Vrhovni sud Crne Gore potvrdio je oslobađajuću presudu novinaru Jovu Martinoviću, čime se sudski proces dug gotovo osam godina konačno završio.

U januaru ove godine Apelacioni sud je Martinovića oslobodio optužbi za stavljanje u promet opojnih droga, a na tu odluku se žalilo tužilaštvo, koje je insistiralo na optužbi da je novinar posredovao u dilovanju narkoticima u okviru kriminalne grupe.

Martinović je u pritvoru proveo gotovo godinu i po dana. On je uhapšen u oktobru 2015. godine, u zajedničkoj akciji crnogorske i hrvatske policije, kada je uhapšeno 17 osoba, pod sumnjom da su bili trgovci drogom i članovi kriminalne organizacije na čijem je čelu bio crnogorski državljanin Duško Martinović, bivši član međunarodne grupe kradljivaca nakita, poznate kao Pink Panter.

Martinović je u januaru 2019. godine osuđen na godinu i po dana zatvora zbog navodnog učešća u međunarodnom švercu droge, ali je Apelacioni sud takvu odluku ukinuo, obrazlažući je izostankom jasnog povezivanja okrivljenih sa krivičnim djelom, i tako vratio slučaj na ponovni postupak. U ponovoljenom postupku 8. oktobra 2020. Martinović je osuđen u podgoričkom Višem sudu zbog posredovanja u švercu narkotika, a oslobođen prvobitne optužbe za stvaranje kriminalne organizacije.

Tom odlukom kazna mu je sa 18 smanjena na 12 mjeseci. U martu 2021. godine Apelacioni sud odbio je njegovu žalbu i potvrdio presudu. Nakon Zahtjeva za zaštitu zakonitosti, Vrhovni sud je postupak vratio na Viši.

Novinarka Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) Andrea Jelić osvojila je prvu nagradu na Konkursu za najbolju novinarsku istraživačku priču na temu promocije tradicije, kulture i jezika Roma i Egipćana koji je organizovala nevladina organizacija Građanska alijansa za članak „U nastavnim planovima ništa o romskom narodu: Nije važno imati nego biti”. 
 
Nagrada je uručena danas u prostorijama Građanske alijanse u Podgorici. 
 
Drugu nagradu osvojila je novinarka Sanja Čavor za priču „Đeljana Ibraimi - ponos osnovne škole u Dobroti - znanjem i upornošću se može dalje i više“ objavljenu na portalu Radio Kotor, a treću novinarka Milena Bubanja obradović za priču ,,Brigom o djeci svoj život smo učinili potpunim” objavljenu na portalu Radio Berane. 
 
Specijalnu nagradu za poseban doprinos promociji kulture, tradicije i jezikai Roma i Egipćana u Crnoj Gori, te smanjenju njihove stignatizacije, osvojile su Selma Drini i Jasmina Beriša za priču „Nismo smjeli da prikažemo našu kulturu, zato će potpuno da izumire ako država nešto ne uradi“ objavljenu na portalu Romanet. 
 
Nagrade su dodijeljene i za tri najbolja eseja na temu “Bogatstvo romske kulture je i naše bogatstvo”, kao i za još tri novinarke za najbolju novinarsku priču na temu promocije kulture, tradicije i jezika Roma i Egipćana koji žive u opštinama Bar, Ulcinj, Berane, Bijelo Polje, Pljevlja, Mojkovac, Kolašin, Andrijevica, Gusinje, Petnjica i Plav. 
 
Ova aktivnost je organizovana u sklopu projekta “Upoznavanjem do tolerancije i društvene inkluzije”, uz podršku Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava.
 
Ispred Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava, prisutnima se obratio direktor Emir Dacić, koji je naglasio važnost ovakvih aktivnosti za unapređenje položaja svih ranjivih grupa, a posebno Roma.

Iz CEGAS-a kazali da ohrabruje broj smanjenja odbačaja, ali ističu i da pojam zastare mora imati jedinstveno pravno tumačenje

Iz Centra za građanske slobode (CEGAS) ukazali su da je u 2022. godini došlo do značajnog na smanjenja broja odbačaja krivičnih prijava, kao i odbačaja u slučaju zastare krivičnog gonjenja.

Iz te NVO navode da su do saznanja o tome došli uz pomoć nove metodologije izvještavanja o radu Državnog tužilaštva i Tužilačkog savjeta.

U 2020. je, kako su saopštili, taj broj iznosio 4.266, godinu kasnije 5.498, dok 2022. godina "broji nemali pad broja odbačaja", sa brojkom od 3.555, koji prekida tendenciju rasta.

"U 2022. godini, državna tužilaštva su, usljed nastupanja zastarjelosti krivičnog gonjenja, odbacila 103 krivične prijave. Od tog broja, 44 prijave su iz nadležnosti osnovnih državnih tužilaštava, 58 iz Specijalnog državnog tužilaštva, dok je svega jedna iz nadležnosti viših državnih tužilaštava. U svakom od ovih slučajeva, zastarjelost je nastupila prije podnošenja krivičnih prijava", navodi se u saopštenju.

Kazali su da ohrabruje broj smanjenja odbačaja, ali ističu i da pojam zastare mora imati jedinstveno pravno tumačenje.

"Pojam zastare se u praksi različito tumači, gdje smo i u skorije vrijeme imali različite odluke od strane Disciplinskog vijeća Tužilačkog savjeta, u odnosu na tumačenje zastare od strane pojedinih nadležnih sudova", navode iz CEGAS-a.

Vrhovni sud Crne Gore danas je održao sjednicu povodom žalbe na odluku Apelacionog suda kojom je istraživački novinar Jovo Martinović oslobođen optužbi za stavljanje u promet opojnih droga.
 
Martinović je skoro osam godina izložen sudskom postupku, tokom kojeg je u pritvoru proveo skoro godinu i po, a sve zbog optužbi da je posredovao u dilovanju narkoticima u okviru kriminalne grupe.

Te optužbe su konačno pale u januaru ove godine, kada je Apelacioni sud, nakon žalbe na odluku Višeg suda da Martinović bude osuđen na godnu zatvora, istu preinačio i novinara oslobodio optužbi.

Na današnjoj sjednici, kojom je predsjedavala sutkinja Vesna Vučković, detaljno je predstavljen sudski tok, a odbrana i optuženi su ostali pri ranijim stavovima da je tokom procesa dokazano da je Martinović radio novinarski posao, te da nema nikakve veze sa kriminalnim aktivnostima.

Tužilaštvo se žalilo na odluku Apelacionog suda navodeći da je pogrešno utvrđeno činjenično stanje te da je tokom postupka utvrđeno da je Martinović kriv.

U oktobru 2015. godine zajedničkom akcijom crnogorske i hrvatske policije uhapšeno je 17 osoba, među kojima je bio i Jovo Martinović, pod sumnjom da su bili trgovci drogom i članovi kriminalne organizacije, na čijem je čelu bio crnogorski državljanin Duško Martinović, bivši član međunarodne grupe kradljivaca nakita, poznate kao Pink Panter.

Martinović je u januaru 2019. godine osuđen na godinu i po dana zatvora zbog navodnog učešća u međunarodnom švercu droge, ali je Apelacioni sud takvu odluku ukinuo, obrazlažući je izostankom jasnog povezivanja okrivljenih sa krivičnim djelom, i tako vratio slučaj na ponovni postupak.

Martinović je 8. oktobra 2020. godine, u ponovoljenom postupku, osuđen u podgoričkom Višem sudu zbog posredovanja u švercu narkotika, a oslobođen prvobitne optužbe za stvaranje kriminalne organizacije.

Tom odlukom kazna mu je sa 18 smanjena na 12 mjeseci. U martu 2021. godine Apelacioni sud odbio je njegovu žalbu i potvrdio presudu. Nakon Zahtjeva za zaštitu zakonitosti, Vrhovni sud je postupak vratio na Viši.

CEGAS (Centar za građanske slobode) je prateći rad Tužilačkog savjeta, kao i vijeća i komisija za vođenje disciplinskih postupaka, odlučivanja po pritužbama, kao i utvrđivanja povreda pravila Etičkog kodeksa, u 2022-og godini prvi put uočio utvrđivanje disciplinske odgovornosti, a da se ona ne odnosi na prijavu imovine ASK/u, već je bila usmjerena na zastaru (okarakterisanu kao teži disciplinski prekršaj), i to u 13 predmeta. I ovom prilikom, baš kao što je to i bio slučaj sa ranijim, lakšim disciplinskim prekršajima, izrečena je novčana kazna u visini od 20% od zarade državnog tužioca u trajanju od tri mjeseca.

Odlukom Disciplinskog vijeća usvaja se optužni predlog disciplinske tužiteljke, te se utvrđuje da je državni tužilac N.B., odgovoran za teži disciplinski prekršaj, jer bez opravdanog razloga nije postupao u 13 krivičnih predmeta u zakonom propisanim rokovima, usled čega je nastupila zastara krivičnog gonjenja. Vrhovni sud Crne Gore suprotnog je stava, te odlučujući po žalbi pomenutog tužioca smatra da je njegova žalba osnovana, i da se, između ostalog, iz spisa predmeta vidi da su krivične prijave odbačene jer ne postoji osnovana sumnja da su izvršena prijavljena krivična djela niti bilo koje drugo krivično djelo za koje se goni po službenoj dužnosti, te nije jasno da je zastarjelost krivičnog gonjenja imalo za posledicu nemogućnost vođenja postupka, s obzirom na to da su krivične prijave odbačene jer ne postoji osnovana sumnja. Sa aspekta pojave i načina pravnog tumačenja zastare, uvidjeli smo da je izvjesnom državnom tužiocu od strane Disciplinskog vijeća Tužilačkog savjeta utvrđen disciplinski prekršaj iz Člana 108 st.3 tačka 1 Zakona o državnom tužilaštvu (tj. bez opravdanog razloga ne postupa u predmetima u zakonom propisanim rokovima, a usljed toga nastupi zastarjelost, nemogućnost vođenja postupka i druge posljedice propisane zakonom), koji je osporen odlukom Vrhovnog suda Crne Gore, u kojoj se vijeće Vrhovnog suda usaglašava da je žalba na ovakvu odluku osnovana, a poziva se na bitne povrede odredaba krivičnog postupka iz Člana 386 stav1 tačka 8 i 9 ZKP-a u vezi Člana 124 Zakona o Državnom tužilaštvu kojim je propisana shodna primjena Zakona o krivičnom postupku, što bi značilo da je odluka Disciplinskog vijeća Tužilačkog savjeta nerazumljiva, protivrječi sama sebi ili razlozima zbog kojih je donesena, odnosno nema razloge ili u njoj nijesu uneseni razlozi o odlučujućim činjenicama, ili su ti razlozi potpuno nejasni ili u znatnoj mjeri protivrječni ili ako o odlučnim činjenicama postoji znatna protivrječnost između onog što se navodi u razlozima odluke o sadržini isprava ili zapisnika o iskazima datim u postupku i samih tih isprava.

U odluci Vrhovnog suda nalaže se Disciplinskom vijeću Tužilačkog savjeta da u ponovnom postupku otkloni ukazane nedostatke, a nakon toga donese pravilnu i zakonitu odluku.

Opisana situacija, s obzirom na rijetkost, odnosno jedinstven slučaj, i u pravnoj i u laičkoj strukturi javnosti, uz brojne dileme izaziva i osjećaj pravne neizvjesnosti, ako uzmemo u obzir to da dolazi od samog vrha tužilačke organizacije. Kako Zakonom o Državnom tužilaštvu nije propisana zakonska obaveza da Disciplinsko vijeće o disciplinskim postupcima i odlučivanju obavještava ostale članove  Tužilačkog savjeta u dijelu dobijanja preporuka i mišljenja, CEGAS smatra da bi tomogla biti dobra praksa, a onda i jedna u nizu dobrih zakonskih izmjena.

www.cegas.me

Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG), počeo je sa realizacijom jednogodišnjeg projekta 2 na 2: Mediji i građani protiv korupcije i malignih spoljnih uticaja,  kako bi doprinijeli procesu integracija Crne Gore u Evropsku uniju, uz promociju slobode izražavanja i većeg uticaja javnosti i civilnog društva na donošenje odluka.

Projektom je predviđeno da se sprovede i objavi serija istraživačkih tekstova, uz kontinuiranu kampanju podizanja svijesti opšte javnosti, sa ciljem da motivišu građane i građanke da se uključe i utiču na donošenje odluka o najvažnijim temama vladavine prava, borbe protiv korupcije i očuvanja životne sredine.

Projekat je podržan Media grantom regionalnog projekta SMART Balkan – Civilno društvo za povezan Zapadni Balkan kojeg implementira Centar za promociju civilnog društva (CPCD) BiH, Center for Research and Policy Making (CRPM) Sjeverna Makedonija i Institute for Democracy and Mediation (IDM) Albanija, a finansijski podržava Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Norveške.

Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG), počeo je realizaciju jednogodišnjeg projekta "Inovativni medijski sadržaj za veću informisanost i povjerenje javnosti". Tokom realizacije biće objavljeno više dubinskih novinarskih istraživanja o najznačajnijim pitanjima koja se tiču Crne Gore, regiona i procesa pridruživanja EU. Jedan od ciljeva projekta je osnaživanje novinarki i novinara da na inovativni način predstavljaju podatke do kojih dolaze, koristeći nove tehnike i alate, kako bi različiti medijski sadržaji od javnog interesa bili dostupniji i razumnjiviji onlajn publici, posebno mlađim generacijama.

Projekat je podržan od strane Evropske unije i Saveznog ministarstva za ekonomsku saradnju i razvoj Njemačke.

CEGAS (Centar za građanske slobode) je prateći novi način izvještavanja o radu Državnog tužilaštva, kao i Tužilačkog savjeta, uočio značajan porast broja mjera tajnog nadzora za izvještajnu 2022.godinu.

Kako se o mjerama tajnog nadzora i ranije govorilo, kako u dijelu benefita za rasvjetljavanje brojnih krivičnih djela, tako i u njihovoj zloupotrebi, opaža se činjenica da svega mali broj njih rezultira i do dovođenja dokaza koji su potrebni za optuženje.

Tako je u Izvještaju o radu Državnog tužilaštva i Tužilačkog savjeta za 2022.godinu broj mjera tajnog nadzora dostigao 599 predloženih od strane državnih tužilaca, a onda i usvojenih naredbom sudije za istragu.

Od tog broja, svega je 26 predmeta u kojima su primijenjene mjere tajnog nadzora dovele do dokaza potrebnih za optuženje.

U 25 predmeta mjere tajnog nadzora nijesu dale rezultate, dok je u 27 predmeta obaviješten sudija za istragu koji je nadležan da naredi da se material koji je prikupljen mjerama tajnog nadzora i uništi.

Iznenađuje povećani broj mjera tajnog nadzora za 2022.godinu, uzimajući u obzir činjenicu da je prema Izvještaju o radu Državnog tužilaštva i Tužilačkog savjeta za 2021.godinu taj broj iznosio 114 predloženih mjera, od kojih je njih 110 i usvojeno.

www.cegas.me

Centar za građanske slobode (CEGAS) izražava zabrinutost povodom odluke Tužilačkog savjeta da zatvori za javnost narednu sjednicu na kojoj će se razgovarati o javno saopštenim i ozbiljnim optužbama tužilaca o pritiscima kojima su bili izloženi tokom rada u ranijem periodu.

Naime, CEGAS je u okviru redovnih aktivnosti pratio rad i djelovanje Tužilačkog savjeta, čijim sjednicama je redovno prisustvovao, pratio rad i odluke TS i informisao javnost. Vjerujemo da je nakon dugog perioda netransparentnog rada tužilaštva, čije posledice sada sagledavamo, suštinski važno obezbijediti punu transparentnost rada TS. To bi bio iskorak  i poruka javnosti da se napravila odstupnica od ranijih praksi. 

Sa druge strane, nema osnova za zatvaranje sjednice na kojoj će se govoriti o pojavama o kojima se već javno govorilo u Skupštini Crne Gore. Ova saznanja su uznemirila javnost, nemamo naznaku razrješenja i upravo zato bilo bi pogrešno zatvoriti sjednicu za javnost i onemogućiti joj da se dodatno informiše o osnovanosti podijeljenih informacija, kao i stavu TS u odnosu na iste.

CEGAS navodi da je i prije održavanja pomenute sjednice javljeno da je vanredna i zatvorena za javnost, a onda se, nakon toga, u sklopu iste glasalo za ili protiv isljučenja javnosti.

CEGAS apeluje na TS da zadrži dobru praksu otvorenog i transparentnog rada i omogući prisustvo sjednici svim zainteresovanim stranama.

www.cegas.me

Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) dodijelio je tri nagrade na konkursu koji se bavio problemom govora mržnje u Crnoj Gori.

Na konkursu objavljenom sredinom februara javilo se 24 autora i autorki iz čitave zemlje.

Komisija je prvu nagradu dodijelila Luki Trboviću, drugu Anđeli Ašanin, a treću Lemani Srdanović.
,,Govor mržnje je, nažalost, veoma rasprostranjen i mislim da je to nešto čime bi se trebalo pozabaviti. Ovakve prilike su veoma značajne za mlade ljude kako bi mogli da iskažu svoje mišljenje o ovoj negativnoj pojavi”, kazala je prilikom dodjele nagrada Srdanović.

Ašanin je istakla da je jezik mržnje veliki problem u Crnoj Gori, te da je zbog toga važno da se o ovoj temi više govori.

Ovaj konkurs dio je višegodišnjeg projekta “Reporting Diversity Network 2.0“, koji sprovodi Media Diversty Institute iz Londona sa partnerima iz regiona, uz podršku Evropske unije, fondacije Balkan Trust For Democracy i Ambasade Norveške u Beogradu.

,,I na ovaj način smo željeli da ukažemo na problem govora mržnje koji je u Crnoj Gori obično usmjeren prema ranjivim kategorijama društva – manjinskim grupama, ženama, neistomišljenicima, političkim oponentima... Smatramo da bi odgovorni trebalo da sistemski rješavaju opasne izlive mržnje koji često ostaju bez odgovora instititucija“, kazala je, dodjeljujući danas nagrade, predsjednica CIN-CG-a Milka Tadić Mijović i zahvalila se pobjednicima na učešću na konkursu, ističući da su i ostali radovi bili veoma dobri.

Ona je istakla da će CIN-CG nastaviti da prati ovu problematiku. ,,Želimo da damo doprinos borbi protiv govora mržnje, jer je to, između ostalog, misija naše organizacije. Crna Gora može biti istinski demokratsko društvo jedino kad država adekvatno sankcioniše govor mržnje“, zaključila je Tadić Mijović.

Zainteresovani/e građani i građanke nagrađene radove mogu pogledati na linkovima ispod kao i na društvenim mrežama CIN-CG-a.