Centar za građanske slobode (CEGAS) i Centar za istraživačko novinarstvo (CIN), upozoravaju na moguće posledice izigravanja i kreativnog tumačenja pravnih normi prilikom izbora više države tužiteljke i doskorašnje članice Tužilačkog savjeta, Tatjane Begović, na funkciju v.d. VDT-a. 

Ne ulazeći u nesporne reference tužitelje Begović, smatramo da ovakvi pravni presedani i izigravanje normi, koji su suprotni odredbama Zakona o državnom tužilaštvu, a koji zabranjuje da se članovi Tužilačkog savjeta biraju za rukovodioce tokom trajanja mandata, otvara prostor i stvara praksa, koja će dati istu mogućnost nekom novom sastavu Tužilačkog savjeta, da na isti način predlažu i biraju kandidate, koji ne ispunjavaju uslove propisane zakonom. 

Cijenimo da se izborom Begović, na način da je podnijela ostavku na članstvo u Savjetu svega pola sata prije izbora i na taj način direktno izigrala jasno propisanu normu Zakona o državnom tužilaštvu, nepotrebno bacilo negativno svjetlo na početak v.d. VDT mandata tužiteljke Begović. Takođe, osnovano se otvorilo pitanje njenog zakonitog postupanja i spremnosti da zakonito i principijelno primjenjuje važeće pravne propise, imajući u vidu da je i sama pristala na izigravanje precizne norme, kako bi bila birana na ovu funkciju. 

Da bi se ubuduće spriječile moguće zlopotrebe, kreativna tumačenja i zaustavilo ovakvo postupanje, pozivamo članove Tužilačkog savjeta da u što hitnijem roku, predlože izmjene i dopune Zakona o državnom tužilaštvu, kojim bi se uz brojne promjene, koje trebaju ovom zakonu,  dodatno precizirali rokovi i propisao precizan postupak za predlaganja i izbora članova za rukovodeće pozicije u tužilaštvu, tokom trajanja njihovog mandata u Tužilačkom savjetu.

Tim CEGAS-a i CIN CG
https://cegas.me/2023/02/10/izigravanje-i-kreativno-tumacenje-pravnih-normi-u-tuzilackom-savjetu/

Centar za građanske slobode (CEGAS), pozdravlja inicijativu člana TS, Steva Muka, da se Tužilačkom savjetu , dostavi dokumentacija od strane nadležnih tužilaštava, kako specijalnog tako i viših tužilaštava, u dijelu predmeta koji se tiču problema eksploatacije šljunka, s obzirom na značaj ovog pitanja, kako u pravosuđu, tako i u javnosti.

Raduje činjenica da je predlog za usvajanje ovog pitanja, da bude dio današnje sjednice, jednoglasno prihvaćen , što može dati nadu da će u što boljoj mjeri doći do rasvjetljavanja ovakvih slučajeva.

Raspravljaući o inicijativi kolega iz Akcije za ljudska prava, o načinu primjene Strategije za istraživanje ratnih zločina Državnog tužilaštva Crne Gore od 2021-2022.godine, članovi će podrobno razmotriti na koji način će dati svoj doprinos u dijelu zakonskih ograničenja, zbog osjetljivosti samih postupaka.

TS je i danas  raspravljao da li je dužan ispitivati djelotvornost istrage, prilikom odlučivanja po pritužbama. Mišljenja članova su bijela podijeljena.

 U slučaju “Grujičić”, dva člana Komisije za odlučivanje po pritužbi, smatrala su da se TS, tj.Komisija za odlučivanje po pritužbi, ne mogu baviti ispitivanjem djelotvornosti istrage, dok je treći član TS i Komisije, smatrao da se o djelotvornošću istrage treba baviti, s obzirom na Zakon o Državnom tužilaštvu , gdje je jasno predviđeno da Državno tužilaštvo svoju funkciju vrši na osnovu Ustava, zakona i potvrđenih međunarodnih ugovora.

CEGAS smatra da sve ove dileme TS nastaju i iz razloga potrebe izmjene krovnog Zakona o Državnom tužilaštvu Crne Gore, koji će pratiti uslađenost podzakonskih akata.

www.cegas.me

Pozdravljamo današnju odluku TS, da se raspiše poziv za v.d. VDT, a ujedno i apelujemo da što prije dođe do izbora VDT-a u punom mandatu

To što je danas na sjednici Tužilački savjet (TS) većinom glasova (šest članova “za” i pet “protiv”) podržao predlog za objavu (javnog) poziva za kandidate zainteresovane za mjesto vršioca družnosti Vrhovnog državnog tužioca (VDT), zakonski ne obavezuje na izbor bilo kojeg od kandidata, baš kao što je to bio slučaj sa sadašnjom vršiteljkom dužnosti VDT-a. 

U cilju uspostavljanja dobre prakse i transparentnosti, a sve dok taj izbor zakonom precizno ne bude definisan, već dvije godine zaredom objavljuje se poziv za kandidate, koji se neće nazvati “javnim”, jer u biti ima konsultativni karakter.

Bez obzira na Inicijativu koju je Skupštini i Vladi uputila većina članova TS, u nadi da dođe do izmjene Zakona o državnom tužilaštvu, u dijelu produženja mandata vd VDT-a, biće ponovo objavljen poziv za zainteresovane kandidate za tu poziciju. 

Neizborom VDT-a, TS je u značajno nepovoljnijem položaju po pitanju presjedavajuće/g, a onda im se i remeti kontinuirani rad novog sastava TS.

Do izmjene Zakona o državnom tužilaštvu, ne može doći u ovako kratkom roku, tj. prije isteka mandata trenutne vršiteljke dužnosti VDT-a. Neprimjereno je to i sa stanovišta načina izmjene bilo kojeg zakona, sa akcentom na Zakon o državnom tužilaštvu, koji mora pretrpjeti brojne izmjene, ali samo i isključivo kroz javnu raspravu, konstruktivan dijalog, kao i učešće stručne i zainteresovane javnosti.

I danas na sjednici TS od rukovodilaca ODT Bar, Ulcinj i zamjenice rukovodioca/teljke Cetinje, moglo se čuti o brojnim problemima tužilaštava – u prostornom, tehničkom, bezbjedonosnom  smislu, ali i onom profesionalnom, da nema dovoljno tužilaca/teljki, savjetnika/ca i službenika/ca. 

Dodatno, to što do danas nije imenovan VDT, jedan je od ključnih problema za napredak ove institucije.

www.cegas.me

Podgorica, (MINA) – U Crnoj Gori sistem disciplinske odgovornosti tužilaca nema svrhu, s obzirom na to da se vodi veoma mali broj disciplinskih postupaka, a da se za prekršaje različite težine izriču jednake i najmanje sankcije, ocijenila je izvršna direktorica Centra za građanske slobode (CEGAS), Marija Popović Kalezić.

Analiza rada Tužilačkog savjeta, Vrhovnog i Specijalnog državnog tužilaštva u Crnoj Gori, koju su uradili CEGAS, Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) i nedeljnik Monitor, pokazala je da je sistem utvrđivanja disciplinske odgovornosti državnih tužilaca nefunkcionalan.

Popović Kalezić kazala je da je ranijih godina vođen veoma mali broj disciplinskih postupaka.

Prema njenim riječima, od 2016. do 2021. godine podnešeno je 12 predloga za vođenje disciplinskih postupaka, od čega je svega osam utvrđenih disciplinskih odgovornosti koje su se odnosile na neprijavljivanje imovine Agenciji za sprječavanje korupcije (ASK), čija je sankcija najmanja moguća, kao najlakši oblik prestupa.

„Jasno je da, na osnovu broja disciplinskih odgovornosti i propisanih sankcija, da sistem disciplinske odgovornosti nema svoju svrhu“, rekla je Popović Kalezić agenciji MINA.

Ona je kazala da u od 2016. do 2021. godine nije pokrenut nijedan disciplinski postupak protiv bilo kog državnog tužioca zbog propusta u radu u bilo kojem predmetu, što je krajnje loše.

Popović Kalezić je navela da je za prvih šest mjeseci prošle godine, samo jedan tužilac disciplinski odgovarao zbog propusta u svom radu u vezi sa predmetima, gdje je utvrđena njegova odgovornost za zastarjelost krivičnog gonjenja u čak 13 predmeta.

„Nažalost, sankcija je i u ovom slučaju bila najblaža moguća, baš kao i kod ranijih slučajeva neprijavljivanja imovine ASK-u, pa je jasno da se su se „po težini prestupa“, ova dva bitno različita djela tretirala isto, odnosno jednakom sankcijom“, navela je Popović Kalezić.

Zapanjujući je podatak o broju odbačenih krivičnih prijava, većinom zbog nastupanja zastarjelosti krivičnog gonjenja.

Po dostupnim podacima prikupljenim primjenom Zakona o slobodnom pristupu informacijama, kao i uvidom u godišnje izvještaje rada Tužilačkog savjeta i Državnog tužilaštva, državni tužioci su samo tokom 2020. godine odbacili 1.107 krivičnih prijava, od čega 789 zbog nastupanja zastarjelosti krivičnog gonjenja.

U 2021. godini državna tužilaštva su, usljed nastupanja zastarjelosti krivičnog gonjenja, odbacila 53 krivične prijave, od čega 51 prijavu iz nadležnosti osnovnih i dvije iz nadležnosti viših državnih tužilaštava.

U svakom od tih slučajeva zastarjelost je nastupila prije podnošenja krivičnih prijava.

Zbog težine posljedica tog disciplinskog prekršaja, Akcija za ljudska prava je ranije dala preporuku da se taj prekršaj propiše kao jedan od najtežih disciplinskih prekršaja, za čije izvršenje zakon propisuje disciplinsku sankciju razrješenje državnog tužioca, ali ta preporuka nije usvojena.

Autori analize ocijenili su da bi novoizabrani Tužilački savjet trebalo da analizira razloge zbog kojih se tako veliki broj krivičnih prijava odbacuje zbog nastupanja zastarjelosti i da li je u bilo kom predmetu do zastarjelosti krivičnog gonjenja došlo usljed nestručnog ili nesavjesnog rada državnog tužioca.

Popović Kalezić je kazala da, samim ti što je situacija i u sudskom sistemu vrlo slična, ne čudi situacija sa brojnim procesuiranjima u pravosuđu.

Ona je navela da nije postojao sistem interne ni eksterne kontrole.

„Kako ove vrste utvrđivanja odgovornosti ni zakonski nijesu povezane, a onda ni dobro postavljene, prvo se mora očekivati izmjena zakonskih i podzakonskih akata u ovom smjeru, a onda i volja da do suštinske kontrole i načina svrsihodnog ocjenjivanja i dođe“, dodala je Popović Kalezić.

Kako je istakla, nije se jednako moglo tretirati to što neko od tužilaca nije prijavio svoju imovinu ASK-u, a imao je zakonsku obavezu, kao situacija povrede radne obaveze u kojoj je došlo do zastare u 13 predmeta.

„Državni tužioci na svom primjeru moraju pokazati koliko im je stalo do prava i pravde, da bi to povjerenje kod građanstva makar malo počelo da raste“, naglasila je Popović Kalezić.

Govoreći o kaznenoj politici, Popović Kalezić je kazala da je potrebno mijenjati Zakon o državnom tužilaštvu i, u skladu sa tim, određena podzakonska akta.

„I određivanje visine sankcija u slučaju utvrđivanja disciplinske odgovornosti treba se mijenjati, ali mora postjati volja za njihovo određivanje i poštovanje Zakona“, istakla je Popović Kalezić.

Ona smatra da se moraju mijenjati i postavljati brojne metodologije, opet u skladu sa izmjenom zakona, i naći veza između utvrđene disciplinske odgovornosti, povrede Etičkog kodeksa, kao i načina ocjenjivanja državnih tužilaca.

„Za sve ove izmjene trebaće dosta volje i truda, kao i poštovanje svih zakonskih procedura, sprovođenja javne rasprave sa svim zainteresovanim strukturama, pored stručne javnosti, kako bi u konačnom došlo do napretka“, ocijenila je Popović Kalezić.

Ona je kazala da se, prema istraživanju koje je za CIN, CEGAS i Monitor sprovela Ipsos agencija, najmanje vjeruje tužilaštvu i političkim partijama, navodeći da je to porazno.

„Istraživanje je sprovedeno u 2021. godini, pa se nadam da je danas situacija nešto bolja“, rekla je Popović Kaležić, dodajući da se ne smiju zaboraviti zakonske izmjene koje su u jednoj mjeri dovele do napretka, kao i novi sastav Tužilačkog savjeta.

Komentarišući najavu Ministarstva pravde da će razmotriti uvođenje procesa vetinga, kojim bi se utvrdila odgovornost sudija i državnih tužilaca koji su nestručno i nesavjesno obavljali funkciju, Popović Kalezić je kazala da postoji potreba za nečim sličnim, ali da smatra da je za to u Crnoj Gori prilično rano.

Kako je istakla, ka tome se ne smije ići užurbano i ako je velika potreba da se stvari u crnogorskom pravosuđu dovedu u red.

„Ispitivanje imovine sudija, tužilaca i visokih policijskih službenika, a onda i rasvjetljavanja određenih nejasnoća u tom pravcu, može biti dobar model za suzbijanje korupcije i organizovanog kriminala u ovim, nama nažalost najranjivijim sferama društva, ali se mora naći najbolji zakonski model koji bi tome odgovorio“, ocijenila je Popović Kalezić.

Prema njenim riječima, taj vid kontrole, praćenja, a na kraju i procesuiranja, mogao bi se unaprijediti razradom i dopunom već postojećih zakona.

Popović Kalezić smatra da izmjenom zakona o državnom tužilaštvu i o sprječavanju korupcije, kao i najavljenim zakonom o oduzimanju imovine, može doći do značajnih pomaka u cjelokupnom pravosuđu.

„Sve ove izmjene morale bi biti donešene temeljno, sa ozbiljnom razradom pravnih normi, uz zakonski način donošenja promjena. Ne na prečac sa brojnim propustima, što nam najčešće stvori problem u dijelu implementacije i onoga šta smo željeli da postignemo“, rekla je Kalezić Popović.

Preuzeto sa: 
https://mina.news/glavna/jednake-sankcije-za-disciplinske-prekrsaje-razlicite-tezine/?fbclid=IwAR2b-fJb3-caRlrlIOsShzoVXqpYRrLWWo6ma8LW7Vy8QLLUs2xYTcynUFA

Ministarstvo kulture i medija iz fonda za pluralizam podržalo je projekat CIN-CG, koji će trajati godinu dana, a u čijem će fokusu biti proces evropskih integracija, vladavina prava, borba protiv korupcije i ljudska prava.

CIN-CG će kroz dubinska novinarska istraživanja nastojati da informiše javnost o ovim ključnim temama od javnog interesa.

Istraživanja će biti prezentovana u multimedijalnoj formi kroz tekstove, audio, video priloge i infografike. Svi sadržaji biće dostupni na sajtu CIN-CG, kao i na portalima i štampanim izdanjima partnerskih medija i na društvenim mrežama.

Ključni nalazi projekta na kraju istraživanja biće objedinjeni u E-book.

Političke partije u ovoj zemiji - i ljevica i desnica i centar, i vlast i opozicija - čine sve da održe sistem dominacije, kontrolu u pravosuđu i da tako zaustave tranziciju zemlje ka funkcionalnoj demokratiji, vladavini prava i Evropskoj uniji, kazala je izvršna direktorica Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) Milka Tadić Mijović.

Sve to moglo bi obilino da ugrozi one domete do kojih je u ovih nekoliko posljednjih mjeseci došlo tužilaštvo, upozorila je Tadić Minović. “Ne bi bilo čudno da se oko izbora VDT-a u narednim mjesecima kriza još više produbi, kako bi se ugrozila autonomija Tužilačkog savjeta, Specialnog i Vrhovnog državnog tužilaštva i zaustavili procesi koji su krenuli sa novim ljudima na ovim pozicijama,” navela je ona na konferenciji “Značaj nezavisnog tužiaštva za vladavinu prava i proces evropskih integracija”.

Konferencija je dio dvogodišnjeg projekta: Istraživanje istraga, monitoring rada tužilaca kroz istraživačko novinarstvo i pravne analize, koji sprovode Centar za istraživacko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG), Centar za građanske slobode (CEGAS) i nedjeljnik Monitor, uz finansijsku podršku Vlade Kraljevine Holandije.

Ministar pravde Marko Kovač kazao je da sve što se događalo ove godine daje za pravo da vjeruju da su na dobrom putu. Svjedoci smo, kazao je on, da i dalje postoje politički i vaninstitucionalni centri koji koji kroz medijske napade pokušavaju minimizirati rad tužilaštva.

Ambasador Holandije u Crnoj Gori Jost Reintjest istako je značaj podrške nezavisnim i slobodnim medijima i tužilaštvu. “Mislim da su pravosudne reforme najizazovnije za Crnu Goru na njenom putu ka Briselu i EU, a to se odnosi i na region”, kazao je on na konferenciji.

Šefica Delegacije EU u Podgorici  Oana Kristina Popa istakla je da je Crnoj Gori neophodan funkcionalan proces imenovanja u pravosuđu. Ona je izrazila zabrinutost zbog toga što su neke institucije blokirane, neke ne funkcionišu u punom kapcitetu a neke uopšte ne funkcionišu. Ona je ukazala na potrebu iskrene posvećenosti Vlade ali i dijaloga u Skupštini kako bi se postigla imenovanja.

V.d. vrhovne državne tužiteljke Maja Jovanović kazala je da za njih nema zaštićenih i nedodirljivih i da rezultati pokazuju da je zaista tako. Ona je takođe ukazala na značaj imenovanja u pravosuđu. “Rezultati u pravosuđu ne dolaze brzo, ovo je samo početak, zato je potrebna stabilnost na čelu tužilaštva”, kazala je ona. Na pitanje da li lično osjeća pritisak u svom radu, Jovanović je kazala da ne osjeća.

Član Tužilačkog savjeta Siniša Gazivoda: Ne postoji politički uticaj na TS, problem deficit tužilaca

Državni sekretar u Ministarstvu pravde i član Tužilačkog savjeta Bojan Božović je naveo da se nadaju da ćemo što prije realizovati dosta zaključaka i preporuka iz Studije,jer su ih i sami prepoznali kao probleme. On je najavio izmjene Zakona o državnom tužilaštvu koje se tiču etičke i disciplinske odgovornosti tužilaca.

Tužilac SDT-a Vukas Radonjić je istakao da će njihov rad na slučajevima organizovanog kriminala i korupcije biti potpun tek kad na adekvatan način budu potvrdjene od sudova.

Ocijenio je da nadzor nad radom tužilaca mora biti efikasniji,te da treba razmisliti i o izmjeni propisa kako bi se mogli birati kvalitetniji kadrovi u tužilaštvu.

"Svaki tužilac svoj posao mora raditi savjesno i po zakonima",rekao je on.

Gazivoda je istakao da ne postoji politički uticaj na TS, da je deficit tužilaca problem,a zakonske mogućnosti ograničene. Eksterni ekspert CEGAS-a Ana Nenezić je,predstavljajući analizu rada tužilaštava, istakla da i dalje nema disciplinske odgovornosti tužilaca, te da posebnu pažnju treba posvetiti zastarjelim slučajevima.

"Kao što HRA već godinama zastarijevanje slučajeva treba da bude propisano kao najteži disciplinski prekršaj,odnosno razrješenje tužioca",istakla je Nenezić. Ona je dodala da nisu funkcionalne institucije koje treba da vode do odgovornosti tužilaca,te da zakonski okvir ne da da se sprovede ono što bi unaprijedilo proceduru. Božović je dodao da ministar planira da pokrene nekoliko disciplinskih postupaka u narednom periodu,te da se izmjene Zakona očekuju početkom sljedeće godine. On je dodao i da će Sporazumi o priznanju krivice biti definisani podzakonskim aktom koji će precizirati na koji način će se postupati u tim predmetima.

Muk: Velika je razlika između specijalnih tužilaca koji postoje na papiru i onih koji stvarno rade

,,Treba da izvučemo pouku iz onoga što mam Evropski sud za ljudska prava godinama govori. Još uvijek nemamo zadovoljavajuće standarde", saopštila je na trećem i završnom panelu u okviru konferencije "Značaj nezavisnog tužilaštva za vladavinu prava i proces evropskih integracija", Zastupnica Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu Valentina Pavličić.

Ona je istakla da u Crnoj Gori se mora početi sa tumačenjem zakonskih normi onako kako to čine u Evropi - suštinski, a ne strogo, formalno i jezički. ,,Državni upravni organi moraju pružiti snažniju podršku tužilaštvima, prvenstveno u smislu dostavljanja podataka. Potrebna nam je i dobra forenzička struktura. Na kraju, neophodni su nam kredibilni, kompetentni i ljudi sa integritetom u pravosuđu", navela je ona.

Bivši sudija Ustavnog suda Crne Gore Miodrag Iličković istakao je da tužioci sada funkcionišu u jednoj državi u kojoj je srušena pravna i institucionalna infrastruktura. ,,Sada smo u situaciji sličnoj kada čovjek pođe na rendgen i kada se utvrdi da nema funkcionalnu kičmu ili karličnu kost, ali i dalje stoji. Tužioci imaju usamljeničku odgovornost, a potrebni su nam novi i mladi ljudi".

On je naveo da je nepristojno govoriti o evropskim integracijama u situaciji kada se političke elite ucjenjuju izmjenama Zakona o predsjedniku i izborom sudija Ustavnog suda.

Rad tužilaštava, prema riječima predsjednika Upravnog odbora Instituta alternativa (IA) i člana Tužilačkog savjeta Steva Muka, zavisi od saradnje sa drugim važnim državnim organima i profesionalcima u njima - poput policije i vještaka koji su važni za rad tužilaca. ,,Oni moraju biti kredibilni, profesionalni i stručni. Pravo je čudo da je Tužilaštvo i ovo uspjelo da uradi do sada, imajući u vidu uslove rada. Velika je razlika između specijalnih tužilaca koji postoje na papiru i onih koji stvarno rade. Potrebni su brojni i novi kadrovi".

Tea Gorjanc Prelević, izvršna direktorka Akcije za ljudska prava (HRA) istakla je da Crna Gora podsjeća na beskičmenjaka koji nema svijest o tome šta je vladavina prava. ,,Niko do sada nije odgovarao što žrtve ratnih zločina i policijske torture nijesu dobile pravdu. Od 2015. do danas, samo je jedan tužilac disciplinski odgovarao zbog toga što mu je zastarelo čak 13 predmeta. Dobio je najmanju kaznu".

Ustavni sud je, kako je još istakla, neophodan kako bi država mogla da funkcioniše. ,,Došli smo u situaciju kada treba da se zapitamo čemu država služi uopšte", kazala je Gorjanc Prelević.

Izvršna koordinatorka Centra za romske inicijative (CRI) Fana Delija kazala je da su ove godine imali najmanje osam slučajeva ugovorenih dječjih brakova i da se svi slučajevi odnose na djecu starosti od 13 do 16 godina.

„Svaki slučaj je još uvijek u toku procesuiranju, a drugi slučajevi uopšte nijesu procesuirani kao oblici trgovine ljudima“, upozorila je Delija na zajedničkoj konferenciji za novinare Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) i CRI.

Ona je ocijenila da, ukoliko se ugovara dječiji brak, sistem ne smije da se poziva na tradiciju Roma. „Samim tim mi dovodimo same te djevojčice do toga da postanu rob untar zajednice. Svi pokazatelji rezultati upućuju na to da djeca rađaju djecu“, rekla je Delija.

Upitana da li misli da se pojava ugovorenih brakova ili je i dalje problem, Delija je kazala da njihov rad ukazuje na to da se ta pojava ne smanjuje, već da se vješto prikriva od zajednice.
„Treba da pošaljemo poruku da je zakon jači od dječjih ugovorenih brakova“, kazala je ona.

Na jučerašnjoj konfereciji predstavljeno je istraživanje, koje je za potrebe CIN-CG i CRI sproveo Centar za monitoring i istraživanje (CeMI). Istraživanje je sprovedeno u Podgorici, Nikšiću i Bijelom Polju.

Istraživanje je dio dvogodišnjeg projekta “RE zajednica: zdravstvo, obrazovanje, zapošljavanje i socijalna prava”, koji CIN-CG i CRI sprovode uz podršku Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori. Cilj projekta je unapređenje pozicije Roma i Egipćana u Crnoj Gori, sa posebnim naglaskom na osvjetljavanje pozicije žena i djevojčica ove zajednice ali I drugih ranjivih grupa unutar ove inače ranjive zajednice.

Rukovoditeljka istraživanja i direktorica Juventasa Ivana Vojvodić kazala je na predstavljanju rezultata da se u Nikšiću navode primjeri da je djevojčica stupila u brak sa 13 godina, a da su u Podgorici, od focus grupe koja je bila maloljetna, dobili izjave da znaju za stupanje u brak sa osam, deset, 11 i 13 godina.

“Evropska komisija je u posljednjem izvještaju da Crna Gora treba da podigne i svoj zvanični limit za stupanje u brak, koji je 16 godina. Međunarodni standard je da je limit 18 godina“, kazala je Vojvodić na konferenciji.

Predstavljajući rezultate istraživanja, Vojović je istakla da su imali zadatak da kroz fokus grupe i dubinske intervjue naprave presjek stanja u brojnim oblastima, među kojima su pristup zdravstvu, obrazovanju, tržištu rada ali i sistemu socijalne zaštite.

Publikacija "Pristup zdravstvenim uslugama, obrazovanju, tržištu rada i socijalnim pravima Romkinja i Egipćanki u Bijelom Polju, Nikšiću i Podgorici" dostupna je na našem sajtu na sljedećem linku:

http://www.cin-cg.me/wp-content/uploads/2022/07/Izvjestaj-IV-1.pdf

Novinarka Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) Đurđa Radulović dobila je drugu nagradu Evropske unije za istraživačko novinarstvo za tekst o požarima i dokumentarni film “Požari u Crnoj Gori: Uzroci i posljedice“.

Nagrada je danas uručena u Tirani, gdje se održava dvodnevna Medijska konferencija EU i zapadnog Balkana.

Prvu nagradu dobio je novinar, bivši glavni i odgovorni urednik Nezavisnog dnevnika "Vijesti" Mihailo Jovović, za serijal tekstova o putovanjima bivšeg premijera a sadašnjeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića Vladinim avionom.

Treću nagradu dobili su Vladimir Otašević i Marko Vešović za dokumentarni film "Tajne zloćina - Ubistvo Duška Jovanovića".

Nagrađeni film "Požari u Crnoj Gori: Uzroci i posljedice" možete pogledati na našem Youtube kanalu:

Koliko ste zadovoljni radom trenutnog sastava Tužilačkog savjeta?
Gazivoda: “Imajući u vidu brojne nadležnosti Tužilačkog savjeta vjerujem da smo za ovih nešto manje od osam mjeseci od konstituisanja uradili dosta posla. Vrlo intenzivno se radilo i na sjednicama Savjeta koje su nekada trajale i po više dana ali i na komisijama koje pripremaju materijale za Savjet, a u nekim slučajevima i meritorno odlučuju. Osim nekih odluka koje imaju krucijalnu važnost, i sa kojima je javnost upoznata, kao što su određivanje vršioca dužnosti vrhovnog državnog tužioca i izbor glavnog specijalnog tužioca, imali smo i izbor četiri državna tužioca za Više državno tužilaštvo u Podgorici. Komisija za pritužbe obradila je 50 predmeta po pritužbama, od 1. januara do 01. jula 2022. godine, koje se odnose na pritužbe na zakonitost rada državnih tužilaca, a koji su kasnije razmatrani na Savjetu. Komisija za normativnu djelatnost pripremila je izmjene Poslovnika o radu TS, kao i akata koji uređuju postupanje po pritužbama i kriterijume za ocjenjivanje državnih tužilaca, što je takođe kasnije usvojeno na Savjetu. Vijeće za utvrđivanje disciplinske odgovornosti sprovelo je jedan postupak utvrđivanja odgovornosti državnog tužioca, Komisija za testiranje sprovela je pisano testiranje za postupak izbora deset kandidata za državne tužioce koji se prvi put biraju, a naravno veliki dio rada Savjeta činile su i razne administrativne obaveze koje uglavnom nijesu naročito interesantne javnosti.”

Šta je sljedeći korak, i na šta bi se prvo trebao fokusirati Tužilački savjet u svom radu?
Gazivoda: “U pogledu izbora državnih tužilaca imamo u toku dva postupka u kojima bi trebalo biti izabrano ukupno 23 kandidata za državne tužioce koji se prvi put biraju. Jedan postupak koji se odnosi na izbor 10 kandidata je pri samom kraju i potrebno je sprovesti intervju i izvršiti izbor. Nakon toga izabrani kandidati će proći obuku u trajanju od 18 mjeseci i ukoliko uspješno okončaju obuku postaju državni tužioci. Takođe je potrebno okončati i postupak izbora dva državna tužioca za Više državno tužilaštvo u Podgorici čime bi se u potpunosti riješio veliki problem deficita tužilaca u tom tužilaštvu sa kojim smo se susreli na početku rada. Komisija za budžet pripremila je zahtjev za budžetska sredstva za cjelokupnu državnotužilačku organizaciju, odnosno za 17 državnih tužilaštva kao i za Tužilački savjet i taj zahtjev će nakon razmatranja na Savjetu biti uskoro upućen u dalju proceduru. Kao što sam već rekao, u mjeri u kojoj to zakon dozvoljava, izmijenili smo akt koji uređuje ocjenjivanje državnih tužilaca i uskoro treba da započnu i postupci redovnog ocjenjivanja što podrazumijeva takođe obiman posao. Predstoje nam i aktivnosti na izmjeni metodologije izvještavanja, a odmah nakon toga i pripremanje godišnjeg izvještaja. Bio bih vrlo zadovoljan ako bi do kraja prvog kvartala sljedeće godine, odnosno u narednih šest mjeseci uspjeli da završimo sve pobrojano.”

Koliko je bitno uređenje normativnog okvira i kojeg konkretno, da bi rad Tužilačkog savjeta imao više uspjeha?
Gazivoda: “U primjeni zakona koji uređuju državno tužilaštvo naišli smo na brojne izazove ali i probleme koje pokušavamo da notiramo kako bi na njih ukazali tokom nekih sljedećih normativnih izmjena. Nijesam optimističan da će sistem ocjenjivanja državnih tužilaca dati rezultate koje od nas očekuje Evropska komisija sve dok ne bude pažljivo reformisan kroz zakonske izmjene. Takođe, trajanje obuke za kandidate za državne tužioce u periodu od 18 mjeseci čini se nepotrebno dugim. Primjera radi, savjetnici u državnom tužilaštvu kada postanu kandidati za državne tužioce nemaju pravo zastupanja pred sudom i oni u tih 18 mjeseci gube vještinu koja se stiče i razvija u sudnici. Sa druge strane vrlo je podložno diskusiji da li, uglavnom teorijska znanja koja stiču tokom obuke, mogu da nadomijeste ono što se izgubi u tom periodu. Dugo trajanje obuke takođe čini i da deficit od 24 državna tužioca koji imamo u organizaciji može biti nadoknađen u najboljem slučaju tek sredinom 2024. godine, što će svakako imati i svoju refleksiju na rezultate rada. Vjerujem i da podrobno treba preispitati sistem po kojem oni koji se kandiduju za državne tužioce u trenutku kad započinju obuku ne znaju da li će na kraju postati tužioci u Podgorici, Herceg Novom, Pljevljima ili negdje drugo. Cijenim da je takvo normativno rješenje jako loše i da odvraća određeni broj kadrova od tužilačkog poziva, naročito imajući u vidu da nije u pitanju standard koji je značajno prihvaćen u državama Evropske unije.”