Pojedine opštine bez skenera koji se može kupiti za 300 hiljada eura Država bi već sada morala da se priprema za eventualni treći talas i kupuje maske, rukavice, gradi laboratorije, upozoravaju sagovornici “Vijesti” iz zdravstvenog sektora

Nova Vlada, na čelu sa Zdravkom Krivokapićem, uporno odbija da odgovori na pitanja o tome koliko novca se nalazi na računu otvorenom za donacije građana i kompanija tokom pandemije kovid-19, koliko je potrošeno i u koje svrhe.

Iako je iz Vlade nezvanično saopšteno da će ovaj podračun Generalnog sekretarijata na kojem se nalazilo oko pet miliona da bude preusmjeren Ministarstvu zdravlja za potrebe zdravstvenog sistema, “Vijesti“ sedmicama ne mogu da dobiju odgovor o tome da li ih i na koji način obavezuje odluka bivšeg režima da novac iskoriste za gradnju Infektivne klinike u Podgorici.

“Vijesti“ su više puta dostavile pitanja Generalnom sekretarijatu Vlade, o tome koliko je novca na računu za donacije, koliko je utrošeno i za šta, da li ih i na koji način obavezuje odluka bivše Vlade da se gradi klinika. Te zašto, u suprotnom, sredstva do sada nisu preusmjerena javnom zdravstvenom sistemu. Posljednji dopis “Vijesti“ upućen je 29. juna, sa molbom da obavijeste hoće li će poslati odgovor, ili će javnost i dalje ostati uskraćena za informacije o računu kojim raspolaže Vlada. Ni na ovaj mejl, do danas, nema odgovora.

Prema posljednjim zvaničnim podacima, na podračunu Generalnog sekretarijata Vlade na dan 31. decembar 2020. godine nalazilo se 5.094.970,99 eura i 75.971,72 američkih dolara. To je za 10.350 eura više u odnosu na sumu koju je 4. decembra na računu ostavila bivša vlada, kada je rasformirala Nacionalno koordinaciono tijelo (NKT) za zarazne bolesti.

Na račun NKT tokom devet mjeseci pandemije uplaćeno je 8.153.890,12 eura i 75.971,72 dolara donacija, a potrošeno je 3.069.269,13 eura, uglavnom za nabavku medicinske zaštitne opreme i respiratora, te rekonstrukciju pojedinih bolnica.

Vlada Duška Markovića objavljivala je izvještaje o potrošnji novca, ali je i odlučila da preostalih oko pet miliona eura namijeni za izgradnju klinike za infektivne bolesti, s obzirom da je postojeća stara decenijama i neuslovna. Oni se nisu obazirali na to što su zdravstvene ustanove tokom tehničkog mandata ostale bez medicinskih sredstava i vakcina protiv gripa i molile ih za novac za hitnu nabavku.

Dok nova Vlada ćuti o računu za pomoć na kojem se navodno nalaze milioni eura, građani pojedinih opština i zdravstvene ustanove nemaju na raspolaganju osnovne dijagnostičke aparate. Tako stanovnici Pljevalja, ali i Herceg Novog, mjesecima ne mogu da se podvrgnu snimanju skenerom u svojoj opštini. Bez obzira na to da li su imali kovid-19 ili ne, da li im je potreban snimak grudnog koša kako bi se utvrdilo postoji li infekcija pluća, proširenje krvnih sudova, tumor, ali i drugih organa - mozga, jetre, pankreasa, srca, kičme, krvnih sudova...

Država je, zahvaljujući donacijama građana, za potrebe zdravstvenog sistema do sada mogla da nabavi petnaestak ovakvih aparata, jer se prosječan skener može kupiti za 300.000 do 350.000 eura.

Iako je epidemiološka situacija sada povoljnija i imamo oko 300 oboljelih, sagovornici “Vijesti“ tvrde da nadležni već sada treba da razmišljaju o nabavci zaštitne opreme za novi talas koronavirusa koji se u Evropi najavljuje na jesen.

Donacije namjenski trošene u Nikšiću, Berane i Bar bez odgovora

Direktor Opšte bolnice Nikšić Marko Mitrović potvrdio je “Vijestima“ da je 18. avgusta prošle godine toj ustanovi, inače kovid centru, sa računa NKT uplaćeno 400.000 eura po zaključku bivše vlade.

Mitrović je odgovorio da je novac namijenjen za rekonstrukciju odjeljenja pedijatrije, ali i medicinske aparate. Pojasnio je da je za nabavku ultrazvučnog kolor dopler aparata i sedam pacijent monitora za praćenje vitalnih funkcija potrošeno 67.096,92 eura. To se vidi i iz ugovora dostupnih na sajtu Direktorata za politiku javnih nabavki, koje je bolnica potpisala sa kompanijama “Urion“ i “Farmalab“.

Mitrović je rekao da će preostali novac da bude namjenski utrošen nakon sprovođenja otvorenog postupka za radove na rekonstrukciji Odjeljenja pedijatrije, na osnovu urađenog Glavnog projekta.

Ministarka zdravlja Jelena Borovinić Bojović krajem aprila u Skupštini je kazala da je 1,2 miliona eura sa računa nekadašnjeg NKT tokom predizborne kampanje otišlo u navodnu rekonstrukciju, obnovu i dijagnostička sredstva za određene bolnice, ali da ne postoji niti jedna uplatnica na kojoj piše svrha uplate.

To je demantovao poslanik opozicione Demokratske partije socijalista (DPS) Jevto Eraković koji je bio član nekadašnjeg NKT. On je istakao da su tri kovid bolnice, u Beranama, Baru i Nikšiću, dobile po 400.000 eura za medicinsku opremu.

“Vijestima” iz beranske bolnice nisu odgovorili na više mejlova, dok je iz barske bolnice krajem juna saopšteno da pripremaju odgovor i čekaju saglasnost Ministarstva zdravlja.

Put do skenera od 170 kilometara

Opšta bolnica u Pljevljima nije bila kovid centar, ali je tokom drugog talasa pandemije zbrinjavala pacijente sa kovidom-19. Ta ustanova je od novembra prošle godine bez skenera.

Direktor Saša Grbović “Vijestima“ je rekao da je bolnica imala samo jedan skener, proizveden prije 16 godina.

Ustanova je ovaj polovan aparat dobila kao donaciju 2009. godine. Skener je u kvaru već osam mjeseci, a građani su pokrenuli akciju skupljanja novca za aparat.

Grbović je istakao da je ove godine raspisan tender za nabavku katodne cijevi koja košta 85.000 eura i da za se za ove aparate više ne proizvode rezervni djelovi.

Dok menadžment ustanove očekuje pozitivan odgovor Ministarstva zdravlja za nabavku novog skenera, stanovnike Pljevalja na snimanje šalju u podgorički Klinički centar, koji je od njihove opšte bolnice udaljen voše od 170 kilometara.

I stanovnici Herceg Novog već mjesecima moraju da putuju četrdesetak kilometara da bi im radiolozi snimili pluća ili neki drugi organ skenerom u Opštoj bolnici Kotor. Oni na raspolaganju nemaju državnu bolnicu, već im određene zdravstvene usluge, po ugovororu sa Fondom za zdravstveno osiguranje, pruža privatizovana ustanova - nekadašnja Vojna bolnica.

I tokom zimskih mjeseci, kada je stanovništvo Herceg Novog bilo pogođen koronavirusom, u ovoj opštini bilo je nemoguće uraditi pregled skenerom, kako hitnim, tako i pacijentima koji su preležali kovid-19. Građani, ali i ljekari, tada su se žalili na nedostatak kadra i opreme.

Medicinska direktorica Opšte bolnice Meljine Olivera Elez “Vijestima“ je potvrdila da je oprema koju ustanova posjeduje nedovoljna, a dijelom i ne zadovoljava savremene zahtjeve medicinske struke.

“Opšta bolnica Meljine godinama funkcioniše u otežanim uslovima. Po ugovoru koji bolnica ima sa Fondom, u obavezi je da pruža sve usluge građanima Herceg Novog iz oblasti interne medicine, hirurgije, genekologije sa akušerstvom, otorinolaringologije, kao i za sve građane iz oblasti hiperbarične terapije i rehabilitacije kardiovaskularnih bolesnika. U bolnici se, takođe, obavlja skrining kolorektalnog karcinoma za Boku. Pored ovoga, OB Meljine zbrinjava hitna stanja svih građana i turista koji se zateknu na teritoriji Opštine Herceg Novi a potrebna im je hitna medicinska pomoć. Sve ove usluge bolnica pruža u izuzetno otežanim uslovima, uz stalni nedostatak ljekarskog i srednjeg medicinskog kadra“, pojasnila je Elez.

Ona je odgovorila da je uz pomoć donacija firmi, građana Herceg Novog i njihovih partnera nabavljen dio opreme - jedno sanitetsko vozilo, aparat za gasne analize, a u skorije vrijeme očekuje se i spirometar i novi CTG aparat za porodilište.

Bolnica Meljine, kako kaže, nije bila predviđena za liječenje pacijenta oboljelih od kovida-19 upravo zbog ovih teškoća, ali je bila uklučena u borbu protiv epidemije, tako što su iz okolnih bolnica u Nikšiću, Kotoru, Baru i Cetinju premještani pacijenti koji nisu više bili infektivni, ali im je i dalje bio potreban bolnički tretman.

“Bez obzira na angažman našeg osoblja ova situacija je ponovo dokazala da je neophodno obezbjeđivanje savremene opreme a pogotovo dijagnostike bez koje nije moguće kvaliteno i blagovremeno zbrinjavanje pacijenata. U eri kada je CT pregled postao neohodna metoda u dijagnostici mnogih stanja bolnica Meljine nema skener aparat, a i čitava radiološka dijagnotika zahtjeva obnovu i digitalizaciju, pri čemu neophodnost pokretnog rendgen aparata nije potrebno naglašavati“, odgovorila je Elez.

Potrebni anesteziolozi, maske, PCR laboratorije...

U Sindikatu doktora medicine (SDM) smatraju da iskustvo iz prošla dva talasa korona virusa treba iskoristiti da se pripremimo za narednu krizu, ako se ponovi početkom jeseni.

“Ovo vrijeme upravo treba iskoristiti za osnaživanje slabih tačaka. Najneophodnije je obezbijeđivanje dovoljne količine lične zaštitne opreme, dakle, dovoljnog broja visokofiltracionih maski, zaštitnih mantila, skafandera i rukavica, kao i dovoljne količine dezinfekcionih sredstava koja su sertifikovana i pouzdana, kao i medijuma za PCR testiranje koji su od početka pandemije često bili deficitarni“, rekla je “Vijestima“ članica Glavnog odbora SDM Milena Petrović.

Ona smatra da državi najviše nedostaje visokokvalifikovani kadar - anesteziolozi intenzivisti, koji se ne mogu usavršiti preko noći.

“Iz tog razloga je neophodna adekvatna priprema za novi talas, kako bi sa kadrom sa kojim raspolažemo mogli pružiti kvalitetan odgovor“, rekla je ona.

Petrović je kazala da iz tog razloga vrijedi napraviti i sprovoditi akcioni plan, na nivou države koji bi bio usklađen i koordinisan sa Institutom za javno zdravlje.

“Vjerujem da se nije iskoristio potencijal digitalnih rješenja, koja se mogu primijeniti za praćenje kontakta i građana koji su u izolaciji, pri čemu bi se građani sami mogli prijavljivati, a na taj način bi epidemiolozi lakše mogli dobiti potrebne podatke, i spriječilo bi se zakrčenje zdravstvenog sistema. Preko digitalne platforme treba obezbijediti sve potrebne informacije za građane. U procesu praćenja kontakta može se angažovati i kadar koji nije visokokvalifikovan, studenti ili volonteri, ali koji je edukovan da na kvalitetan način obavlja ovaj posao. Postojalo je zakrčenje telefonskih linija, što se pokazalo kao slaba tačka prikliko odgovora na pandemiju, koja je i danas problem. Iz tog razloga potrebno je telefonske linije obezbijediti u većem broju“, poručila je ona.

Petrović je kazala da je često dolazilo do zastoja u radu što se tiče PCR testiranja, koji se u javnim zdravstvenim ustanovama obavlja samo u Podgorici i Kotoru.

“Laboratorija Tehnopolisa u Nikšiću jedan je od neiskorišćenih resursa u toku ove pandemije, koju treba opremiti kadrom. Dakle, što prije treba započeti sa edukacijom kadra koji bi radio na testiranju, kako bi spremni ušli u jesenji period“, naglasila je.

Mentalno zdravlje, kako tvrdi ona, trpjelo je i dalje trpi i zato je potreban veći broj linija koje se bave psihološkom podrškom, ali i koje su uvezane sa socijalnim službama, Crvenim krstom i nevladim organizacijama koje se bave psihosocijalnom, zaštitom od porodičnog nasilja i zaštitom prava i potreba ljudi koji spadaju u ranjive kategorije.

Srbija gradi kovid bolnice

Iako je najpogođenija zemlja koronavirusom u Evropi, sa više od 16.000 oboljelih na 100.000 stanovnika od početka pandemije, Crna Gora za 16 mjeseci nije izgradila niti jednu novu bolnicu za smještaj kovid pozitivnih pacijenata.

Susjedna Srbija, koja je na sedmom mjestu po ovom kriterijumu u Evropi, izgradila je u međuvremenu dvije kovid bolnice. Prvo je početkom decembra prošle godine otvorena ustanova u Batajnici, a samo izgradnja koštala je, prema tvrdnjama nadležnih, oko 27 miliona eura. Nova bolnica u Kruševcu, čija je izgradnja koštala oko 14,6 miliona eura, završena je za četiri mjeseca i prve pacijente primila je krajem prošle godine. Izgradnja nove kovid bolnice u Novom Sadu počela je prije tri mjeseca, a najavljeno je da će imati 624 kreveta i tri glavna objekta - dijagnostički centar, intenzivnu i poluintenzivnu njegu.

Bivša Vlada jedva dala pola novca za druge vakcine i materijal

Zdravstvena ustanova Apoteke Crne Gore “Montefarm“ tražila je početkom novembra prošle godine od odlazeće Vlade 1,64 miliona eura za nabavku novih količina vakcine protiv gripa i medicinske zaštitne opreme za period od četiri mjeseca. Na dopise im niko nije odgovorio skoro mjesec, pa su zamolili državne zdravstvene ustanove (domove zdravlja i bolnice) da dodatne doze vakcina i zaštitnu opremu protiv koronavirusa nabave sami.

Iz bivše Vlade i NKT koji je bio pred gašenjem nikada nisu odgovorili zašto nijesu obezbijedili 1,64 miliona eura, u trenutku kada su na računu za donacije milioni. “Montefarm“ je tražio novac za 10.000 doza vakcine protiv gripa, 5.000.000 komada nitrilnih nesterilnih rukavica, 400.000 pari hirurških rukavica, po 200.000 komada jednokratnih zaštitnih odijela i jednokratnih vodootpornih mantila.

Fond za zdravstveno osiguranje početkom decembra odlučio je da za ovu hitnu nabavku preusmjeri iz budžeta 700.000 eura namijenjenih za nabavku vakcine protiv humanog papiloma virusa (HPV), koja sprečava obolijevanje od karcinoma grlića materice.

HPV vakcinacija odložena je zbog kovida za ovu godinu i, prema tvrdnjama Ministarstva zdravlja, trebalo bi da počne na jesen.

Ana KOMATINA

Privreda traži kredite i subvencije da bi se povećao broj novih radnih mjesta.Iz Ministarstva ekonomskog razvoja očekuju da će mjera oslobađanja dijela plaćanja poreza i doprinosa  smanjiti nezaposlenost

Od početka pandemije  koronavirusa u Crnoj Gori broj nezaposlenih je povećan sa 35 hiljada, koliko je iznosio na kraju marta prošle godine, na 56 hiljada koliko ih ima na evidenciji Zavoda za zapošljavanje krajem maja ove godine. Istovremeno broj zaposlenih, prema Upravi za statistiku Monstat, je smanjen sa 187 na 151 hiljadu, odnosno izgubljeno je 20 odsto ili svako peto radno mjesto.

Iz Unije poslodavaca(UPCG)  smatraju da je put za oporavak privrede dalje imunizacija građana, uspješna turistička sezona, ali i nastavak subvencija privredi kako bi se povećao broj radnih mjesta.

U cilju smanjenja nezaposlenosti Vlada i Ministarstvo ekonomskog razvoja (MER) su kroz drugi paket mjera predvidjeli subvencije za nova zapošljavanja kroz smanjenje dažbina, ali ta mjera još nije zaživjela jer se čekalo na usvajanje i stupanje na snagu izmjena zakona o porezu na dohodak i doprinosa na obavezno socijalno osiguranje što je završeno početkom juna.

Podsticaji za nova zapošljavanja

Iz MER-a očekuju da će nove podsticajne mjere, koje se primjenjuju od 10. juna dovesti do rasta zapošljavanja. Podsticaji za novozaposlene radnike važe od 1. januara ove godine, a omogućavaju oslobađanje od plaćanja dijela poreza na dohodak fizičkih lica i doprinosa za PIO na teret poslodavca i zaposlenog od 90 odsto za 2021. godinu, 60 odsto za 2022. i 30 odsto u 2023. godini.  

„Nova zakonska rješenja propisuju obavezu poslodavca, koji je zainteresovan za oslobađenje od plaćanja dijela poreza i doprinosa, da podnese Upravi prihoda i carina zahtjev i dokaze o ispunjenosti uslova koji su u zakonima propisani. Imajući u vidu da je mjera Vlade za nova zapošljavanja aktivna 20-ak dana, a da Upravi prihoda i carina tek pristižu zahtjevi za oslobađanje od plaćanja dijela poreza na dohodak fizičkih lica i doprinosa za PIO, nije realno u ovom momentu govoriti konkretno o brojkama koje su rezultat novih zakonskih rješenja, a efekti od mjere se očekuju u narednom periodu”, objasnili su u MER-u.

Oni navode da su u kontiuniranoj komunikaciji sa privredom i da očekuju da će se za poreske olakšice prijaviti veliki broj poslodavaca.

„Nakon sprovedene procjene efekata od primjene novih zakonskih rješenja, imaćemo realniju sliku o rezultatima sprovedenih mjera u praksi, te u skladu sa tim ćemo reagovati ako bude potrebe za dodatnim promovisanjem. Ova mjera je snažan podsticaj zapošljavanju, a očekujemo da će se na osnovu ovih povoljnosti smanjiti nezaposlenost”, naveli su iz Ministarstva.

Prema rezultatima istraživanja UPCG gotovo 90 odsto preduzeća je u drugoj polovini prošle godine zabilježila pad prihoda, koji je prosječno na nivou uzorka iznosio 47 odsto. To pokazuje da su privrednici ostvarili tek polovinu prihoda koji je evidentiran u istom periodu 2019. godine.

Nastaviti antikrizne mjere

„Iako se epidemiološka situacija u međuvremenu značajno promijenila, moramo biti svjesni da je pandemija ostavila izuzetno teške posljedice po našu privredu i zato je veoma teško, a i nezahvalno, baviti se projekcijama daljih ekonomskih kretanja i predviđati moguću dinamiku oporavka privrede i vraćanja poslovanja u redovne tokove. Oštar pad privrednih aktivnosti, praćen potresima za cijelo društvo, proizveo je brojne negativne efekte koji nisu privremeni, već će se osjećati na duži rok”, rekli su za “Vijesti” iz UPCG.

Oni navode da ih ohrabruju podaci o turističkoj posjeti, ali da je za pun oporavak privrede, na nivou prije korone potreban duži period, pri čemu se za pojedine sektore - poput turizma, prema prognozama, to ne može desiti prije 2023. godine.

„Zato treba nastaviti sa anktikriznim mjerama Vlade za podršku privredi, dodatno intezivirati započete ekonomske reforme, snažnije raditi na izgradnji stabilnog i podsticajnog biznis ambijenta, te omogućiti da se opštine aktiviraju po pitanju ukidanja ili značajnog smanjenja troškova koji opterećuju poslovanje preduzeća i očuvanje radnih mjesta u njima. Sve to treba da prate odgovarajuće politike i mjere koje će doprinijeti zelenoj i digitalnoj tranziciji naše privrede, kao i snažnijem povezivanju turizma i poljoprivrede. Osnov daljeg djelovanja mora biti rad na uklanjanju biznis barijera, kao i udružen nastup svih segmenata društva u borbi protiv koronavirusa. Ovo posebno zbog činjenice da ekonomska kriza u Crnoj Gori još nije završena, niti su zdravstveni rizici pandemije u potpunosti eliminisani”, smatraju iz UPCG.

Oni kažu da sada stabilna epidemiološka situacija u zemlji kao i podaci o vakcinaciji 30 odsto punoljetnih građana, nosi izvjesnu dozu optimizma, kao i da liberalnije epidemiološke mjere pogoduju obavljanju privrednih djelatnosti i oporavku privrede.

Evropska komisija za ovu godinu predvidjela je rast crnogorske ekonomije za 7,1 odsto u odnosu na prošlu godinu, dok je Evropska banka za obnovu i razvoj u svom izvještaju krajem juna procijenila da će rast iznositi 8,5 odsto.

„Iako zdravstveni rizici još postoje ove prognoze ohrabruju, ali i govore da privredi treba obezbijediti još snažniju podršku za očuvanje likvidnosti i radnih mjesta, što znači da se od nadležnih očekuje da osiguraju mjere koje su privrednici prepoznali kao najneophodnije, poput subvencija na zarade zaposlenih i finansijske podrške, odnosno, mogućeg kreditiranja preko Investiciono-razvojnog fonda (IRF) ili komercijalnih banaka”, naveli su iz UPCG.

Vlada je dva puta od početka godine pomagala ranjive kategorije sa jednokratnom novčanom pomoći od 50 do 100 eura. Isplaćivana je novčana pomoći za korisnike materijalnog obezbjeđenja i lične invalidnine, kao i penzionere koji primaju iznos penzije do 222 eura, kao i za nezaposlene na evidenciji Zavoda za zapošljavanje. Ukupan broj korisnika podrške bio je 96.495, a podržani su sa 6.131.500 eura.

Polovina domaćinstava lošije živi

Prema podacima Unije slobodnih sindikata  (USS) z ankete koju su sproveli krajem aprila ove godine na pitanje kako ocjenjuju ekonomsku situaciju u kojoj se nalazi njihovo domaćinstvu u odnosu na period prije pandemije, 47,3 odsto anketiranih je odgovorilo da je ostala ista, 31,3 odsto da se donekle pogoršala a 16,6 odsto da se značajno pogoršala. Da su im se ekonomske mogućnosti tokom panedmije značajno poboljšale saopštilo je 0,6 odsto anketiranih, a da su se donekle poboljšale još 4,3 odsto.

Od ukupno 1.010 ispitanika, koji su u toku ankete bili u radnom odnosu, 28,9 odsto je saopštilo da su im tokom pandemije smanjenje zarade. Da su imali niži obim posla izjasnilo se 31,2 odsto, a da se povećao 25,8 odsto anketiranih.

Da je njihov poslodavac imao prekide u radu navelo je 34,8 odsto, na rad od kuće prešlo je 19,3 odsto dok je neku drugu drugačiju organizaciju radnog vremena imalo 56,3 odsto anketiranih.

Statistika lijepo slika

Zvanična crnogorska statistika zna da na prvi pogled bude suprostavljena samoj sebi, poput  podatka da se u periodu od aprila prošle do kraja maja ove godine na evidenciju nezaposlenih prijavilo 11 hiljada građana koji su prethodno dobili otkaz ili im je raskinut ugovor, a da je u istom periodu broj zaposlenih smanjen tri puta više - 36 hiljada. Čudno zvuči i zvanični podatak da je u kriznoj 2020. godini, bilo više zapošljavanja nego u rekordnoj 2019.

Iz Zavoda za zapošljavanje, nezvanično pojašnjavaju, da je tačno da je u ovom periodu 11 hiljada novo prijavljenih nezaposlenih navelo da je prethodno dobilo otkaz ili im je istekao neki od ugovora o radu. Iako nije obavezno da se osoba kojoj je prestao radni odnos prijavi na biro za zapošljavanje, većina to uradi kako bi dobijala naknadu.

„Nekoliko puta je Vlada u ovom periodu više puta dijelila jednokratnu novčanu pomoć nezaposlenima na evidenciji, ili su smanjivani računi za električnu energiju. Kada bi se ta pomoć najavila imali smo ogroman rast prijava. To su vjerovatno osobe koje ne traže zaposlenje, rade negdje na crno ili ih izdržava neko drugi, ali su se tada prijavili zbog te pomoći. To značajno povećava ukupan broj nezaposlenih, jer istovremeno nismo sprovodili restriktivnu politiku brisanja sa evidencije”, naveli su iz Zavoda      

Nevjerovatno zvuči i podatak, kojeg je Zavod za zapošljavanje dobio od Uprave prihoda i carina, da je tokom 2020. godine bilo prijavljeno 13.664 novih zapošljavanja, a da ih je u 2019. bilo 13.314. Takođe od početka ove godine do kraja maja bilo je 5.438 zapošljavanja, a u istom periodu 2019. godine 4.978.

Kako je moguće da je u periodu korone bilo više zapošljavanje nego u rekordnoj 2019, nezvanično objašnjava sagovornik iz “Vijesti” Zavoda, koji kaže da se veći broj poslodavaca, nego što je uobičajeno, zbog neizvjesnosti poslovanja opredjeljivao da radnike angažuje na po mjesec. 

“Svaki novi ugovor za sljedeći mjesec formalno je značio novo zapošljavanje. Takođe, pad broja zaposlenih u ovom periodu za 36 hiljada, ne znači da je toliko bilo otkaza, već da neke grupe radnika nisu angažovane. Na primjer 2019. godine imali smo kvote za 20 hiljada stranih radnika, koji su bili u ukupnoj brojci zaposlenih, a tokom pandemije prošle godine nisu angažovani jer mnogi turistički objekti nijesu ni radili a za ostale je većinom bilo dovoljno domaće radne snage”, objašnjava sagovornik “Vijesti”.

I izbori održani u 2020. godinu su, prema za sada još nezvaničnim podacima, „značajno uticali” na rast zapošljavanja naročito u javnom sektoru.

Marija MIRJAČIĆ

Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG), će u periodu od 1. jula 2021. do 30. juna 2022. godine sprovesti projekat Jačanje nezavisnog novinarstva i slobode informisanja.

Cilj projekta je podizanje svijesti šire i stručne javnosti o neophodnosti borbe protiv korupcije kroz istraživačke tekstove, kako bi Crna Gora unaprijedila ambijent za kredibilne strane investicije i time podstakla ekonomski razvoj. 

CIN-CG će pokušati da osvijetli neke od ključnih investicija iz prethodnog perioda koje nijesu u dovoljnoj mjeri bile transparentne.

Ovo je nastavak projekta Istraživanje investitotra u Crnoj Gori koji je, kroz više istraživačkih tekstova, otkrio neke od ključnih činjenica koje su skrivane od javnosti vezanih za investicije – od Kumbora do sjevera Crne Gore. 

Predviđeno je da se u nastavku projekta sprovede i objavi više dubinskih istraživanja i tekstova, kao i da se prikaže kraći video o najznačajnijim stranim investicijama u Crnoj Gori, o ljudima koji stoje iza njih, kao i o efektima na ukupni društveni razvoj i javni dug. CIN-CG će nastojati da kroz ovaj projekat okupi najznačajnije stručnjake u zemlji i okruženju kako bi odgovorili na ključne nedoumice koje prate dosadašnji proces investicija u Crnoj Gori.

Projekat se realizuje uz podršku National Endowment for Democracy (NED).

Sprirala uvredljivog govora prema ženama u Crnoj Gori nema dugu tradiciju, ali je očigledno uzela maha, ocijenjeno je iz institucije Ombudsmana. Velika bi greška bila pridavati takvim napadačima pažnju, jer ih to samo hrani, ocjenjuje izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje (CGO), Daliborka Uljarević

Žene na javnoj sceni u Crnoj Gori sve više su na meti, a u nedostatku argumentacije napadači posežu za govorom mržnje. Targetirane su u prvom redu političarke i novinarke. U sklopu projekta Reporting Diversity Network 2.0, koji Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) realizuje u saradnji sa Media Diversity Institute (MDI), uz finansijsku podršku Evropske unije, razgovarali smo sa osobama koje su naročito bile izložene mizoginiji.

„Živimo u društvu koje nema dijalošku tradiciju, niti razvijenu kulturu ljudskih prava, pa je, nažalost, sastavni dio opisa posla nas koji smo nekoj u sferi javnosti i koji imamo kritički pogled na određene procese, fenomene ili ličnosti da smo napadani na neprimjerenoj ličnoj osnovi, a što nekad prelazi i u govor mržnje. Posebno je godinama unazad izražena mizoginija prema ženama u javnoj sferi, prvo ženama u NVO sektoru, a sada i prema političarkama pa je stoga i ova priča više u fokusu javnosti“, kaže za CIN-CG Daliborka Uljarević, izvršna direktorica CGO.

Ona je više puta bila meta napada i govora mržnje zbog čega je i Zaštitnik ljudskih prava i sloboda reagovao, navodeći da spirala uvredljivog govora prema ženama u Crnoj Gori nema dugu tradiciju, ali da je očigledno uzela maha.

„Mislim da su najveća prepreka zrijevanju građanskog, otvorenog društva u Crnoj Gori radikalne političke strukture različitih polova, koje jako dugo, zarad svojih interesa, a i iz izostanka kapaciteta za teme koje se odnose na valjanu reformu društva, stimulišu atmosferu netrpeljivosti prema drugima i drugosti. Velika bi greška bila pridavati takvima pažnju, jer ih to samo hrani, a dio njihove namjere jeste i da one koje napadaju time skrenu sa misije kojoj su posvećeni. Zato ne čitam komentare niti smatram da su anonimni i primitivni stavovi vrijedni vremena koje se može daleko kvalitetnije potrošiti“, rekla je Uljarević.

To, prema njenim riječima, ne znači „da ne treba da osuđujemo govor mržnje, a naglašena je obaveza nadležnih institucija da djeluju odgovorno i sankcionišu počinioce, kao i da proaktivnije djeluju prema javnosti u cilju suzbijanja ovog virusa za koji, nažalost, ne postoji vakcina“.

Mizoginiju je na svojoj koži osjetila i poslanica Socijaldemokratske partije Crne Gore (SDP) Draginja Vuksanović Stanković, i sama ponekad oštra na riječima. Predsjednik Skupštine Crne Gore Aleksa Bečić, na sjednici parlamenta 28. marta, u namjeri da prekine polemiku poslanici SDP u jednom trenutku je rekao: „…ponedjeljak je, počinje radna nedjelja, ne stoji vam kad ste nervozni".

Vuksanović-Stanković odgovorila je Bečiću da mu „ne stoji da bude predsjednik Skupštine" u odnosu na način kako se ponaša prema njoj. I još nekoliko poslanika u izjavi šefa parlamenta prepoznali su i osudili mizogini i seksistički stav Bečića, ali ne i on.

Direktor Srpske kuće i bivši poslanik Demokratskog fronta (DF) Emilo Labudović je u tekstu na portalu „In4s" 22. aprila, aludirajući na Vuksanović Stanković upotrijebio nazive „alapača, brbljivica i torokuša“.

„Svaki govor koji ste imali prilike da čujete, što od predsjednika Skupštine gospodina Bečića, što od piskarala Emila Labudovića, govori o govornicima, o meni ne. Ja sam javnosti poznata kao profesorica na Univerzitetu Crne Gore i poslanica koja se, otkad je ušla u politiku, iskreno bori za državne interese i bolji život naših građana, i tako ću nastaviti i dalje“, rekla je Vuksanović Stranković.

Novinarka RTCG-a Duška Pejović bila je izložena snažnim reakcijama poslije intervjua sa jednim od lidera vladajuće koalicije predsjednikom Pokreta URA Dritanom Abazovićem. Iz vladajuće koalicije tražili su od uprave Javnog servisa da preispita način na koji je novinarka vodila intervju u kojem je insistirirala na ogromnim političkim i ideološkim razlikama u članicama vladajuće koalicije. Zbog toga je zasuta bujicom uvreda na društvenim mrežama.

„Kritike i primjedbe na novinarski rad koje su odraz slobode mišljenja, potrebno je razdvojiti od govora mržnje, prijetnji i uvreda koje se upućuju na ličnoj osnovi, a posebno zbog toga što smo žene i što dio javnosti ne prihvata da smo kao novinarke prinicipijelne, da imamo čvrste stavove, da smo oštrije, direktnije i provokativnije u postavljanju pitanja od onog što je uobičajeno u patrijarhalnoj Crnoj Gori“, kaže Pejović.

Online nasilje, govor mržnje, prijetnje, uvrede, mizoginiju, kako je rekla, doživjela je fizički, psihički i emocionalno jako teško, iako je pročitala samo dio objava koje su joj bile upućene.

„Osjećala sam se nebezbjedno, a svaki izlazak iz kuće značio je da izbjegavam mračnije ulice i prostore, da se osvrćem oko sebe, gledam ko ide iza mene, procjenjujem lica ljudi koji mi dolaze u susret ne znajući kakvu ću reakciju izazvati kod njih ukoliko me prepoznaju. Pojedini su pozivali građane/ke da me ponize gdje god me sretnu na javnom mjestu, pa su nemir, napetost i uznemirenost bili svakodnevni. Čak i kad me ljudi prepoznaju želeći da me pohvale, dešavalo mi se da se zaledim u mjestu, očekujući najgoru reakciju. Dio javnosti mi je pružio podršku, i značilo mi je, ali je društvo generalno na niskom nivou senzibilisanosti, jer je govor mržnje postao društveno prihatljivo ponašanje na koje su se ljudi uglavnom navikli. Nažalost, živimo vrijeme bahatosti, nekulture, netolerancije, nepoštovanja različitosti i nedostatka kapaciteta za dijalog“, kaže Pejović.

Ministarka zdravlja, doktorica Jelena Borovinić Bojović polovinom aprila prijavila je policiji da je na privatnu mejl adresu dobila anonimnu prijeteću poruku, u kojoj se pominju njena djeca i otac, a njoj se prijeti da će biti prva osoba koju će nepoznati pošiljalac da posjeti i da će "morati da plati".

„Prijetnje koje su stigle na moju adresu nijesu izašle iz glave onoga ko mi je formalno pisao. One su posljedica dugotrajne zloupotrebe pozicija moći s kojih, umjesto da se predano radilo na podsticanju kritičkog i slobodarskog mišljenja, zatirala se sloboda govora i ohrabrivalo jednoumlje“, ocijenila je Borovinić Bojović.

Anonimni, ali i javno poznati sijači straha u pokušaju, smatra ona, više nemaju pogodno tle za „napredak“.

„Zabrinjava, ipak, što je posljedica njihovog eha to što ministarka zdravlja, ma kako se ona zvala, u Vladi Crne Gore 2021. godine ima policijsko obezbjeđenje... Brinem, međutim, zbog dvoličnosti pojedinih javnih aktera koji u medijima žalopojkaju zbog prizemnih anonimnih udara na pojedince, a privatno ih raspiruju, pa se poslije time među sobom slade. To nije Crna Gora. To je interesna grupica koju ne motiviše ljubav prema državi već strast prema foteljama i novcu. Zato ne hajem ni kad me kude, ni kad me brane. Isto je”, zaključuje dr. Borovinić Bojović.

Slavoljub ŠĆEKIĆ

Vlada je za mikro, mala i srednja preduzeća obezbijedila kreditne linije za nove investicije i očuvanje likvidnosti. Novac će plasirati komercijalne banke po efektivnoj  kamatnoj stopi  od 1,5 do 5,5 odsto, uz obavezu da i same obezbijede podršku do 50 procenata dodijeljene sume  

Prvih 40 miliona eura pomoći mikro, malim i srednjim preduzećima (MMSP) koje je Vlada obezbijedila kod Banke za razvoj Savjeta Evrope (CEB) biće uplaćeno komercijalnim bankama 5. jula, a novac je namijenjen za očuvanje likvidnosti i nove investicije.To je zvanično rečeno "Vijestima" u Ministarstvu finansija i socijalnog staranja.

Ovih 40 miliona eura je prva tranša od 70 miliona koliko je ukupno obezbijedjeno kod ove međunarodne finansijske institucije.Druga tranša kredita od 30 miliona eura se može dobiti tek kada se plasira prva.

Banke su obavezne da izdvoje iz svojih izvora istu sumu novca koja je obezbijeđena iz CEB-a što znači da će ukupno u okviru ovog projekta biti privredi na raspolaganju 140 miliona eura.

Bivša Vlada premijera Duška Markovića je rebalansom budžeta za prošlu godinu i u okviru trećeg paketa mjera pomoći obezbijedila 70 miliona eura kod CEB -a. Ovaj novac je, prema prvobitnim najavama, trebalo da bude dostupan do početka oktobra prošle godine.

Svih 12 banaka koje posluju na tržištu uključeno je u ovaj projekat i novac će dobiti beskamatno, ali iz Ministarstva finansija "Vijestima" nije precizirano koliko će koja od banaka dobiti od ovih 40 miliona. 

"Shodno dostavljenim ponudama, novac će biti proporcionalno raspoređen bankama. Njima će se novac prenijeti na period otplate od devet godina u koji je uključen i grejs periodom od dvije godine, ", kazali su Ministarstvu finansija

Svaka banka će imati posebne uslove prema kojima će plasirati novac privredi i kamatna stopa će konačno biti definisana ugovorom koje ministri finansija i ekonomskog razvoja Milojko Spajić i Jakov Milatović treba, kako je najavljeno, da potpišu početkom naredne sedmice ugovore sa komercijalnim bankama

"U ovom trenutku možemo reći da će se efektivne kamatne stope okvirno kretati u rasponu od oko 1,5 odsto do 5,5 odsto, u zavisnosti od toga da li je kredit namijenjen za likvidnost ili investiciju, od boniteta klijenta, kao i drugih parametara definisanih poslovnom politikom banke kod koje klijent aplicira za kredit” ,kazali su u Ministarstvu finansija.

Milatović je u emisiji Načisto na TV Vijesti kazao da preduzeća iz ove kredite linije mogu očekivati kamatnu stopu od 2,5 do 3,5 odsto.

“ Ministarstva finansija i ekonomskog razvoja su predano radili na uspostavljanju saradnje sa komercijalnim bankama, da bi kroz povoljnije kreditne aranžmane podržali MMSP u cilju stvaranja mogućnosti za njihov oporavak i nova ulaganja. Ovim se sprovode i mjere podrške privredi i građanima za drugi kvartal (april-jun) ove godine", kazali su u Ministarstvu finansija.

Iz Unije poslodavaca (UPCG) za "Vijesti" su ocijenili pozitivnim ovi kreditnu podršku u okviru poslednjeg paketa mjera pomoći privredi.

"Svjedoci smo da je korona kriza izazvala ogromne poremećaje u crnogorskoj privredi, uz posljedice koje su se manifestovale i kroz pad prihoda koji je u trećem i četvrtom kvartalu prošle godine prema našem istraživanju zabilježen u čak 90 odsto preduzeća. Nedostatak finansijskih sredstava i nelikvidnost, kao najočigledniji problemi sa kojima su se crnogorska preduzeća suočavala, doveli su i do većeg broja kreditnih zahtjeva namijenjenih očuvanju održivosti poslovanja. Zato smo u sklopu svoja četiri predloga mjera za podršku privredi koje je prošle godine uputili Vladi, upravo kao neophodne mjere uvjek izdvajali one koje se odnose na finansijsku i kreditnu podršku" rekli su u ovoj organizaciji.

U Uniji se nadaju da će se uskoro stvoriti uslovi za finansijsku injekciju i kroz garantni fond i model kreditno-garantnih šema za održavanje likvidnosti i obrtnih sredstava za preduzetnike i MMSP.

"I taj vid mjera pomoći bi pomogao da se privreda finansijski podrži, a time i olakša njen oporavak i dalji razvoj", istakli su u UPCG.

Maksimalno do pola miliona

U Lovćen banci su kazali da će iz kredita CEB-a dobiti oko sedam miliona eura i da će banka još toliko obezbijediti svog novca.

Za "Vijesti" nijesu precizirali po kojoj kamatnoj stopi će klijentima pozajmiti novac, već je objašnjeno da će uslovi biti povoljniji od tržišnih i da će zavisiti od boniteta klijenta.

"Cjenovni uslovi ne zavise samo od izvora iz kojih se plasiraju, već postoji niz drugih faktora koji određuju cijenu (postojanost na tržištu, servisiranje svih vrsta obaveza - posebno poreza, visina kapital). Kreditne linije će biti definisane budućim ugovorom sa državom i odnose se na obrtna i investiciona sredstva. Ukupan iznos koji je moguće plasirati prema jednom pravnom licu za investicije ne smije preći 500.000 eura, a za obrtna sredstva 300.000 eura" kazali su u Lovćen banci.

Privredi će od Hipotekarne banke iz ovog projekata biti plasirano ukupno 8,86 miliona (polovina novca iz CEB-a i isto toliko iz banke).

Maksimalni iznosi kredita po jednom klijentu su isti kao i u Lovćen banci. 

"Visina kamatnih stopa zavisi od boniteta klijenata i kreću se od dva do četiri odsto na godišnjem nivou. Pošto su su mikro, mala i srednja preduzeća ključna za razvoj ekonomije, ova kreditna linija će im omogućiti pristup sredstvima koja im mogu pomoći da se što prije oporave i investiraju u unapređenje poslovanja i dostizanja standarda Evropske unije. Kreditnom linijom želimo da našim klijentima omogućimo realizaciju investicija koje zahtijevaju duže rokove", rekli u iy Hipotekarne banke

CKB će plasirati 26,38 miliona

CKB banka će ukupno plasirati 26,38 miliona eura od čega je 13,29 miliona iz CEB-a.

"Odobravaćemo kredite koji su usklađeni sa pravilima CEB-a i našom kreditnom politikom. Novac iz ovog programa će biti proslijeđen komercijalnim bankama bez obaveze plaćanja kamate, te na taj način krajnji korisnici mogu dobiti značajno povoljnije uslove finansiranja", rekli su u ovoj banci, ne precizirajući po kojoj kamati će davati kredite.

U CKB-u u ovom programu vide priliku da pruže dodatnu podršku nadležnim institucijama koje nastoje da ubrzaju proces oporavka privrede.

"Nudimo širok spektar mehanizama za saniranje posljedica koje je prouzrokovala kriza i vjerujemo da ovaj aranžman sa Vladom i CEB-om kvalitetno proširuje našu ponudu za postojeće i nove klijente kojima je potreban adekvatan odgovor u ovom izazovnom periodu za naše društvo", kazali su u banci.

Erste banka će plasirati 13,2 miliona i još toliko iz CEB-a, saznaju “Vijesti”.

U ovoj banci su zvanično rekli da će banka primjenjivati postojeću politiku koja se odnosi na sredstva obezbjeđenja, odnosno kolateral, s obzirom na to da preuzima kompletan rizik vraćanja kredita.

Milatović: IRF nije zaboravljen

Milatović je u emisiji Načisto na TV Vijesti u odgovoru na pitanja o tome zašto je iz ove kredite linije izuzet Investiciono-razvojni fond (IRF), dok država bankama daje beskamatni novac, kazao da je on uključen u okviru drugog paketa mjera podrške privredi koji obuhvata četiri stavke i da međunarodne institucije ne dozvoljavaju u pregovorima da svaka kreditna linija ide preko državnog fonda ili državne banke.

“Prva stavka je direktna pomoć MMSP  koju će realizovati  IRF kroz kreditnu podršku od 20 miliona eura. Za to je država garant. Drugi dio je kreditne linija koju je država ugovorila sa CEB-om. Treći stavka je opet preko IRF-a, gdje Evropska-investiciona banka  daje 150 miliona eura  i koja 30 odsto mora da obuhvati projekte za zelenu tranziciju koja je povoljna i ide preko IRF-a”, rekao je Milatović.

On je dodao da je četvrti dio podrške osnivanje  kreditno-garantnog fonda, što  je započeto sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj  koja je dala novac za tehničku pomoć. Milatović se nada da će na jesen taj fond biti stavljen na noge i da će se tako zaokružiti kreditnu podrška privredi.   

Ponuda banaka bila 79 miliona

Iz Ministarstva finansija su objasnili da pošto će iz CEB-a biti plasirano 70 miliona od banaka je traženo da dostave koliko mogu plasirati novca iz sopstvenih izvora.

“Banke su dostavile ponude u ukupnom iznosu od 79 miliona eura, te smo u tom smislu svakoj banci proporcionalno dodijelili iznos u odnosu na ponudu, odnosno 88,6 odsto od ponuđenog iznosa. Dakle, ako je neka banka dostavila da iz sopstvenih izvora može plasirati do pet miliona, prihvaćeno je da mogu plasirati 4,43 miliona iz sopstvenih izvora i isto toliko iz CEB-a. Pošto je 40 miliona 57,1 odsto od 70 miliona tako će i bankama biti dodijeljen novac. Preciznije, ako je za određenu banku opredijeljeno ukupno 4,43 miliona to znači da će joj od 40 miliona biti prenijeto 2,53 miliona”, objasnili su u Ministarstvu finansija.

Marija MIRJAČIĆ

Na ideju “Energoprojekt hidroinženjeringa” da se voda crpi i sa Kaluđerovog i Crnog oka, direktor Regionalnog vodovoda Goran Jevrić upozorava i da bi “ishitrene odluke mogle donijeti više štete nego koristi”
Još jedna potvrda stručnjaka da je šteta nastala produbljivanjem korita Morače iz koje je izvađeno više od 100 hiljada kubika šljunka

I stručnjaci beogradskog “Energoprojekt hidroinženjeringa” nakon višemjesečne analize zaključili su da je vodoizvorište Bolje sestre ugroženo dugogodišnjom nekontrolisanim izvlačenjem pijeska i šljunka iz korita Morače, o čemu je sredinom marta pisao Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG).
Tako su potvrđene ranije tvrdnje ekoloških aktivsta, ali i predstavnika više državnih institucija, a prije svega Regionalnog vodovoda, koji vodom sa izvorišta snabdijeva Crnogorsko primorje.
Direktor Regionalnog vodovoda Goran Jevrić uvjerava da će, uprkos svemu, snabdijevanje primorja vodom biti uredno.
“Naravno, treba imati u vidu i da postoji mogućnost da dođe do značajnijih nepredviđenih poremećaja u hidrološkim uslovima, posebno u dijelu koji je vezan za devastirano korito rijeke Morače”, kazao je Jevrić za CIN-CG.
Kako bi se i ovaj rizik ublažio, Regionalni vodovod je, prema njegovim riječima, pokrenuo istražne i testne radnje da bi se određenim tehničkim intervencijama i za ovu sezonu obezbijedile potrebne količine.
Zbog drastičnog trenda pada izdašnosti od 80 odsto, direktor Uprave za vode (UzV) Damir Gutić obustavio je u decembru radove na regulaciji Morače.
Ministar ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ratko Mitrović kazao je krajem marta u parlamentu da je sa mještanima Grbavaca obišao rijeku i da su “uočili da se na više lokaliteta vrši eksploatacija šljunka iz Morače i pored aktuelne zabrane”.
“Uočeno je da se koritko rijeke Morače produbilo više od pet metara i proširilo više puta u dijelu koje je najbliže vodoizvorištu Bolje sestre”, kazao je on poslanicima.
Iz njegovog Ministarstva rekli su za CIN-CG da u ovom trenutku ne postoji nijedna dozvola ili saglasnost UzV koja bi dozvoljavala ulazak u korito i da se svaki upad “smatra nelegalnim”.

Iz korita donjeg toka Morače u Skadarsko jezero, prema podacima do kojih je ranije došao CIN-CG, kroz koncesione radove regulacije toka ranije je izvađeno više od 100.000 kubika šljunka. Koncesije je imala kompanija “Bemaks”, a ranije i “Cijevna komerc” i “Beton gradnja”.
Prema računici CIN-CG-a na osnovu podataka dobijenih od “Bemaksa”, iz korita rijeke izvadili su najmanje 52 hiljade kubika.
Iz “Cijevne” su kazali za CIN-CG da su izvadili oko 68.000 metara kubnih, dok iz “Beton Montenegra” nisu tada odgovorili na pitanja.
Govoreći o problemu nelegalne eksploatacije, iz Ministarstva su rekli za CIN-CG da “se u većini slučajeva radi o eksploataciji materijala sa zemljišta koje je van korita i koje se ne vodi kao vodno”.
Kako do 1.100 litara u sekundi
Ocjenjujući da “povratak u stanje prije 2020. godine nije moguće predvidjeti, a vjerovatno ni ostvariti u potpunosti”, stručnjaci beogradske kompanije su u analizi koju je CIN-CG dobio po Zakonu o slobodnom pristupu informacijama za uredno snabdijevanje crnogorskog primorja predložili da se postojećem izvorištu doda voda iz obližnjih vrela, od kojih predlažu Kaluđerovo oko i Crno oko.
Direktor Regionalnog vodovoda kazao je za CIN-CG da istražni radovi potrebni za izbor nekog izvorišta za potrebe javnog vodosnabdijevanja zahtijevaju sveobuhvatna i ozbiljna istraživanja, a samim tim i značajno vrijeme kako bi se donijela ispravna odluka. Ne treba zanemariti, kaže on, ni zakonsku regulativu koju je neophodno sprovesti kroz kompleksne administrativne procedure jer je dodatno riječ i o pitanjima koja su od izuzetnog značaja za zaštitu zdravlja građana.
“Ovo je upravo razlog zašto je u okviru predmetne studije poseban akcenat dat na traženju kratkoročnog rješenja kojim bi se za period dvije do tri godine obezbijedile dovoljne količine vode za uredno i održivo vodosnabdijavanje Crnogorskog primorja… Ishitrene odluke po predmetnom pitanju bi mogle donijeti više štete nego koristi”, kazao je Jevrić.
Kapacitet vodovoda je 1.100 llitara u sekundi, a rezultati analiza koje su izvršene u okviru ovog projekta ukazuju da trenutno raspoložive vode izvorišta Bolje sestre u minimumu iznose od 700-800 litara u sekundi.
U analizi se navodi da samo izvorište Bolje sestre nije razmatrano kao dodatni izvor vode iz više razloga, među kojima je i taj da postoji realna mogućnost da bi se crpljenjem potrebnlh količina uticalo na izdašnost, moguće gubljenje prirodnog izvora, a da se pri tom ne dobije tražena količina.
U dokumentu se navodi da nije poznata minimalna izdašnost Kaluđerovog oka, odnosno maksimalna količina raspoloživa za eksploataciju u uslovima hidrološkog minimuma. Kao prednosti navode se veći uticaj podzemnih voda i zaštita kvaliteta vode od uticaja Malog blata, a kao mana da je transport vode duži i složeniji, uz nepredvidive probleme eksproprijacije i korišćenja privatnog zemljišta.
Crno oko je vrelo kome takođe nije poznata izdašnost, a tehničke teškoće su takve da će ih biti teško i utvrditi. Tehničko rješenje zahvatanja sa usisom pumpe neposredno iznad glavnog izvora obezbjeđuje crpljenje prioritetno podzemne vode. Kao prednosti navode se neograničena količina voda za eksploataciju i relativno mala dužina transporta do postrojenja i manji problem eksproprijacije. U mane su ubrojani vjerovatno veći troškovi zahvata i građevinskih radova zbog uslova na terenu, ali i neizvjesnost kvaliteta vode zbog uticaja miješanja sa vodom Malog blata.
“Kroz uporednu analizu predloženih izvora za vodosnabdjevanje, Crno oko ima malu prednost prije svega zbog toga što je relativno lako bez dodatnih intervencija obezbijediti punu potrebnu količinu vode za vodosnabdijevanje”, ocijenjeno je u analizi.
Radi pronalaženja optimalnog rješenja i balansa između potrebnog kvantiteta i što je moguće boljeg kvalieta, predložene su dvije varijante eksploatacije. Prva podrazumijeva zahvatanje raspoloživih količina Kaluđerovog oka, pod uslovom da one budu dokazane, i uključenje Crnog oka kada uslovi potrebe za vodom to zahtijevaju. Druga varijanta predviđa eksploataciju samo Crnog oka, kao dodatak postojećim količinama na izvorištu Bolje sestre.
Korito Morače duboko “zaorano”
Hidrogeološka analizu izdašnosti izvorišta, koju je prošlog mjeseca završio “Energoprojekt hidrinženjering” i koju potpisuje inženjer geologije Vladimir Beličević, prema saopštenju Regionalnog vodovoda, prezentovana je i ministru Mitroviću.
“Ovaj problem je nastao dominantno zbog eksploatacije pijeska i šljunka u koritu Morače i osnovni uslov očuvanja sadašnjih količina vode na izvorištu Bolje sestre je da ne dođe do daljeg pogoršanja stanja terena i korita Morače usljed novih nepredviđenih radova. Nažalost, efekti eksploatacije šljunka u koritu Morače mogu se u novonastalim uslovima u narednim godinama pogoršati i dodatnim prirodnim produbljivanjem korita kao posljedica povećanih brzina i poremećenog profila korita”, kazao je Beličević za CIN-CG.

Zbog toga je, prema njegovom mišljenju, potrebno pristupiti mjerama sanacije korita rijeke sa zadatkom da se vrati što je moguće bliže prirodnom stanju, odnosno ne niže od kote 10 metara nadmorske visine (mnm). Analizom je utvrđeno da nisu poštovane preporuke UzV da iskop u zoni uzvodno od ušća Cijevne u Moraču ne smije biti ispod te kote.

Na osnovu zahtjeva Regionalnog vodovoda, u novembru su izvršena geodetska i batrimetrijska snimanja (korištenjem eho sonde) na tri profila uzvodno od ušća Cijevne u zone naspram izvorišta Bolje sestre. Na osnovu ovih mjerenja, najniže kote korita su od 3.04-5.21 mnm, a nivoi vode u Morači od 7.35 do 8.61 mnm.
Ministar je, kako se navodi u saopštenju Regionalnog vodovoda, poslije predstavljanja analize kazao da inspekcijski i drugi nadležni organi moraju ”hitno reagovati da se zaustave ove nelegalne aktivnosti, jer ne smijemo ugroziti vodosnabdijevanje Crnogorskog primorja”.
Iz Uprave za inspekcijske poslove su za CIN-CG kazali da su ove godine od Regionalnog vodovoda dobili dvije inicijative za inspekcijski nadzor eksploatacije riječnog materijala iz vodotoka Morače, a da su njihovi inspektori na potezu uže zone sanitarne zaštite izvršili više od 40 terenskih obilazaka.
“U postupcima inspekcijskog nadzora eksploatacije riječnog materijala podnijete su dvije krivične prijave Osnovnom državnom tužilaštvu radi utvrđivanja identiteta izvšilaca krađe prirodnog dobra i jedna dopuna krivične prijave. Donijeto je i jedno rješenje kojim je izrečena zabrana vršenja eksploatacije rječnog materijala na kontrolisnoj dionici”, rekli su iz UIP-a, ne navodeći podatke o kome je riječ.

Pad izdašnosti može se odraziti i na "Plantaže"

Iz “Energoprojekt hidroinženjeringa” navode i da fenomen rada velikog broja bunara za navodnjavanje, koji su locirani u zoni plantaža u dolini Morače i Cijevne, treba da bude predmet proučavanja u narednom periodu.
“Ne mogu se isključiti uticaji ovih objekata na rad i izdašnost izvorišta Bolje sestre. Međutim, višegodišnji režim rada ovih bunara je ustaljen i odvija se u istom godišnjem periodu. On se uglavnom prekida krajem avgusta nakon glavnog vegetativnog perioda za potrebe uzgajanja vinove loze”, navodi se u nalazu.
Rad ovih bunara je, kako se ističe, na godišnjem nivou uglavnom predvidiv i nije vjerovatno da je došlo do drastičnog povećanja njihovog broja, naročito u periodu tokom 2020. godine, kada je registrovan najveći pad izdašnosti izvorišta. To ukazuje da oni “nijesu izvršili glavni i presudni uticaj”.
Jevrić je, međutim, kazao za CIN-CG da će se problem smanjivanja izdašnosti vodnih bilansa uticati i na druge privredne subjekte koji koriste podzemne vode na području Podgorice za svoju privrednu djelatnost, od "Plantaža", do poljoprivrednih proizvođača i vodovodnih preduzeća.
Iz "Plantaža", koje iz 24 crpne bušotine, sa dubine od 50 do 90 metara za navodnjavanje 2.300 hektara pod vinogradima i voćnjacima utroše dva miliona kubika vode, rekli su u martu za CIN-CG da ne proizvode posljedice, jer se svaki izvučeni litar vrati u zemlju.

Ispitati i uticaj auto-puta - kad ga bude

Imajući u vidu planske dokumente koji predviđaju izgradnju autoputa Bar-Boljare u drugoj zoni zaštite izvorišta Bolje sestre, prema preporuci “Energoprojekt hidroinženjeringa”neophodno je predložiti da se prouče eventualni uticaji na izvorište i definisane zone zaštite.
Ova faza auto-puta od Podgorice prema moru zasada nije u tekućim planovima.
“U tom procesu potrebno je i predvidjeti odgovarajuće intervencije i neophodne mjere zaštite izvorišta. Mjere se odnose na izgradnju vodnih objekata za sakupljanje, odvođenje i prečišćavanje otpadnih voda (glavni kolektori, postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda) kako bi se obezbijedila neophodna zaštita izvorišta od nepovoljnih uticaja izgradnje auto-puta. Prilikom projektovanja, u obzir se mora uzeti najviši zabilježeni vodostaj izvorišta, kako u budućnosti ne bi došlo do narušavanja stabilnosti auto-puta i oticanja otpadnih voda sa njegove površine u izvorište”, upozorava se u nalazu.

Miloš RUDOVIĆ

Na mjestima gdje su nekada bili hoteli zvučnih imena sada su ledine, parkinzi, ili ruine. Slučajevi skandalozne privatizacije čame u fiokama tužilaštva i tek poneki stigne do suda

Umjesto da crnogorsku obalu na najboljim lokacijama krase novi hoteli, problematičnim prodajama, nebrigom vlasti i akcijama koje su pratile burazerske privatizacije, na tim mjestima su samo ruševine.

Samo u Ulcinju, hoteli Galeb, Lido i Jadran su u ruševinama, hotel As u Peraziću dolu je betonski kostur, od Fjorda u Kotoru ostala je ledina, a tri hotela Hotelsko-turističkog preduzeća (HTP) Boka u Herceg Novom su ruine. Srušen je i hotel Plavi horizonti u uvali Pržna kod Tivta, kao i hotel Mimoza u tom gradu, a izgradnja novih ne počinje.

Nema rješenja ni Jezera na Žabljaku od kojih je ostao samo kostur, a zatvoren je i hotel Planinka, planiran za rušenje.

Iako su nerenovirani bili niže kategorije, ovi hoteli su nekada značajno doprinosili turističkoj ponudi. Profesor na budvanskom Fakultetu za biznis i turizam i nekadašnji ministar turizma Ivo Armenko za CIN-CG kaže se država u ovim slučajevima nije obezbijedila i sad se vode beskrajni sudski sporovi.

Kako su hoteli bili u lošem stanju, bitnija od cijene, kako smatra, bila je njihova rekonstrukcija i da dobiju višu kategoriju, što se i desilo Avali u Budvi, kompleksima u Bečićima, Maestralu, Svetom Stefanu...

Armenko smatra da država treba da oduzme ove ledine i ruševine, ili da natjera investitora da ih privede namjeni i riješi se „čuda koje kvari vidik“, kao u Petrovcu gdje se ne završava nekoliko betonskih solitera.

Iz Ministarstva za ekonomski razvoj za CIN-CG su kazali da je za Boku postupak pred Privrednim sudom, a za Lido sa relevantnim institucijama „preduzimaju neophodne aktivnosti kako bi se riješio status imovine i počela valorizacija lokacija“. Podsjećaju da su za lokaciju nekadašnjeg hotela Jadran, ugovor potpisali Morsko dobro i Star of Montenegro, dok je za Galeb „u toku intenzivna komunikacija“ sa zainteresovanim stranama u cilju rješavanja problema.

IDEALNA DESTINACIJA ZA LOV U MUTNOM

Arhitektica Ružica Draginić iz grupe KANA, podsjeća da su se protivili rušenju hotela, a posebno Mimoze u Tivtu, za koji je bila prihvaćena inicijativa da se zaštiti kao kulturno dobro.

„Nadamo se da će se odnos prema našoj zaostavštini promijeniti dolaskom novih ljudi u nadležnim institucijama“, rekla je Draginić za CIN-CG.

Arhitektica konzervatorka Aleksandra Kapetanović iz NVO Expeditio ocijenila je da rušenje, uključujući i hotela Crna Gora u Podgorici, govori da su interesi pojedinaca iznad javnog.

I hotel Ljubović, kultno mjesto, kojeg Podgoričani pamte iako mu je promijenjeno ime u City, 2019. je srušen, da bi se gradili stanovi.

Kapetanović kaže da to govori da država ne prepoznaje i ne štiti značajan segment kulturne baštine čija je vrijednost potvrđena i na međunarodnom nivou.

Direktor Istraživačkog centra MANS-a Dejan Milovac za CIN-CG kaže da je privatizacija turističkog sektora dominantno sprovedena kroz ugovore sa problematičnim klauzulama, brojnim aneksima kojima se mijenjala suština.

„Jasno je da je investitor imao najviše koristi od takve prakse, ali se postavlja pitanje koja je bila motivacija pojedinih ministara i drugih funkcionera da godinama tolerišu takvo stanje“, rekao je Milovac.

Ključnu ulogu, kaže, imalo je tužilaštvo koje do sada nije kompletiralo istragu za bilo koji veliki slučaj privatizacije gdje je postojala sumnja u korupciju, ili neko drugo kršenje zakona, što je Crnu Goru promovisalo kao idealnu destinaciju za „lov u mutnom“.

AS I „VIZUELNO DOBRA“ GARANCIJA

Hotel As u Perazića dolu jedan je od najvećih privatizacionih promašaja bivše vlasti. Ogromna nedovršena građevina stoji prazna godinama, opkoljena skelama, od kojih je jedna već pala. Ostavljeni kran je zarđao i obrastao travom.

Budvanska rivijera je 2002. godine prodala As, vile i zemljište uz more, crnogorsko-ruskoj kompaniji Nega tours za pet miliona maraka. Kupac se obavezao se da će u hotel, čiji je dio srušio u namjeri da ga proširi, uložiti 22 miliona maraka i otvoriti ga do kraja 2003. godine.

Kupac je zatim 2006. dobio građevinsku dozvolu da sagradi dio hotela sa 17 spratova i onda izmijenio projekat, kojim je ukupne investicije planirao na čak 110 miliona eura i najavio gradnju marine, heliodroma, kazina...Rok izgradnje je pomjerio za maj 2015. da pokuša da obezbijedi kredit, što mu nije uspjelo.

Ministarstvo održivog razvoja i turizma je nakon toga pokrenulo postupak raskida ugovora i naplate bankarske garancije od tri miliona eura, za koju se ispostavilo da je lažna. Član borda direktora Nega toursa Neđeljko Gardašević je u martu prošle godine hapšen i počelo je da mu se sudi za zloupotrebu ovlašćenja u privredi. On je krajem januara ove godine u Višem sudu negirao da je dao nevalidnu bankarsku garanciju.

Mnogi su u ovom slučaju prozivali bivšeg ministra turizma Branimira Gvozdenovića, a on je u aprilu u Višem sudu, kao svjedok, rekao da je bankarska garancija Sberbanke ispunjavala vizuelni uslov i da je imala hologram banke, kao i da tada nije postojala procedura provjere.

ULCINJ VIŠE OD DECENIJU ČEKA TRI NOVA HOTELA

„Jedan od neuspješnih primjera je i privatizacija hotela u Ulcinju, Galeb, Grand Lido i Apartmani Lido, kao i lokacija bivšeg hotela Jadran“, rekao je 2017. godine u Skupštini tadašnji ministar turizma Pavle Radulović.

Podgorička kompanija Rokšped, u vlasništvu porodice Stanaj, kupila je od Ulcinjske rivijere hotel Galeb za 5,75 miliona eura 2006. godine i obavezala se da u rekonstrukciju za dvije godine uloži oko 15,4 miliona eura. Hotel je srušen 2008. godine, a na tom mjestu, nedaleko od Starog Ulcinja, sada je parking.

Prema izvještaju Sekretarijata za razvojne projekte za 2013. godinu, prvo je problem bilo kašnjenje lokalne uprave i planskih dokumenata, a zatim Rokšped nije imao novca, pa je 2016. pokrenut sporazumni raskid ugovora.

Ispostavilo se da je Rokšped uzeo kredit kod NLB Banke koja je stavila hipoteku na zemljište, od 2,5 miliona eura, što je 2017. provjeravalo Specijalno državno tužilaštvo. U novembru 2017. podnijete su krivične prijave protiv više državnih i lokalnih funkcionera, zbog sumnje da su prilikom prodaje Galeba oštetili državu za više od milion eura.

Na kraju su optuženi samo direktor i službenica ulcinjskog katastra, Dževdet Čaprić i Smilja Šunjevarić i bivši notar Anđelko Milošević, a suđenje je u toku.

Rokšped se u septembru prošle godine, nakon što je bivša vlada povukla tužbu protiv kompanije, upisao kao vlasnik parcele na kojoj je bio Galeb, a zatim je početkom marta oglasio prodaju.

 
JADRAN – GMIZAVCI  I  PTICE JEDINI GOSTI
 

Ugovor o 30-godišnjem zakupu 25 hiljada metara kvadratnih na poluostrvu Ratislava (Suka) Morsko dobro je 2008. godine zaključilo sa preduzećem Star of Montenegro, čiji je vlasnik „Montenegro 2000 consulting and development company“, (osnivač Danilo Durutović), a preostalih pet odsto ima Morsko dobro, po osnovu ustupanja prava korišćenja i novčanog uloga.

Cijena zakupa lokacije nekadašnjeg hotela Jadran, koji je srušen u zemljotresu, 1979. godine iznosi euro po kvadratu, a zakupac se obavezao da će investirati 33 miliona eura.

Radovi nijesu počeli ni nakon tri aneksa ugovora, niti preseljenja 13 porodica koje su tu živjele poslije zemljotresa 1979. godine

Iz Morskog dobra su za CIN-CG kazali da je pred Privrednim sudom u toku postupak za raskid ugovora, plaćanje naknade za korišćenje morskog dobra i oslobođenja-predaje ovog prostora. Potvrdili su da postoji interesovanje novih investitora iz Albanije.

Ostaci hotela vidljivi su ispod gustog šiblja, koje se spušta u more. Mjesto sa kojeg se pruža pogled na Stari grad i Malu plažu koristi se kao parking.

SRUŠILI LIDO A GRADILI BI U BUDVI

Kompanija Capital estate Budva je 2006. godine kupila Lido i bungalove za 10,8 miliona eura i obavezala se da investira skoro 38 miliona eura za tri godine.

Objekat je srušen, bungalovi ruinirani, a ispred recepcije parkiran je traktor koji koristi nekoliko preostalih radnika.

Capital estate, čiji je vlasnik ofšor kompanija Felixport enterprises sa Kipra, a izvršni direktor Dragan Lučić, je 2012. godine odustao od gradnje hotela na Velikoj plaži, navodno zbog zagađenja obližnje Port Milene i ponudio da gradi na novoj lokaciji, ali u Budvi.

Kompanija je o izgradnji hotela Lido pregovorala sa grupacijom Karisma, koja je zakupila hotele Belvi i Olimpik na Velikoj plaži. Iz Karisme nijesu odgovorili na pitanja CIN-CG o tome, a ranije su za „Vijesti“ rekli da su pregovori obustavljeni zbog korona krize.

Iz Opštine Ulcinj nijesu odgovorili na pitanja CIN-CG u vezi sa srušenim hotelima.
 
OD FJORDA - LEDINA 

Kotorski hotel Fjord, koji je izgrađen 1986. godine, kroz masovnu vaučersku privatizaciju, preko Eurofonda dopao je kompaniji Alfa invest Veselina Barovića. Zatim je 2005. godine prodat kroz stečaj irskim biznismenima Luisu Magvajeru i Majklu Fingltonu koji su ga preko firme New Fjord Development, platili 5,5 miliona eura.

Novi vlasnici su se posvađali pa su u postupku stečaja podnijeta tri plana reorganizacije. Prihvaćen je predlog New Fjord developmenta pa je početkom 2013. prekinut stečaj.

Megvajer je, kako su objavili mediji, krajem prošle godine poslao pismu kabinetu predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića u kojem je naveo da mu je oteta imovina i da smatra da u Crnoj Gori djeluje “organizovana stečajna mafija i sprega povezanih stranih i domaćih biznismena, advokata i političara”, koja mu je “nanijela štetu od najmanje 12,4 miliona eura”. Optužio je i bivšeg ministra Branimira Gvozdenovića za traženje milionskog mita, što ovaj demantuje.

„…Javnosti je poznato da sam 2019. godine, odmah nakon što je ova laž plasirana, Osnovnom sudu u Podgorici podnio tužbu protiv njega, tražeći sudsku zaštitu od lažnih podmetanja i izrečenih neistna. Tada, kao i sada, čudi me da mediji koji su ove klevete prenijeli, nijesu našli za shodno da provjere kredibilitet 'irskog biznismena' jer bi se, na taj način, lako razumjelo o kakvom profilu čovjeka se radi“, rekao je Gvozdenović za CIN-CG.

Iz SDT-a nijesu odgovorili na pitanja CIN-CG šta su preduzeli povodom optužbi Megvajera.

Novi vlasnik hotela Fjord 2018. godine postala je podgorička kompanija Boka Bay Investment, čiji su vlasnici Orhan Pelinković iz Bara i GB-Act group. Na sajtu Act group je hotel Fjord predstavljen kao projekat u toku koji će imati pet zvjezdica.

Novi vlasnik je srušio hotel i najavio radove krajem prošle godine, ali oni još nijesu počeli. Iz  kompanije Act group nijesu odgovorili na pitanja CIN-CG zašto kasne.

Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić za CIN-CG kaže da su jako zainteresovani da na mjestu Fjorda dobiju hotel sa pet zvjezdica i smtraju da bi zbog nadležnosti „država trebalo da uzme učešća u praćenju i brzini realizacije tog projekta“.
 
HERCEG NOVI POSLIJE VEKTRE NEMA VELIKIH HOTELA
Slučaj HTP Boka, koja je 2007. godine prodata, kompaniji Vektra Dragana Brkovića završio je u tužilaštvu. Početkom februara SDT je ocijenio da je za oko 50 miliona eura država oštećena zbog nepoštovanja ugovora o kupoprodaji.

Iz SDT-a su za CIN-CG rekli da je predmet u fazi izviđaja u toku vještačenje. Rekli su i da je za Vektra Boku formirano nekoliko predmeta i da je u jednom sačinjena službena zabilješka.

Kupoprodajni ugovor sa Vektrom Montenegro, kojoj je prodat većinski paket akcija državnih fondova (59,4 odsto), potpisan je u decembru 2007. godine. HTP Boka je prodata za 22,2 miliona eura, a kupac se obavezao da u roku od tri godine investira 50 miliona eura.

Na štetnost ugovora su godinama upozoravali iz dijela javnosti i NVO sektora, kao i sindikata preduzeća, ukazujuću da je kupcu omogućeno i da prodaje nekretnine Boke čija vrijednost ne prelazi 30 odsto ukupne knjigovodstvene vrijednosti.

Iz Opštine su za CIN-CG rekli da je Vektra Boka do sada prodala poslovni prostor bivše Službe računovodstva, glavnu Autobusku stanicu i drugu imovinu. Brković je 2018. godine tražio od Savjeta za privatizaciju saglasnost za prodaju hotela Plaža, Igalo, Tamaris i starog hotela Boka, ali je nije dobio.

Umjesto Tamarisa sada je neuređeni parking, a Igalo i Plaža su ruine.

Opština Herceg Novi je 2010. godine usvojila urbanističke projekte za Tamaris i Plažu. Zemljište na kojem se nalazi hotel Igalo je pod sudskim sporom, jer porodica Acović traži povraćaj nacionalizovanog zemljišta.

Pred skupštinskom Komisijom za kontrolu privatizacije, koja se ovim bavila više puta, Brković je u aprilu rekao da će tužiti državu ako imovinu Boke ne oslobodi tereta restitucije i ne riješi radne sporove iz pretprivatizacionog perioda. On tvrdi da su mu ti podaci bili sakriveni, što je predsjednik tenderske komisije Predrag Nenezić demantovao.

Privredni sud je nedavno pokrenuo predstečajni postupak za Vektra Boku, kao uvod u klasični stečaj.

Iz Opštine Herceg Novi za CIN-CG kažu da je prethodna Vlada štitila interese kupca, a Privredni sud mu je kroz plan reorganizacije omogućavao nastavak lošeg poslovanja.

Brkovićeve kompanije godinama su među najvećim poreskim dužnicima.
 
NA HORIZONTU NEMA GRADNJE

Nova lokalna vlast u Tivtu nije, kako su kazali za CIN-CG do detalja upoznata sa razlozima kašnjenja izgradnje novih hotela umjesto srušene Mimoze u centru grada i Plavih horizonata u uvali Pržna, ali su pokrenuli neke razgovore.

Mimoza je poslovala u sklopu istoimenog hotelsko-turističkog preduzeća čije je akcije država prodala 2002. godine preduzeću Irva Beograd, Đorđija Nicovića, za svega 400 hiljada eura, uz obaveznu da ulaganjem 2,5 miliona eura dostigne većinski paket akcija od 51 odsto. 

HTP Mimoza je hotel Mimozu prodala 2015. godine za 6,5 miliona eura firmi Mimoza Group iz Tivta, čiji je direktor bila ukrajinske državljanka Anastasija Lašmanova koja je ubijena u Kotoru 2018. godine. Sadašnji vlasnici Mimoza group, prema podacima iz CRPS su Lilia Kail (75 odsto) i Blagoje Peković (25 odsto), dok je osnivač ruski biznismen Aleksander Zadorin, a mediji spekulišu da iza svega stoji Valerij Zadorin, vlasnik kompanije Aroma, jedne od najvećih za trgovinu luksuznim proizvodima u Rusiji.

Ministarstvo održivog razvoja je izdalo urbanističko tehničke uslove za kondo-hotel sa apartmanima za prodaju krajem 2015. godine u kojem piše da “ukoliko se investitor odluči, postojeći objekat se može srušiti i izgraditi novi po uslovima za planirane objekte.”

Najstariji tivatski hotel, izgrađen 1958. godine, srušen je 2016. i novi se još ne gradi.

Katarski državni investicioni fond Qatari diar je za oko 28 miliona eura od tivatskog HTP Primorje 2010. godine kupio hotel Plavi horizonti i oko 240.000 kvadrata zemljišta. Najavljeno je ulaganje od 250 miliona eura u novi kompleks koji je trebalo da bude završen do septembra 2014.

Hotel je srušen 2011, a prema podacima sa sajta kompanije, planirana je gradnja rizorta sa luksuznim hotelom, klubom na plaži, više od 140 rezidencijalnih vila...

Nakon informacija da Qatari Diar odlazi iz Crne Gore zbog neriješenih imovinskih sporova, Vlada je u septembru 2014. godine donijela odluku o eksproprijaciji zemljišta. Prema nezvaničnim informacijama, Katarci su očekivali da će im i mještani prodati zemljište, što je nekoliko njih odbilo.

“Realizacija projekta uslovljena je okončanjem sudskih postupaka u vezi sa parcelama čiji status još nije regulisan”, piše u Vladinoj Informaciji iz 2019. godine uz objašnjenje da su parcele u suvlasništvu fizičkih lica koja osporavaju pokrenutu eksproprijaciju.

Krajem 2019. godine saopšteno je da je tadašnji premijer Duško Marković razgovarao je u Londonu sa Katarcima i da su prevaziđeni problemi.

Katarci nijesu odgovorili na pitanja CIN-CG zašto kompleks još nije izgrađen i kada će početi gradnja.

...

Rekonstrukcija ničega u Petrovcu

Ogromna konstrukcija betona i čelika nikla je na obali u Petrovcu, na mjestu gdje je nekada bio hotel Oliva, simbol početka modernog turizma koji je srušen u zemljotresu 1979. godine.

Soliteri planiranog kompleksa započeti 2012. godine, koji su promijenili i mikroklimu i stanovnicima naselja Brežine oduzeli pogled na more, rezultat su ugovora o zajedničkom ulaganju Budvanske rivijere i kompanije Euromix trade Miloša Perovića, koji u blizini posjeduje hotel Rivijera.

Mještani i predstavnici tadašnje opozicije uzalud su ukazivali da je gradnja nezakonito dozvoljena kao rekonstrukcija objekta koji nije ni postojao.

Ugovorom iz 2011. predviđeno je da 48 od 269 smještajnih jedinica u Crystal Rivieri dobije Budvanska rivijera, kao i odvojeni hotel Crystal Palas.

Rok za završetak bio je krajem 2016, ali je Crystal Palas završen 2019, i postao je dio hotela Palas, dok je Crystal Riviera zaustavljena na grubim radovima.

Iz kompanije Euromix kašnjenje pravdaju problemima zbog manjkavosti katastra podzemnih instalacija, pogrešno postavljenog strujnog kabla...

Iz Budvanske rivijere su za CIN-CG rekli da je preostali dio objekta obavezan da završi Euromix koji ih je obavijestio da je praktično okončao pregovore sa partnerom koji je spreman da završi radove.

Objašnjavaju da će se na kraju izgradnje preostalog dijela projekta, shodno ugovoru, napraviti konačan obračun u odnosu na ukupno izgrađene površine i da su počeli proceduru za preuzimanje i dijela koji im pripada prema ugovoru.

Gvozdenović: Nije bilo planova ali ni novca

Poslanik DPS-a i bivši ministar turizma Branimir Gvozdenović za CIN-CG kaže da ne misli da su investitori željeli da naprave stanove za prodaju i da zbog toga nijesu poštovali obaveze.

„Mislim da nije to bio slučaj, s obzirom da ni na jednoj lokaciji nije došlo do promjene namjene u planskim dokumentima koja bi eventualno dala za pravo investitorima da koriguju svoje investicione ambicije“, tvrdi Gvozdenović.

U nekim slučajevima, kaže on, investitori su precijenili svoje mogućnosti ili nisu uspjeli da obezbijede novac, a često je problem bio nedostatak planske dokumentacije ili neriješena imovinsko-pravna ili druga pitanja.

Objašnjava da su nastojali da riješe problem i pomognu investitoru, prije „rigidnog posezanja za raskidom ugovora“.

„Negdje je takav pristup dao rezultat, negdje nije. Naravno, naše zadovoljstvo rezultatima bi bilo još veće da 'ispada' poput Galeba, Fjorda, Tamarisa... nije bilo. Moguće da je, u nekim situacijama, trebalo da dodatno insistiramo na ugovorenom investicionom programu, po cijenu raskida ugovora. No, treba imati u vidu da bismo se, tako, možda samo vratili na početnu poziciju, a problem bi i dalje postojao“, rekao je Gvozdenović.

Uništeni simboli Žabljaka 
 
Turistička ponuda Žabljaka, kao centra zimskog turizma, značajno je oslabljena nakon zatvaranje tri velika hotela – Planinka, Jezera i Durmitor, što za CIN-CG potvrđuje i predsjednik Opštine Žabljak Veselin Vukićević.

Taj hendikep se, kaže, posebno ističe kada se organizuju sportska takmičenja, pa se jedna ekipa mora smjestiti u više hotela.

Hotele Jezera i Žabljak, dio imovine Ski centra Durmitor, kupila je 2004. godine kompanija Hotel Management Aktiengesellschaft iz Lihtenštajna, biznismena Sava Kujundžića, koja je u Crnoj Gori osnovala preduzeće Hotel menadžment Durmitor.

Kupac nije obnovio Jezera koje je platio 1,5 miliona eura, a obavezao se da u rekonstrukciju za tri godine uloži 3,9 miliona. Presudom Privrednog suda 2016. godine ugovor za taj hotel je raskinut. Bivša vlada je kupcu dala još jednu šansu, nakon što se aneksom ugovora obavezao da za pet godina uloži 3,2 miliona eura, ali ni poslije toga ništa nije rađeno.

Hotel Planinka, koji je takođe nekada pripadao Ski centru Durmitor, prodat je krajem 2005. godine konzorcijumu kojeg su činili HLT fond i HTP Primorje Tivat. 

Kupac nije ispunio obavezu da investira oko 8,7 miliona eura, pa je ugovor raskinut, što je poslije Privrednog potvrdio i Apelacioni sud krajem 2017. godine. Hotel bi trebalo da se vrati u stečajnu masu Ski centra Durmitor.

Samo 18 hotela ima pet zvjezdica

U Crnoj Gori je 2019. godine, prema podacima Monstata, bilo ukupno 403 objekta kolektivnog smještaja (hoteli, pansioni, moteli, turistička naselja, odmarališta, hosteli, kampovi i sl), sa oko 20,8 hiljada smještajnih jedinica i 48,7 hiljada kreveta. Od toga samo 18 ima pet zvjezdica i ukupno 2,86 hiljada kreveta.

Hrvatska je, na primjer, prema podacima njihovog Ministarstva turizma, na kraju 2019. imala 784 hotela sa 122.568 kreveta, a 44 sa pet zvjezdica.

Crna Gora je 2006. imala 25,6 hiljada soba i 65 hiljada kreveta u kolektivnom smještaju, što znači da se broj smještajnih kapaciteta smanjio. Da je desetak ruiniranih i srušenih hotela u funkciji, ukupan broj soba bio bi veći za najmanje 1.500, a investitori su najavljivali povećanje kapaciteta i do šest puta.

Durmitor se gradi

Hotel Durmitor je kupila kompanija Adriatic properties, grčkog biznismena Petrosa Statisa 2016. godine za 650 hiljada eura i srušila ga dvije godine kasnije.
Hotel je imao prepoznatljiv izgled i inicijativa za zaštitu kao nepokretnog kulturnog dobra koju je Expeditio podnio u aprilu 2013. godine bila je prihvaćena, o čemu su, prema riječima Aleksandre Kapetanović, dobili dopis Uprave za zaštitu kulturnih dobara.
Vještaci, koje je angažovala Statisova kompanija, dali su mišljenje da stari hotel ne bi izdržao rekonstrukciju i da ga treba srušiti. CIN-CG je ranije objavio da je Uprava je uvažila mišljenje vještaka i odustala od zaštite hotela.

Biljana MATIJAŠEVIĆ

Građevinska kompanija za koju je radilo šestoro povrijeđenih radnika zvanično ima samo troje zaposlenih Kada dođe do povređivanja radnika angažovanog bez ugovora, odgovornost postaje krivična, upozoravaju sagovornici CIN-CG

Šestorica albanskih državljana koji su 18. maja povrijeđeni na gradilištu nadomak Podgorice, bili su angažovani “na crno”, potvrđeno je Centru za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) iz Uprave za inspekcijske poslove (UIP).
Uzrok povreda albanskih radnika, prema nalazima UIP, bio je pad sa visine, kada su popustili podupirači prilikom izlivanja betonske ploče na građevini u naselju Kuće Rakića, koje se nalazi na granici Glavnog grada i Opštine Tuzi. Nije poznato što se tačno gradilo i koje je površine bila ploča.
Od šestoro radnika, tri su teško, a tri lakše povrijeđena.
Iz UIP su kazali da je riječ o "višestrukim povredama koštano-mišićnog sistema (leđa, ruke, noge, facijalne kosti…)“.
Prema nezvaničnim informacijama CIN-CG, radnici su u međuvremenu napustili Klinički centar Crne Gore, gdje su bili smješteni.

Državni tužilac podgoričkog Osnovnog državnog tužilaštva (ODT) Vukas Radonjić kazao je za CIN-CG da je "formiran krivični predmet u kojem je u toku izviđaj” i pojasnio da se u ovom trenutku utvrđuje da li je učinjeno neko od krivičnih djela protiv opšte sigurnosti ljudi i imovine, kao posljedica umišljaja ili nehata učinioca.
Propusti investitora ili izvođača na gradilištu zbog kojih je došlo po povređivanja radnika smatraju se teškim krivičnim djelima protiv opšte sigurnosti, za šta su, prema Krivičnom zakoniku, predviđene kazne šest mjeseci do pet godina zatvora.
"U dosadašnjem toku postupka je utvrđeno da je vlasnik objekta kompanija 'Dadi export' DOO iz Podgorice, a da je izvođač radova privredno društvo 'CG Gradnja' DOO. Sve ostale odlučne činjenice se utvrđuju,“ kazao je Radonjić.
Ni investitor ni izvođač nisu odgovarali na pitanja CIN-CG o statusu radnika. Iz “Dadija” su “Vijestima” nakon nezgode tvrdili da objekat nije njihov.
Iz Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma su za CIN-CG rekli da je urbanističko-građevinska inspekcija tada izvršila kontrolu objekta u naselju Kuće Rakića, zabranila dalje izvođenje radova i zapečatila gradilište. Prilikom obilaska, novinari CIN-CG su u četvrtak primijetili vatru iz unutrašnjosti zidina objekta, ali ne i radnike, ili mašine.
Djelatnost podgoričke firme “Dadi export” je trgovina na malo tekstilom u specijalizovanim prodavnicama. Kompanija je Upravi prihoda za prošlu godinu prijavila gubitak u poslovanju od tri miliona eura. Imaju ukupno 117 zaposlenih.
“CG Gradnja” je prošlu godinu završila profitom od 41 hiljadu eura, dok je Upravi prihoda prijavljeno svega troje zaposlenih.
Iz UIP su za CIN-CG precizirali da povrijeđeni albanski državljani “nijesu imali status zaposlenih”.
Prema zakonskoj definiciji, zaposleni je lice koje radi kod poslodavca po osnovu ugovora o radu, uključujući lice koje se osposobljava za rad i pripravnik, kao i svako lice koje po bilo kom pravnom osnovu obavlja rad kod poslodavca.
Ovaj slučaj još jednom je ukazao na problem velikog broja radnika na crno na crnogorskim gradilištima.

Predsjednik Sindikata građevinarstva i industrije građevinskom materijala Nenad Marković kazao je za CIN-CG da je njihova studija, koju su radili u saradnji sa Međunarodnom organizacijom rada (MOR), pokazala da je 30 odsto radnika u građevinarstvu angažovano bez ugovora o radu. To znači da na zvanično prijavljenih 8,5 hiljada radnika, koliko ih je prema Monstatu, ima još oko tri hiljade neprijavljenih.
“Praksa angažovanja radnika u građevinarstvu bez ikakvog ugovora o radu je široko rasprostranjena i postoji i kod malih, ali i kod velikih kompanija. Na crno se angažuju i domaći i strani radnici. Za poslodavca to postaje ozbiljno tek kada se desi neka nesreća kao ova u Tuzima, kada više nisu u pitanju simbolilne novčane kazne, već krivična odgovornost”, kazao je Marković.
Koordinatorka projekta Udruženja zaštite na radu (UZNR) Đina Janković kazala je za CIN-CG da bi borba protiv nelegalnog i neprijavljenog rada trebalo da se tiče svakog građanina Crne Gore, jer “svaki euro utajenog poreza znači manja ulaganja u obrazovanje, zdravstvo, infrastrukturu, javne usluge i sve ono što čini jednu zemlju dobrim mjestom za život”.
“Posljedice toga su višestruke i negativne za sve: za državu to su umanjeni prihodi budžeta i fondova socijalnog osiguranja, za privrednike koji poštuju zakon to je izloženost nelojalnoj konkurenciji i smanjenju tržišta, za radnike angažovane kroz rad na crno to je nezaštićenost - bez socijalnog osiguranja, bez pravne zaštite, bez primjena mjera zaštite i zdravlja na radu,” rekla je Jankovićeva.
Propisane kazne za rad bez zaključenog ugovora iznose od 2.000 do 20.000 eura za firmu, od 200 do 2.000 eura za odgovorno lice u firmi, dok su za preduzetnike kazne od 500 do 6.000 eura. Na 500 eura mjesečne neto zarade poslodavac treba da plati još oko 330 eura raznih dažbina. Tako, za desetak neprijavljenih radnika samo u jednom mjesecu može imati veću uštedu, od iznosa moguće kazne.
Važno mjesto u radu na crno, prema riječima Janković, zauzima i lažna prijava zaposlenih gdje se dio primanja dobije “na ruke”, a dio je plaćen regularno.
Iz Inspekcije rada su saopštili da nemaju podatak koliko su inspektori otkrili slučajeva rada na crno u građevinarstvu, jer njihov sistem elektronskih evidencija ne podržava razvrstavanje nepravilnosti po djelatnostima. Jedino znaju da se 14 odsto ukupnih nepravilnosti iz oblasti radnih prava i zaštite na radu odnosi na građevinarstvo.
U 2019. godini otkrili su ukupno 1.981 radnika “na crno”, od čega 1.296 stranaca. Nakon naloga inspektora za 603 radnika je regulisan radni odnos, odnosno za trećinu otkrivenog broja. Prošle godine su otkrivena 483 radnika bez ugovora, od čega je bilo 337 stranaca. Poslodavci su nakon naloga inspektora regulisali radni odnos sa 144 radnika. Iz Inspekcije su naveli da je do pada broja otkrivenih radnika na crno u 2020. godini došlo zbog smanjenje privredne aktivnosti usljed pandemije izazvane virusom korona.

Janković navodi da oni ne raspolažu pravim informacijama o broju povreda, jer se znatan dio ne prijavljuje - najčešće u slučajevima kada radnik nije bio radno angažovan po osnovu ugovora o radu. Nerijetko dođe i do neke vrste dogovora između poslodavca i zaposlenog, pa povreda ni u tom slučaju ne bude evidentirana. Strah od gubitka posla je, kaže Janković, najveći uzrok neprijavljivanja povrede kada do nje dođe.
Ona je dodala da inspektori rada rijetko obilaze gradilišta na kojima se izvode takvi mali građevinski projekti.
Predsjednik Sindikata građevinara Nenad Marković kaže da radnici angažovani na crno koji se povrijede na gradilištu za eventualna obeštećenja zbog povreda i gubitka radne sposobnosti, mogu da tuže poslodavca, ali da je to teško dokazati i u redovnoj proceduri, a naručito ako su stranci.
“Poslodavci imaju obavezu plaćanja osiguranja od povrede na radnom mjestu za zvanično angažovanog radnika, ali ona je minimalna i nije dobro definisana. Poslodavci to koriste i radnike osiguraju na najmanju moguću premiju, kako bi uštedjeli novac. Tako je ovakav način osiguranja od povreda za par eura obesmišljen i treba da se mijenja, jer ne pokriva ni minimum štete koju radnik može da ima u slučaju povreda. Imamo iskustva iz EU, gdje se to radi na kvalitetniji i obimniji način i koji ćemo i mi morati da primjenjujemo”, kazao je Marković.
On je naveo da su do sada, prema njihovim iskustvima, postojale velike građevinske kompanije sa političkom pozadinom koje su inspektori izbjegavali.
“Nadam se da će nova praksa biti drugačija. Jedino neselektivne kontrole svih građevinskih kompanija uz pooštravanje mjera i kazni mogu konačno uvesti red u ovu oblast. Većina onih radnika koji su i prijavljeni osigurani su tek na minimalac. Država gubi ogromne prihode, a radnici ugrožavaju svoj život i zdravlje”, istakao je Marković.

Nekad je i jezik barijera

Iz Uprave policije su za CIN-CG kazali da su po saznanju za događaj u Kućama Rakića na lice mjesta izašli službenici Stanice kriminalističke policije za krim-tehniku i uviđaje, kao i službenici Jedinice kriminalističke policije za suzbijanje požara, eksplozija i havarija Centra bezbjednosti Podgorica. Uviđaj je urađen po instrukcijama sudskih vještaka građevinske struke i zaštite na radu.
U posljednjih godinu i po, ovo je druga kolektivna povreda zabilježena na crnogorskim gradilištima.
Usljed rušenja mosta u izgradnji na obilaznici oko Rožaja, krajem decembra prošle godine teško su povrijeđena tri radnika. Osnovno državno tužilaštvo iz Rožaja je sredinom marta podnijelo krivične prijave protiv četiri firme i sedam direktora i odgovornih inženjera. Osumnjičeni su za teško krivično djelo protiv opšte sigurnosti.
Pad sa visine, kako je CIN-CG objavio sredinom novembra, uzrok je tri od četiri smrti građevinskih radnika koji su stradali za deset mjeseci prošle godine godine, ali i najmanje trećine teških povreda na gradilištima širom države.
Prema podacima predsjednika Sindikata sa terena, ni registrovani radnici nemaju dovoljno obuke za zaštitu na radu, a kod radnika angažovanih na crno o tome nema ni govora.
“Nekada je većina radne snage u građevinarstvu dolazila iz Bosne i Hercegovine i Srbije, ali oni sada mogu lakše da odlaze na rad u zapadnu Evropu za veće plate i kvalitetnije uslove rada. Tako, naši poslodavci sada većinom angažuju radnike iz Albanije, Kosova i Turske. Zato se na gradilištu i prilikom organizovanja rada i eventualnih obuka o zaštiti na radu javlja i problem jezičkih barijera”, kazao je Marković

Miloš RUDOVIĆ
Goran KAPOR

U sudovima čeka više stotina slučajeva, kako bi se ustanovila praksa i na osnovu pravosnažnosti jedne donosile druge presude. Država bi zbog kršenja ljudskih prava mogla da plati milione eura odštete i sudskih troškova

Crnogorska Vlada povrijedila je pravo na privatan život sedamdesetšestogodišnjeg Bjelopoljca Žarka Boškovića, jer je u martu prošle godine, dok je bio u kućnoj samoizolaciji, objavila njegove lične podatke – ime, prezime i adresu.

To je prvostepena presuda Osnovnog suda u Bijelom Polju, kojom je djelimično usvojena tužba, prve od nekoliko stotina koje su istim povodom crnogorskim sudovima pristigle u proteklih deset mjeseci.

Bjelopoljac je državu tužio tražeći simboličnu nadoknadu od 200 eura, a prvostepeni sud je obavezao Vladu da mu plati upola manje na ime naknade nematerijalne štete zbog povrede prava na poštovanje privatnog i porodičnog života. Njegov advokat je najavio žalbu.

Država bi, zbog objavljivanja spiskova osoba u samoizolaciji, za odštetu i troškove parnica mogla da izgubi milione eura iz budžeta. Ustavni sud u julu prošle godine utvrdio da je Vlada prekršila pravo na privatnost. Odštetni zahtjevi, prema saznanjima “Vijesti”, pojedinačno iznose i do 3.000 eura.

Precizni podaci koliko se osoba našlo na spisku od 21. marta kada je Vlada objavila prva imena do 7. maja prošle godine, kada ga je povukla sa zvaničnog sajta, ne postoje. Prema podacima Uprave za inspekcijske poslove od sredine marta do 24. aprila više od 10.000 osoba je dobilo rješenje o obaveznoj samoizolaciji, ili karantinu. Akcija za ljudska prava (HRA) navodi da je prva lista sadržala više od 1.000 imena i da su objavljeni lični podaci najmanje 2.000 osoba.

“Neki izvori tvrde da je lista sadržavala i više od 6.000 imena”, objavila je HRA, pozivajući se na tekst portala ZDNet, 27. marta prošle godine, pod nazivom “Ova malena država objavljuje imena i lokacije građana u karantinu”.

Osuda nezakonite objave ličnih podataka našla se i u izvještaju Evropske komisije o napretku Crne Gore za prošlu godinu. Ovo, međutim, nije jedini slučaj povrede prava na privatnost građana tokom pandemije Covida-19. Početkom aprila prošle godine u javnost je dospio spisak na kom su podaci 62 osobe iz Podgorice oboljele od koronavirusa i njihovi matični brojevi. Zbog toga je procesuiran, u međuvremenu i prvostepeno oslobođen, samo jedan zaposleni u podgoričkom Domu zdravlja. Iako je i Osnovni sud, u toj oslobađajućoj presudi od kraja prošlog mjeseca, tvrdio da Institut za javno zdravlje (IJZ) nije zakonito obrađivao podatke, niko od odgovornih iz te ustanove i Doma zdravlja nije procesuiran zbog toga.

Zastoj u sudovima, jer čekaju “obrazac”

Zbog objavljivanja spiskova imena osoba u samoizolaciji, podgoričkom Osnovnom sudu, kako su potvrdili “VIjestima”, podnijeto je 206 tužbi kojima se traži naknada nematerijalne štete za pretrpljene i buduće duševne bolove, radi povrede prava ličnosti, prava na privatnost, prava na zaštitu podataka o ličnosti i prava na poštovanje ličnog i porodičnog života. Bjelopoljskom sudu podnijeto je 59. a iz Osnovnog suda u Baru “Vijestima” je rečeno da je u radu osam predmeta, sa ukupno 10 tužilaca.

Uz potvrdu da je jedan predmet (očigledno tužba Boškovića) prvostepeno okončan 18. maja djelimičnim prihvatanjem zahtjeva, predsjednik bjelopoljskog suda Radule Piper rekao je za “Vijesti” da je određen zastoj ostalih 58 postupaka, dok se prvi pravosnažno okonča.

Iz podgoričkog Osnovnog suda “Vijestima” su kazali da je “u većini predmeta, određen zastoj postupka, do pravosnažnog okončanja postupka u predmetu ovog suda P.br. 3757/20”.

To znači da i ovaj sud koristi zakonsku mogućnost da se, nakon pravosnažnosti u jednom slučaju, odredi sudska praksa po kojoj će se odlučivati i u ostalim postupcima.

“Ako je sudu podnesen veći broj tužbi u kojima se tužbeni zahtjevi zasnivaju na jednakom ili sličnom činjeničnom stanju i istom pravnom osnovu, sud može nakon prijema odgovora na tužbe na osnovu jedne tužbe sprovesti postupak, a sa ostalim postupcima zastati do pravosnažnosti presude donesene po tužbi na osnovu koje je postupak sproveden. Nakon pravosnažnosti presude… sud će u postupcima sa kojima je zastao odlučiti kao u toj pravosnažnoj presudi”, piše u Zakonu o parničkom postupku.

Advokatica Maja Živković kazala je “Vijestima” da su predmeti u kojima ona postupa u početnoj fazi i potvrdila da još nije uspostavljena sudska praksa o ovom pitanju.

„U radu su tri predmeta radi naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede prava ličnosti, preciznije zbog povrede prava na privatnost objavljivanjem ličnog imena i adrese lica koja se nalazilo u samoizolaciji, a do čega je došlo u martu 2020. godine. Nije mi poznato je li neki predmet pravosnažno okončan. Donedavno, nije bio “, kazala je Živković.

Ona je rekla da su odštetni zahtjevi od 2.000 do 3.000 eura.

„Još ne znamo kakvog će stanovišta biti sud kada je u pitanju visina koja se ima naknaditi, a ukoliko nađe da se radi o osnovanim zahtjevima“, pojasnila je Živković.

Pješčić: Prošla sam gore nego kriminalac

“Odluka Vlade da objavi moje ime i prezime i adresu i to pred sami kraj samoizolacije za mene je bio veliki teret, učinili su da se osjećam kao hodajuća zaraza i kriminalac, ali i krivom što sam došla u Crnu Goru kod roditelja”.

Tako studentkinja Matematičkog fakulteta u Beogradu Milica Pješčić opisuje za „Vijesti“ svoje iskustvo prije 13 mjeseci, kada su se njeni i lični podaci još nekoliko hiljada osoba našli na sajtu Vlade.

„Omogućiti svakom građaninu da zna ko ga od njegovih komšija i sugrađana nedisciplinom dovodi u opasnost“, glasila je poruka Vlade na Twitteru.

Pješčić je među prvima odlučila da tuži državu zbog kršenja prava na privatnost, tvrdeći da je pretrpjela i duševne bolove zbog postupka bivše Vlade.

„Poručila sam ljudima da se usude da tuže državu. Neko je usred pandemije našao da se igra sa ljudskim pravima. Ako je iz neznanja, ni to ne može da ih opravda. Od globalnog problema napravljena je igranka, sa mnogo propusta. Naša prava ne smiju da budu narušena, čak ni tokom pandemije“, istakla je ona.

Pandemija koronavirusa zatekla je Pješčić u Beogradu, a s obzirom da je nezaposlena i da je uveden lockdown (zaključavanje) odlučila je da se na neko vrijeme vrati kući, u Nikšić.

„Danima sam se interesovala za avion kojim treba da dođemo kući. Nekoliko puta sam bila u ambasadi Crne Gore i rečeno mi je da prevoz ne postoji, iako su ljudi znali da će biti let i nekoliko dana ranije rezervisali mjesto. Dva sata prije polijetanja pozvali su me iz ambasade da mi kažu da, odjednom, ima let. Nisam se ni spakovala, ostavila sam sve stvari u Beogradu i morala da plaćam stan šest mjeseci, jer nisam stigla da ga otkažem. Nije mi jasno kako su bili neobaviješteni. Ponijela sam samo duksericu i knjige. Nisam htjela da ostanem sama u Beogradu i trošim novac roditelja koji nije nimalo lako zaraditi. Već pri polasku u Crnu Goru mi je nanesena šteta“, ispričala je Pješčić „Vijestima“.

Ona je kazala da se na aerodromu u Podgorici nikome nije bilo jasno po kojim kriterijumima se određivalo ko će da bude poslat u karantin, a ko u kućnu samoizolaciju.

„Sačekao nas je čovjek u zaštitnom odijelu, pitao da li imam temperaturu, kašljem li i da li sam dobro. Htjela sam da idem kući, nisam imala odjeću i neophodne stvari. Inspektor mi je napisao rješenje o samoizolaciji, koje sam uzela, ali nisam znala ko je potpisao dokument, jer je bilo nečitko. Naredne dane provela sam sama u sobi, bez ikakvog kontakta. Poštovala sam sve propisane mjere“, kazala je Pješčić.

Trinaestog dana, pred isticanje rješenja o samoizolaciji, objavljeno je njeno ime i prezime i adresa na sajtu Vlade.

„Jako me je povrijedilo to što neko prstom upire u mene. Osjećala sam se kao kriminalac i pitala zbog čega se javno ne objavljuju imena pedofila, silovatelja, ubica. Zašto ja, koja sam došla kod roditelja“, istakla je Pješćić.

Osjećala se, kaže, krivom i nepoželjnom i tvrdi da je Vlada uticala na njenu odluku da se nakon studija ne vrati u Crnu Goru.

“Učinjena nam je nepravda. Bolje su dočekivali kriminalce nego nas, studente iz Crne Gore“, kazala je ona.

Pješčić je rekla da je u samoizolaciji provela 28 dana, jer su je pred isticanje rešenja o samoizolaciji pozvali da joj uruče novo, na isti period.

„Nakon 14 dana htjela sam da se testiram na koronavirus, da platim ako treba, zvala, molila i nisu mi dozvolili. Nije bilo moguće da pođem da se testiram, ali ni da neko dođe kod mene i pregleda me. Htjela sam što prije da izađem iz samoizolacije, krenem na liječenje stanja koje se pogoršalo zbog nervoze, zatvorenosti. Drugo rješenje nisam htjela da preuzmem, da bi mi na kraju rekli da se smatra da su ga uručili“, rekla je ona.

Povrijeđena su joj, tvrdi, i vjerska prava, jer je za Vaskrs, 28. dana samoizolacije, imala potrebu da bude, ako ne u crkvi, onda bar sa porodicom.

Spisak zaraženih nezakonito slali mejlom

Zbog curenja spiska imena 62 osobe inficirane koronavirusom, pored toga što je krivično procesuirana jedna osoba, nije poznato da je neko od tih građana odlučio da tuži državu.

Osnovni sud oslobodio je prošlog mjeseca odgovornosti zaposlenog u podgoričkom Domu zdravlja Rada Milovića za neovlašćeno prikupljanje i korišćenje ličnih podataka. On je sumnjičen da je kao službeno lice zaduženo da podatke o oboljelima od koronavirusa pošalje izabranim doktorima, putem vajbera to proslijedio i drugim osobama.

U presudi, u koju su „Vijesti“ imale uvid, podgorički Osnovni sud smatra da nije moguće utvrditi kako je spisak inficiranih osoba dospio u javnost, ali i tvrdi da su ovi podaci prethodno poslati brojnim osobama.

„U sadržini mejla nije naznačeno da se radi o ličnim podacima. Milović, koji radi u IT sektoru, i nije bio dužan da zna da se radi o ličnim podacima, već je zaista samo izvršavao nalog pretpostavljenog, koji, kako je i sam naveo, ne bi izvršio da je znao da će dovesti do pokretanja krivičnog postupka“, piše u presudi.

Sud je konstatovao da je na sajtu Vlade prethodno bio objavljen spisak osoba u samoizolaciji, kao dio kampanje „neka svako zna“, usljed čega bi i osobama koje se bave obradom ličnih podataka bilo zbunjujuće da li navedeni spisak zaista predstavlja lične podatke u tom trenutku ili ne.

„Upravljač zbirkama podataka, Institut za javno zdravlje, shodno članu 4 Zakona o zbirkama podataka u oblasti zdravstva, koji je, kako je navedeno u dopisu Fonda za zdravstveno osiguranje, imao mogućnost da ovaj spisak pošalje direktno kroz sistem Doma zdravlja, a ne da bude prosljeđivan između, kako je to očigledno slučaj, neodređenog broja osoba, što svakako ne predstavlja zakonit način obrade ličnih podataka“, navodi se u presudi.

Branilac Milovića, advokat Mladen Tomović, za „Vijesti“ je ocijenio da je tokom krivičnog postupka nesporno dokazano da su se posebne kategorije ličnih podataka slale putem e-maila, bez kriptozaštite, van informacionog sistema zdravstva, suprotno propisima.

Prekršen je, smatra, Zakon o zbirkama podatka u oblasti zdravstva, Zakon o zaštiti podataka o ličnosti, Pravilnik o načinu označavanja i zaštite posebne kategorije ličnih podataka, Zakon o informacionoj bezbjednosti, Uredba o mjerama Informacione bezbjednosti i Pravilnik o informacionoj bezbjednosti. On je kazao da su to učinili Institut za javno zdravlje i Dom zdravlja i prije nego što su uopšte ovakvi podaci dostavljeni Miloviću.

Tomović smatra da su navedeni podaci, ukoliko nije postojala trenutna ili trajna tehnička mogućnost za razmjenu podataka direktno kroz informacioni sistem, morali da budu označeni u svim fazama obrade kao „posebna kategorija ličnih podataka“ i isključivo dostavljeni osobama koje imaju ovlašćenje za njihovu obradu, nakon čega bi se „ručno“ unosili u zdravstveni karton pacijenta i to u posebno namijenjenim prostorijama.

Tomović je kazao da je jedna od najopasnijih vrsta nepravdi selektivna pravda. Niko od osoba koje su naložile objavljivanje ličnih podataka osoba na sajtu Vlade, kao ni od odgovornih u Agenciji za zaštitu ličnih podataka koji su dali saglasnost za to, nije procesuiran zbog nezakonite obrade, iako je Ustavni sud utvrdio da je odluka bila nezakonita i naložio uklanjanje spiskova sa veb stranice.

„Sa druge strane imamo događaj koji je nastao usljed spleta nehatnih okolnosti uzrokovanih nedostatkom procedura i protokola gdje se jedno lice, inkriminiše i krivično procesuira, što nesporno predstavlja diskriminaciju i selektivno tumačenje propisa koji se odnose na zaštitu ličnih podatka“, zaključio je on.

Samo Crna Gora i Južna Koreja

Evropska komisija u izvještaju o napretku za prošlu godinu ocijenila je da je kriza prouzrokovana pandemijom Covid-19 bolje istakla i izazove koji se tiču zaštite ličnih podataka, navodeći da je po odluci Nacionalnog koordinacionog tijela (NKT - rasformiran krajem prošle godine) i pozitivnom mišljenju Agencije za zaštitu ličnih podataka objavljen spisak svih lica kojima je izrečena mjera samoizolacije. U izvještaju se konstatuje i da su taj spisak koristila privatna lica da kreiraju aplikaciju za mobilni telefon koja omogućava korisnicima da lociraju osobe u samoizolaciji.

Ovakav primjer nezabilježen je u evropskim zemljama, koje su kao i Crna Gora potpisnice Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima i Evropske konvencije o ljudskim pravima.

U Belgiji, Njemačkoj, Italiji, Španiji i Francuskoj GSM podaci (o brojevima mobilnih telefona) su se koristili kako bi se znalo da li osobe kojima je određena samoizolacija, ili su inficirane, ostaju kod kuće.

Belgijski nedeljnik Le Vif uporedio je Crnu Goru sa Južnom Korejom, u kojoj je instalirana aplikacija “Corona 100m” zahvaljujući kojoj može da se zna da li se na manje od 100 metara od vas nalazi osoba koja je inficirana.

“Koreanci nijesu išli tako daleko da objave ime, prezime i adresu zaraženih lica. Mnogo bliže nama jedna zemlja se usudila: Crna Gora”, objavio je Le Vif početkom aprila prošle godine.

Ombudsman reagovao naknadno, kršen i kodeks novinara

Zaštitnik za ljudska prava i slobode nakon objavljivanja spiska osoba u samoizolaciji rekao je da “nema mogućnost da reaguje…” i da “ne može da se miješa u rad drugih nezavisnih i samostalnih organa”, misleći na Agenciju za zaštitu ličnih podataka (AZLP).

Ombudsman je dva mjeseca kasnije od Ministarstva javne uprave zatražio detaljnu istragu u slučaju internet stranice crnagorakorona.com, kako bi se spriječilo neosnovano miješanje u lične podatke pojedinaca. Tada je preporučeno i AZLP da u “svim budućim analognim situacijama djeluje proaktivno svojim mišljenjima i drugim aspektima djelovanja u cilju sprečavanja zloupotrebe ličnih podataka, kao i kontrole izrade i korišćenja sličnih web stranica”.

Na stranici crnagorakorona.com moguće je bilo locirati sve osobe u Crnoj Gori kojima je određena samoizolacija, na osnovu spiska koji je objavila Vlada.

Spiskove osoba u samoizolaciji objavljivali su i pojedini štampani i elektronski mediji. Na portalu Radio-televizije Crne Gore (RTCG) i dalje su dostupna saopštenja iz marta prošle godine o tome da je NKT objavio ažurirani spisak osoba o samoizolaciji, kao i linkovi koji vode do stranice Vlade. Ista situacija je i na portalima Pobjeda, CDM, Analitika, Antena M, Radio Jadran, Radio Skala… Regulatorna i samoregulatorna tijela nijesu reagovala na ove slučajeve povrede prava na privatnost građana.

Stigma košta 100 eura?

Advokat Miloš Kojović, branilac Žarka Boškovića čija je tužba prva uzeta u razmatranje u bjelopoljskom Osnovnom sudu, “Vijestima” je kazao da je na pravilan i zakonit način utvrđeno da je Vlada javnim objavljivanjem spiska povrijedila osnovna ljudska prava i slobode njegovog klijenta.

“I to pravo na privatnost i pravo na poštovanje privatnog i porodičnog života, pa je u tom smislu sud obavezao Vladu da isplati iznos od 100 eura kao pravičnu naknadu. U tom dijelu izjavljena je žalba, jer smatramo da iznos od 100 eura nije srazmjeran samoj stigmatizaciji i zaziranju šire javnosti koju je trpio tužilac. Mentalno stanje mu je bilo narušeno, s obzirom na to da je to bio period kada je epidemija dostigla vrhunac, a kod građana se pojavio strah od prenošenja zaraze…”, kazao je advokat Miloš Kojović. U presudi, u koju su “Vijesti” imale uvid, piše da je Vlada povrijedila pravo Boškovića na privatan život, jer je bez njegove saglasnosti objavila ime i prezime, adresu i datum rješenja o samoizolaciji. Tužbeni zahtjev za iznos veći od dosuđenog nisu prihvatili, jer je Bošković saopštio da zbog spiska nije imao nikakve neugodnosti. Sudija Almir Muratović u presudi tvrdi da je bez uticaja na drugačije odlučivanje bilo to što je Nacionalno koordinaciono tijelo (NKT) za zarazne bolesti odluku o objavljivanju spiska donijelo uz saglasnost AZLP, ali i što je Vlada tvrdila da je cilj bio zaštita javnog zdravlja.

Ana KOMATINA

Značajan porast prihoda u farmaceutskoj i IT industriji, dok vlasnici hotela troše akumuliranu dobit da bi opstali. U IT sektoru osnovano 86 novih kompanija, a laboratorije dobro zaradile na PCR I drugim testovima

Farmaceutska, IT i medicinska djelatnost najveći su poslovni dobitnici na izmijenjenoj privrednoj mapi Crne Gore usred korona krize, dok je većina drugih privrednih grana pretrpjela značajne gubitke, poput trgovine, hotelijerstva, građevinarstva, saobraćaja, poslovanja sa nekretninama, prometa nafte i naftnih derivata, telekomunikacija...

To pokazuje analiza “Vijesti” iz izvještaja o prošlogodišnjem finansijskom poslovanju kompanija u Crnoj Gori.

Ova slika nije neočekivana, jer je globalna ekonomska kriza, koju opisuju kao najoštriju još od Velike depresije 1929. godine, zbir posljedica pandemije korona virusa.

Prihod u farmaciji veći 61,32 miliona eura

Farmacija je u Crnoj Gori uglavnom zastupljena kroz trgovinu ljekovima i preparatima i samo jednim pogonom Hemofarma za proizvodnju ljekova, a većina u ovoj oblasti bilježi rast prihoda i dobiti u prošloj godini.

Analiza kompanije "BI Consulting", provajdera poslovnih i bonitetnih informacija za projekat "100 najvećih u Crnoj Gori", pokazala je i da je u farmaceutskoj djelatnosti u 2020. godini ukupan prihod od prodaje u ovoj djelatnosti porastao sa 320,19 miliona na 381,51 miliona (19,10 odsto), dobit sa 12,72 na 16,39 miliona (28,85 odsto), a broj zaposlenih sa 1.786 na 1,960 (9,74 odsto)".

Podaci Monstata pokazaju da je u prošloj godini uvezeno medicinskih i farmaceutskih proizvoda za 116,377 miliona, što je rast od 8,3 odsto u odnosu na godinu ranije kada je ta vrijednost bila 107,409 miliona.

Vodeća kompanija u ovoj djelatnosti "Glosarij", koji se bavi trgovinom na veliko farmaceutskim proizvodima, prošle godine je prihodovala 84,32 miliona, 12 odsto više u odnosu na godinu ranije kada je imala 74,71 miliona. Iskazana dobit firme bila 3,73 miliona i povećana je za šest odsto u odnosu na 2019.godinu kada je ostvareno 3,49 miliona.

Iz "Glosarija" za "Vijesti" tvrde da na njihovo poslovanje tokom 2020. godine nije uticala pandemija Covid -19.

"Poznato je da se radi o virusnoj infekciji za koju još nijesu pronađeni efikasni ljekovi. Takođe, nismo prometovali vakcine, jer se to za Covid-19 ne radi preko veledrogerija, već je država direktno vršila nabavku i distribuciju. U dijelu prodaje vitamina i dijetskih suplemenata zabilježili smo par procenata porasta prodaje, a ukupni rast je ostvaren iz povećanog asortimana usluga i opreme" istakli su “Glosarija”.

Korona je pospješila korišćenje suplemenata sa dodatkom vitamina C, D, cinka i magnezijuma, međutim do podataka o toj potrošnji “Vijesti” nijesu mogle doći. Iz Instituta za ljekove i medicinska sredstva su objasnili da nijesu nadležni za nabavku ljekova i medicinskih sredstava. Iz državne kompanije Montefarm, koja je veledogerija i ima 55 apoteka potvrdili su veliku tražnju „značajnog broja suplemenata koji blagotvorno djeluju na imuni sistem“ ne navodeći konkretne iznose.

„Među najtraženijim preparatima bili su svakako vitamin C, zatim proizvodi koji u svom sastavu sadrže minerale cink i selen i njihova potražnja se višestruko uvećala. Naročito je tražen bio vitamin D u jačinama od 1000-10 000 jedinica, koji je bio preporučen od stručne medicinske javnosti, jer je potvrđena njegova uloga u prevenciji, tokom liječenja, ali i kao postcovid suplement radi bržeg i lakšeg oporavka pacijenata. Promet ovog vitamina uvećan je tokom prošle godine nekoliko puta“ rekli su iz Montefarma.

Apoteke Montefarm-a su, kako kažu iz ove kompanije, zabilježile i potražnju za biljnim preparatima koji „imaju pozitivan efekat na imunitet i podižu njegovu odbrambenu moć“.

Prihod “Montefarma” je na godišnjem nivou skočio deset procenata, sa 73,58 miliona u 2019. na 81,34 miliona u prošloj godini, dok je dobit za isti period smanjena 31 odsto, sa 376,405 hiljada na 261,325 hiljada eura.

Podaci iz finansijskih izvještaja pokazuju da su rasli i prihodi privatnih apoteka. To je, kažu iz jednog od lanaca, očekivano, jer je pandemija pojačana strahom uticala da se tražnja za ljekovima i preparatima značajno poveća, pogotovo u početnim mjesecima.

"Imali smo na početku navalu da bi se kasnije situacija normalizovala", rečeno je "Vijestima" iz menadžmenta te kompanije.

U IT sektoru više od 120 novih firmi

Pandemija je dovela i do toga da su računari i laptopovi postali prioritetni uređaji u domaćinstvu, jer zbog vanrednog stanja, mnogi rade od kuće, a djeca pohađaju nastavu onlajn.

To je doprinijelo i da IT djelatnost ostvari značajne prihode.

Analiza "BI Consaltinga" pokazuje i da je u ovom sektoru broj kompanija uvećan sa 495 na 621 (25,45 odsto), prihod od prodaje sa 112,22 miliona na 126,048 miliona (12,32 odsto), dobit sa 9,72 miliona na 14,5 miliona (49,29 odsto). Broj zaposlenih je na godišnjem nivou povećan sa 1.512 na 2.074 (37,175 odsto).

Firma iz IT sektora sa najvećim prihodom u 2019.godini "Comtrade distribution" (trgovina na veliko kompjuterima, kompjuterskom opremom i softverima) uvećala je dobit sa 373,403 hiljada u 2019. na 398,925 hiljada u prošloj godini što je rast oko šest odsto, iako su joj prihodi pali za godinu sa 19,8 na 18,54 miliona.

Kompanija sa istom djelatnošću "Čikom" za godinu je uvećala dobit za čak 60 odsto i to sa 561,678 hiljadu u 2019. na 903,221 u prošloj godini, a prihod za 11 odsto, sa 7,88 miliona na 8,80 miliona eura.

Kompanija “Amplitudo” koja je radila portal i jutjub kanal za potrebe onlajn nastave za Ministarstvo prosvjete prošle godine prihodovala je million eura, uz neto dobit od 197 hiljada eura. Godinu ranije prihod je bio 925,26 hiljada, a profit 61,96 hiljada.

“Glavni faktor velikog rasta u IT sektoru globalno je uticaj pandemije na svakodnevni život i način kako smo iskoristili tehnologiju - kaže za “Vijesti” izvršni direktor kompanije DoMen koja upravlja domenom .ME Predrag Lešić.

Razni servisi, od onih za dopisivanje i video poziva, prema njegovim riječima, omogućili su i da se administrativni I drugi poslovi bez problema izmjeste.

“Sa druge strane sve šta je trebalo da se digitalizuje u narednih pet godina, urađeno je za pet mjeseci”, kazao je Lešić.

Od marta 2020. do marta 2021. godine u odnosu na mart 2019. do 2020. godine, prema njegovim riječima, kreirano je 12,5 odsto više veb-sajtova,  a za 23,65 odsto porasla je registracija domena namijenjenih veb-sajtovima za elektronsku trgovinu. Uočen je i blagi rast domena namijenjenih pisanju blogova.

Lešić navodi i porast domena koji su registrovani i razvijeni kao veb sajtovi u kojima se pojavljuju riječi webinar (19.23 odsto), freelance (9.15 odsto), e-learning (6.61 odsto), fitness (5.52 odsto), social distancing (2.83 odsto) i delivery  (1.86 odsto).

Korona-testovima do velikih prihoda

Značajne prihode ostvarile su i privatne zdravstvene ustanove i laboratorije, koje su u svoju ponudu uvrstile kompletne preglede za građane koji sumnjaju da su zaraženi.

Posebno su zaradile laboratorije koje su radile brze antigenske testove čija se cijena kretala oko 25 eura, dok su u nekoliko privatnih ustanova analizirali PCR testove za 80 eura.

Da je ova djelatnost izazvala i konkurentsku trku svjedoče učestale reklamne kampanje na bilbordima, televizijama i novinama, gdje se PCR test sada nudi i za 50-ak eura.

Posebno su traženi seloroški testovi kojim se, analizom krvi, utvđuje da je osoba preležala infekciju, a njihova cijena je od 15 do 30 eura.

Iz Ministarstva zdravlja “Vijestima” nije odgovoreno na pitanje koliko je, zbog ovih analiza, otvoreno novih laboratorija. Uputili su na svoj sajt gdje se nalazi 12 adresa na kojima se može uraditi PCR test.

“Od navedenih ustanova, Institut za javno zdravlje i Dom zdravlja u Kotoru, pripadaju javnom zdravstvenom sistemu i u njima se ne vrši naplaćivanje usluga PCR testiranja” kazali su u Ministarstvu.

Jedna od prvih novosnovanih privatnih laboratorija i poliklinika (usred pandemije) je “Moj lab”, u avgustu prošle godine, koja je registrovana na  specijalistu grudne hirurgije Milana Mijovića. Za pet mjeseci ostvarila je prihod od million i po eura i čistu dobit 322 hiljade eura.  

Institut za javno zdravlje nije odgovorio na pitanje “Vijesti” o tome koliko se testova radi u javnim zdravstvenim ustanovama, a koliko u privatnim.

Prema podacima "Bi Consaltinga" u sektoru medicinskih usluga prošle godine osnovano je 86 novih kompanija i sada ih je 539, broj zaposlenih je povećan sa 1.895 na 2.090 (10,29 odsto), prihod od prodaje sa 39,47 na 48,65 miliona (23,25 odsto) i dobit sa 3,47 miliona na 3,52 miliona (1,26 odsto).

U maju prošle godine u Crnoj Gori je otvorena i firma F.T.S. za proizvodnju maski za lice. U Centralnom registru privrednih subjekata se navodi njena djelatnost “nespecijalizovana trgovina na veliko”, a osnivač je italijanski državljanin Frančesko Meleo. Ova firma imala je prošle godine prihod 693,38 hiljada i neto dobit 262,577 hiljada.

Informaciju o ovom biznisu u javnost je prošle godine prvi iznio bivši poslanik i vršilac dužnosti direktora Uprave prihoda i carina Aleksandar Damjanović,koji je saopštio da ta firma nije upisana u registar za ljekove i medicinska sredstva.

Nakon toga oglasio se Glavni grad koji je saopštio da su prvi kontakt sa investitorom za proizvodnju maski  imali na događaju Podgorica Investment

"Firma „F.T.S." kupila je dvije mašine za proizvodnju maski za lice u ukupnom iznosu od 291.000,00 eura. "FTS" je izvozno orijentisana firma, budući da su svi njihovi kupci uglavnom iz Evrope i drugih djelova svijeta. Trenutno zapošljava 12 radnika”, saopšteno je, između ostalog, iz Glavnog grada u julu prošle godine.

Pad prometa trgovačkih lanaca

Sektor trgovine koji je tradicionalno najmasovnija poslovna oblasti u Crnoj Gori po broju preduzeća i zaposlenih pokazuje smanjenje prihoda i dobiti. Prema podacima "BI Consaltinga"ova oblast poslovanja ostvaruje 3,4 milijarde eura, što je oko 40 odsto prihoda svih kompanija.

Iz Privrede komore (PKCG) za "Vijesti" kažu da se pad tražnje u turizmu odrazio negativno na promet u unutrašnjoj trgovini, pa je u 2020. Godini u odnosu na prethodnu bio manji za 16,8 odsto.

Najveći prihod među trgovačkim lancima imala je kompanija "Voli" koja na godišnjem nivou bilježi pad od oko 10 odsto, sa 242,39 miliona u 2019. godini na 218,70 miliona u prošloj. Dobit kompanije u ovom periodu je prepolovljena sa 4,87 miliona na 2,46 miliona eura.

"Pad prometa je najniži u branši zahvaljujući velikom angažovanju zaposlenih u svim strukturama kompanije. Uzimajući u obzir poslovanje u prethodnih sedam godina i upoređujući ovogodišnje parametre sa tim periodom, može se zaključiti da je 2020. godina bila izuzetno teška. Jasno je da je 2019. godina bila rekordna u poslovanju mnogih privrednih subjekata u Crnoj Gori, pa tako i u našoj kompaniji, zato i nije referentna veličina sa kojom bi trebalo porediti ovu godinu" naglasili su iz "Volija".

Niži prihodi, kažu, uticali su i na pad direktnih troškova, jer su se odricali svega što je neproduktivno. Iz Volija pojašnjavaju da su kao mehanizam za ublažavanje posljedica pandemije koristili to što su uspjeli da otvore pet novih maloprodajnih objekata u 2020. godini i investiraju 15 milona eura. Naglasili su i da su imali i podršku suvlasnika - Evropske banke za obnovu i razvojn.

Finansijski izvještaji pokazuju  i da je“Merkator” prošlu godinu završio u minusu od 7,37 miliona u odnosu na 2019. kada je ostvarena dobit 1,042 milion. Dobit kompanije “Franca” je prepolovljena sa 1,55 miliona iz 2019. godine na 772,63 hiljada na kraju prošle godine.

Sektor nafte i naftnih derivata u kome posluje više renomiranih internacionalnih kompanija bilježi loše rezultate. Jugopetrol u većinskom grčkom vlasništvu imao je pad prihoda za 47 odsto odnosno sa 159,34 miliona eura na 84,79 miliona, a dobit je pala sa 4,32 miliona na 2,57 miliona eura.

Prihodi ugostitelja i hotelijera prepolovljeni

Najveći pad prihoda u prošloj godini, prema podacima "BI Counsaltinga" bio je u sektoru ugostiteljstva i hotelijerstva za prosječno 55 odsto. Gore su prošle hotelijerske kompanije.Veliki gubitak je pretrpjelo najveće hotelsko preduzeće u Crnoj Gori "Budvanska rivijera" (koja ima pet hotela) čiji su prihodi pali sa 21,95 miliona u 2019.godini na 2,96 miliona u prošloj godini (87 odsto). Ova državna kompanija je za isti period smanjila i broj zaposlenih sa 599 na 412 (32 odsto).

“ Prvi put od od 2003. godine imali smo poslovni gubitak i bili u situaciji čiji izazov je bio nesavladiv. Tako je bilans stanja na kraju prošle turističke godine imao za rezultat gubitak od devet miliona" kazali su u "Budvanskoj rivijeri", koja je godinu ranije imala million eura profita. Likvidnost su, kako kažu, sačuvali zahvaljujući akumuliranoj dobiti iz prethodnih godina, uz dodatne mjere štednje, smanjenje fiksnih troškova, reduciranje zarada. Prekinut je investicioni zamah od skoro 40 miliona eura iz prethodnih godina...

Manje hrane i pića  

Sektor "hrane i pića" pretrpio je značajne gubitke. Jedan od razloga je što je usko povezan sa sektorima ugostiteljstva i hotelijerstva koji tokom korona krize uglavnom nije radio, tako da nijesu imali potrebu za većim porudžbinama.Jedna od vodećih kompanija na ovom tržištu Coca-Cola HBC Crna Gora imala je pad prihoda sa 29,31 na 19,97 miliona eura(32 odsto), a dobit od 1,17 miliona u 2019. istopila se u minus od 126,17 hiljada u prošloj godini.Iz ove kompanije za "Vijesti" su kazali da je 2020. bila posebno izazovna za poslovanje firmi koje su povezane sa sektorom turizma i ugostiteljstva.

To se odrazilo i na njihovo poslovanje. Ostali su, kažu, pouzdan partner zaposlenima, kupcima, partnerima i tržištu.

“Preuzeli smo teret krize, nijesmo smanjivali broj zaposlenih i zarade, ispunili smo sve obaveze prema kupcima i nastavili s investicijama u tržište. Sarađujemo direktno i indirektno sa dvije i po do tri hiljade kupaca i odlukom da poštujemo sve obaveze prema njima podržali smo opstanak velikog broja tih biznisa. Smatrali smo da je odgovorno da, iako nam je biznis snažno uzdrman pandemijom, nastavimo da podržavamo zajednicu. Zajedno sa Coca-Cola fondacijom donirali smo 50 hiljada dolara Crvenom krstu i 15 hiljada litara pića za zdravstvene i radnike u kovid ustanovama" rekli su iz ove kompanije.

Iz ove branše, veliki gubitaš je i nikšićka "Trebjesa" koja je prošlu godinu završila sa minusom od oko 1,37 miliona eura, za razliku od 2019. kada je imala dobit 3,94 miliona.

Pomoć usmjeriti isključivo najugroženijima

Bivši poslanik i vršilac dužnosti direktora Uprave prihoda i carina Aleksandar Damjanović za “Vijesti ” je kazao da je više puta u parlamentu  prošle godine govorio da posledice pandemije nijesu iste za sve privredne djelatnosti, što sada potvrđuju prošlogodišnji bilansi poslovanja.

“Ukazivao sam na pojedine sektore, poput farmacije, IT-a, energetike...  koji su na neki način “profitirali”, dok su drugi, poput, saobraćaja i turističke djelatnosti bačeni na koljena. Zato sam tražio da bivša vlast selektivno cilja   na najugorženije kompanije i napravi podršku koja je data privredi.To se, nažalost, nije desilo” rekao je Damjanović.

On očekuje da se nakon sveobuhvatne analize dobitnika i gubitnika pandemije definiše  paket dugoročne podrške, isključivo, onima koji se najpotrebnija.

“To može uključivati i posebno poreske mjere u odnosu na ugrožene djelatnosti” istakao je Damjanović.

Marija MIRJAČIĆ