Za samo pola godine nikšićki biznismen zaradio je više od milion eura od prodaje upravne zgrade i zemljišta nekadašnjeg rudarskog giganta, koji mu je gotovo poklonila stečajna uprava. Radnici podnijeli krivičnu prijavu, a novca za isplatu zarada koje potražuju - nema

Biljana Matijašević

Nikšićka kompanija Roaming Montenegro, koja je iz stečaja kupila upravnu zgradu i zemljište nikšićkih Rudnika boksita za 872 hiljade eura, tu imovinu je samo koji mjesec kasnije prodala njemačkom lancu trgovina Lidl za oko dva miliona eura, saznaje CIN-CG.

Roaming Montenegro, u vlasništvu nikšićkog biznismena Dalibora Milovića, krajem 2021. godine kupio je upravnu zgradu Boksita površine 1.652 kvadratna metra i dvorište i građevinske parcele od oko 5,9 hiljada kvadrata. Imovinu Boksita, uz svoje parcele u blizini (oko 2,7 hiljada kvadrata), Milović je u julu 2022. prodao Lidlu, za ukupno 2,4 miliona eura, odnosno po cijeni od 278,42 eura po kvadratu, piše u kupoprodajnom ugovoru u koji CIN-CG ima uvid.

To bi, ako se izuzmu Milovićeve parcele, značilo da je nikšićki biznismen za imovinu Boksita dobio oko dva miliona eura, skoro dva i po puta više nego što je platio i da je za pola godine, sa ovom transakcijom zaradio više od miliona.

U ugovoru piše i da je ukupna cijena umanjena za troškove koji se odnose na ispunjenje uslova za primopredaju nepokretnosti.

Roaming Montenegro je u registru upisan kao preduzeće čija je djelatnost nespecijalizovana trgovina na veliko, ali je proširila biznis na građevinarstvo. Tako je u Nikšiću 2019. godine ta firma dobila posao rekonstrukcije zgrade Opštine Nikšić, a godinu ranije za izgradnju zgrade za zaposlene u Vodovodu Podgorica na Bulevaru Stanka Radonjića.

U centar pažnje javnosti ta firma je došla 2018. kada joj je sa poslovnog računa organizovana grupa na osnovu falsifikovane dokumentacije skinula oko 1,6 miliona eura.

Milović je sa predstavnicima bivše Vlade u oktobru prošle godine potpisao ugovor vrijedan skoro 1,8 miliona eura za adaptaciju pet zdravstvenih ustanova u Crnoj Gori.

U vrijeme prodaje upravne zgrade na čelu Privrednog suda bio je Blažo Jovanić, kojem se sudi po optužbi Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) za kriminalno udruživanje i malverzacije u stečajnim postupcima.

Privredni sud uveo je stečaj u Rudnike boksita Nikšić krajem 2013. godine, na zahtjev Crnogorske komercijalne banke (CKB), zbog duga od 1,59 miliona eura. Do tada je nikšićkom kompanijom upravljala Centralno-evropska aluminijumska kompanija (CEAC), u vlasništvu ruskog oligarha Olega Deripaske. Dio imovine Boksita iz stečaja je kupio Uniprom Veselina Pejovića 2015, nakon preuzimanja Kombinata aluminijuma Podgorica (KAP).

IMOVINA BOKSITA PRODATA ISPOD TRŽIŠNE VRIJEDNOSTI

Preostala imovina Boksita, zgrada i zemljište, prodata je na licitaciji u decembru 2021. godine kompaniji biznismena Milovića iz desetog puta, jer na prethodnim oglasima nije bilo zainteresovanih kupaca.

Na prvom oglasu u maju 2019. cijena te imovine bila je 1,55 miliona eura. Stečajni upravnik shodno Zakonu o stečaju, svaku sljedeću javnu prodaju može (ali ne mora) da sprovede sa umanjenjem najniže prodajne cijene. Stečajni upravnik Boksita tada je bio Mladen Marković, a stečajni sudija Blažo Jovanić.

Na prvom oglasu zemljište Boksita je bilo ponuđeno po 77,4 eura po kvadratu, a poslovna zgrada po cijeni nešto višoj od 662 eura po kvadratu.

Nepokretnosti su nakon devet neuspjelih pokušaja prodate ispod tržišne vrijednosti.

Prema podacima Monstata, prosječna cijena kvadrata zemljišta u središnjoj regiji kojoj pripada Nikšić je 2021. godine (kada je imovina prodata Miloviću za 870 hiljada) bila 42 eura, što znači da je na tržištu zemljište Boksita vrijedjelo oko 250 hiljada eura, a upravna zgrada barem milion eura, s obzirom na to da je prosječna cijena kvadrata stana u tom periodu bila oko 620 eura (Monstat), a u centru grada i duplo viša.

Milović je dobro naplatio imovinu Boksita od Lidla i uspio ono što stečajna uprava preduzeća nije - postigao je tržišnu cijenu za upravnu zgradu i zemljište Boksita i odlično zaradio.

Na deseti oglas ponudu je bio dostavio i mađarski povjerilac Vagonimpex, ali je stečajni upravnik odbio kao neispravnu jer, kako je obrazložio, nije sadržala dokaz o uplati depozita, dokaz o registraciji pravnog lica sa ovjerenim prevodom na crnogorski jezik i u skladu sa zakonom ovjereno punomoćje za podnošenje ponude. Vagonimpex je ponudio 800.000 eura.

"Navodi iz ponude da dokaz o uplati depozita u stvari predstavlja potraživanje koje ima ponuđač prema stečajnom dužniku u iznosu od 800.281,54 eura ne mogu se prihvatiti kao validan dokaz o uplati depozita jer takav vid prebijanja potraživanja u postupku prodaje imovine stečajnog dužnika nije dozvoljen i nije propisan Zakonom o stečaju", napisao je Marković u obrazloženju.

OD TREĆEG DO PRVOG ISPLATNOG REDA I NAZAD

Bivši radnici od uvođenja stečaja traže isplatu zaostalih potraživanja (zarade i druge naknade) od ukupno 2,1 milion eura. To obuhvata 15 zarađenih plata prije stečaja za oko 240 zaposlenih, odnosno razliku od minimalne zarade od 190 eura, koliko im je tada isplaćeno, do pune plate.

Oni su u martu 2021. godine uvršteni u prvi isplatni red, dok je na čelu Privrednog suda bio Jovanić, ali i pored toga nijesu dobili novac, jer su u drugom sudskom postupku vraćeni u treći isplatni red.

Kako je došlo do toga objasnio je Privredni sud koji je u aprilu prošle godine dobio novog predsjednika Mladena Grdinića, odgovarajući na pitanja CIN-CG.

"Novčanim sredstvima koja je uplatio Roaming Montenegro, po osnovu Ugovora o kupovini poslovne zgrade, namireno je potraživanje stečajnog povjerioca Vagonimpex KFT iz Budimpešte, utvrđeno pravosnažnom presudom Privrednog suda Crne Gore od 20. jula 2018. godine", navedeno je u odgovoru.

Kako su objasnili, nakon što je Roaming Montenegro uplatio novac, stečajni upravnik Mladen Marković je 21. januara 2022. godine donio odluku o deponovanju novca na račun Privrednog suda, do donošenja odluke Ustavnog suda po njegovoj žalbi iz 2019. protiv presude u korist mađarske firme.

Protiv te odluke stečajnog upravnika, Vagonimpex je izjavio prigovor, koji je odbijen, nakon čega se mađarska kompanija žalila Apelacionom sudu. Taj sud je 13. aprila 2022. godine ukinuo rješenje Privrednog i vratio predmet na ponovni postupak i odlučivanje.

"U ponovnom postupku Privredni sud je 21. januara 2022. godine usvojio prigovor Vagonimpexa i naložio stečajnom upravniku da u cjelosti izmiri potraživanje ovog povjerioca. Shodno tome, stečajni upravnik je 20. aprila 2022. godine donio odluku o namirenju stečajnog povjerioca Vagonimpex", objasnili su iz suda.

Privredni sud je nakon toga 15. juna 2023. godine donio rješenje o ispravci konačne liste priznatih i osporenih potraživanja, tako što je potraživanja svih stečajnih povjerilaca - radnika, utvrđena kao potraživanja trećeg isplatnog reda, po osnovu neisplaćenih neto zarada, svrstao ponovo u prvi isplatni red - ali tada je novac već isplaćen mađarskoj firmi.

"Dakle, u momentu raspodjele sredstava ostvarenih prodajom upravne zgrade, zaposleni, kao stečajni povjerioci, nalazili su se u trećem isplatnom redu", pojašnjeno je.

Predstavnik bivših radnika Rašo Čivović je zbog prodaje upravne zgrade podnio krivičnu prijavu SDT-u.

"Čekamo poziv i prijem kod nove tužiteljke Nataše Bošković koja je zadužila predmet", rekao je Čivović za CIN-CG.

Bivši radnici Boksita su očekivali da će zaostale plate i druge naknade naplatiti prodajom upravne zgrade, koja je bila jedina preostala imovina preduzeća u koje je uveden stečaj prije deset godina.

Čivović smatra da je sve oko prodaje upravne zgrade "režirano", kako bi se "isplatili Mađari".

Mađarska kompanija je tužila Rudnike boksita tražeći naknadu izgubljene dobiti od 891 hiljadu eura sa kamatama, zbog jednostranog raskida ugovora o kupovini rude. Ugovor o kupovini rude je potpisan nekoliko mjeseci prije uvođenja stečaja u Boksite 2013, a raskinut nakon uvođenja stečaja.

Vagonimpex je registrovan u Mađarskoj 2006. godine kao preduzeće za prodaju raznih dobara. Ima jednog zaposlenog, direktora Andraša Racka, piše u mađarskim registrima.

Čivović kaže da je Privredni sud trebalo da isplati radnike 2021. godine, kada je donio rješenja o njihovom vraćanju u prvi isplatni red.

Prema njegovim riječima problem je što na rješenjima nema pečata koji potvrđuje pravosnažnost (klauzula pravosnažnosti), što, kako tvrdi, dokazuje da je sve bila igra kako bi novac pripao "izvjesnima Mađarima".

JOVANIĆ PUŠTEN IZ PRITVORA

Bivši predsjednik Privrednog suda Blažo Jovanić, odlukom Apelacionog suda, pušten je početkom godine iz pritvora da se brani sa slobode. On je u pritvoru bio od maja 2022. godine.

Sud je 29. decembra prošle godine prihvatio predlog njegovog advokata Predraga Đolevića i potvrdio odluku Višeg suda u Podgorici o prihvatanju jemstva od 768.000 eura u nekretninama koje je ponudila njegova porodica.

Jovaniću se, između ostalog, stavlja na teret da je tokom 2015. godine organizovao kriminalnu organizaciju koja je djelovala na teritoriji Crne Gore sve do aprila 2022. godine, a čiji članovi su postali ostala okrivljena fizička i pravna lica i više drugih, zasada nepoznatih osoba čiji je cilj bilo "vršenje krivičnih djela zloupotreba službenog položaja, radi sticanja nezakonite dobiti, a djelovanje kriminalne organizacije je planirano za neograničeni vremenski period i zasnovano na primjeni određenih pravila unutrašnje kontrole i discipline članova".

Po ovoj optužnici Jovaniću i ostalim okrivljenim sudi se pred Višim sudom u Podgorici. Sudski proces je počeo u junu 2023.

Kao predsjednik Privrednog suda Jovanić je istovremeno bio i stečajni sudija za najveća crnogorska preduzeća - Kombinat aluminijuma Podgorica, Rudnike boksita Nikšić, Radoje Dakić, Vektra Boka, Brodogradilište Bijela, Onogošt, Bjelasica Rada i dr.

SDT sumnjiči Jovanića da je koristeći funkciju predsjednika Privrednog suda, kao i sudijsku funkciju, nezakonito povećavao troškove stečajnog postupka u čemu su mu pomagali određeni stečajni upravnici.

"Protivpravna imovinska korist se pribavljala tako što su se određena sredstva po nalogu Jovanića sa računa Privrednog suda avansirala na račun stečajnog dužnika, a navodno u cilju vođenja stečajnog postupka, a potom se taj novac prebacivao na račune članova ove kriminalne grupe prije zaključenja stečajnog postupka", navodi se u rješenju o određivanju pritvora dijelu ove grupe.

LIDL: UVIJEK SE PRIDRŽAVAMO VAŽEĆEG ZAKONA

Iz centrale Lidla u Njemačkoj nijesu željeli da komentarišu situaciju sa bivšim radnicima Boksita, poručujući da se u svim poslovnim aktivnostima uvijek pridržavaju važećeg zakona.

Nijesu odgovorili ni kada će otvoriti prodavnice u Crnoj Gori.

"Crna Gora je maloprodajno tržište na kojem Lidlov koncept ponude visokokvalitetne robe po najboljoj cijeni nailazi na visoku saglasnost potrošača. Stoga Lidl investira u moguće lokacije prodavnica i skladišta u Crnoj Gori. Molimo vas za razumijevanje, jer u ovom trenutku ne možemo da komentarišemo obim naših aktivnosti, moguće lokacije ili moguće datume otvaranja", kazali su za CIN-CG.

U Lidlu, kako su dodali, cijene transparentnu i pouzdanu komunikaciju i obavještavaće zaposlene i zainteresovane strane o narednim koracima.

U ugovoru koji je Roaming Montenegro potpisao sa Lidlom piše da se prodavac obavezao da u periodu od tri godine od zaključenja ugovora na svojim nepokretnostima u Nikšiću koja se nalaze u radijusu od 1 km od nepokretnosti neće izgraditi, obavljati djelatnost ili upravljati objektima trgovine prehrambenim proizvodima, supermarketa, samoposluga ili sličnih trgovina sa površinom prodajnog dijela preko 500 m2, niti će na predmetnim nepokretnostima dozvoliti trećim licima njihovu izgradnju, obavljanje takve djelatnosti ili upravljanje navedenim objektima.

"U slučaju povrede ove obaveze prodavac se obavezuje da kupcu isplati ugovorenu kaznu od 100.000 eura za svaku povredu pojedinačno i to ne isključuje pravo kupca na naknadu štete, uključujući i izgubljenu dobit", piše u ugovoru koji je CIN-CG dobio po osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama (SPI) putem MANS-ove platforme.

GDJE JE ZAVRŠILO DERIPASKINIH 17 MILIONA?

Rašo Čivović godinama kod državnih institucija pokušava da utvrdi gdje je završilo Deripaskinih 17 miliona eura, koje je navodno pozajmio Rudnicima boksita prije deceniju i koje sada ruski oligarh traži u sudskom postupku.

Čivović za CIN-CG kaže da je taj novac ušao u Rudnike boksita preduzeće ne bi bilo u stečaju, jer bi bilo novca za vraćanje duga CKB.

On je ovu informaciju tražio krajem godine od nove guvernerke Centralne banke (CBCG) Irene Radović. Međutim, CBCG je odbila njegov zahtjev, obrazlažući da su ovi podaci poslovna tajna.

Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) počinje realizaciju projekta: „Novinarska istraživanja: Šta usporava integracije“ koji iz Fonda za pluralizam podržava Ministarstvo kulture i medija. U fokusu projekta će biti process evropskih integracija, vladavina prava, organizovani kriminal, borba protiv korupcije i ljudska prava.

CIN-CG će kroz dubinska novinarska istraživanja nastojati da informiše javnost o ovim ključnim temama od javnog interesa.

Istraživanja će biti prezentovana u multimedijalnoj formi kroz tekstove, audio, video priloge i infografike. Svi sadržaji biće dostupni na sajtu CIN-CG-a, kao i na portalima i u štampanim izdanjima partnerskih medija i na društvenim mrežama. Ključni nalazi projekta na kraju istraživanja biće objedinjeni u E-book.

Mreža za izvještavanje o različitosti – Nova agenda (Reporting Diversity Network – New Agenda) poziva organizacije civilnog sektora, građanske aktiviste i borce za ljudske prava da prisustvuju Treningu o izvještavanju o različitosti namjenjenom trenerima za ovu oblast. Trening će se održati u Podgorici od 13.02. do 16. 02. 2024. i okupiće 30 učesnica/ka sa Zapadnog Balkana. 

Učesnice/i će steći vještine koje će im pomoći da prepoznaju perspektivu manjinskih grupa, govor mržnje, posljedice narativa mrženje i podjela, kao i načine na koje se boriti protiv ovih štetnih pojava. Učesnice/i će biti obučeni za da i sami prenesu stečeno znanje iz ove oblasti kolegama u svojim organizacijama. 

Mreža za izvještavanje o različitosti bavi se formiranjem novih praksi za borbu protiv narativa mržnje u medijima, te zahtjeva reakcije od medijskog sektora, organizacija civilnog društva i vlasti, kao i javnim eksponiranjem počinioca govora mržnje. 

Ovaj trening je osmišljen sa ciljem da osposobi učesnice/ke i njihove organizacije da se što efikasnije angažuju u borbi protiv govora mržnje, te da se suprotstave neodgovornom i nezakonitom ponašanju u medijima. Cilj je da aktivno suprotstavljanje narativima mržnje postane dio redovne prakse učesnica/ka i njihovih organizacija, čime će se značajno podržati ljudska prava i demokratski standardi.  Učesnice/i će steći vještine javnog zagovaranja i ostvarivanja uticaja u ovoj oblasti, a poseban fokus treninga biće na jačanju kapaciteta za kampanje, uključujući i aktivnosti na društvenim mrežama. 

Učesnici treninga prisustvovaće i konferenciji Mreže za izvještavanje o različitosti, koja će se održavati 15. i 16. februara 2024. 

Za apliciranje, popunite aplikacioni formular, najkasnije do 22.01.2024. Izabrani učesnici/e biće obavješteni najkasnije do 25.01. 2024. 

Svi troškovi puta biće pokriveni. Ukoliko imate bilo kakve posebne zahtjeve vezano za put i smještaj molim Vas da nam stavite do znanja unaprijed u dijelu za komentare u aplikaciji. 

Jezik radionice i konferencije je engleski.  

‘’Mreža za izvještavanje o različitosti- Nova agenda’’ okuplja organizacije Zapadnog Balkana: Albanian Woman in Audiovisual (AWA), Association for the Advancement of Journalistic Practices INNOVATIVE MEDIA, Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore, Fondacija za razvoj Medija i civilnog drustva – MediaCentar, Kosovo Glocal, Media Diversity Institute Global (MDI Global) and Media Diversity Institute – Western Balkans.

‘’Mreža za izvještavanje različitosti – Nova agenda’’ je projekat koji kofinansira Evropska unija i ‘’Smart Balkans- Civil Society for Shared Society in the Western Balkans’’, regionalni projekat koji implementriju Centar za promociju civilnog društva (CPCD), Centar for Research and Policy Making (CRPM) i Institute for Democracy and Mediation (IDM), a finansijski podržava Norveško ministarstvo inostranih poslova. 

Kooperativni centar za sajber bezbjednost (CCDCOE) u Talinu, Estonija, jedan je od najvećih svjetskih centara koji se bavi ovom vrstom bezbjednosti. Gotovo sve članice NATO u njemu imaju svoje predstavnike, osim Crne Gore i Makedonije, čije su stolice još uvijek prazne.

CCDCOE otvoren je 2010, a akreditovan je pri NATO. Ključne djelatnosti ovog Centra su obuka, konsultacije i istraživanja vezana za sajber bezbjednost. 

Kada će i da li će dvije balkanske NATO članice popuniti mjesta u Talinu, nijesu znali da kažu predstavnici  CCDCOE novinarima iz Skoplja i Podgorice koji su boravili u studijskoj posjeti Estoniji, po projektu “Seeing is Believing“.

Iako se Crna Gora još nije oporavila od sajber napada iz 2022, koji je u potpunosti bio paralisao elektronske sisteme Vlade i njenih institucija, izgleda da još nema interesovanja da se naš predstavnik pošalje u ovaj Centar, koji je među prvim u svijetu. 

Sajber sigurnost - bezbjednost podataka jedne zemlje i njenih građana od najveće je važnosti za dobro funkcionsanje administracije, efikasnu javnu upravu, povjerenje stanovništva, ali i za cjelokupnu bezbjednost zemlje i zaštitu od potencijalnih šteta koje mogu da se nanesu sa strane. 

U svijetu se sve više govori o sajber ratovanju jer hakerski upadi i kompromitovanje podataka u potpunosti mogu da parališu informacione sisteme i dovedu u opasnost zemlju. Stoga, danas veliki broj država izdvaja ogromna sredstva iz budžeta kako bi ojačale svoje kapacitete od ove vrste napada. Estonija, koja je skroz digitalizovala svoj sistem, jedna je od zemlja koja je za svega dvije decenije razvila jedan od najefikasnijih sitema odbrane na ovom polju i mnogima je sada uzor. 

U ovoj zemlji tokom proljeća CCDCOE je pokrenuo najveću svjetsku vježbu odbrane od sajber napada. U njoj je učestvovalo više od 3 000 ljudi iz 38 zemalja, među kojima su bile i zemlje koje nijesu NATO članice. Dva tima, raspoređena u dvije boje, ratovala su na sajber bojnom polju nekoliko dana.

Ovakva vrsta vježbi održava se svake godine u Talinu kako bi se ojačali sistemi  zemalja ponaosob, ali i samog NATO saveza.

Vježbe uključuju razne vrste simulacije, sajber ratovanja, iznalaženja solucija za odbranu informacionih sistema, te rješavanje problema koji se tiču forenzičkih, pravnih i medijskih izazova. Vježbe služe i da bi se donijele strateške odluke.

Nakon sajber napada na sisteme Vlade Crne Gore, stručnjaci iz estonske eGovernance Academy su više mjeseci pružali ekspertsku pomoć našoj zemlji. Podršku na ovom polju pružaju nam i neke druge članice Evropske unije (EU) i NATO.

Regionalni centar za borbu protiv sajber kriminala i za sajber bezbjednost trebalo bi da ima sjedište u Podgorici, a bivša Vlada Dritana Abazovića najavila je otvaranje tog centra za proljeće 2024. U ovaj projekat uključeno je direktno francusko Ministarstvo za Evropu, ali i nekoliko francuskih univerziteta.

Iskustva Estonije na ovom polju, posebno Centra za izuzetnost u Talinu u kojem je crnogorska stolica još prazna, mogla bi i ovom regionalnom projektu, sa sjedištem u Podgorici, biti od posebne važnosti.

Skupo zdanje u centru Podgorice kupljeno u posljednjim mjesecima Markovićeve Vlade za potrebe Monstata zjapi prazno. Istražitelji sumnjaju da je neko zloupotrijebio službeni položaj

Nemanja Živaljević

Specijalno policijsko odjeljenje (SPO) provjerava sumnjivi ugovor vrijedan skoro devet miliona eura koji je nekadašnja Uprava za imovinu, na čijem je čelu bio Blažo Šaranović, u ljeto 2020. potpisala sa kompanijom Koti nekretnine. Prostor je kupljen, između ostalog, i za potrebe Uprave za statistiku (Monstat) iako ne ispunjava standarde neophodne za tu instituciju, koja je još na staroj adresi.

Nekoliko mjeseci prije nego je prodat državi, krajnji vlasnik tih 5.600 metara kvadratnih u centru Podgorice bila je poznata firma Volvox, uključena u brojne građevinske poslove u zemlji. Pored Monstata, u zdanje koje još stoji prazno trebalo je da se useli i Ministarstvo za ljudska i manjinska prava (MLJMP) i Kancelarija zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore.

Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) saznaje da SPO od ljeta provjerava da li je prilikom ove transakcije zloupotrijebljen službeni položaj. Istražitelji SPO-a tim povodom posjetili su Upravu za katastar i državnu imovinu (UKDI), Monstata i Kancelariju zaštitinika i iz tih institucija preuzeli dokumentaciju o spornom poslu.

Izvori CIN-CG tvrde da se provjerava cjelokupna tenderska dokumentacija koja je prethodila sklapanju višemilionskog aranžmana i da istražitelji sumnjaju da je neko zloupotrijebio službeni položaj.

Iz Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) ni nakon više od dvije sedmice nijesmo dobili odgovore na pitanja da li su pokrenuli postupak, u kojoj je fazi i za koja krivična djela.

Bivši direktor Uprave za imovinu Blažo Šaranović za CIN-CG tvrdi da je tada sklopljen dobar posao za državu, iako je realizovan u vrijeme ekonomske krize uzrokovane pandemijom koronavirusa, u posljednjim mjesecima Vlade Duška Markovića.

"Mislim da je napravljen dobar posao za državu. Da su kupili prostor koji je u tom trenutku bio sigurno povoljan u odnosu na tržišne cijene", kazao je on.

Zgrada ne ispunjava neophodne tehničko-bezbjednosne uslove

No, iako su milionski računi plaćeni, u zgradi nijesu završeni ni unutrašnji radovi, a objekat ne zadovoljava stroge evropske standarde neophodne Monstatu, pa se Uprava za statistiku, kako saznaje CIN-CG, vjerovatno nikada neće ni useliti u nju.

Zgrada ne ispunjava neophodne tehničko-bezbjednosne uslove potrebne za ključnu instituciju za statistiku u državi, koja i dalje funkcioniše u neuslovnim prostorijima koje dijeli sa Privrednim sudom.

Kako nezvanično saznaje CIN-CG, u Upravi za katastar i državnu imovinu smatraju da kupljeni poslovni prostori ne odgovaraju specifikaciji koju je ta ustanova dostavila tadašnjoj Upravi za imovinu. Prema njihovim riječima, nema dovoljno prirodnog osvjetljenja, niti je moguće organizovati kancelarije, a da ne budu "open space" tipa.

Monstat je još 2015. godine tražio od Uprave za imovinu da im se obezbijedi odgovarajući prostor. Zahtjev su obrazložili, između ostalog, i tvrdnjom da im je to neophodno "kako bi obezbijedili uslove za čuvanje ličnih i povjerljivih podataka". Precizirali su da objekat mora da zadovoljava sve tehničko-bezbjednosne standarde EU za institucije ovog tipa.

Uprava za statistiku je tada Upravi za imovinu dostavila analizu kojom je utvrđeno, između ostalog, da je za 200 radnih mjesta u Monstatu neophodno obezbijediti 72 kancelarije na 2.500 metara kvadratnih. Precizirano je i da "kancelarije ne mogu biti karaktera 'open space' zbog rada sa ličnim podacima" i da moraju da imaju "prirodno osvjetljenje". Kasnije, 2018. godine, dopunom analize precizirano je da objekat može imati i do 3.500 kvadrata.

I u izvještajima Evropske komisije (EK) o napretku Crne Gore naglašavana je potreba da se Monstatu obezbijede odgovarajući uslovi za rad.

Sumnjivi tender

Prvi tender raspisan tek 2018. je propao, a onda u junu 2020, u jeku krize koju je izazvala pandemija koronavirusa, Markovićeva Vlada usvaja informaciju Uprave za imovinu o kupovini prostora za Monstat. Ubrzanom procedurom, 26. juna te godine, se raspisuje tender. Njime se traži prostor od 5.600 kvadratnih metara, a procijenjena vrijednost može biti do devet miliona eura.

Ranijim tenderom za novu zgradu Monstata tražen je znatno manji i mnogo jeftiniji prostor: 2.000 kvadrata, bez tehničkih prostorija i garaža, vrijednosti do 3.300.000 eura. Dakle, gotovo tri puta manje novca nego u tenderu iz 2020.

Zanimljivo je da se u tekstu o pokretanju postupka javne nabavke 2020. naglašava da bi posao za potrebe Monstata trebalo brzo sklopiti: "Zbog neophodnosti rješavanja pitanja smještaja za potrebe Uprave za statistiku i prilagođavanja objekta njihovim potrebama najkasnije do kraja budžetske godine...".

Manje od dvije sedmice nakon objave tendera, napravljene su izmjene u dokumentaciji. Dodatno se precizira da je potreban prostor od 5.600 do 6.000 kvadratnih metara "sa zemljištem ispod objekta". Da "dio poslovnih prostora namijenjen za kancelarijsko poslovanje mora biti u tzv. 'sivoj fazi", te da on iznosi od 4.300 do 4.600 metara kvadratnih neto, a garažni i tehnički prostor 1.300 – 1.400 kvadrata (sa minimum 75 parking mjesta). Čak od prodavca "nije zahtijevano da se dostavi upotrebna dozvola s obzirom da je u pitanju prostor u 'sivoj fazi".

Na tako izmijenjeni tender su se javile dvije kompanije – The Old bakery Budva i Koti nekretnine. Obje povezane sa firmom Volvox.

Firme The Old bakery Budva koja je dio grupacije Volvox ponudila je za devet miliona eura objekat na Pobrežju u Podgorici, ali nije dostavila tenderskim pravilima tražena dokumenta: dokaz da ispunjava sve poreske obaveze prema državi; dokaz o vlasništvu; garanciju... Zato je njihova ponuda proglašena neispravnom.

Drugu ponudu dostavila je kompanija Koti nekretnine koja se do 13. maja 2020. godine zvala Poslovni centar Volvox. Ponudila je baš ono što se traži, kao da je tender pisan za njih: dio zgrade koja ima 4 313 kvadrata poslovnog prostora i 1.303 kvadrata garažnog i prostora za tehničke prostorije sa 80 parking mjesta. U tom trenutku zgrada nije imala upotrebnu dozvolu i bila je u "sivoj fazi". Dakle, osim prostornih kapaciteta, tenderskim zahtjevima su odgovarali i tehnički uslovi, pa je ponuda kompanije Koti nekretnine, vrijedna 8.735.100 eura prihvaćena mjesec dana nakon što je konkurs raspisan - 27. jula 2020.

Stručnjaci za javne nabavke koje je kontaktirao CIN-CG ističu da je tender morao biti poništen, jer su u toku procesa značajno mijenjani uslovi.

"Javni poziv tadašnje Uprave za imovinu, nedugo nakon objave, drastično je promijenjen, što je po tadašnjem Zakonu o javnim nabavkama predstavljalo osnov za obustavu kompletnog procesa i raspisivanje novog tendera", ocjenjuje Lazar Grdinić iz Istraživačkog centra Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS).

"Pored toga, tehnička specifikacija prostora koji je država planirala da otkupi prilagođena je upravo karakteristikama zgrade koja je kasnije kupljena, i to se analizom ponude kompanije Koti nekretnine i pokazalo", kaže Grdinić.

Šaranović tvrdi da posao nije namješten

Tadašnji direktor Uprave za imovinu Blažo Šaranović za CIN-CG kaže da nije tačno da je promjena na tenderu odgovarala kompaniji koja je dobila posao. Tvrdi da je u prvom tekstu tenderska komisija napravila grešku, koja je ubrzo ispravljena i da je sve urađeno u skladu sa zakonom.

"U pitanju je bila tehnička greška tenderske komisije koja je u dokumentaciju stavila 'sa sistemom ključ u ruke'. Ispoštovana je i zakonska procedura u kom roku se može mijenjati tenderska dokumentacija. Izmijenjena je u tom dijelu da se traži objekat u sivoj zoni", pojašnjava Šaranović.

Grdinić, sa druge strane, ukazuje na još jedan sporni momenat u cijelom procesu. Tvrdi da je drugi učesnik na tenderu – firma The Old Bakery morala da bude svjesna proceduralnih propusta, koje je učinila prilikom podnošenja dokumentacije.

"Ta firma je jasno, kroz kompleksnu osnivačku strukturu, povezana sa pobjednikom na tenderu, a obje firme su u mreži kompanija povezanih sa firmom i vlasnicima Novog Volvoxa. Sve navedeno jasno ukazuje da je kompletan proces bio osmišljen i pažljivo isplaniran", tvrdi Grdinić.

Šaranović i ove tvrdnje negira. Kaže je da je sve urađeno po propisima, odbacivši da je bilo kome namješten posao.

"Nema to nikakve veze. Ne može biti namješten, jer je u pitanju bio otvoreni postupak", naglašava za CIN-CG bivši direktor Uprave za imovinu.

Na kraju je taj postupak finalizovan, tako što je plaćen iz tri rate, od kojih je prvu ratu platila Vlada Duška Markovića 2020, a druge dvije nove vlasti, posljednju ratu 2022.

Sagovornik iz Uprave za katastar i državnu imovinu dodaje da kupljeni prostor nije funkcionalan i da ga je teško preurediti u operativan prostor. Zgrada ima ukupno 11 etaža od kojih je pet podrumskih, gdje je smješten parking prostor. Da bi se taj parking mogao koristiti neophodna je upotreba dva teretna lifta za automobile, što naš sagovornik problematizuje zbog nemogućnosti da zaposleni za kratko vrijeme parkiraju svoja vozila.

Pare potrošene usred krize izazvane pandemijom

Postupak kupovine zgrade za Monstat počeo je da se sprovodi u zemlji koja je dan ranije proglasila nove restriktivne mjere zbog koronavirusa i koja je ekonomski bila uzdrmana. Ali to nije spriječilo Markovićevu Vladu da uloži ogromni novac u zgradu koja ne ispunjava elementare uslove neophodne Monstatu.

U MANS-a smatraju da je zbog ugovorenog posla moralo da reaguje Tužilaštvo.

Grdinić pojašnjava da čak i ako bi Tužilaštvo reagovalo povodom kupovine poslovnih prostora da bi osumnjičene moglo da tereti samo za zloupotrebu službenog položaja, jer u Krivičnom zakoniku, kada je obavljen taj posao, nije postojalo krivično djelo zloupotreba u vezi sa javnom nabavkom.

Tužilaštvo je, dodaje Grdinić, svakako raspolagalo sa dovoljno dokaza da po službenoj dužnosti otvori istragu i jasno locira odgovorne.

"Za to što je Uprava za imovinu, za vrijeme ekonomske krize izazvane tadašnjom pandemijom, kupila zgradu za čak 8,7 miliona eura – koja zjapi prazna tri i po godine, i za koju će biti potrebna dodatna izdvajanja da bi se osposobila i u neko skorije vrijeme stavila u funkciju", podsjeća Grdinić.

Prema saznanjima CIN-CG, u taj će se prostor na kraju useliti jedino Ministarstvo pravde (MP), za koje se trenutno adaptira dio objekta.

Država kupila zgradu, ne i zemljište ispod nje

Zanimljivo da u listu nepokretnosti za kupljenu zgradu u centru Podgorice i dalje piše da je u vlasništvu kompanija Koti nekretnine.

Iz Kancelarije zaštitnice imovinsko-pravnih interesa Crne Gore pojašnjavaju da je Uprava za imovinu 2020. godine dala skoro devet miliona eura samo za objekat, ali ne i za zemljište.

Tako da ispada da je država Crna Gora vlasnik izgrađenih poslovnih prostora, a Koti nekretnine vlasnik zemljišta na kom se zgrada nalazi.

Zbog promjena na svjetskom tržištu i smanjivanja proizvodnje heroina u Avganistanu, sve je više novih psihoaktvnih supstanci, koje nastaju po laboratorijama gotovo svakodnevno, a mogu imati opasne posljedice. Crna Gora treba da bude spremna da se bori protiv novih droga, a predoziranja su ozbiljan problem

Andrea PERIŠIĆ
Tijana LEKIĆ

 ,,U Crnoj Gori se nove sintetičke droge prodaju pod drugim imenom, tako da je osoba često u zabludi da konzumira neke njoj poznate supstance“, kaže za Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) momak koji je već nekoliko godina u procesu oporavka od upotrebe droga, a sada se aktivno bori sa ovim problemom i nastoji da pomogne zajednici. 

Prema njegovim riječima, nove psihoaktivne supstance (NPS) u Crnu Goru za sada slabije dolaze, ali ih ima. Radi se o drogama čiji je hemijski sastav izmijenjen, tako da oponašaju efekte onih čije je korišćenje ilegalno, kao što su herion, kokain, marihuana… Osobe koje koriste droge (OKD) mogu biti izložene većem riziku od štetnih zdravstvenih ishoda zbog novih supstanci. Zbog nekad i nesvjesnog konzumiranja supstanci sa većom potentnošću ili mješavine supstanci posljedice mogu biti opasne - trovanje i smrt. 

Pa ipak, NPS mogu postati ozbiljan problem, ukoliko država ne prepozna opasnost i ne uvede mjere u odnosu na posljedice do kojih može doći ukoliko ovo pitanje ostane neriješeno.

Svjetsko crno tržište droga se razvija i mijenja, a do ekspanzije ovih supstanci došlo je i zbog odluke vlasti u Kabulu iz 2022. godine da drastično smanje proizvodnju maka u Avganistanu. Pored toga je i rat u Ukrajini, kako se navodi u Svjetskom izvještaju o drogama (SID) za 2023. godinu, koji radi Kancelarija Ujedinjenih nacija za droge i kriminal (UNODC), poremetio rute trgovine heroinom i kokainom.  

Prema ranijem istraživanju UNODC-a, Avganistan je 2020. godine proizvodio čak do 85 odsto opijuma u svijetu, snabdijevajući oko 25 miliona osoba koje koriste droge globalno, što je 80 odsto svih onih koji koriste heroin i druge opijate. 

Kako je većina heroina koji se konzumirao u Evropi poticala od opijumskog maka koji se uzgajao u Avganistanu, Evropa, upozoravaju stručnjaci, mora biti spremna na moguće posljedice zabrane uzgoja opijumskog maka i ekspanziju novih supstanci. 

,,Prethodna kratkotrajna zabrana proizvodnje opijuma u Avganistanu dovela je do nestašica heroina u Evropi, što je u nekim zemljama bilo povezano s dugoročnim promjenama obrazaca konzumacije opioida”, kaže za CIN-CG psihološkinja Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZ) Tatijana Đurišić. 

Ove nove droge, ističe Đurišić, globalni su problem. Zakonska regulativa, registri, sistemi podrške, kao ni međunarodna kontrola nijesu dovoljno učinkoviti da isprate trendove, pa se neke nove psihoaktivne supstance legalno proizvode i koriste u brojnim zemljama. 

Crna Gora se još bori sa starim problemima i kod nas za sada ne postoje mehanizmi kojim se upotreba novih droga može prvo detektovati, a potom i regulisati. 

Nova psihoaktivna supstanca se, prema godišnjim svjetskim izvještajima o drogama UNODC, pojavljuje na tržištu gotovo svake nedjelje. U 2021. su, putem Evropskog sistema ranog upozoravanja (EWS) prvi put izvijestili o 52 nove droge, a ukupan broj NPS koje je tada pratio Evropski centar za monitoring droga i bolesti zavisnosti (EMCDDA) bio je 880.

Jedna od mogućih posljedica manjka dostupnosti heroina, navodi još Đurišić, mogla bi biti povećanje potražnje za sintetskim opioidima, kao i potražnja za liječenjem problema povezanih sa opioidima.  

Više od 60 odsto pacijenata koji primaju terapiju opioidnim agonistima sada ima 40 ili više godina, navodi još Đurišić, dok je manje od 10 odsto mlađe od 30 godina. ,,To znači da usluge moraju odgovoriti na složen skup potreba za zdravstvenom njegom u populaciji koja postaje sve ranjivija”, ističe Đurišić.  

U Crnoj Gori se već godinama koriste droge koje zvanično nijesu registrovane, jer samo Forenzički centar može da analizira sastav supstanci i sve dok on ne objavi da je u okviru analiza pronađena neka nova supstanca, ona zvanično i ne postoji u Crnoj Gori. CIN-CG je pisao o ovom problemu. Test na droge i iz urina u našoj zemlji može da pokaže prisustvo oko 10 supstanci – marihuane, benzodizepina, amfetamina, metilenedioksimetamfetamina, barbiturata, metamfetamina, metadona, kokaina, opijata, tricikličnih antidepresiva. Nove supstance se ne mogu detektovati na taj način kod nas, pa se može održavati zabluda da neko ne koristi droge.

,,Na sreću, Crna Gora još nije zemlja gdje su ove supstance dostupne u velikim količinama, već se povremeno pojave na tržištu. Da bi neka država bila ‘spremna’ na dolazak NPS, mora da ima potpuno razvijen i efikasan sistem ranog prepoznavanja i upozoravanja, koji uključuje sve one organizacije i institucije koje u ovoj oblasti djeluju, odnosno kvalitetnu i pravovremenu međuinstitucionalnu saradnju i komunikaciju”, kaze za CIN-CG Marija Mijović iz NVO Juventas, koji godinama pomaže OKD kroz Program direktne podrške osobama u riziku od socijalne isključenosti i socijalno isključenima pruža usluge osobama koje koriste droge.. 

Prema njenim riječima, ovaj sistem postoji u Crnoj Gori, ali nije dovoljno funkcionalan. ,,On ima za cilj da prilikom dolaska neke NPS kod nas, alarmira sve uključene subjekte kako bi se adekvatno odgovorilo, prilagodili servisi koji se pružaju, kao i informacije koje se daju direktno osobama koje koriste droge, ali i široj javnosti. U Crnoj Gori to nije slučaj”. 

Mijović upozorava da se na tome mora raditi, “budući da su NPS prisutne u državama regiona, pa je pitanje vremena kada neka od njih može doći i u Crnu Goru”. 

Do objavljivanja ovog teksta CIN-CG nije uspio da dobije odgovore od Ministarstva zdravlja na brojna pitanja vezana za ovaj problem. 

NPS značajan izazov za javno zdravlje 

Đurišić upozorava da su nove psihoaktivne supstance i globalni izazov za javno zdravlje. ,,Sve je više sintetskih droga, pojavljuju se nove supstance i proizvodne prakse na tržištu droga, a mnoge štetne posljedice konzumacije droge pogoršane su interakcijama droga koje se svjesno ili nesvjesno konzumiraju zajedno. Tržište danas karakteriše dostupnost šireg spektra droga, koje su često visokog stepena potentnosti ili čistoće“. 

Evropa je, kako još ističe ona, i dalje važno proizvodno područje za neke supstance, posebno sintetičke droge i kanabis. ,,Potrošači su izloženi većem broju psihoaktivnih supstanci, a između ostalog i novim sintetskim drogama za koje je znanje o zdravstvenim rizicima često ograničeno”. 

Crna Gora ne vodi statistiku o broju preminulih usljed predoziranja. CIN-CG je i o tome pisao. Samo u posljednjih mjesec dana, prema podacima NVO Juventas, od predoziranja su preminule najmanje četiri osobe. Precizni podaci bili bi značajni za razumijevanje razmjera problema i za uspostavljanje kvalitetnijih sistema podrške. 

Đurišić i navodi i da postoje naznake da su dostupnost i proizvodnja sintetskih katinona u porastu u Evropi. Radi se o zamjenama za droge kao što su amfetamin i MDMA. Ti katinoni su sve dostupniji u ovom dijelu svijeta i mogli bi imati sve veću ulogu na tržištu.

I aktuelni problemi sa drogama u Sjevernoj Americi primjer su kako promjene u dostupnosti i upotrebe opioida mogu imati užasne posljedice. Potentni derivati fentanila u velikoj mjeri istisnuli su opioide koji se izdaju na recept i heroin i tako postali glavni uzrok epidemije smrtnih slučajeva izazvanih opioidima. 

Crna Gora je, ističe Mijović, država koja se nalazi na tranzitnoj ruti trgovine drogama, te su supstance kao što su heroin i kokain izuzetno zastupljene. ,,Može doći do upliva drugih supstanci na tržište droga, kao što su sintetičke droge, koje bi potencijalno mogle biti dostupnije, potentnije i mogle bi se pronaći po povoljnijoj cijeni u odnosu na ono što je u ovom trenutku na tržištu dostupno. To znači da servisi koji se pružaju treba da budu prilagođeni situaciji na tržištu i potrebama osoba koje koriste droge”, kaže ona. 

Sve raznolikiji i opasniji proizvodi od kanabisa

Mala količina novih droga često je dovoljna za pripremu velikog broja uobičajenih doza. To može povećati rizik od trovanja. 

Đurišić kaže da su na evropskom kontinentu sve raznolikiji i proizvodi od kanabisa, kao i da se kontinuirano otkrivaju novi sintetski kanabinoidi u biljnom materijalu. Izgledaju kao prirodni kanabis i konzumentima koji ne sumnjaju u ono što kupuju mogu se lažno prodavati kao kanabis.

,,Pojedini sintetski kanabinoidi izuzetno su potentni i povezani sa predoziranjima sa smrtnim ishodom ili bez smrtnog ishoda”, navodi Đurišić. 

Raznolikost na tržištu kanabisa dodatno se povećala u maju 2022. kada je utvrđeno da je prvi polusintetski kanabinoid, heksahidrokanabinol (HHC), dostupan u Evropi. HHC je hemijski sličan kanabisu i uglavnom ima identinčne učinke. Međutim, ni farmakologija ni toksikologija HHC-a kod ljudi nijesu detaljno ispitane. Tokom 2022. HHC se prodavao kao “legalna” alternativa kanabisu, u e-cigaretama i prehrambenim proizvodima. 

,,Nakon njegove pojave otkriveni su i drugi polusintetski kanabinoidi, što upućuje na činjenicu da postoji komercijalni interes na tom području. Novitet ovih oblika kanabisa i nedostatak empirijskih dokaza znače da postoji znatna neizvjesnost u pogledu mogućeg učinka tih supstanci na zdravlje”, upozorava Đurišić.

Posljednja nacionalna strategija za borbu protiv droga rađena prije deceniju 

I dok se sve ovo dešava, Crna Gora još nema ni novu Nacionalnu strategiju za borbu protiv droga. Posljednja je rađena 2013. godine. 

U odnosu na vrijeme kada je prethodna strategija pisana, Mijović ističe da ima pomaka kada je koordinacija nadležnih institucija i civilnog sektora u pitanju, ali da ona svakako još nije na zadovoljavajućem nivou. ,,Ne postoje mehanizmi niti procedure koje su obavezujuće, a dobar dio komunikacije svodi se na lična poznanstva i aktivnosti posvećenih pojedinaca u ovoj oblasti. Buduća strategija bi svakako trebalo da sadrži i određene preporuke o izradi protokola, određenih mehanizama i procedura djelovanja, kako bi se na sistemskom nivou koordinacija među subjektima na polju politika o drogama lakše uspostavila i bila svrsishodna”. 

Strategija je predviđala obezbjeđivanje uslova za dalju edukaciju u oblasti bolesti zavisnosti i rehabilitacije, kao i izgradnju kapaciteta za stručnjake koji rade u oblasti liječenja osoba koje koriste droge, na svim nivoima zdravstvene i socijalne zaštite. 

U strategiji je još pisalo i da treba detaljno definisati zadatke izabranog doktora u liječenju OKD i izraditi stručne protokole na nivou primarne zdravstvene zaštite. 

Mijović ističe da, prema saznanjima NVO Juventas, ovakvi protokoli ne postoje. ,,Osobe koje koriste drogu čak percepiraju da najveći stepen stigme doživljavaju u okviru zdrastvenog sistema, što su pokazala naša ranija istraživanja. Ova ideja zahtijeva uspostavljanje jasnog standardizovanog sistema rada i protokola, kao i unapređenje znanja u okviru primarne zdravstvene zaštite o radu sa osobama koje koriste droge”. 

Ipak, iako Crna Gora kasni u tome da isprati trendove, Đurišić smatra da je povoljna okolnost ta što naša država ima mogućnost da uči na iskustvima drugih država koje su se sa ovim problemom, nažalost, već suočile. 

Osobe koje koriste droge rijetko prioritet donosiocima odluka

U Nacionalnoj strategiji za borbu protiv droga za period od 2013. do 2020. godine, navodi se da treba ojačanti kapacitete za uspostavljanje registra i sistema izvještavanja o drogama. Registar je uspostavljen, ali podaci nijesu sveobuhvatni i ne predstavljaju realno stanje u državi, kaže Mijović.

Prema podacima iz Registra u 2022. godini prvi zahtjev za liječenje od bolesti zavisnosti od opioida uputilo je 76 osoba, od kanabisa pet, a od kokaina tri. Prethodno je na tretmanu liječenja od upotrebe opoida bilo 79 osoba, a od kokaina i kanabisa po jedna. Nije bilo osoba koje su se prvi put javile za liječenje od drugih stimulansa, hipnotika i sedative, halucinogena i isparljivih susptanci. Najviše onih koji su se prvi put javili za liječenje od upotrebe opioida u periodu od 2016. do 2022. bilo je u 2020. godini – njih 198. 

Ovi podaci ne odslikavaju realno stanje, niti se na osnovu njih mogu donijeti zaključci o trendovima upotrebe droga u Crnoj Gori. 

Đurišić, koja je inače i voditeljka Registra, objašnjava da je broj prijavljenih potražilaca tretmana u evidenciji nizak iz godine u godinu, što ne odgovara realnosti. 

Osobe koje koriste droge rijetko su prioritet donosiocima odluka u našoj zemlji, kaže još Mijović. 

,,Neophodno je jačati dostupnost servisa i usluga, posebno u ruralnim područjima gdje je stepen stigme veći, obezbjediti bolji pristup uslugama ženama koje koriste droge i stvoriti uslove za uvođenje usluga i servisa podrške za mlade osobe koje koriste droge. Posebno za maloljetne osobe za koje trenutno usluge izostaju…”

Spisak koraka za unapređenje položaja osoba koje koriste droge je dug, a državne institucije bi, zbog svega što se dešava na tržištu droga u Crnoj Gori, ali i svijetu, morale da se probude i shvate ozbiljnost problema, da ne bismo nespremno dočekali izazove koje nose pojave novih supstanci. 

Neophodne promjene u vođenju Registra

Proces vođenja i funkcionisanja Registra droga, kaže Đurišić, pokazao se veoma izazovnim iz više razloga. 

Među najznačajnijima su nedovoljna svjest o zakonskoj obavezi slanja prijava u registar od strane većine pružalaca podataka (novo osoblje u zdravstvenim ustanovama ne biva upoznato o zakonskoj obavezi izvještavanja u Registar od strane nadležnih), nedostatak jasnih i efikasnih mehanizama kontrole i primjene zakonskih posljedica u slučajevima nepoštovanja ove obaveze, kao i nemogućnost identifikacije svih zahtjeva za tretmanom u izvještajnoj godini (najčešće, zdravstvene ustanove klijentov obrazac za prijavu će, ukoliko ga pošalju uopšte, poslati samo jednom, bez obaveznog ažuriranja prijave u novoj kalendarskoj godini). 

Pored ovih, tu je i problem zastarelosti softvera registra i zakonodavstva koje se na njega odnosi, nezadovoljavajućeg kvaliteta podnešenih prijava u određenom broju slučajeva, kao i značajne preopterećenosti pojedinih centara i doktora koji učestvuju u tretmanu osoba koje koriste droge (OKD), posebno onih u institucijama koje su ujedno i najveći izvori podataka. 

Poteškoće predstavlja i činjenica da registar trenutno pokrivaju samo javne zdravstvene ustanove. Pored ovog, mnogi pacijenti nijesu voljni da budu prijavljeni u registar. Osim što je i dalje razlog za veliku diskriminaciju, upotreba droge je i zakonom kažnjiva aktivnost.

Podgorica, PR pres servis – Država treba da izdvoji sredstva za izgradnju prvog specijalizovanog skloništa za žrtve dječijih ugovorenih brakova, da napravi socijalni plan za zapošljavanje odraslih lica iz romske i egipćanske zajednice, koja su elementarno pismena, kao i da olakša procedure za dobijanje ličnih dokumenata.

To je saopšteno na pres konferenciji, koju je organizovao Centar za romske inicijative u partnerstvu sa Centrom za istraživačko novinarstvo, a povodom predstavljanja rezultata dvogodišnjeg projekta „RE zajednica: zdravstvo, obrazovanje, zapošljavanje i socijalna prava“, koji je finansirala Evropska unija, a kofinanisralo Ministarstva javne uprave digitalnog društva i medija. 

Psihološkinja Centra za romske inicijative i projekt asistentkinja, Jovana Knežević, kazala je da su kroz projekat obuhvaćene 283 osobe, od čega 40 predstavnika relevantnih institucija i 243 predstavnika Roma i Egipćana.

“40 predstavnika relevantnih institucija prošlo je akreditovanu obuku Program osnovne obuke stručnih radnika, stručnih saradnika i članova i članica multidisciplinarnih timova za prevenciju i suzbijanje dječijih ugovorenih brakova. Učesnici su bliže upoznati sa problematikom dječijih ugovorenih brakova, načinima egzistencije kada je u pitanju romska i egipćanska zajednica”, saopštila je Knežević.

Učesnici su naveli da je obuka puna praktičnih primjera što je, kako je rekla, pomoglo da steknu uvid u realno stanje u praksi i lakše prepoznaju rizike za sklapanje dječijeg ugovorenog braka.

Dodala je da je 40 predstavnika institucija, nakon završene obuke, steklo uslove za dodjelu sertifikata koje izdaje Zavod za socijalnu i dječiju zaštitu.

“153 pripadnika romske i egipćanske zajednice iz Nikšića, Podgorice i Berana, od čega 94 žene i 59 muškaraca imali su priliku da sa predstavnicima relevantnih institucija, a u sklopu šest radionica, razgovaraju o posljedicama dječijeg ugovorenog braka, nasilju u porodici, rizicima prosjačenja, stambenim pitanjima, materijalnim davanjima i načinima sankcionisanja pomenutih problema”, rekla je Knežević.

Istakla je da je 90 predstavnika romske i egipćanske zajednice iz Nikšića, Podgorice i Berana, kroz šest radionica i tokom promocije tri video zapisa, shvatilo važnost zapošljavanja, prijavljivanja dječijih ugovorenih brakova i nasilja u porodici.

 “Tokom implementacije projekta, od 2022. godine do danas, organizacija je identifikovala i prema nadležnima procesuirala 19 slučajeva dječijeg uovorenog braka i pružila više od 70 usluga u svojstvu povjerljivog lica, dok je ove godine identifikovano devet slučajeva dječijeg ugovorenog braka, tri slučaja prosjačenja, tri slučaja navođenja na prostituciju i seksualnu ekspoataciju od kojih je jedan dječak”, rekla je Knežević.

Dodala je da su za vrijeme trajanja projekta identifikovana 22 slučaja nasilja u porodici i porodičnoj zajednici i pruženo više od 60 različitih usluga.

“Romi i Egipćani, nakon što su izbjegli sa Kosova još davne 1999. godine suočavaju se sa administrativnim procedurama koje otežavaju, ili onemogućavaju rješavanje njihovog statusa u svojstvu stranaca ili regulisanje pitanja državljanstva”, pojasnila je Knežević.

Prema njenim riječima odredbama Zakona o strancima, pripadnici romske i egipćanske zajednice su kao stranci obavezni da posjeduju novčana sredstva u iznosu od najmanje 10 eura po osobi za svaki dan zahtjevanog boravka, odnosno 3.600 eura godišnje.

“Značajan problem je i taj što veliki broj pripadnika romske i egipćanske zajednice ne ostvaruje skoro nikakvu zdravstvenu zaštitu, ili to čini u privatnim zdravstvenim ustanovama, kada ima novac. I dalje je veliki broj nezaposlenih lica. Stambene jedinice u kojima žive pripadnici RE zajednice su u veoma lošem stanju, a djeca su u stalnom riziku od saobraćajnih nesreća, zbog nepostojanja usporivača brzine”, navela je Knežević.

Izvršna koordinatorka Centra za romske inicijative i koordinatorka projekta Fana Delija, rekla je da, kada je u pitanju procesuiranje slučajeva dječijeg ugovorenig braka, zajednica smatra da je potrebno obostrano kažnjavati roditelje, kao i članove starog vijeća.

“Država treba da obezbijedi podršku ženskim romskim i egipćanskim aktivistkinjama kako bi se preventivno djelovalo u suzbijanju nasilja u porodici i dječijih ugovorenih brakova. Ono što smatramo da je veoma značajno je da država isplanira sredstva za narednu godinu u iznosu od 180 hiljada eura za izgradnju prvog specijalizovanog skloništa za žrtve dječijeg ugovorenog braka, kako bi omogućili da romske i egipćanske djevojčice znaju da ih država štiti i da nisu zaboravljene”, poručila je Delija.

Smatra da država treba da omogući jednostavan pristup kada su u pitanju lična dokumenta, kao i da se jača saradnja sa zemljama porijekla.

“Neophodno je da država oslobodi pripadnike/ce zajednice od troškova koji su neophodni za prikupljanje dokumentacije. Takođe, potrebno je informisati širu zajednicu na koji način omogućiti da medijatori budu spona između lica koja ne posjeduju dokumenta i institucija, kako bi se što brže i adekvatnije regulisao pravni status”, rekla je Delija.

Smatra da Vlada treba da napravi socijalni plan za zapošljavanje odraslih lica iz romske i egipćanske zajednice, koja su elementarno pismena i bez mogućnosti sticanja kvalifikacija.

“Treba edukovati zdravstvene službenike u dijelu senziblizacije prilikom pružanja zdravstvene zaštite pripadnicama i pripadnicima romske i egipćanske zajednice. Neophodno je da se izdaju privremene zdravstvene legitimacije, koje bi omogućile romskoj i egipćanskoj populaciji da imaju jednak pristup kada je u pitanju zdravstvena zaštita. Nažalost, ove godine smo imali dva smrtna ishoda, samo zato što osobe nisu imale zdravstvenu zaštitu”, rekla je Delija.

Poručila je i da je potrebno urediti infrastrukturu romskih nasilja, posebno kada je riječ o osvjetljenju, kanalizaciji, struju, legalizaciji objekata, stajalištima za autobuse.

(www.prcentar.me)

Estonija je u potpunosti digitalizovala svoj sistem, pa je često nazivaju i E-stonija, i po tome prednjači u Evropskoj uniji. Pretekla je mnoge uzore iz skandinavskih zemalja. 

Iako je prošlo samo nešto malo više od tri decenije, otkada je povratila svoju samostalnost nakon raspada Sovjetskog Saveza, zemlja bilježi u brojnim oblastima fantastične uspjehe. Zahvaljujući reformama i digitalnoj transformaciji već godinama su estonski učenici na PISA testovima u samom vrhu svijetske liste, a prošle su godine bili prvi u Evropi. 

Tako je Estonija pretekla svoju „učiteljicu“ Finsku, koja je dugo važila za predvodnicu i u oblasti obrazovanja i digtalizacije, a pomogala je Estniju i u njenim prvim koracima ka sveobuhvatnim reformama nakon povratka samostalnosti, prije nešto više od tri decenije. Tačno je da je od Finske mnoge modele Estonija preuzela, ali ih je stalno unapređivala i podizala na viši nivo.

Sve poslove sa državnom administracijom građani rade putem interneta: od prijave novorođenog djeteta, do zahtjeva za socijalnu pomoć, sklapanje braka, ostvarenje penzija, naknade za nezaposlenost... Jedino se za razvod traži fizičko prisustvo, zbog nekih tehničkih pitanja. Sva dokumenta su elektronska.

Digitalizacija je Estoniji donijela ogromne uštede, nema dugih redova pred državnim uredima, čuvanja dokumentacije u papirnim arhivama, a pošto su sve službe centralizovane nema preklapanja poslova i sve je mnogo efikasnije. 

Od digitalizacije imaju koristi i građani drugih zemalja, koji mogu dobiti e-državljanstvo i nakon toga onlajn otvoriti kompaniju u ovoj državi, a da nikada fizički ne dođu u nju.

„Samo u prošloj godini Estonija je od digitalnog državljanstva i kompanija koje su otvorili stranci, imala preko 220 miliona eura prihoda“, rekli su iz Digital Estonija brifing centra novinarima iz Crne Gore i Makedonije.

Digitalno e-državljanstvo, prvi korak za otvaranje firmi u ovoj zemlji, dobija se brzo nakon bezbjednosnih provjera, a za registraciju kompanije potrebno je samo nekoliko sati. Tom se kompanijom može upravljati sa bilo koje lokacije na svijetu, dokumenta se potpisuju digitalno, ugovori se sklapaju onlajn, a automatski je omogućeno i otvaranje bankovnog računa u bankama na teritoriji Estonije, kojim se takođe upravlja onlajn. Svaki e-državljanin ima svoju smart ID karticu koja omogućava poslovanje.

E-državljanstvo, naravno, ne omogućava da postanete državljanin ove zemlje, ali ruši biznis barijere i omogućava strancima da posluju bez problema i zato je ova država idealna za otvaranje start-up kompanija.