokacije i projekta, pristupilo se sprovođenju postupka izdavanja nove ekološke dozvole”, navodi ona.

Prilikom podnošenja zahtjeva za izdavanje ekološke dozvole, kako tvrdi, dokazano je da se nisu promijenili uslovi pod kojima je izdata dozvola 2013. godine.

Rosić naglašava i da su, u postupku koji je sproveden 2012/2013., izvršene konsultacije sa Crnom Gorom i da je tim iz RS prihvatio da se održi javna rasprava, ali su je, kako kažu, nadležne institucije iz Crne Gore otkazale i nijesu zatražile ponovni termin.

“Takođe, nadležni organi iz Crne Gore nisu dostavili komentare u roku koji je bio ostavljen, nakon čega je postupak procjene uticaja na životnu sredinu nastavljen u skladu sa Zakonom o zaštiti životne sredine. Zvaničan stav nadležnih organa Crne Gore nije dostavljen ni po isteku ostavljenog roka”, naglašavaju iz Ministarstva RS.

Rosić pojašnjava da, kako nijesu dobili zvaničan stav CG, nijesu ni bili u obavezi da dostave konačnu odluku Ministarstva iz postupka procjene uticaja na životnu sredinu.

S druge strane, iz crnogorskog Ministarstva ekologije, planiranja prostora i urbanizma naglašavaju da je neophodno uraditi novu procjenu uticaja na životnu sredinu da bi se mogao formirati stav koliki su i kakvi uticaji na životnu sredinu Crne Gore.

“Studije iz 2012. se ne mogu smatrati relevantnim, jer sadrže zastarjele podatke o stanju životne sredine, a izdavanje nove ekološke dozvole iz 2019.godine, predstavlja potpuno novi postupak, koji podrazumijeva sprovođenje prekograničnih konsultacija”, istakla je predstavnica Ministarstva Brankica Cmiljanović.

Cmiljanović pojašnjava da je na bazi mišljenja Komisije za ocjenu studija o procjeni uticaja na životnu sredinu, koja je bila formirana u Crnoj Gori, navedeno da će HE Buk Bijela, sa planiranom kotom normalnog uspora ulaziti u teritoriju Crne Gore. Takođe, tada je, dodaje, ukazano da ove studije iz 2012. godine treba da budu dopunjene.  Šta će raditi dalje, odlučiće, nakon odgovora Odbora za sprovođenje Espoo konvencije.

Mitrović: Raftinga će biti, kampovi u problem

Ekološki aktivista Milorad Mitrović tvrdi da će poremećaj mikroklime evidentno imati negativan uticaj i na područje Crne Gore, jer to ne određuju državne granice.

HE Buk Bijela će biti i manje snage i manjih gabarita, objašnjava, nego što je ranije planirano.

Gradovi Foča i Goražde, pojašnjava, nalaziće se između dvije velike hidroakumulacije i neminovno je da će se klima poremetiti i da će to uticati i na zdravlje stanovništva i na biodiverzitet.

„ Kako i u kojoj mjeri će se to odraziti i kakve će posljedice biti teško je predvidjeti. Moralo bi se uraditi neko značajnije istraživanje eminentnih stručnjaka “, ocjenjuje Mitrović..

On kaže da ne bi trebalo da brane imaju uticaja na rafting u Crnoj Gori, koji se obično završava na sastavcima. Međutim, biće problem za brojne kampove koji su napravljeni od granice sa RS do mosta na sastavcima.

„Tamo se nalazi na desetine već izgrađenih kampova za rafting, gdje će ljudi koji su splavarili i Tarom i Drinom biti uskraćeni. Znači, moći će da splavare Tarom do sastavaka i ispod brane 10 kilometara od Foče do Goražda, što znači da će im 50 odsto te teritorije uzeti HE “, pojašnjava on.

Predsjednik NVO Breznica nije siguran da bilo kakvi sporovi mogu zaustaviti ovaj proces, „jer se RS ponaša kao suverena i nezavisna država, koja raspolaže svojim resursima i teritorijom ne pitajući Federaciju ni na koji način“.

On podsjeća da je postavljanje kamena temeljca i izrada temelja za tu hidroelektranu urađena još početkom 70-tih godina prošlog vijeka. Tada je urađena i eksproprijacija velikog dijela zemljišta i počela gradnja puta i brojnih mostova i nadvožnjaka koji danas stoje kao spomenik namjere gradnje HE.

Mitrović navodi i da je NVO na čijem je čelu, 2004. godine došla u posjed dokumenta, koji su napravili Vlada RS i CG oko zajedničke gradnje HE Buk Bijela, gdje se CG obavezala da da dio svoje teritorije u dužini 16 do 18 kilometara potopi na najatraktivnijem dijelu Tare, da bi zauzvrat dobila pravo preče kupovine električne energije iz te HE po tržišnim cijenama.

Aktivisti „Breznice“ su bili aktivni učesnici protesta protiv te gradnje, nakon čega je i u parlamentu usvojena Deklaracija o zaštiti Tare.

EU: Moraju se poštovati Espoo pravila

Iz Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori su za CIN-CG, na pitanje o eventualnoj ugroženosti Tare i ekosistema,  istakli da su obje države potpisnice Espoo Konvencije, te da u slučaju potencijalnog štetnog uticaja izgradnje hidroelektrana države moraju da se obrate toj instituciji i da poštuju evropska pravila u tom procesu.

Đukanović: Uljepšaće životnu sredinu

Predsjednik Odbora Elektroprivrede Milutin Đukanović je za CIN CG rekao da u potpunosti podržava izgradnju ovih hidrocentrala u RS i da je u pitanju odličan projekat.

„Taj ko misli da će izgradnja ovih HE naškoditi rijeci Tari ili životnoj sredini nema pojma o ovom projektu, ja mislim da će to samo da uljepša životnu sredinu. Mislim da je ovaj projekat vrlo korektan, a razlozi protivljenja tome mogu da budu isključivo političke prirode“, ocijenio je Đukanović.

On dodaje da Crna Gora nije uključena u izgradnju i da nema direktne koristi od toga, ali da “ćemo mi raditi Komarnicu i Kruševo, koje će biti kompatibilne sa ovim HE na Drini, te da sa energetskog aspekta, kada bi radili sinhronizovano, od toga bi svako imao koristi”.

„ Struja se mora proizvoditi i treba iskorititi hidropotencijale, naravno ne na uštrb životne sredine“, rekao je Đukanović.

Odluke na čekanju

Iz Vrhovnog suda RS su za CIN CG-a rekli da još nijesu donijeli odluke u predmetima u kojima bosanska NVO vodi postupak protiv Ministarstva RS oko izdavanja dozvole za izgradnju brana “Buk Bijela” i “Foča”.

I u Ustavnom sudu BIH je u toku postupak koji su pokrenula 24 poslanika u toj zemlji, tražeći od suda da zaustavi gradnju ovih brana, jer je ta koncesija po njima nevažeća, zato što se takve odluke moraju donositi na nivou Federacije, a ne entiteta. Iz Ustavnog suda su za CIN CG rekli da još nijesu donijeli odluku u tom predmetu, ali ni privremenu mjeru, kojom je traženo da se zaustavi gradnja.

Maja BORIČIĆ

Montenegro has not performed geological measurements for eight years to precisely determine the water level on the border with B&H and whether the river Tara will be flooded by the artificial lake. The environmental permit was issued based on eight-year-old data

While the Montenegrin authorities have not determined in eight years whether the artificial lake that would be created by building a dam in the Republika Srpska will spill over into the territory of Montenegro, the construction of HPP "Buk Bijela" is being prepared on the river Drina near Foca.

The Montenegrin Commission for the Assessment of the Environmental Impact Assessment Study pointed out in April 2013 that the projected dam elevation, the normal deceleration of 434 meters above sea level (MASL), and the terrain elevation at the border of 432.37 MASL, clearly indicate that the accumulation of HPP “Buk Bijela” would spill over into the course of the Tara and the territory of Montenegro, which is why additional measurements are needed.

According to the findings of the Center for Investigative Journalism of Montenegro (CIN-CG), they have not been done to date.

Preparations for the construction have not even been slowed down by appeals of courts and international institutions, before which environmentalists from both sides of the border, together with the Montenegrin state, are united, claiming that the rules are being violated and that the construction will harm the environment.

The river Drina is formed by Montenegrin rivers Tara and Piva at the border with Bosnia-Herzegovina, which collects the waters of the rivers of the Black Sea basin up to the river Sava.

The construction of the dam for a 93-megawatt (MW) power plant, for which a foundation stone was laid in early May, will cost about 220m euros and is financed by the power companies of Serbia and the Republic of Srpska (RS).

Serbian Deputy Prime Minister and Minister of Mining and Energy Zorana Mihajlovic said that the facility should be completed in four years, while the Minister of Energy and Mining in the RS Government Petar Djokic announced an increase in the installed capacity to 115 - 120 MW.

After "Buk Bijela", the construction of two smaller HPPs, Paunci and Foča, is planned, and the entire project is worth about 520 million euros.

The existing impact assessment from 2013, as they point out, was made based on outdated data, which are not relevant to the current situation. The complaints of the Montenegrin state and non-governmental organizations also emphasize that neither the cross-border consultations from 2012 nor those from 2019 were conducted following the provisions of the Convention and that the renewed environmental permit is invalid.

The Implementation Committee of the Espoo Convention in Geneva should decide whether the Republika Srpska has followed the necessary procedures and whether this process has been done following the European rules as well as to make recommendations. According to the last report of the Committee from May, this issue could be on the agenda at the meeting in February next year, after all the necessary data and clarifications from Montenegro and B&H have been collected.

In May last year, the complaint was filed jointly by the Bosnian NGO Center for the Environment and Resource Aarhus Center and Montenegro's NGOs Green Home and Ozon. Half a year later, at the initiative of Green Home, the Montenegrin Government joined.

According to CIN-CG's findings, non-governmental organizations from Bosnia and Montenegro filed a complaint to the European Energy Community (EnCom) against Bosnia and Herzegovina at the end of June, for non-fulfilling of commitments in the construction of these HPPs.

The complaint, which CIN-CG had access to, emphasizes that B&H has violated numerous directives related to energy and environmental protection.

The Aarhus Resource Center also complained to the RS Supreme Court, requesting that the environmental construction permit be revoked, while the B&H Constitutional Court should decide on the request of 24 members of the Federation Parliament, who are requesting the suspension of the project.

Although the Bosnian entity appears not to be interested in this case, and there is no communication between Podgorica and Banja Luka on the project, B&H central authorities also oppose the construction, arguing that the RS cannot make such decisions on its own.

In 2017, the Government of RS and the China National Aero-technology International Engineering Corporation (AVIC) signed the Memorandum of cooperation on the construction of HPP Buk Bijela. Earlier this month, the President of the United States of America, Joe Biden, added this Chinese company to the blacklist of banned companies in that country for security reasons.

The public relations officer at the RS Ministry of Spatial Planning, Construction and Ecology, Gorjana Rosic stated for CIN-CG that there is no need for new assessments because there were no changes in the conditions under which the previous permit from 2013 was issued and that Montenegro was informed about everything.

The use of Piva's energy began in 1976 with the commissioning of the HPP Piva, with an installed capacity of 342 MW, when it was planned to build two more power plants, "Buk Bijela" and "Komarnica". They were supposed to be about four times stronger than the current projections.

After the adoption of the Declaration on the Protection of the Tara River in 2004 in the Montenegrin Parliament, which permanently prohibits any interventions or works in the canyon protected as a UNESCO world heritage site, the joint construction of "Buk Bijela", which was planned by Montenegro and the Republika Srpska, was abandoned. Now, the construction of smaller HPPs in Gornja Drina in the RS and "Komarnice" and "Kruševa" in Montenegro has been planned.

Suspend construction and conduct a new impact assessment

Nina Kreševljaković, a legal advisor at the Aarhus Resource Center, pointed out that only national authorities and the court have the right to stop the project.

"However, the adoption of complaints by Espoo and EnCom would establish that the Convention and the Treaty were violated by approving the project, and the RS authorities would be obliged to repeat the procedure and prepare a new study, so as not to further violate their international obligations," she explained.

This NGO is also conducting two proceedings before the Supreme Court of the RS to review the judgments of the Basic Court in Banja Luka, which rejected the lawsuits against environmental permits for HPP Buk Bijela and Foča.

"We expect that the Supreme Court will accept our allegations and make a decision that will annul the disputed verdicts. Unfortunately, the proceedings before the Supreme Court are quite lengthy, so we hope that the final decisions will be made by the end of the year ", Kreševljaković stated.

Her colleague from the Montenegrin NGO Green Home, Natasa Kovacevic, expects that the construction of the HPP will be stopped until all the facts related to possible negative impacts on the environment and biodiversity of Tara are established, which, she reminds, apart from the parliamentary declaration, is protected as a national park, a UNESCO natural heritage and potentially a Natura 2000 site.

In the complaints of non-governmental organizations, it is stated that the development of the project for the construction of HPP "Buk Bijela", in a smaller capacity, began in 2012 when the environmental impact assessment procedure was conducted. After concluding at the time that the project would not have a significant negative cross-border impact, Montenegro launched cross-border consultations.

"However, further exchange of information between the two sides has not continued. Competent authorities in Montenegro found out that the construction of the project was stopped, while the competent authorities in the Republika Srpska did not subsequently request the official stance of Montenegro, nor did they inform them about the final decisions on the project ", it is stated in the complaint of the NGO sector.

This document also points out that the period of validity of the environmental permit is set at five years, and that the investor was obliged to submit a request for renewal of the permit three months before its expiration. However, the request for renewal of the license was submitted 20 days later. In May 2018, the RS Ministry still issued a decision on the renewal of the environmental permit. The verdict of the District Court in Banja Luka in May 2019 confirmed that the Ministry violated the regulations, so the renewed environmental permit was annulled. It is one of the proceedings conducted by the Bosnian Aarhus Center.

It Is also stated in the complaints that even though Montenegro has expressed its intention to participate in the new cross-border procedure as a potentially vulnerable party, the RS Ministry has continued the environmental permitting process, without conducting a new environmental impact assessment procedure.

"The obligation to inform and initiate a new environmental impact assessment procedure is inevitable. The period of 7-8 years from the preparation of the Environmental Impact Study of the given plant and the issuance of the environmental permit is unacceptable ", it is pointed out in the complaint of the civil sector to the Board of the Espoo Convention.

It is further explained in the complaint that in the meantime, there have been significant changes - at the location of the project, in the legal framework, but also changes in the basic environmental assumptions.

The complaint concludes that the 2012 impact assessment study, as well as the evidence attached to the 2019 environmental permit application, are based on incomplete and outdated information that does not fully cover the impact on flora and fauna.

The study, published in 2015, also emphasizes the importance of the Drina and its main tributaries, the Lim and the Tara, as the longest habitat for the endangered trout "hucho hucho", where as many as 30 percent of the total population of that species lives.

A study conducted by prof. Dr. Stephen Weiss from the University of Graz and prof. Dr. Predrag Simonović from the University of Belgrade concluded that the project of construction of HPP "Buk Bijela" would most likely negatively affect the ecosystem of the Tara River canyon, within the Durmitor National Park.

Tara is recognized as one of the six main habitats for "hucho hucho" trout in the Balkans, and one of the three most important points on the peninsula for endangered fish species in general.

The findings of this study suggest that the Tara Canyon alone can provide very little habitat for spawning and rearing some of the most important fish species, such as juvenile, grayling, trout, and scorpionfish, and therefore fish must migrate out of the canyon to reach suitable hatchery and end their life cycle.

The study was conducted as part of the "Save the Blue Heart of Europe" campaign, launched by international environmental organizations in 2012, to protect the most valuable rivers in the Balkans from the construction of more than 3,000 planned hydropower plants.

The elevation dilemma at the state border

State Secretary for Ecology in the Government of Montenegro Danilo Mrdak also points out that a precise geodetic measurement must be done to determine the exact elevation of the river surface at the border, ie the level of the shore at the mouth of the Tara and the Piva.

He explains that if the elevation of the river bottom at the state border is 432, where the depth of the river is about two meters, then that elevation 434 means that the water reaches the border and will not sink further.

"If it isn't, then the lake will surely be able to overflow some 100-200 meters," he explains.

That, he adds, can eventually happen if there are heavy rains when the inflow of water on the dam is greater than it can receive.

"Then there would be an overflow. These are extreme cases, but I certainly do not want to ignore that possibility," Mrdak said.

He adds that it should have been done earlier, but he claims that it is not too late now, that it is a simple geodetic survey, which lasts two or three days, and that he will initiate it to be done in agreement with the Government.

"To unequivocally determine the elevation that guarantees us that during the maximum water levels of the dam overflow, the lake will not overflow our territory even a meter," he pointed out.

"If we determine that this is the case, we should try to see by direct communication whether the level of maximum overflow can be lowered by half a meter or a meter. It is best to agree with our neighbors across the border", Mrdak said.

He explains that whether the power will be 93 or 120 MW does not change anything and does not affect Montenegro.

Mrdak, however, unlike his colleagues who did the mentioned study, says that the artificial lake can only have a good effect on the fish on the Montenegrin territory, and that it will provide them with shelter and salvation and that there will be no more poaching, as has been the case hitherto.

"Fish will come out of there upstream to spawn, that will have a positive effect for us. There may be a larger amount of fish. The best example is Plav Lake, where the entire young population has recovered and they are now coming out to the Lim to spawn. The lake will have a good effect on the fish population upstream, it will negatively affect the downstream, but that is already a matter of their assessment ", Mrdak estimates.

Kreševljaković states that, according to the Environmental Impact Study from 2012, the maximum elevation of the reservoir will be 434 meters above sea level, ie. the same as the normal elevation, while Montenegro claims that the altitude at the international border is 432.37 m.

"This means that the accumulation would still include a part of the territory of Montenegro," Kreševljaković emphasized.

Nevertheless, she points out that an impact on the Tara River canyon can certainly be expected, especially on the fish in it, because the area around the planned power plant most likely serves as a hatchery and breeding ground for many fish species living in the Tara River canyon.

Natasa Kovacevic says that the construction of the Buk Bijela hydroelectric power plant brings significant water modification and biodiversity degradation in the length of 30 kilometers in B&H, while it is not clearly defined and presented to what extent this impact will be on the territory of Montenegro.

She says that the impacts on Montenegro have not been assessed in terms of possible accidents (large landslides, rockfalls, induced earthquakes caused by water mass, overflow of other hydropower plants, failures) and other cumulative impacts such as climate change, raging waters, etc.

"HPP Buk Bijela will lead to fragmentation of the habitat of juveniles and other endangered fish species, which proves that the construction project of HPP Buk Bijela would most likely harm the ecosystem of the Tara River canyon, within the Durmitor National Park," Kovacevic said.

Podgorica and Banja Luka play the 'Chinese whispers'

The complaint of the state of Montenegro to the Espoo Board states that the Republika Srpska did not consult them in the procedure of construction of HPP "Buk Bijela", thus violating the provisions of the Espoo Convention. They believe that the assessment study must be updated to give a final opinion on the impact of construction on Montenegro.

Rosic, however, estimates that the allegations about incomplete and outdated data on the impact on the flora and fauna of that area are unfounded, because, he says, they were obtained from professional institutions. He says that they have carried out all the necessary procedures and issued a new environmental permit for the current construction in December 2018, following the Law on Environmental Protection.

"Given the fact that the construction of the facility was not started until the application for the environmental permit was submitted, nor were the conditions regarding the location and the project changed, the procedure for issuing a new environmental permit was initiated," she said.

When applying for the issuance of the environmental permit, as he claims, it was proven that the conditions under which the permit was issued in 2013 did not change.

Rosić also emphasizes that, in the procedure conducted in 2012/2013, consultations were held with Montenegro and that the team from the RS accepted to hold a public hearing, but, as they say, the competent authorities from Montenegro canceled it and did never request it again.

"Also, the competent authorities from Montenegro did not submit comments within the deadline, after which the environmental impact assessment procedure was continued following the Law on Environmental Protection. The official position of the competent authorities of Montenegro was not submitted even after the expiration of the deadline," the RS Ministry emphasizes.

Rosic explains that, as they did not receive the official position of Montenegro, they were not obliged to submit the final decision of the Ministry from the environmental impact assessment procedure.

On the other hand, the Montenegrin Ministry of Ecology, Spatial Planning and Urbanism emphasizes that it is necessary to make a new environmental impact assessment to get an insight into the environmental impacts to Montenegro.

"Studies from 2012 cannot be considered relevant, because they contain outdated data on the state of the environment, and the issuance of a new environmental permit from 2019 is a completely new procedure, which implies conducting cross-border consultations," the Ministry representative Brankica Cmiljanovic stated.

Cmiljanović explains that based on the opinion of the Commission for the Evaluation of Environmental Impact Assessment Studies, which was formed in Montenegro, it was stated that HPP Buk Bijela, with the planned elevation of normal deceleration, will enter the territory of Montenegro. It was also pointed out that these studies from 2012 should be updated. After the response of the Committee for the implementation of the Espoo Convention, they will decide what steps to take.

Mitrovic: HPP does not pose a danger to rafting, but it poses a threat to campsites

Environmental activist Milorad Mitrović claims that the disturbance of the microclimate will harm the territory of Montenegro because it is not determined by state borders.

HPP Buk Bijela will have less power and smaller dimensions than previously planned, he explains.

He stated that the cities of Foča and Goražde will be located between two large hydro-accumulations, and it is inevitable that the climate will be disturbed and that it will affect the health of the population and biodiversity.

"It is difficult to predict how and to what extent this will be reflected and what the consequences will be. Significant research of eminent experts should be conducted," Mitrovic said.

He says that the HPP should not negatively affect rafting in Montenegro, which usually ends at river mouths. However, numerous campsites built from the RS border to the bridge on the river mouth will be endangered.

"People who rafted on both the Tara and the Drina will be deprived of dozens of already built rafting camps. They will be able to raft the Tara to the river mouth and under the dam 10 kilometers from Foča to Gorazde, which means that 50 percent of that territory will be taken away by HPPs ", he explains.

The president of the NGO Breznica is not sure if any disputes can stop this process, "because the RS is behaving like a sovereign and independent state, which disposes of its resources and territory without asking the Federation for permission."

He states that the laying of the foundation stone and the construction of the foundation for that hydroelectric power plant was done in the early 70s of the last century. At that time, a large part of the land was expropriated, and the construction of roads and numerous bridges and overpasses began, which are only reminders of the intention to build the HPP.

Mitrovic also states that the NGO Breznica came into possession in 2004 of documents made by the Government of the RS and Montenegro regarding the joint construction of HPP Buk Bijela, where Montenegro undertook to submerge the most attractive part of the Tara in the length of 16 to 18 kilometers to enjoy the right of pre-emption to purchase electricity from that HPP at market prices.

"Breznica" members actively participated in the protest against that construction, after which the Declaration on the Protection of the Tara River was adopted in the Parliament.

EU: Espoo rules must be respected

When asked about the possible threat to the Tara and the ecosystem, the Delegation of the European Union to Montenegro pointed out that both countries are signatories to the Espoo Convention, and that in the case of the potentially harmful impact of hydropower construction, states must contact the Institution and respect European rules in the process.

Djukanovic: The construction of HPP will benefit the environment

The President of the Board of Electric Power Company of Montenegro, Milutin Đukanović, told CIN-CG that he fully supports the construction of these hydropower plants in the RS and that he prases the project.

"Anyone who thinks that the construction of these HPPs will harm the Tara River or the environment is not informed about this project. In my opinion, it will only benefit the environment, in the sense that it will make it more beautiful. I think that this project is worthwhile, and the reasons for opposing it can only be political, " Djukanovic said.

He adds that Montenegro is not involved in the construction and that there is no direct benefit from it, but that "Montenegro will construct Komarnica and Krusevo, which will be compatible with this HPP on the Drina, and that from the energy point of view if we work synchronously, everyone would benefit ”.

"Electricity must be produced and hydro potentials must be used, of course not at the expense of the environment," Djukanovic said.

Decisions pending

The RS Supreme Court told CIN-CG that they have not yet made decisions in cases in which a Bosnian NGO is conducting proceedings against the RS Ministry over the issuance of a permit for the construction of the Buk Bijela and Foca HPPs.

The B&H Constitutional Court is also in the process of initiating 24 deputies in that country, asking the court to stop the construction of these dams, because that concession is invalid according to them. After all, such decisions must be made at the level of the Federation, not the entities. The Constitutional Court told CIN-CG that they have not yet decided in that case, nor a temporary measure, which asked to stop the construction.

Maja BORIČIĆ

Vlada je za mikro, mala i srednja preduzeća obezbijedila kreditne linije za nove investicije i očuvanje likvidnosti. Novac će plasirati komercijalne banke po efektivnoj  kamatnoj stopi  od 1,5 do 5,5 odsto, uz obavezu da i same obezbijede podršku do 50 procenata dodijeljene sume  

Prvih 40 miliona eura pomoći mikro, malim i srednjim preduzećima (MMSP) koje je Vlada obezbijedila kod Banke za razvoj Savjeta Evrope (CEB) biće uplaćeno komercijalnim bankama 5. jula, a novac je namijenjen za očuvanje likvidnosti i nove investicije.To je zvanično rečeno "Vijestima" u Ministarstvu finansija i socijalnog staranja.

Ovih 40 miliona eura je prva tranša od 70 miliona koliko je ukupno obezbijedjeno kod ove međunarodne finansijske institucije.Druga tranša kredita od 30 miliona eura se može dobiti tek kada se plasira prva.

Banke su obavezne da izdvoje iz svojih izvora istu sumu novca koja je obezbijeđena iz CEB-a što znači da će ukupno u okviru ovog projekta biti privredi na raspolaganju 140 miliona eura.

Bivša Vlada premijera Duška Markovića je rebalansom budžeta za prošlu godinu i u okviru trećeg paketa mjera pomoći obezbijedila 70 miliona eura kod CEB -a. Ovaj novac je, prema prvobitnim najavama, trebalo da bude dostupan do početka oktobra prošle godine.

Svih 12 banaka koje posluju na tržištu uključeno je u ovaj projekat i novac će dobiti beskamatno, ali iz Ministarstva finansija "Vijestima" nije precizirano koliko će koja od banaka dobiti od ovih 40 miliona. 

"Shodno dostavljenim ponudama, novac će biti proporcionalno raspoređen bankama. Njima će se novac prenijeti na period otplate od devet godina u koji je uključen i grejs periodom od dvije godine, ", kazali su Ministarstvu finansija

Svaka banka će imati posebne uslove prema kojima će plasirati novac privredi i kamatna stopa će konačno biti definisana ugovorom koje ministri finansija i ekonomskog razvoja Milojko Spajić i Jakov Milatović treba, kako je najavljeno, da potpišu početkom naredne sedmice ugovore sa komercijalnim bankama

"U ovom trenutku možemo reći da će se efektivne kamatne stope okvirno kretati u rasponu od oko 1,5 odsto do 5,5 odsto, u zavisnosti od toga da li je kredit namijenjen za likvidnost ili investiciju, od boniteta klijenta, kao i drugih parametara definisanih poslovnom politikom banke kod koje klijent aplicira za kredit” ,kazali su u Ministarstvu finansija.

Milatović je u emisiji Načisto na TV Vijesti kazao da preduzeća iz ove kredite linije mogu očekivati kamatnu stopu od 2,5 do 3,5 odsto.

“ Ministarstva finansija i ekonomskog razvoja su predano radili na uspostavljanju saradnje sa komercijalnim bankama, da bi kroz povoljnije kreditne aranžmane podržali MMSP u cilju stvaranja mogućnosti za njihov oporavak i nova ulaganja. Ovim se sprovode i mjere podrške privredi i građanima za drugi kvartal (april-jun) ove godine", kazali su u Ministarstvu finansija.

Iz Unije poslodavaca (UPCG) za "Vijesti" su ocijenili pozitivnim ovi kreditnu podršku u okviru poslednjeg paketa mjera pomoći privredi.

"Svjedoci smo da je korona kriza izazvala ogromne poremećaje u crnogorskoj privredi, uz posljedice koje su se manifestovale i kroz pad prihoda koji je u trećem i četvrtom kvartalu prošle godine prema našem istraživanju zabilježen u čak 90 odsto preduzeća. Nedostatak finansijskih sredstava i nelikvidnost, kao najočigledniji problemi sa kojima su se crnogorska preduzeća suočavala, doveli su i do većeg broja kreditnih zahtjeva namijenjenih očuvanju održivosti poslovanja. Zato smo u sklopu svoja četiri predloga mjera za podršku privredi koje je prošle godine uputili Vladi, upravo kao neophodne mjere uvjek izdvajali one koje se odnose na finansijsku i kreditnu podršku" rekli su u ovoj organizaciji.

U Uniji se nadaju da će se uskoro stvoriti uslovi za finansijsku injekciju i kroz garantni fond i model kreditno-garantnih šema za održavanje likvidnosti i obrtnih sredstava za preduzetnike i MMSP.

"I taj vid mjera pomoći bi pomogao da se privreda finansijski podrži, a time i olakša njen oporavak i dalji razvoj", istakli su u UPCG.

Maksimalno do pola miliona

U Lovćen banci su kazali da će iz kredita CEB-a dobiti oko sedam miliona eura i da će banka još toliko obezbijediti svog novca.

Za "Vijesti" nijesu precizirali po kojoj kamatnoj stopi će klijentima pozajmiti novac, već je objašnjeno da će uslovi biti povoljniji od tržišnih i da će zavisiti od boniteta klijenta.

"Cjenovni uslovi ne zavise samo od izvora iz kojih se plasiraju, već postoji niz drugih faktora koji određuju cijenu (postojanost na tržištu, servisiranje svih vrsta obaveza - posebno poreza, visina kapital). Kreditne linije će biti definisane budućim ugovorom sa državom i odnose se na obrtna i investiciona sredstva. Ukupan iznos koji je moguće plasirati prema jednom pravnom licu za investicije ne smije preći 500.000 eura, a za obrtna sredstva 300.000 eura" kazali su u Lovćen banci.

Privredi će od Hipotekarne banke iz ovog projekata biti plasirano ukupno 8,86 miliona (polovina novca iz CEB-a i isto toliko iz banke).

Maksimalni iznosi kredita po jednom klijentu su isti kao i u Lovćen banci. 

"Visina kamatnih stopa zavisi od boniteta klijenata i kreću se od dva do četiri odsto na godišnjem nivou. Pošto su su mikro, mala i srednja preduzeća ključna za razvoj ekonomije, ova kreditna linija će im omogućiti pristup sredstvima koja im mogu pomoći da se što prije oporave i investiraju u unapređenje poslovanja i dostizanja standarda Evropske unije. Kreditnom linijom želimo da našim klijentima omogućimo realizaciju investicija koje zahtijevaju duže rokove", rekli u iy Hipotekarne banke

CKB će plasirati 26,38 miliona

CKB banka će ukupno plasirati 26,38 miliona eura od čega je 13,29 miliona iz CEB-a.

"Odobravaćemo kredite koji su usklađeni sa pravilima CEB-a i našom kreditnom politikom. Novac iz ovog programa će biti proslijeđen komercijalnim bankama bez obaveze plaćanja kamate, te na taj način krajnji korisnici mogu dobiti značajno povoljnije uslove finansiranja", rekli su u ovoj banci, ne precizirajući po kojoj kamati će davati kredite.

U CKB-u u ovom programu vide priliku da pruže dodatnu podršku nadležnim institucijama koje nastoje da ubrzaju proces oporavka privrede.

"Nudimo širok spektar mehanizama za saniranje posljedica koje je prouzrokovala kriza i vjerujemo da ovaj aranžman sa Vladom i CEB-om kvalitetno proširuje našu ponudu za postojeće i nove klijente kojima je potreban adekvatan odgovor u ovom izazovnom periodu za naše društvo", kazali su u banci.

Erste banka će plasirati 13,2 miliona i još toliko iz CEB-a, saznaju “Vijesti”.

U ovoj banci su zvanično rekli da će banka primjenjivati postojeću politiku koja se odnosi na sredstva obezbjeđenja, odnosno kolateral, s obzirom na to da preuzima kompletan rizik vraćanja kredita.

Milatović: IRF nije zaboravljen

Milatović je u emisiji Načisto na TV Vijesti u odgovoru na pitanja o tome zašto je iz ove kredite linije izuzet Investiciono-razvojni fond (IRF), dok država bankama daje beskamatni novac, kazao da je on uključen u okviru drugog paketa mjera podrške privredi koji obuhvata četiri stavke i da međunarodne institucije ne dozvoljavaju u pregovorima da svaka kreditna linija ide preko državnog fonda ili državne banke.

“Prva stavka je direktna pomoć MMSP  koju će realizovati  IRF kroz kreditnu podršku od 20 miliona eura. Za to je država garant. Drugi dio je kreditne linija koju je država ugovorila sa CEB-om. Treći stavka je opet preko IRF-a, gdje Evropska-investiciona banka  daje 150 miliona eura  i koja 30 odsto mora da obuhvati projekte za zelenu tranziciju koja je povoljna i ide preko IRF-a”, rekao je Milatović.

On je dodao da je četvrti dio podrške osnivanje  kreditno-garantnog fonda, što  je započeto sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj  koja je dala novac za tehničku pomoć. Milatović se nada da će na jesen taj fond biti stavljen na noge i da će se tako zaokružiti kreditnu podrška privredi.   

Ponuda banaka bila 79 miliona

Iz Ministarstva finansija su objasnili da pošto će iz CEB-a biti plasirano 70 miliona od banaka je traženo da dostave koliko mogu plasirati novca iz sopstvenih izvora.

“Banke su dostavile ponude u ukupnom iznosu od 79 miliona eura, te smo u tom smislu svakoj banci proporcionalno dodijelili iznos u odnosu na ponudu, odnosno 88,6 odsto od ponuđenog iznosa. Dakle, ako je neka banka dostavila da iz sopstvenih izvora može plasirati do pet miliona, prihvaćeno je da mogu plasirati 4,43 miliona iz sopstvenih izvora i isto toliko iz CEB-a. Pošto je 40 miliona 57,1 odsto od 70 miliona tako će i bankama biti dodijeljen novac. Preciznije, ako je za određenu banku opredijeljeno ukupno 4,43 miliona to znači da će joj od 40 miliona biti prenijeto 2,53 miliona”, objasnili su u Ministarstvu finansija.

Marija MIRJAČIĆ

Raste suma kredita kod kojih privreda i građani kasne sa otplatom. Kamatne stope i dalje visoke, banke prepolovile dobit, a građani sve manje oročavaju štednju. Kriza ojačala elektronsko bankarstvo

Građani i privreda sve teže vraćaju kredite, a visoke kamatne stope tek simbolično padaju. Zbog krize izazvane virusom korona znatno je manje oročene štednje, a mobilni telefoni sve više zamjenjuju šaltere. 

Ove ocjene proizilaze iz analize uticaja pandemije na ekonomski i bankarski sistem koju je nedavno objavila Centralna banka Crne Gore (CBCG), tvrdeći da je sopstvenim mjerama i politikom u velikoj mjeri sačuvala stabilnost. 

Ukupan kapital banaka na kraju marta 2021. godine bio je 600,4 miliona eura i na godišnjem nivou bilježi pad od 0,9 odsto.

Depoziti na kraju marta ove godine su bili 3,45 milijardi i porasli su za godinu 94 miliona eura. Građani su na računima imali 1,77 milijardi, ili 51,28 odsto, a privreda 1,68 milijardi ili 48,72 odsto. U uporednom periodu prošle godine depoziti građana su bili 1,70 milijardi eura, a privrede 1,66 milijardi.

Prema podacima CBCG ukupno odobreni krediti na kraju marta su 3,26 milijardi eura od čega građanima 1,4 milijarde, a privredi 1,85 milijardi. To je rast od 104,6 miliona u odnosu na uporedni period prošle godine.

Banke su od marta do kraja 2020. godine odobrile 789 miliona eura novih kredita od čega više do 72 odsto privredi. Za prva tri mjeseca ove godine odobreno je 238,08 miliona eura kredita što je za 22,95 odsto više u odnosu na uporedni period prethodne godine. 

Krediti sa kojima se kasni u otplati dospjelih rata (NPL) su na kraju marta, prema podacima CBCG, iznosili 177,9 miliona eura, što je rast od 17,3 miliona ili 10,76 odsto u odnosu na isti mjesec prošle godine. U ukupno odobrenim kreditima udio ovih je 5,45 odsto. 

Na kraju marta ove godine građani su kasnili sa otplatom rata kod kredita vrijednih 63,5 miliona eura, a pravna lica usporeno vraćaju dug od 114,5 miliona.

“Podaci ukazuje da su banke dobro do sada podnijele ekonomske posljedice pandemije i da je sačuvana njihova stabilnost kao najznačajnijeg dijela finansijskog sistema”, tvrde za "Vijesti" u CBCG. 

Ekonomski analitičar Predrag Drecun, međutim, objašnjava  za “Vijesti”, da je logično da rastu krediti, jer se u kriznim periodima građani i preduzeća štite pozajmicama od nelikvidnosti, ali da taj rast sam po sebi, nije dovoljna premisa da se izvuče bilo kakav zaključak o zdravlju ekonomije. 

“Treba vidjeti čime je opravdan rast kredita, da li je nivo obezbjeđenja kvalitetan, da li rastu krediti rezidentima ili nerezidentima. Da li je rast kredita posljedica rasta dohotka građana ili je došlo do širenja baze zajmotražilaca. Logično je da rast kredita prati rast zaposlenosti. Međutim naš rast kredita prati rast nezaposlenosti. To znači da treba vidjeti ko se zadužuje, jer je logično da nezaposleni građanin ne može lako dobiti kredit”, ukazuje Drecun.

On je istakao da ako se pogledaju podaci CBCG uočava se da je rast kredita dominantno uzrokovan rastom kredita datih Vladi.

“Rast kredita 2019/2020 iznosi 97,4 miliona eura, a od toga se na rast kredita datih centralnoj vladi odnosi 45,5 miliona. Uočava se da krediti iz godine u godinu rastu, ali sve manjim iznosima. Vrlo je karakterističan podatak da je rast kredita za četiri mjeseca 2021. godine u odnosu na decembar 2020. godine značajan imajući u vidu trend iz posljednje četiri godine.  Došlo je do rasta kredita u iznosu od 136 miliona, ali taj rast je dominantno izazvan rastom kredita datim nerezidentnim pravnim licima u iznosu od 112 miliona. Dakle, priča CBCG o rastu kredita je vrlo upitna sa aspekta koristi za crnogorsku ekonomiju. Rezidentima je dodijeljeno svega 24 miliona eura više u odnosu na stanje kredita na kraju decembra prošle godine. Rast kredita stanovništvu je simboličan i iznosi jedva 1,4 miliona eura”, objasnio je Drecun.

On je rekao da depoziti pokazuju opasan trend po stabilnost sistema. Pad učešća oročenih depozita u ukupnim depozitima je, kako smatra, drastičan.

Prema podacima CBCG, kaže Drecun, oročeni depoziti (za koje se zna rok oročenja i kamata) su 2013. godine činili 70,99 odsto u ukupnim depozitima, u januaru prošle godine 39,46 odsto, a u aprilu ove godine 36,04 odsto. 

Depoziti po viđenju (bez roka oročenja) u januaru 2013.godine bili su 28,79 odsto, u januaru prošle godine  60,54 odsto, a na kraju aprila ove godine 63,96 odsto. 

“Likvidnost banaka je potencijalno ugrožena. Novčana sredstva banaka se kreću uglavnom u procentu od oko 90 odsto iznosa depozita po viđenju. To znači da su oročeni depoziti potpuno nepokriveni likvidnim sredstvima Depoziti su danas manji za oko 40 miliona u odnosu na kraj 2019. godine. CBCG opet svjesno lakira stvarnost time što rast upoređuje sa najgorim mjesecima i godinama, a ne sa najboljim”, kazao je Drecun, dodajući da su  uzrok promjene ročnosti depozita i niske kamate na štednju.

Prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa na štednju, prema podacima CBCG, na kraju marta ove godine je bila 0,41 odsto i na istom nivou je kao i u martu prethodne godine.

Iz CBCG, kojom rukovodi guverner Radoje Žugić, kažu da je minimalan pad ukupnog kapitala banaka najvećim dijelom posljedica računovodstvenog tretmana spajanja dvije banke (Podgoričke i CKB banke) u 2020. godini i nije uticao na agregatni koeficijent solventnosti koji je znatno iznad zakonom propisanog minimuma od 10 odsto.

Likvidnost banke podrazumijeva njenu sposobnost da u svakom momentu može izvršiti svoje dospjele obaveze. Nesolventnost nastaje kada visina njenih obaveza prevazilazi njena sredstva, odnosno kada ostvareni gubici premašuju njen dionički kapital.

“Taj koeficijent na kraju marta ove godine je bio 19,30 odsto. Njegov rast na godišnjoj osnovi iznosi 1,9 procentnih poena”, objasnili su iz CBCG.

U analizi je konstatovano da su klijenti suočeni sa padom prihoda, smanjenom likvidnošću i težim servisiranjem obaveza, što dalje vodi strožim uslovima banaka prilikom odobravanja kredita, dok je kao rizik istaknut rast neizvjesnosti u vezi mogućnosti budućih servisiranja kreditnih obaveza.

U Erste i NLB banci za "Vijesti" su kazali da očekuju dalji rast kredita kod kojih se kasni sa otplatom rata, dok u Crnogorskoj komercijalnoj banci (CKB) na ovo pitanje nijesu odgovorili.

"Očekujemo nastavak blagog rasta NPL plasmana, koji su prošle godine porasli sa 3,2 odsto na skoro 4,5 odsto, što je i dalje znatno ispod tržišnog prosjeka", rekli su u Erste banci.Iz NLB-a su istakli da značajan pad ekonomske aktivnosti neminovno dovodi do povećanja procenta nenaplativih kredita. 

"Prošlogodišnji izostanak turističke sezone smo osjetili najviše u segmentu prihoda od neto provizija i kroz veći trošak rizika, zbog pravovremenog prepoznavanja očekivanih kreditnih gubitaka. Udio NPL u ukupnim kreditima banke na kraju marta je bio 7,2 odsto", kazali su u NLB -u.

Prema procedurama CBCG banke imaju obavezu da za svaki odobreni kredit izdvoji obaveznu rezervu koja služi za pokriće u slučaju da se kredit ne vrati.

Ukupno izdvojena obavezna rezerva banaka kod CBCG na kraju marta 2021. godine bila je 182,2 miliona eura i bilježi rast od 1,2 miliona eura ili 0,7 odsto na mjesečnom nivou, dok u odnosu na mart 2020. godine bilježi pad od 74,2 miliona eura

Drecun objašnjava da je obavezna rezerva smanjena na oko 70 odsto nivoa iz 2019. godine.

“CBCG je saopštila da je svjesno smanjila obaveznu rezervu kako bi pomogla privredi sa oko 70 miliona eura. No, onda se ne može govoriti o realnom rastu kredita, jer to znači da je taj rast finansiran obaveznom rezervom u značajnom dijelu” objasnio je Drecun. 

Niže, ali ne i povoljne kamate

Podatak CBCG je da su se blago smanjili krediti sa kojima se kasni u otplati više od 90 dana i to sa 2,66 na 2,44 odsto što ukazuju, kako su objasnili, da su privremene mjere koje su uveli i koje se odnose na usklađivanje planova otplate sa očekivanim novčanim tokovima korisnika kredite bile adekvatne.

"Kada su u pitanju buduće projekcije kretanja NPL-a, bez obzira na njihov ograničen rast u odnosu na pretkrizni period, očekivati je da će ukidanje privremenih mjera dovesti do rasta ovih kredita, u prvom redu kod korisnika čije je poslovanje kao posljedica krize postalo neodrživo. Kako će se u narednom periodu kretati NPL zavisi od niza faktora, uključujući dužinu trajanja pandemije. Od toga zavisi cjelokupni makroekonomski ambijent u zemlji. Tu se prije svih, misli na efekte ovogodišnje turističke sezone koja će u najvećoj mjeri uticati na makroekonomske pokazatelje i kretanja u narednom periodu", rekli su u CBCG za “Vijesti”.

Statistika Centralne banke pokazuje da je u prethodnih godinu dana došlo do daljeg pada prosječne ponderisane efektivne kamatne stope na odobrene kredite, koja je na kraju marta ove godine bila 5,81 odsto, dok je godinu prije bila 5,93 odsto. Pritom, kamata na kredite odobrene građanima na kraju marta ove godine je bila 7,31 odsto, a privredi 4,35 odsto.

Drecun ističe da su kamatne stope nerealno visoke i da su one posljedica  bolesti crnogorske ekonomije i visokog spoljno-trgovinskog deficita.

“CBCG bi mogla da određenim mjerama koje bi se odnosile na adekvatnost kapitala utiče na sniženje kamata, jer je poznato da su visoke i zbog stroge regulative koje nameće bankama”, objasnio je Drecun.

Logično je, kaže on, ako privreda bude otežano vraćala kredite zbog lošeg poslovanja da se to može preliti i na vraćanje kredita građana koji rade u tim kompanijama.

Jedna od mjera CBCG za očuvanje bankarskog sistema u korona krizi je privremena zabrana isplata dividende akcionarima banke, osim u obliku akcija. To je urađeno da bi se povećati nivo kapitalizovanosti banaka. Banke su prošle godine ostvarile dobit od 22,7 miliona eura, što je znatno manje 2019. godine kada su bile u plusu 48,6 miliona eura.

Privremena zabrana isplate dividende vlasnicima banaka doprinijela je da, kažu u CBCG, poraste koeficijent solventnosti banaka na godišnjem nivou sa 17,40 na 19,30 odsto.

Iz Erste banke su kazali da je najuočljivija posljedica krize na poslovanje banaka iskazana kroz pad određenih prihoda, kao i dobiti od gotovo 60 odsto u 2020 godini.

"Najveći je uticaj rasta troškova rezervacija za potencijalne gubitke po kreditima zbog pandemije, a koji će ostati visoki i ove godine. Mi smo ojačali finansijsku poziciju u susret potencijalnom usložnjavanju situacije, pa je koeficijent solventnosti na kraju marta 2021. iznosio 24,4 odsto, znatno više od regulatornih 10 odsto. U ovim okolnostima fokus banke nije na traženju prilika za ostvarenje dodatnog poslovnog rezultata, već na podršku klijentima pogođenih krizom, uz očuvanje stabilnosti i zdravlja banke", kazali su u Erste banci,

Račun u mobilnom telefonu

Iz ove banke su naveli da su od početka pandemije aktivno radili na smanjenje negativnih uticaja krize na klijente, sproveli nekoliko moratorijuma, ukinuli određene naknade i tarife i obezbijedili povoljne kredite u saradnji sa međunarodnim finansijskim institucijama.

“Nastavljen je snažan rast broja korisnika elektronskog bankarstva, koji je iznosio 21,5 odsto u prošloj godini, kao i rast broja korisnika mobilnog bankarstva za skoro 33 odsto. Broj naloga bio je čak 86 odsto veći, dok je aktivnih kartica bilo oko devet odsto više", rekli su u Erste banci.

Iz CKB banke su kazali da je zbog smanjenja sveukupne ekonomske aktivnosti na tržištu, došlo do pada prihoda, kao i da je pandemija uslovila nove potencijalne kreditne rizike koji su u direktnoj vezi sa onim granama privrede koje su najviše pogođene krizom

"Zato smo izdvojili značajne troškove rezervisanja za potencijalne kreditne gubitke", istakli su u CKB-u.

Iz banke su kazali da su primijenili sve zvanično donesene mehanizme za pomoć privredi i građanima (moratorijum i restrukturiranje), kao i da su su imali " program zaštite klijenata".

Taj program, kako su objasnili, podrazumijeva da analiziraju svaki slučaj pojedinačno i nude rješenje koje najbolje odgovara mogućnostima klijenta. Iz banke su kazali da su zahvaljujući, između ostalog, tom programu izbjegli značajnije povećanje rasta nenaplativih kredita. CKB bilježe i rast od 25 odsto digitalno aktivnih klijenata u odnosu na raniji period.

NLB: Vidjećemo poslije turističke sezone

Iz NLB banke su kazali da su zadovoljni rezultatima u odnosu na „krizne“, dok su u odnosu na redovne ciljeve, znatno ispod planova.

"Prave efekte krize na klijente i naše poslovanje, očekujemo nakon izlaska većeg dijela kompanija iz moratorijuma i reprograma, te poslije efekata predstojeće turističke sezone", rekli su u ovoj banci.

Prema podacima NLB, građane i privredu podržali su prošle godine sa 165 miliona za moratorijum na otplatu kredita, dok je vrijednost kredita koji je privreda restrukturirala (definisanje povoljnijih uslova otplate) gotovo 20 miliona.

Iz banke kažu da nijesu usporili odobravanje kredite koji bilježe na kraju marta u odnosu na kraj 2020. rast od 2,7 odsto.

"Uprkos negativnim efektima pandemije 2021. godini nastavili smo u ovoj godini stabilno poslovanje uz neto dobit. Aktuelne okolnosti najviše su uticale na neto nekamatne prihode, koji bilježe pad u odnosu na uporedni period prethodne godine", rekli su u NLB-u.

Banka od izbijanja pandemije nastoji da stimuliše stanovništvo da koriste digitalne bankarske servise i u više navrata su, kažu, imali njihovo besplatno korišćenje, dok kod privrede su se fokusirali na obezbjeđenje novca za likvidnost i restrukturiranje kredita.

Privreda vapi za svježim novcem

Predstavnici privrede i sindikalnih organizacija za “Vijesti” kažu da su kamatne stope visoke i da bi trebalo da budu znatno niže da bi se brže sanirale posledice ekonomske krize.

U Uniji poslodavaca (UPCG) su kazali da kreditnu politiku banaka treba posmatrati u kontekstu u kome se trenutno nalazi privreda koja je duboko pogođena aktuelnom ekonomskom krizom.

"U tim uslovima privreda se našla u situaciji da ‘’vapi’’ za svježim novcem za održavanja tekuće likvidnosti, nastavka započetih investicija. Logično bi bilo da banke podrže privredu tako što će olakšati uslove za odobravanje novih kredita kroz smanjenje kamatnih stopa kako bi se ekonomiji ponovo dao zamajac rasta. Ali, pošto je i cilj banaka profit treba razumjeti da ne žele da se izlažu većem riziku od postojećeg. Kreditna politka je ostala na nivou iz 2019. godine, odnosno, nije došlo do značajnijeg pada kamatnih stopa. Naprotiv, banke su još obazrivije prilikom dodjele kredita privredi, iako imaju dovoljno svježeg novca na raspolaganju", ocijenili su u UPCG.

Iz ove organizacije kažu da su crnogorskoj ekonomiji potrebne niže kamatne stopa, ali pitanje je koliko je to realno u ovim uslovima.

U Privrednoj komori smatraju da su kamatne stope na kredite relativno visoke, da su i dalje ograničenje za dinamičniji oporavak privrede, te da bi trebale biti niže kako bi privreda što brže i lakše ušla u fazu oporavka.

"Tekuća politika kamatnih stopa pokazuje značajnu razliku u visini prosječne kamatne stope od skoro tri odsto na kredite građanima u odnosu na privredu. To se može objasniti povećanim rizikom kreditiranja stanovništva uzimajući u obzir povećani broj nezaposlenih, zatvaranje manjih biznisa, teškoće u isplati zarada, a sve kao posljedica pandemije. Privreda je relativno dobro sanirana u pogledu kreditnih obaveza sa do sada donijetim mjerama odlaganja otplata kredita. Dalji pad aktivnih kamatnih stopa je neophodan kako bi omogućio snažniji razvoj realnog sektora i stabilnije uslove oporavka i razvoja ekonomije" rekli su u PKCG.

Unija sindikata: Građani su drugog reda

Iz Unije sindikata su istakli da ne čudi podatak da je kamatna stopa za privredu osjetno niža u odnosu na građane, jer su građani već godinama sporedni.

"Privredi se pružaju brojne mogućnosti, kako kod banaka, tako i kod Investiciono razvojnog fonda. Građani u posljednjih desetak godina teže dolaze do povoljnih kredita nego ranije. Sada je često slučaj da efektivna kamatna stopa za stambeni kredit prelazi osam odsto, dok se za kamatnu stopu od 6,99 odsto može reći da je jedna od povoljnijih. Ne tako davno, nisu bili rijetki slučajevi kada su građani podizali stambene kredite po mnogo povoljnijim uslovima, te nominalnim i efektivnim kamatnim stopama čak i ispod tri odsto. Vjerujemo da je krajnje vrijeme da se politika kamatnih stopa vrati na period od prije 10 ili 20 godina, kada su se banke nadmetale za svakog klijenta i pružale brojne povoljnosti i relativno jako niske kamatne stope" kazali su u ovoj sindikalnoj organizaciji, dodajući da su banke i prošlogodišnji moratorijum iskoristile da dodatno uvećaju zaduženje klijentima.

Marija MIRJAČIĆ

Na ideju “Energoprojekt hidroinženjeringa” da se voda crpi i sa Kaluđerovog i Crnog oka, direktor Regionalnog vodovoda Goran Jevrić upozorava i da bi “ishitrene odluke mogle donijeti više štete nego koristi”
Još jedna potvrda stručnjaka da je šteta nastala produbljivanjem korita Morače iz koje je izvađeno više od 100 hiljada kubika šljunka

I stručnjaci beogradskog “Energoprojekt hidroinženjeringa” nakon višemjesečne analize zaključili su da je vodoizvorište Bolje sestre ugroženo dugogodišnjom nekontrolisanim izvlačenjem pijeska i šljunka iz korita Morače, o čemu je sredinom marta pisao Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG).
Tako su potvrđene ranije tvrdnje ekoloških aktivsta, ali i predstavnika više državnih institucija, a prije svega Regionalnog vodovoda, koji vodom sa izvorišta snabdijeva Crnogorsko primorje.
Direktor Regionalnog vodovoda Goran Jevrić uvjerava da će, uprkos svemu, snabdijevanje primorja vodom biti uredno.
“Naravno, treba imati u vidu i da postoji mogućnost da dođe do značajnijih nepredviđenih poremećaja u hidrološkim uslovima, posebno u dijelu koji je vezan za devastirano korito rijeke Morače”, kazao je Jevrić za CIN-CG.
Kako bi se i ovaj rizik ublažio, Regionalni vodovod je, prema njegovim riječima, pokrenuo istražne i testne radnje da bi se određenim tehničkim intervencijama i za ovu sezonu obezbijedile potrebne količine.
Zbog drastičnog trenda pada izdašnosti od 80 odsto, direktor Uprave za vode (UzV) Damir Gutić obustavio je u decembru radove na regulaciji Morače.
Ministar ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ratko Mitrović kazao je krajem marta u parlamentu da je sa mještanima Grbavaca obišao rijeku i da su “uočili da se na više lokaliteta vrši eksploatacija šljunka iz Morače i pored aktuelne zabrane”.
“Uočeno je da se koritko rijeke Morače produbilo više od pet metara i proširilo više puta u dijelu koje je najbliže vodoizvorištu Bolje sestre”, kazao je on poslanicima.
Iz njegovog Ministarstva rekli su za CIN-CG da u ovom trenutku ne postoji nijedna dozvola ili saglasnost UzV koja bi dozvoljavala ulazak u korito i da se svaki upad “smatra nelegalnim”.

Iz korita donjeg toka Morače u Skadarsko jezero, prema podacima do kojih je ranije došao CIN-CG, kroz koncesione radove regulacije toka ranije je izvađeno više od 100.000 kubika šljunka. Koncesije je imala kompanija “Bemaks”, a ranije i “Cijevna komerc” i “Beton gradnja”.
Prema računici CIN-CG-a na osnovu podataka dobijenih od “Bemaksa”, iz korita rijeke izvadili su najmanje 52 hiljade kubika.
Iz “Cijevne” su kazali za CIN-CG da su izvadili oko 68.000 metara kubnih, dok iz “Beton Montenegra” nisu tada odgovorili na pitanja.
Govoreći o problemu nelegalne eksploatacije, iz Ministarstva su rekli za CIN-CG da “se u većini slučajeva radi o eksploataciji materijala sa zemljišta koje je van korita i koje se ne vodi kao vodno”.
Kako do 1.100 litara u sekundi
Ocjenjujući da “povratak u stanje prije 2020. godine nije moguće predvidjeti, a vjerovatno ni ostvariti u potpunosti”, stručnjaci beogradske kompanije su u analizi koju je CIN-CG dobio po Zakonu o slobodnom pristupu informacijama za uredno snabdijevanje crnogorskog primorja predložili da se postojećem izvorištu doda voda iz obližnjih vrela, od kojih predlažu Kaluđerovo oko i Crno oko.
Direktor Regionalnog vodovoda kazao je za CIN-CG da istražni radovi potrebni za izbor nekog izvorišta za potrebe javnog vodosnabdijevanja zahtijevaju sveobuhvatna i ozbiljna istraživanja, a samim tim i značajno vrijeme kako bi se donijela ispravna odluka. Ne treba zanemariti, kaže on, ni zakonsku regulativu koju je neophodno sprovesti kroz kompleksne administrativne procedure jer je dodatno riječ i o pitanjima koja su od izuzetnog značaja za zaštitu zdravlja građana.
“Ovo je upravo razlog zašto je u okviru predmetne studije poseban akcenat dat na traženju kratkoročnog rješenja kojim bi se za period dvije do tri godine obezbijedile dovoljne količine vode za uredno i održivo vodosnabdijavanje Crnogorskog primorja… Ishitrene odluke po predmetnom pitanju bi mogle donijeti više štete nego koristi”, kazao je Jevrić.
Kapacitet vodovoda je 1.100 llitara u sekundi, a rezultati analiza koje su izvršene u okviru ovog projekta ukazuju da trenutno raspoložive vode izvorišta Bolje sestre u minimumu iznose od 700-800 litara u sekundi.
U analizi se navodi da samo izvorište Bolje sestre nije razmatrano kao dodatni izvor vode iz više razloga, među kojima je i taj da postoji realna mogućnost da bi se crpljenjem potrebnlh količina uticalo na izdašnost, moguće gubljenje prirodnog izvora, a da se pri tom ne dobije tražena količina.
U dokumentu se navodi da nije poznata minimalna izdašnost Kaluđerovog oka, odnosno maksimalna količina raspoloživa za eksploataciju u uslovima hidrološkog minimuma. Kao prednosti navode se veći uticaj podzemnih voda i zaštita kvaliteta vode od uticaja Malog blata, a kao mana da je transport vode duži i složeniji, uz nepredvidive probleme eksproprijacije i korišćenja privatnog zemljišta.
Crno oko je vrelo kome takođe nije poznata izdašnost, a tehničke teškoće su takve da će ih biti teško i utvrditi. Tehničko rješenje zahvatanja sa usisom pumpe neposredno iznad glavnog izvora obezbjeđuje crpljenje prioritetno podzemne vode. Kao prednosti navode se neograničena količina voda za eksploataciju i relativno mala dužina transporta do postrojenja i manji problem eksproprijacije. U mane su ubrojani vjerovatno veći troškovi zahvata i građevinskih radova zbog uslova na terenu, ali i neizvjesnost kvaliteta vode zbog uticaja miješanja sa vodom Malog blata.
“Kroz uporednu analizu predloženih izvora za vodosnabdjevanje, Crno oko ima malu prednost prije svega zbog toga što je relativno lako bez dodatnih intervencija obezbijediti punu potrebnu količinu vode za vodosnabdijevanje”, ocijenjeno je u analizi.
Radi pronalaženja optimalnog rješenja i balansa između potrebnog kvantiteta i što je moguće boljeg kvalieta, predložene su dvije varijante eksploatacije. Prva podrazumijeva zahvatanje raspoloživih količina Kaluđerovog oka, pod uslovom da one budu dokazane, i uključenje Crnog oka kada uslovi potrebe za vodom to zahtijevaju. Druga varijanta predviđa eksploataciju samo Crnog oka, kao dodatak postojećim količinama na izvorištu Bolje sestre.
Korito Morače duboko “zaorano”
Hidrogeološka analizu izdašnosti izvorišta, koju je prošlog mjeseca završio “Energoprojekt hidrinženjering” i koju potpisuje inženjer geologije Vladimir Beličević, prema saopštenju Regionalnog vodovoda, prezentovana je i ministru Mitroviću.
“Ovaj problem je nastao dominantno zbog eksploatacije pijeska i šljunka u koritu Morače i osnovni uslov očuvanja sadašnjih količina vode na izvorištu Bolje sestre je da ne dođe do daljeg pogoršanja stanja terena i korita Morače usljed novih nepredviđenih radova. Nažalost, efekti eksploatacije šljunka u koritu Morače mogu se u novonastalim uslovima u narednim godinama pogoršati i dodatnim prirodnim produbljivanjem korita kao posljedica povećanih brzina i poremećenog profila korita”, kazao je Beličević za CIN-CG.

Zbog toga je, prema njegovom mišljenju, potrebno pristupiti mjerama sanacije korita rijeke sa zadatkom da se vrati što je moguće bliže prirodnom stanju, odnosno ne niže od kote 10 metara nadmorske visine (mnm). Analizom je utvrđeno da nisu poštovane preporuke UzV da iskop u zoni uzvodno od ušća Cijevne u Moraču ne smije biti ispod te kote.

Na osnovu zahtjeva Regionalnog vodovoda, u novembru su izvršena geodetska i batrimetrijska snimanja (korištenjem eho sonde) na tri profila uzvodno od ušća Cijevne u zone naspram izvorišta Bolje sestre. Na osnovu ovih mjerenja, najniže kote korita su od 3.04-5.21 mnm, a nivoi vode u Morači od 7.35 do 8.61 mnm.
Ministar je, kako se navodi u saopštenju Regionalnog vodovoda, poslije predstavljanja analize kazao da inspekcijski i drugi nadležni organi moraju ”hitno reagovati da se zaustave ove nelegalne aktivnosti, jer ne smijemo ugroziti vodosnabdijevanje Crnogorskog primorja”.
Iz Uprave za inspekcijske poslove su za CIN-CG kazali da su ove godine od Regionalnog vodovoda dobili dvije inicijative za inspekcijski nadzor eksploatacije riječnog materijala iz vodotoka Morače, a da su njihovi inspektori na potezu uže zone sanitarne zaštite izvršili više od 40 terenskih obilazaka.
“U postupcima inspekcijskog nadzora eksploatacije riječnog materijala podnijete su dvije krivične prijave Osnovnom državnom tužilaštvu radi utvrđivanja identiteta izvšilaca krađe prirodnog dobra i jedna dopuna krivične prijave. Donijeto je i jedno rješenje kojim je izrečena zabrana vršenja eksploatacije rječnog materijala na kontrolisnoj dionici”, rekli su iz UIP-a, ne navodeći podatke o kome je riječ.

Pad izdašnosti može se odraziti i na "Plantaže"

Iz “Energoprojekt hidroinženjeringa” navode i da fenomen rada velikog broja bunara za navodnjavanje, koji su locirani u zoni plantaža u dolini Morače i Cijevne, treba da bude predmet proučavanja u narednom periodu.
“Ne mogu se isključiti uticaji ovih objekata na rad i izdašnost izvorišta Bolje sestre. Međutim, višegodišnji režim rada ovih bunara je ustaljen i odvija se u istom godišnjem periodu. On se uglavnom prekida krajem avgusta nakon glavnog vegetativnog perioda za potrebe uzgajanja vinove loze”, navodi se u nalazu.
Rad ovih bunara je, kako se ističe, na godišnjem nivou uglavnom predvidiv i nije vjerovatno da je došlo do drastičnog povećanja njihovog broja, naročito u periodu tokom 2020. godine, kada je registrovan najveći pad izdašnosti izvorišta. To ukazuje da oni “nijesu izvršili glavni i presudni uticaj”.
Jevrić je, međutim, kazao za CIN-CG da će se problem smanjivanja izdašnosti vodnih bilansa uticati i na druge privredne subjekte koji koriste podzemne vode na području Podgorice za svoju privrednu djelatnost, od "Plantaža", do poljoprivrednih proizvođača i vodovodnih preduzeća.
Iz "Plantaža", koje iz 24 crpne bušotine, sa dubine od 50 do 90 metara za navodnjavanje 2.300 hektara pod vinogradima i voćnjacima utroše dva miliona kubika vode, rekli su u martu za CIN-CG da ne proizvode posljedice, jer se svaki izvučeni litar vrati u zemlju.

Ispitati i uticaj auto-puta - kad ga bude

Imajući u vidu planske dokumente koji predviđaju izgradnju autoputa Bar-Boljare u drugoj zoni zaštite izvorišta Bolje sestre, prema preporuci “Energoprojekt hidroinženjeringa”neophodno je predložiti da se prouče eventualni uticaji na izvorište i definisane zone zaštite.
Ova faza auto-puta od Podgorice prema moru zasada nije u tekućim planovima.
“U tom procesu potrebno je i predvidjeti odgovarajuće intervencije i neophodne mjere zaštite izvorišta. Mjere se odnose na izgradnju vodnih objekata za sakupljanje, odvođenje i prečišćavanje otpadnih voda (glavni kolektori, postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda) kako bi se obezbijedila neophodna zaštita izvorišta od nepovoljnih uticaja izgradnje auto-puta. Prilikom projektovanja, u obzir se mora uzeti najviši zabilježeni vodostaj izvorišta, kako u budućnosti ne bi došlo do narušavanja stabilnosti auto-puta i oticanja otpadnih voda sa njegove površine u izvorište”, upozorava se u nalazu.

Miloš RUDOVIĆ

The amount of loans on which businesses and citizens are late with repayment is growing. Interest rates remain high, bank profits have been cut in half, while citizens are making fewer and fewer term deposits. The crisis has strengthened electronic banking.

By Marija Mirjačić

Citizens and businesses are finding it increasingly difficult to repay loans, and high interest rates are hardly going down at all. Due to the crisis caused by the coronavirus, there are significantly fewer term savings, and mobile phones are increasingly replacing counters.

These are the key findings from an analysis of the impact of the pandemic on the economic and banking system recently published by the Central Bank of Montenegro (CBCG), which claims that its own measures and policies have largely preserved stability.

The total bank capital at the end of March 2021 was €600.4 million, which is a drop of 0.9 percent at the annual level.

Deposits at the end of March this year were €3.45 billion, having increased by €94 million in a year. Citizens had €1.77 billion on their accounts, or 51.28 percent, while businesses had €1.68 billion or 48.72 percent. In the comparable period last year, citizens’ deposits were €1.70 billion, and those of businesses were €1.66 billion.

According to the CBCG, at the end of March, total loans approved were €3.26 billion, €1.4 billion of which was provided to citizens and €1.85 billion to businesses. That is an increase of €104.6 million compared to the same period last year.

From March to the end of 2020, banks approved €789 million in new loans, more than 72% of which was granted to the business. In the first three months of this year, €238.08 million in loans were approved, up 22.95% on the comparable period of the previous year.

At the end of March, according to the CBCG data, loan arrears amounted to €177.9 million, which is an increase of €17.3 million or 10.76% compared to the same month last year. The share of these in total approved loans is 5.45 percent.

At the end of March this year, citizens were late in paying their loan instalments for a total amount of €63.5 million, while legal entities had overdue debts of €114.5 million.

“The data indicate that the banks have so far withstood the economic consequences of the pandemic and that their stability as the most important part of the financial system has been preserved,” CBCG told Vijesti.

However, economic analyst Predrag Drecun explains for Vijesti that it is logical for loans to grow, because in times of crisis, citizens and businesses use loans to protect themselves from illiquidity. However, he emphasizes that this growth alone is not a sufficient premise to draw any conclusions on the health of the economy.

“We need to see what’s behind the growth of loans– whether the level of security is of high quality, whether loans to residents or non-residents are growing, whether this a consequence of a rise in earnings or whether the base of borrowers has expanded. It is logical that increased borrowing is accompanied by employment growth. However, our credit growth is accompanied by unemployment growth. This means that we need to see who is borrowing, because it’s logical that a jobless citizen can’t easily take out a loan,” Drecun notes.

He pointed out that if you look at CBCG data, you can see that increased borrowing is predominantly caused by an increase in loans granted to the Government.

“The rise in loans in 2019/2020 amounts to €97.4 million, €45.5 million of which refers to the growth of loans given to the central government. It can be observed that loans are growing from year to year, but amounts are getting smaller. It is remarkable that there is a considerable rise in loans in the four months of 2021 compared to December 2020, taking into account the trend of the last four years. There has been an increase in loans totalling €136 million, but this growth was predominantly caused by the growth of loans granted to non-resident legal entities for a total amount of €112 million. Thus, the CBCG’s argument about credit growth is very questionable in respect of benefits for Montenegro’s economy. Residents were granted only 24 million euros more compared to the balance of loans at the end of December last year. The rise in loans to households is rather symbolic and amounts to barely €1.4 million,” Drecun explains.

He says that deposits reflect a dangerous trend for the stability of the system. In his opinion, the decline in the share of term deposits in total deposits is dramatic.

According to CBCG data, Drecun says, term deposits (whose terms and interest are known) accounted for 70.99 percent of total deposits in 2013, 39.46 percent in January last year, and 36.04 percent in April this year.

Demand deposits (with no fixed term) were at 28.79 percent in January 2013, 60.54 percent in January last year, and 63.96 percent at the end of April this year.

“The liquidity of banks is potentially at risk. Bank funds range mostly around 90 percent of the total amount of demand deposits. This means that term deposits are completely uncovered by liquid assets. Today, deposits are lower by about 40 million compared to the end of 2019. The CBCG is again consciously sugar-coating the reality by comparing growth with the worst months and years, and not with the best,” Drecun said, adding that low interest rates on savings is another cause of the change in the maturity of deposits.

The weighted average effective interest rate on savings, according to CBCG data, was 0.41 percent at the end of March this year, which is the same level as in March last year.

The CBCG, led by Governor Radoje Žugić, says that the minimal decline in total bank capital is largely due to the accounting treatment of the merger of two banks (Podgorička and CKB banks) in 2020. In addition, it did not affect the aggregate solvency ratio, which is significantly above the statutory minimum of 10 percent.

The bank’s liquidity is its ability to meet its overdue liabilities at any time. Insolvency occurs when the value of a company’s liabilities exceeds the value of its assets, i.e. when losses exceed its share capital.

“That ratio was 19.30 percent at the end of March this year. Its growth is 1.9 percentage points on an annual basis,” the CBCG explained.

The analysis has found that clients are experiencing falling revenues, reduced liquidity and more difficult settlement of liabilities, which further leads to more stringent bank conditions when granting loans, while the growing uncertainty when it comes to future settlement of loan commitments has been pointed out as a risk.

Erste Bank and NLB Bank told Vijesti that they expected a further growth of loans with late repayment of instalments, while Crnogorska komercijalna banka (CKB) did not answer this question.

“We expect a slight, but continued growth of non-performing loans, which rose from 3.2 percent to almost 4.5 percent last year, which is still substantially below the market average,” Erste Bank said. NLB pointed out that the significant decline in economic activity inevitably leads to an increase in the percentage of non-performing loans.

“Last year’s absence of tourists was felt mostly in the area of net commission income and through higher risk costs, due to the timely recognition of expected credit losses. The share of non-performing loands in the bank’s total loans at the end of March was 7.2 percent,” NLB said.

According to CBCG procedures, banks are required to set aside a reserve for each approved loan, which is used as security in case a borrower fails to repay their loan.

The total reserve requirements allocated by banks with CBCG were €182.2 million at the end of March 2021, an increase of €1.2 million or 0.7 percent on a monthly basis. Compared to March 2020, reserve requirements decreased by €74.2 million.

Drecun explains that reserve requirements have been reduced to about 70 percent of the 2019 level.

“CBCG announced that it has consciously reduced reserve requirements in order to help businesses with about €70 million. But, then we can’t talk about real borrowing growth, because that means that a substantial part of this growth was financed by reserve requirements,” Drecun explained.

Lower, but still unfavourable interest rates

Data from the Central Bank of Montenegro show that loans with a delay in repayment of more than 90 days have slightly decreased from 2.66 to 2.44 percent, which indicates that temporary measures introduced by this institution in respect of harmonization of repayment plans with expected cash flows of loan beneficiaries were appropriate.

“When it comes to future projections of trends in non-performing loans, regardless of their limited growth compared to the pre-crisis period, it can be expected that the withdrawal of temporary measures will lead to a rise in these loans, primarily for beneficiaries whose business has become unsustainable as a result of the crisis. Future trends in non-performing loans will depend on a number of factors, including the duration of the pandemic. The overall macroeconomic environment in the country is contingent on that. This primarily includes the effects of this year’s tourist season, which will have the greatest impact on macroeconomic indicators and trends in the coming period,” CBCG told Vijesti.

The Central Bank statistics show that last year there was a further decline in the weighted average effective interest rate on approved loans, which was 5.81 percent at the end of March this year, while it was 5.93 percent the year before. At the same time, the interest rate on loans granted to citizens at the end of March this year was 7.31 percent, and to businesses 4.35 percent.

Drecun points out that interest rates are unreasonably high and that they are a consequence of the ailing Montenegrin economy and the country’s high trade deficit.

“By taking certain measures in respect of the capital, the Central Bank could cause a reduction in interest rates, as it is well known that they are hefty partly due to the strict regulations it imposes on banks,” Drecun explained.

It is logical, he says, that if businesses find it difficult to repay loans due to poor results, this can also affect the loan repayment capacity of citizens who work in those companies.

One of the measures taken by CBCG to protect the banking system during the coronavirus crisis is a temporary ban on the payment of dividends to bank shareholders, except in the form of shares. This was done in order to increase bank capitalization levels. Banks reported profits of €22.7 million last year, which is significantly less compared to 2019, when they recorded a surplus of €48.6 million.

According to CBCG, the temporary ban on the payment of dividends to bank shareholders has led to an increase in the annual solvency ratio of banks from 17.40 to 19.30 percent.

Erste Bank said that the most noticeable effect of the crisis on banks’ operations was a decline in certain revenues, as well as a decline in profits of almost 60 percent in 2020.

“The major contributing factor was the growth of costs of loan loss provisions, which will remain high in this year as well. We have strengthened our financial position to meet the potentially more challenging situation, so the solvency ratio was 24.4 percent at the end of March, significantly more than the statutory 10 percent. In these circumstances, the bank’s focus is not on looking for opportunities to achieve additional business results, but on supporting clients affected by the crisis, while preserving the stability and health of the bank,” Erste Bank said.

Mobile banking

Erste Bank said that ever since the beginning of the pandemic they had been actively working to reduce the negative effects of the crisis on customers, implemented several moratoriums, suspended certain fees and charges and provided favourable loans in cooperation with international financial institutions.

“We continued to see a strong growth in the number of e-banking users, which was up 21.5 percent on the previous year, as well as a rise in the number of mobile banking users of almost 33 percent. The number of accounts was as much as 86 percent higher, while there were about nine percent more active cards,” Erste Bank added.

CKB Bank said that a decline in overall economic activity in the market had resulted in a drop in revenues, adding that the pandemic had caused new potential credit risks that were directly linked to those businesses that were most affected by the crisis.

“That is why we have set aside significant loan loss provisions”, a CKB representative pointed out.

The bank said that they had implemented all officially adopted mechanisms to help businesses and citizens (moratorium and restructuring). They also ran a “client protection programme”.

This programme, as they explained, means that they could analyse each case individually and offer a solution that best suits the client’s capabilities. Thanks to that programme, among other things, the bank avoided a significant increase in non-performing loans. CKB also recorded a growth of 25 percent in digitally active clients compared to the previous period.

NLB: We will see after the tourist season

NLB Bank said that they were satisfied with their results compared to those during the crisis. However, when it comes to regular targets, they were significantly below the planned ones.

“We expect to see the real effects of the crisis on our clients and our operation after the moratorium and rescheduling agreements end for most companies, and when we see the effects of the upcoming tourist season,” the bank said.

According to data from NLB, in 2020 they provided support citizens and businesses for a total amount of €165 million in the form of a moratorium on loan repayment, while the value of restructured loans to businesses (by means of defining more favourable repayment terms) was almost €20 million.

The bank says that they did not slow down the process of loan approval, as this segment saw a growth of 2.7 percent at the end of March compared to the end of 2020.

“Despite the negative effects of the pandemic in 2021, we have continued to have a stable performance this year with a net profit. The current circumstances have had the greatest impact on net non-interest income, which decreased compared to the comparable period of the previous year,” NLB said.

Since the outbreak of the pandemic, the bank has been trying to encourage the population to use digital banking service. To achieve this, the bank says, they have allowed customers to use those services free of charge on several occasions. When it comes to businesses, they focused on providing money for liquidity and loan restructuring.

Businesses are craving fresh money

Representatives of businesses and trade unions told Vijesti that interest rates are high and should be significantly lower to allow the effects of the economic crisis to be mitigated faster.

The Montenegrin Employers Federation (MEF) said that banks’ loan policies should take into account the present state of the economy, which is deeply affected by the current crisis.

“In these conditions, businesses have found themselves in a situation to “crave” fresh money in order to maintain their current liquidity and continue the investments which are under way. It would be logical for banks to support businesses by easing the conditions for granting new loans, particularly by reducing interest rates in order to give businesses impetus for growth again. But, since banks also want to make a profit, it is reasonable that they do not want to expose themselves to risks that are greater than the existing ones. Their loan policies remained at the 2019 level – in other words, there was no significant drop in interest rates. On the contrary, banks are even more cautious when granting loans to business, even though they have enough fresh money at their disposal,” the MEF said.

This organization says that the Montenegrin economy needs lower interest rates, but the question is how realistic this is given the current conditions.

The Chamber of Commerce believes that interest rates on loans are relatively high, adding that they still present a limiting factor for a more dynamic recovery of the economy. This body suggests that interest rates should be lower in order for business to enter a recovery phase as quickly and easily as possible.

“The current interest rate policy exhibits a significant discrepancy in the average interest rate for citizens and for businesses – of almost three percent. This can be explained by the greater risk of lending to the general population, taking into account the growing unemployment rate, the closure of small businesses, difficulties in paying wages, all of which resulting from the pandemic. Businesses are relatively well rehabilitated in terms of credit obligations with measures taken so far to delay loan repayments. A further drop in lending interest rates is necessary in order to enable stronger development of the real sector and more stable conditions for recovery and economic development,” the Chamber of Commerce said.

Union of Trade Unions: Citizens are low priority

The Union of Trade Unions says that it is not surprising that interest rates for businesses are significantly lower compared to the rate for citizens, as citizens have been low priority for years.

“Businesses are provided with numerous opportunities, both with banks and with the Investment and Development Fund. Over the last ten years, citizens have found it harder to get favourable loans than before. It is often the case now that the effective interest rate on housing loans exceeds eight percent, while the interest rate of 6.99 percent can be described as one of the most favourable. Not so long ago, it was not uncommon for citizens to take out housing loans on much more favourable terms, and with nominal and effective interest rates even below three percent. We believe that it is high time that the interest rate policy went back to the period of 10 or 20 years ago, when banks competed for each client and provided numerous benefits and relatively very low interest rates,” the trade union organization said, adding that banks took advantage of the last year’s moratorium to further increase customer indebtedness.

The director of the Regional Water Supply System, Goran Jevrić, warns about the idea of "Energoprojekt hidroinženjering" Consulting Engineers Co. Ltd that water should be pumped from ''Kaludjer oko'' and ''Crno oko'' springs, stating that "hasty decisions could do more harm than good"

Another confirmation from experts that the damage was caused by the deepening of the Morača riverbed, from which more than 100 thousand cubic meters of gravel were extracted

After several months of analysis, experts from “Energoprojekt hidroinženjering - Belgrade” concluded that the Bolje sestre water source was endangered by long-term uncontrolled extraction of sand and gravel from the Morača riverbed, which was reported by the Center for Investigative Journalism of Montenegro (CIN-CG) in mid-March.

Thus, the earlier claims of environmental activists, as well as the representatives of several state institutions, primarily the Regional Water Supply System (RWSS), which supplies coastal municipalities with water from local sources, were confirmed.

The director of the RWSS, Goran Jevrić, assures that, despite everything, the water supply to the coast will be in order.

"Of course, it should have in mind that there is a possibility of significant unforeseen disturbances in hydrological conditions, especially in the part related to the devastated bed of the Morača River," Jevrić told CIN-CG.

To mitigate this risk, the Regional Water Supply System, according to him, initiated investigative and test actions to provide the necessary quantities for certain technical interventions for this season as well.

Due to the drastic drop in yield of 80 percent, the director of the Water Administration (WA), Damir Gutić, suspended the works on the regulation of the Morača River in December.

The Minister of Ecology, Spatial Planning and Urbanism, Ratko Mitrović, said in the Parliament at the end of March that he visited the river with the locals of the village Grbavci and that they "noticed that gravel from Morača was being exploited at several locations, despite the current ban".

"It was noticed that the bed of the Morača River deepened more than five meters and widened several times in the part closest to the Bolje sestre water source," he told MPs.

The Ministry told CIN-CG that currently there is no permit or consent from WA that would allow entry into the riverbed and that any intrusion is "considered illegal".

According to the data previously obtained by CIN-CG, more than 100,000 cubic meters of gravel were previously extracted from the bed of the lower course of the Morača into Skadar Lake through concession works on flow regulation. The concessions were held by the company "Bemaks", and earlier by "Cijevna komerc" and "Beton gradnja".

According to CIN-CG's estimates, based on the data obtained from "Bemax", at least 52 thousand cubic meters were extracted from the riverbed.

"Cijevna" told CIN-CG that they extracted about 68,000 cubic meters, while "Beton Montenegro" did not answer the questions.

Speaking about the problem of illegal exploitation, the Ministry told CIN-CG that "in most cases, it is about the exploitation of materials from land that is out of the riverbed and which is not treated as a floodplain."

How to obtain 1,100 liters per second

Assessing that "return to the state before 2020 cannot be predicted, and probably not fully realized", "Energoprojekt hidroinženjering" experts in the analysis CIN-CG received under the Law on Free Access to Information for Regular Supply of the Montenegrin Coast suggested adding water from nearby springs to the existing spring, primarily spring ''Kaludjerovo oko'' and ''Crno oko''.

The director of the Regional Water Supply System told CIN-CG that the investigative work to select a source for public water supply requires comprehensive and serious research, and therefore significant time to make the right decision. He says that the legal regulations that need to be implemented through complex administrative procedures should not be neglected, because this issue is also of exceptional importance for health protection.

"This is precisely the reason why the study focused on seeking a short-term solution that would provide sufficient water for an orderly and sustainable water supply of the Montenegrin coast for two to three years… Hasty decisions on the subject could do more harm than good,” Jevric said.

The capacity of the water supply system is 1,100 liters per second, and the results of the analyzes conducted within this project indicate that the currently available water sources of the Bolje Sestre spring are at a minimum of 700-800 liters per second.

The analysis states that the source of the Bolje Sestre was not considered as an additional water source for several reasons, including the fact that there is a real possibility that abstracting the required quantities would affect the yield, possible loss of natural source, without gaining the required quantity.

The document states that the minimum yield of ''Kaluđerovo oko'' is not known, i.e. the maximum amount available for exploitation in the conditions of hydrological minimum. The advantages are the greater impact of groundwater and protection of water quality from the impact of ''Malo Blato'', and the disadvantage is that the transport of water is longer and more complex, with unpredictable problems of expropriation and use of private land.

The yield of ''Crno oko'' is also not known, and it will be difficult to determine it due to technical difficulties. The technical solution with the suction pump directly above the main source ensures the pumping of groundwater as a priority. The advantages are the unlimited amount of water for exploitation and the relatively short length of transport to the plant and the minor issues of expropriation. The disadvantages include probably higher costs of water intake and construction works due to field conditions, but also the uncertainty of water quality due to the impact of mixing with the water of ''Malo Blato'' source.

"Through a comparative analysis of the proposed sources for water supply, ''Crno oko'' has a small advantage primarily because it is relatively easy to provide the full required amount of water for water supply without additional interventions," it is stated in the analysis.

To find the optimal solution and balance between the required quantity and the best possible quality, two solutions of exploitation have been proposed. The first involves intake of the available quantities from ''Kaluđerovo oko'' source, provided they are proven, and ''Crno oko'' if required. The second solution envisages the exploitation of only ''Crno oko'', in addition to the existing quantities at the source of ''Bolje sestre''.

Morača riverbed "plowed"

According to the announcement of the Regional Water Supply System, the hydrogeological analysis of the yield of the spring, which was completed by "Energoprojekt hidrinženjering" last month and signed by the geological engineer Vladimir Beličević, was also presented to Minister Mitrović.

"This problem arose predominantly due to the exploitation of sand and gravel in the Morača riverbed. The basic condition for preserving the current quantities of water at the ''Bolje sestre'' spring is that there is no further deterioration of the terrain and the Morača riverbed due to new unforeseen works. Unfortunately, the effects of gravel exploitation in the Morača riverbed can be worsened in the coming years by the additional natural deepening of the riverbed as a result of increased speeds and disturbed riverbed profile," Belicevic told CIN-CG.

Therefore, in his opinion, it is necessary to take measures to rehabilitate the riverbed and return it as close as possible to the natural state, i.e. not lower than the elevation of 10 meters above sea level (masl). The analysis established that the Water Administration's recommendations on the excavation in the zone upstream from the mouth of the Cijevna in Morača were not followed.

Based on the request of the Regional Water Supply System, geodetic and bathymetric surveys were performed in November (using an echo sounder) on three sites upstream from the mouth of the Cijevna into the zones opposite the ''Bolje sestre'' spring. Based on these measurements, the lowest riverbed elevations are from 3.04-5.21 m above sea level, and the water levels in the Morača are from 7.35 to 8.61 masl.

According to the statement of the Regional Water Supply System, after the presentation of the analysis, the Minister said that the inspection and other competent bodies must "react urgently to stop these illegal activities because the water supply of the Montenegrin coast must not be endangered."

The Directorate for Inspection Affairs told CIN-CG that this year, two initiatives from the Regional Water Supply System for inspection supervision of the exploitation of river bed material from the Morača watercourse were received and that their inspectors made more than 40 field visits to the narrow sanitary protection zone.

"In the procedures of inspection supervision of the exploitation of river material, two criminal charges were filed with the Basic State Prosecutor's Office to determine the identity of the perpetrators of the theft of natural resources and one supplement to the criminal report. A decision was also issued banning the exploitation of river material on the control section ", the Directorate for Inspection Affairs stated, without identifying the perpetrators.

The drop in yield can be reflected to ''Plantaze'' as well

"Energoprojekt hidroinženjering" also states that the phenomenon of operation of a large number of irrigation wells, located in the zone of plantations in the valleys of the Morača and Cijevna, should be the subject of study in the coming period.

"The influences of these facilities on the work and yield of the ''Bolje sestre'' spring cannot be ruled out. However, the multi-year mode of operation of these wells is stable and takes place in the same annual period. It is mostly interrupted at the end of August after the main vegetative period for the grapevines ", it is stated in the finding.

The operation of these wells, as it is pointed out, is mostly predictable on an annual level and it is unlikely that there has been a drastic increase in their number, especially in the period during 2020, when the largest decline in spring yield was registered. This indicates that they "did not exert the main and decisive influence".

However, Jevrić told CIN-CG that the problem of reducing the yield of water balance will also affect other economic entities that use groundwater in the area of Podgorica for their economic activity, from "Plantaže" to agricultural producers and water supply companies.

"Plantaže", which consumes two million cubic meters of water from 24 pumping wells, from a depth of 50 to 90 meters, for irrigating 2,300 hectares under vineyards and orchards, told CIN-CG in March that they did not produce consequences, because every extracted liter returns to the soil.

Examine the impact of the highway – once it is built

Having in mind the planning documents that envisage the construction of the Bar-Boljare highway in the second protection zone of the ''Bolje sestre'' spring, according to the recommendation of "Energoprojekt hidroinženjering", it is necessary to propose to study possible impacts on the spring and defined protection zones.

This phase of the highway from Podgorica to the seaside is not in the current plans.

"In this process, it is necessary to envisage appropriate interventions and necessary measures to protect the source. The measures refer to the construction of water facilities for collection, drainage, and treatment of wastewater (main collectors, wastewater treatment plants) to provide the necessary protection of the source from the adverse effects of highway construction. During the design, the highest recorded water level of the spring must be taken into account, so that in the future the stability of the highway will not be disturbed and wastewater from its surface will not flow into the spring ", the finding warns.

Miloš RUDOVIĆ