Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG), počeo je realizaciju jednogodišnjeg projekta "Inovativni medijski sadržaj za veću informisanost i povjerenje javnosti". Tokom realizacije biće objavljeno više dubinskih novinarskih istraživanja o najznačajnijim pitanjima koja se tiču Crne Gore, regiona i procesa pridruživanja EU. Jedan od ciljeva projekta je osnaživanje novinarki i novinara da na inovativni način predstavljaju podatke do kojih dolaze, koristeći nove tehnike i alate, kako bi različiti medijski sadržaji od javnog interesa bili dostupniji i razumnjiviji onlajn publici, posebno mlađim generacijama.

Projekat je podržan od strane Evropske unije i Saveznog ministarstva za ekonomsku saradnju i razvoj Njemačke.

CEGAS (Centar za građanske slobode) je prateći novi način izvještavanja o radu Državnog tužilaštva, kao i Tužilačkog savjeta, uočio značajan porast broja mjera tajnog nadzora za izvještajnu 2022.godinu.

Kako se o mjerama tajnog nadzora i ranije govorilo, kako u dijelu benefita za rasvjetljavanje brojnih krivičnih djela, tako i u njihovoj zloupotrebi, opaža se činjenica da svega mali broj njih rezultira i do dovođenja dokaza koji su potrebni za optuženje.

Tako je u Izvještaju o radu Državnog tužilaštva i Tužilačkog savjeta za 2022.godinu broj mjera tajnog nadzora dostigao 599 predloženih od strane državnih tužilaca, a onda i usvojenih naredbom sudije za istragu.

Od tog broja, svega je 26 predmeta u kojima su primijenjene mjere tajnog nadzora dovele do dokaza potrebnih za optuženje.

U 25 predmeta mjere tajnog nadzora nijesu dale rezultate, dok je u 27 predmeta obaviješten sudija za istragu koji je nadležan da naredi da se material koji je prikupljen mjerama tajnog nadzora i uništi.

Iznenađuje povećani broj mjera tajnog nadzora za 2022.godinu, uzimajući u obzir činjenicu da je prema Izvještaju o radu Državnog tužilaštva i Tužilačkog savjeta za 2021.godinu taj broj iznosio 114 predloženih mjera, od kojih je njih 110 i usvojeno.

www.cegas.me

Centar za građanske slobode (CEGAS) izražava zabrinutost povodom odluke Tužilačkog savjeta da zatvori za javnost narednu sjednicu na kojoj će se razgovarati o javno saopštenim i ozbiljnim optužbama tužilaca o pritiscima kojima su bili izloženi tokom rada u ranijem periodu.

Naime, CEGAS je u okviru redovnih aktivnosti pratio rad i djelovanje Tužilačkog savjeta, čijim sjednicama je redovno prisustvovao, pratio rad i odluke TS i informisao javnost. Vjerujemo da je nakon dugog perioda netransparentnog rada tužilaštva, čije posledice sada sagledavamo, suštinski važno obezbijediti punu transparentnost rada TS. To bi bio iskorak  i poruka javnosti da se napravila odstupnica od ranijih praksi. 

Sa druge strane, nema osnova za zatvaranje sjednice na kojoj će se govoriti o pojavama o kojima se već javno govorilo u Skupštini Crne Gore. Ova saznanja su uznemirila javnost, nemamo naznaku razrješenja i upravo zato bilo bi pogrešno zatvoriti sjednicu za javnost i onemogućiti joj da se dodatno informiše o osnovanosti podijeljenih informacija, kao i stavu TS u odnosu na iste.

CEGAS navodi da je i prije održavanja pomenute sjednice javljeno da je vanredna i zatvorena za javnost, a onda se, nakon toga, u sklopu iste glasalo za ili protiv isljučenja javnosti.

CEGAS apeluje na TS da zadrži dobru praksu otvorenog i transparentnog rada i omogući prisustvo sjednici svim zainteresovanim stranama.

www.cegas.me

Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) dodijelio je tri nagrade na konkursu koji se bavio problemom govora mržnje u Crnoj Gori.

Na konkursu objavljenom sredinom februara javilo se 24 autora i autorki iz čitave zemlje.

Komisija je prvu nagradu dodijelila Luki Trboviću, drugu Anđeli Ašanin, a treću Lemani Srdanović.
,,Govor mržnje je, nažalost, veoma rasprostranjen i mislim da je to nešto čime bi se trebalo pozabaviti. Ovakve prilike su veoma značajne za mlade ljude kako bi mogli da iskažu svoje mišljenje o ovoj negativnoj pojavi”, kazala je prilikom dodjele nagrada Srdanović.

Ašanin je istakla da je jezik mržnje veliki problem u Crnoj Gori, te da je zbog toga važno da se o ovoj temi više govori.

Ovaj konkurs dio je višegodišnjeg projekta “Reporting Diversity Network 2.0“, koji sprovodi Media Diversty Institute iz Londona sa partnerima iz regiona, uz podršku Evropske unije, fondacije Balkan Trust For Democracy i Ambasade Norveške u Beogradu.

,,I na ovaj način smo željeli da ukažemo na problem govora mržnje koji je u Crnoj Gori obično usmjeren prema ranjivim kategorijama društva – manjinskim grupama, ženama, neistomišljenicima, političkim oponentima... Smatramo da bi odgovorni trebalo da sistemski rješavaju opasne izlive mržnje koji često ostaju bez odgovora instititucija“, kazala je, dodjeljujući danas nagrade, predsjednica CIN-CG-a Milka Tadić Mijović i zahvalila se pobjednicima na učešću na konkursu, ističući da su i ostali radovi bili veoma dobri.

Ona je istakla da će CIN-CG nastaviti da prati ovu problematiku. ,,Želimo da damo doprinos borbi protiv govora mržnje, jer je to, između ostalog, misija naše organizacije. Crna Gora može biti istinski demokratsko društvo jedino kad država adekvatno sankcioniše govor mržnje“, zaključila je Tadić Mijović.

Zainteresovani/e građani i građanke nagrađene radove mogu pogledati na linkovima ispod kao i na društvenim mrežama CIN-CG-a.

Svi tužioci i dalje odlični

Izvještaj o radu Tužilačkog savjeta i Državnog tužilaštva za 2022.godinu ukazuje na nepromijenjen trend ocjenjivanja državnih tužilaca, kao i na nepromijenjen način utvrđivanja disciplinske odgovornosti i povreda pravila Etičkog kodeksa.

Inicijative podnešene Komisiji za Etički kodeks državnih tužilaca broje devet predmeta, od kojih ni kod jednog nije utvrđena povreda pravila Etičkog kodeksa. CEGAS podsjeća da smo i u ranijim godinama imali sličnu situaciju, pa je tako u ranijih pet godina bilo svega četiri utvrđene povrede pravila Etičkog kodeksa.

Od ukupno šest predmeta disciplinskih postupaka za 2022.godinu odbijeno je njih pet, dok je samo kod jednog utvrđena odgovornost državnog tužioca i to novčana kazna od 20% od plate za tri mjeseca, što se ne razlikuje od ranijih sankcija, pa čak i kod težih povreda disciplinske odgovornosti. U petogodišnjem intervalu od 2016. do 2020. godine bilo je svega devet pokrenutih disciplinskih postupaka, od kojih je šest rezultiralo utvrđivanjem disciplinske odgovornosti, gdje su takođe izricane najniže sankcije.

Ocjenjivanje tužilaca, bez obzira na izmjenu Pravilnika o ocjenjivanju tokom prošle godine, daje iste rezultate, pa tako od 29 ocijenjenih tužilaca svi dobijaju ocjenu “odličan”.

CEGAS napominje da bez valjane izmjene Zakona o državnom tužilaštvu, u vezi sa procedurom ocjenjivanja i utvrđivanja disciplinske i etičke odgovornosti, neće biti značajnih promjena u praksi, pa pozivamo Ministarstvo pravde i Tužilački savjet da sprovedu pravu reformu, jer postojeće očigledno nijesu dovele do napretka.

TIM CEGAS-a

Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG), počeo je sa realizacijom osmomjesečnog projekta: Ima li plana? - Prostorno (ne)planiranje, urbanizam i infrastrukturni projekti u Crnoj Gori, čiji je glavni cilj doprinos evropskim integracijama Crne Gore kroz smanjenje korupcije u sektoru urbanizma, uz povećanje informisanosti i uključenosti građana/ki u procese donošenja odluka o planiranju i uređenju prostora u Crnoj Gori.

Projektom je predviđeno da se sprovede i objavi više dubinskih istraživanja i tekstova, kao i analiza konkretnih spornih slučajeva planiranja prostora i izgradnje objekata. Najvažnija istraživanja projekta biće sadržana u bilingvalnoj publikaciji koja će biti objavljena u posljednjim mjesecima realizacije u štampanoj i u formi E-booka, dok će ključni nalazi biti predstavljeni na finalnoj konferenciji. 

Projekat je podržan je kroz program „OCD u Crnoj Gori – od osnovnih usluga do oblikovanja politika – M’BASE“ koji sprovode Centar za građansko obrazovanje (CGO), Friedrich-Ebert-Stiftung (FES), Centar za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore (CZIP) i Politikon mreža. Projekat finansira Evropska unija, a kofinansira Ministarstvo javne uprave.

Centar za građanske slobode (CEGAS) je prateći unutrašnji nadzor državnih tužilaštava uočio nepostojanje interne kontrole među tužilaštvima, iako ga Zakon eksplicitno nalaže. SDT niko nije kontrolisao za vrijeme GST Katnića, a izostao je značajan nadzor i u drugim tužilaštvima. Odgovornost za ovakav vid propusta je izostala. Nad SDT-om je prvi put vršen nadzor za 2016.godinu, pa je tek u 2021-oj započet – 29.januara 2021. Odlukom vd VDT-a. Odluka se zbog kadrovskih promjena mijenjala dva puta tokom iste godine, sa posebnim osvrtom na nadzor nad SDT-om.

Po Zakonu o državnom tužilaštvu Crne Gore Vrhovno državno tužilaštvo najmanje jedanput godišnje vrši analizu rada državnih tužilaštava, pa je jasno o kojem se zaostatku radi.

Prema podacima iz državnog tužilaštva nadzor nad višim državnim tužilaštvima u Podgorici i Bijelom Polju izvršen je u četvrtom kvartalu 2022.godine, dok je nadzor nad SDT-om i dalje u toku.

CEGAS ne čudi dužina trajanja nadzora, s obzirom na značajna kašnjenja i stalne kadrovske izmjene, ali čudi činjenica da Vrhovno državno tužilaštvo na pitanje CEGAS-a o postojanju dokumenta Plana nadzora za 2023. godinu daje odbijajuće Rješenje, u kojem se navodi da Vrhovno državno tužilaštvo ne posjeduje akt/dokument koji sadrži tražene podatke.

Kako u 2022-oj godini nije vršen nadzor od viših državnih tužilaštava ka osnovnim, čudi činjenica da Više državno tužilaštvo Podgorica još uvijek nema izrađen poseban Plan nadzora za 2023., već nas je informisalo da je ono u aktu Programa rada za 2023. predviđeno, ali nije jasno određeno nad kojim osnovnim tužilaštvima će biti sproveden nadzor.

Više državno tužilaštvo u Bijelom Polju na isto pitanje CEGAS-a o Planu nadzora za 2023. godinu odgovara da je u toku proces ocjenjivanja državnih tužilaca i rukovodilaca državnih tužilaštava, pa tek nakon što budu svi ocijenjeni će biti utvrđen i Plan nadzora za 2023.godinu.

Više državno tužilaštvo Podgorica smatra da ima vremena za donošenje posebnog plana nadzora za 2023., iako smo pri kraju prvog kvartala, što čini lošu praksu za davanje mogućnosti transparentnosti i praćenja od strane civilnog sektora.

Uzimajući u obzir značaj unutrašnje kontrole u tužilačkom sistemu, CEGAS je mišljenja da Planovi nadzora moraju biti definisani i jasni najdalje u prvom mjesecu tekuće godine, kako bi i ovaj vid kontrole bio dovoljno određen i transparentan.

Tim CEGAS-a

Centar za građanske slobode (CEGAS), je u saradnji sa Centrom za istraživačko novinarstvo (CIN CG) i Monitorom, analizirajući predmete usvojenih sporazuma o priznanju krivice, došao do brojnih nelogičnosti i mogućih zloupotreba ovog pravnog instituta.

Odmjeravajući sankcije za najteža krivična djela, tužioci su često išli ispod zakonskog minimuma, a nije bio rijedak slučaj da se za lakša krivična djela utvrđuju teže zakonske kazne od onih koje su utvrđene za organizovani kriminal i korupciju. Promjenom ZKP 2015. godine krenula je značajna upotreba ovog pravnog instituta, jer je u konačnome bila ukinuta nemogućnost zaključivanja ovog sporazuma kod krivičnih djela gdje sankcija premašuje zatvorsku kaznu od deset i više godina, kao i kod djela organizovanog kriminala i korupcije. Tada kreće skok u brojkama zaključenih sporazuma u Višem državnom tužilaštvu (2016. – 42 zaključena sporazuma; 2017. – 55 zaključena sporazuma; 2018. – 60 zaključenih sporazuma; 2019. – 113 zaključenih sporazuma; 2020. – 158 zaključenih sporazuma i 2021. godine sa padom na 82 zaključena sporazuma), a sama činjenica da je SDT prednjačio u zaključenju ovog instituta, može govoriti o brojnim zloupotrebama.

U cilju sprječavanja zloupotrebe sporazumnog priznanja krivice, CEGAS je ispratio ideju ka formiranju radne grupe i na sajtu Vrhovnog suda Crne Gore (https://sudovi.me/vrhs/sadrzaj/50RP) smo se uspjeli uvjeriti u nastojanje najvećih pravosudnih institucija da u konačnome dođe do valjane pravne promjene, a u cilju vladavine prava u skladu sa Akcionim planom Savjeta za vladavinu prava i smjernicama EU, gdje je 17. novembra 2022. godine crnogorskoj javnosti predočeno da će članovi radne grupe biti iz Vrhovnog, Apelacionog, Višeg suda, kao i VDT, a onda i predstavnici SDT, Višeg državnog tužilaštva kao i jedan ekspert.

Interesovanje CEGAS-a, isključivo iz potreba ograničenja primjene ovog instituta, načina odmjeravanja visine sankcije i u cilju zadovoljenja pravde i pravičnosti, otišlo je ka koracima traženja postojanja smjernica za primjenu sporazuma o priznanju krivice, koji je trebao biti produkt pomenute radne grupe. 

Nažalost, odgovor Vrhovnog državnog tužilaštva Crne Gore, koji je pristigao 02.03.2023. godine, na pitanje CEGAS-a i traženje pristupa “dokumentu utvrđenih smjernica za primjenu sporazuma o priznanju krivice” je bio odbijajući, sa obrazloženjem da Vrhovno državno tužilaštvo “ne posjeduje akt/dokument koji sadrži tražene podatke”.

CEGAS se pita – da li je moguće da traženi dokument ne postoji, ili je on u nadležnosti neke drugo institucije?

Smatramo da su se svi pravosudni organi, kao i zainteresovana javnost, morali upoznati sa zadatim smjernicama, ako uzmemo u obzir način zaključivanja sporazuma, a onda i njegovog potvrđivanja na sudu.

Insistiraćemo na dobijanju odgovora od Tužilačkog savjeta, a nakon toga ćemo obavijestiti javnost.

Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) poziva zainteresovane da u tekstu ne dužem od 4500 karaktera bez proreda, audio ili video prilogu do tri minuta, ilustraciji, postu u carussel formi ili reels-u reaguju protiv govora mržnje u medijima, na društvenim mrežama, u izjavama donosioca/teljki odluka, javnih ličnosti ili građana/ki. 

Neophodno je da priloženi radovi budu originalni, da ranije nijesu objavljivani. 

Govor mržnje negativno utiče na ukupne prilike u Crnoj Gori, podstiče polarizaciju i stigmu, često i nasilje, a usmjeren je obično prema neistomišljenicima, manjinskim grupama, ženama, političkim oponentima... Ukazivanjem na ovaj problem, namjeravamo da utičemo na odgovorne da sistemski rješavaju opasne izlive mržnje, koji često ostaju bez odgovora instititucija.  

Tri najbolja rada biće objavljena na sajtu CIN-CG-a i društvenim mrežama i nagrađena honorarom od 500, 300 i 200 eura u bruto iznosu. 

Selekciju radova izvršiće Komisija od tri člana.  

Pravo apliciranja imaju: novinari/ke, civilni aktivisti/kinje, umjetnici/e, studenti/kinje iz Crne Gore. 

Zainteresovani/e kandidati/kinje treba da pošalju radove do 15. marta 2023. na e-mail: redakcijacincg@gmail.com, sa naznakom: Konkurs - Protiv govora mržnje. Rezultati konkursa biće objavljeni najkasnije do 31. marta 2023. 

Ukoliko imate dodatnih pitanja, molimo Vas da nas kontaktirate na sljedeći e-mail: redakcijacincg@gmail.com.

Javni poziv je dio višegodišnjeg projekta: „Reporting Diversity Network 2.0“, koji sprovodi Media Diversty Institute iz Londona sa partnerima iz regiona, uz podršku Evropske unije. CIN-CG je partner na projektu.