MIZOGINIJA SVE ČEŠĆA U JAVNOM DIJALOGU U CRNOJ GORI: Na meti, zato što su žene

Jul 5, 2021

Sprirala uvredljivog govora prema ženama u Crnoj Gori nema dugu tradiciju, ali je očigledno uzela maha, ocijenjeno je iz institucije Ombudsmana. Velika bi greška bila pridavati takvim napadačima pažnju, jer ih to samo hrani, ocjenjuje izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje (CGO), Daliborka Uljarević

Žene na javnoj sceni u Crnoj Gori sve više su na meti, a u nedostatku argumentacije napadači posežu za govorom mržnje. Targetirane su u prvom redu političarke i novinarke. U sklopu projekta Reporting Diversity Network 2.0, koji Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) realizuje u saradnji sa Media Diversity Institute (MDI), uz finansijsku podršku Evropske unije, razgovarali smo sa osobama koje su naročito bile izložene mizoginiji.

Daliborka Uljarević

„Živimo u društvu koje nema dijalošku tradiciju, niti razvijenu kulturu ljudskih prava, pa je, nažalost, sastavni dio opisa posla nas koji smo nekoj u sferi javnosti i koji imamo kritički pogled na određene procese, fenomene ili ličnosti da smo napadani na neprimjerenoj ličnoj osnovi, a što nekad prelazi i u govor mržnje. Posebno je godinama unazad izražena mizoginija prema ženama u javnoj sferi, prvo ženama u NVO sektoru, a sada i prema političarkama pa je stoga i ova priča više u fokusu javnosti“, kaže za CIN-CG Daliborka Uljarević, izvršna direktorica CGO.

Ona je više puta bila meta napada i govora mržnje zbog čega je i Zaštitnik ljudskih prava i sloboda reagovao, navodeći da spirala uvredljivog govora prema ženama u Crnoj Gori nema dugu tradiciju, ali da je očigledno uzela maha.

„Mislim da su najveća prepreka zrijevanju građanskog, otvorenog društva u Crnoj Gori radikalne političke strukture različitih polova, koje jako dugo, zarad svojih interesa, a i iz izostanka kapaciteta za teme koje se odnose na valjanu reformu društva, stimulišu atmosferu netrpeljivosti prema drugima i drugosti. Velika bi greška bila pridavati takvima pažnju, jer ih to samo hrani, a dio njihove namjere jeste i da one koje napadaju time skrenu sa misije kojoj su posvećeni. Zato ne čitam komentare niti smatram da su anonimni i primitivni stavovi vrijedni vremena koje se može daleko kvalitetnije potrošiti“, rekla je Uljarević.

To, prema njenim riječima, ne znači „da ne treba da osuđujemo govor mržnje, a naglašena je obaveza nadležnih institucija da djeluju odgovorno i sankcionišu počinioce, kao i da proaktivnije djeluju prema javnosti u cilju suzbijanja ovog virusa za koji, nažalost, ne postoji vakcina“.

Mizoginiju je na svojoj koži osjetila i poslanica Socijaldemokratske partije Crne Gore (SDP) Draginja Vuksanović Stanković, i sama ponekad oštra na riječima. Predsjednik Skupštine Crne Gore Aleksa Bečić, na sjednici parlamenta 28. marta, u namjeri da prekine polemiku poslanici SDP u jednom trenutku je rekao: „…ponedjeljak je, počinje radna nedjelja, ne stoji vam kad ste nervozni".

Vuksanović-Stanković odgovorila je Bečiću da mu „ne stoji da bude predsjednik Skupštine" u odnosu na način kako se ponaša prema njoj. I još nekoliko poslanika u izjavi šefa parlamenta prepoznali su i osudili mizogini i seksistički stav Bečića, ali ne i on.

Direktor Srpske kuće i bivši poslanik Demokratskog fronta (DF) Emilo Labudović je u tekstu na portalu „In4s" 22. aprila, aludirajući na Vuksanović Stanković upotrijebio nazive „alapača, brbljivica i torokuša“.

Draginja Vuksanović Stanković

„Svaki govor koji ste imali prilike da čujete, što od predsjednika Skupštine gospodina Bečića, što od piskarala Emila Labudovića, govori o govornicima, o meni ne. Ja sam javnosti poznata kao profesorica na Univerzitetu Crne Gore i poslanica koja se, otkad je ušla u politiku, iskreno bori za državne interese i bolji život naših građana, i tako ću nastaviti i dalje“, rekla je Vuksanović Stranković.

Novinarka RTCG-a Duška Pejović bila je izložena snažnim reakcijama poslije intervjua sa jednim od lidera vladajuće koalicije predsjednikom Pokreta URA Dritanom Abazovićem. Iz vladajuće koalicije tražili su od uprave Javnog servisa da preispita način na koji je novinarka vodila intervju u kojem je insistirirala na ogromnim političkim i ideološkim razlikama u članicama vladajuće koalicije. Zbog toga je zasuta bujicom uvreda na društvenim mrežama.

„Kritike i primjedbe na novinarski rad koje su odraz slobode mišljenja, potrebno je razdvojiti od govora mržnje, prijetnji i uvreda koje se upućuju na ličnoj osnovi, a posebno zbog toga što smo žene i što dio javnosti ne prihvata da smo kao novinarke prinicipijelne, da imamo čvrste stavove, da smo oštrije, direktnije i provokativnije u postavljanju pitanja od onog što je uobičajeno u patrijarhalnoj Crnoj Gori“, kaže Pejović.

Online nasilje, govor mržnje, prijetnje, uvrede, mizoginiju, kako je rekla, doživjela je fizički, psihički i emocionalno jako teško, iako je pročitala samo dio objava koje su joj bile upućene.

Duška Pejović

„Osjećala sam se nebezbjedno, a svaki izlazak iz kuće značio je da izbjegavam mračnije ulice i prostore, da se osvrćem oko sebe, gledam ko ide iza mene, procjenjujem lica ljudi koji mi dolaze u susret ne znajući kakvu ću reakciju izazvati kod njih ukoliko me prepoznaju. Pojedini su pozivali građane/ke da me ponize gdje god me sretnu na javnom mjestu, pa su nemir, napetost i uznemirenost bili svakodnevni. Čak i kad me ljudi prepoznaju želeći da me pohvale, dešavalo mi se da se zaledim u mjestu, očekujući najgoru reakciju. Dio javnosti mi je pružio podršku, i značilo mi je, ali je društvo generalno na niskom nivou senzibilisanosti, jer je govor mržnje postao društveno prihatljivo ponašanje na koje su se ljudi uglavnom navikli. Nažalost, živimo vrijeme bahatosti, nekulture, netolerancije, nepoštovanja različitosti i nedostatka kapaciteta za dijalog“, kaže Pejović.

Ministarka zdravlja, doktorica Jelena Borovinić Bojović polovinom aprila prijavila je policiji da je na privatnu mejl adresu dobila anonimnu prijeteću poruku, u kojoj se pominju njena djeca i otac, a njoj se prijeti da će biti prva osoba koju će nepoznati pošiljalac da posjeti i da će "morati da plati".

„Prijetnje koje su stigle na moju adresu nijesu izašle iz glave onoga ko mi je formalno pisao. One su posljedica dugotrajne zloupotrebe pozicija moći s kojih, umjesto da se predano radilo na podsticanju kritičkog i slobodarskog mišljenja, zatirala se sloboda govora i ohrabrivalo jednoumlje“, ocijenila je Borovinić Bojović.

Jelena Borovinić Bojović

Anonimni, ali i javno poznati sijači straha u pokušaju, smatra ona, više nemaju pogodno tle za „napredak“.

„Zabrinjava, ipak, što je posljedica njihovog eha to što ministarka zdravlja, ma kako se ona zvala, u Vladi Crne Gore 2021. godine ima policijsko obezbjeđenje... Brinem, međutim, zbog dvoličnosti pojedinih javnih aktera koji u medijima žalopojkaju zbog prizemnih anonimnih udara na pojedince, a privatno ih raspiruju, pa se poslije time među sobom slade. To nije Crna Gora. To je interesna grupica koju ne motiviše ljubav prema državi već strast prema foteljama i novcu. Zato ne hajem ni kad me kude, ni kad me brane. Isto je”, zaključuje dr. Borovinić Bojović.

Slavoljub ŠĆEKIĆ


Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *