NEDJELOTVORNE ISTRAGE PROIZVODE OGROMNE ŠTETE, ALI NIKO NE ODGOVARA: Optužnice padaju, tužioci napreduju

Dok se iz pravosuđa pozivaju na funkcionalni imunitet tužilaca i sudija, strućnjaci smatraju da je vrijeme da se počnu analizirati istrage i sudski sporovi i ogromne posljedice po budžet, ali i priznaju da lična odgovornost koja je praćena ostavkom još nije dio naše realnosti

 

Za milionske odštete prouzrokovane nedjelotvornim istragama i oslobađajućim presudama, u slučajevima Kalić i Šarić, nakon što su članovi ovih porodica oslobođeni optužbi za pranje novca od prodaje droge, niko iz pravosuđa neće odgovarati, niti bilo ko od odgovornih pomišlja na ostavku, a neki su, čak, poslije fijaska u sudnici i napredovali u službi, pokazala je analiza Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG).

Tužilac Hasan Lukač, kome je pala optužnica protiv porodice Kalić, nakon toga je unaprijeđen funkcijom i u Tužilačkom savjetu sada ocjenjuje rad drugih tužilaca. Nekadašnja specijalna tužiteljka Đurđina Nina Ivanović, koja je vodila predmet „Šarić“,vraćena je na mjesto zamjenika Vrhovnog državnog tužioca.

 

Pored toga što ne postoji politička volja za utvrđivanje posljedica ovih i sličnih slučajeva, kao ni profesionalni poriv u institucijama koje nadgledaju rad pravosuđa, iz njih pored isticanja ustavnih i zakonskih odredbi o takozvanom funkcionalnom imunitetu u pomoć prizivaju i statistiku, dokazajući kako je, uglavnom, sve u redu.

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković se hvali kako tužilaštvo ima 90 odsto potvrđenih optužnica i isto toliko osuđujućih presuda po podignutim optužnicama. On odbija i pomisao o odgovornosti za ogromnu štetu koju je budžetu nanijelo „nekoliko” procenata oslobađajućih presuda.

Premijer Duško Marković tvrdi da nema ni odgovornosti Vlade za posao sudija i tužilaca. Ogromni troškovi iz budžeta zbog grešaka pravosudnih institucija, prema njegovim riječima, odraz su nezavisnosti sudstva, a ,,pravosnažne oslobađajuće presude su dokaz kvaliteta sistema, a ne njegova anomalija“.

,,Vlada je kao jedan od aktera sveobuhvatne reforme pravosuđa, svakako zainteresovana da svi troškovi, pa i troškovi sudskog postupka, budu manji i vjerujemo da ćemo u narednom periodu do toga i doći“, rekao je Marković krajem aprila na premijerskom satu u parlamentu, odgovarajući poslaniku Aleksandru Damjanoviću, ali ne objašnjavajući kako to namjerava da uradi.

Ministar pravde Zoran Pažin mjesecima ignoriše ovu temu. Iz njegovog resora ni ovog puta nijesu stigli odgovori na pitanja CIN-CG-a o tome da li će neko biti kažnjen i da li ministar zbog svega osjeća odgovornost.

Bivši ministar pravde i advokat Dragan Šoć, ocjenjuje kako činjenica da nema odgovornosti za loš rad, neznanje i lijenost u državnom sistemu, pa i u tužilaštvu, govori da smo nezrelo društvo koje nije u stanju da kazni ljude koji ne rade ili loše obavljaju svoj posao.

Dragan Šoć

,,Prosto, suviše smo oportunisti da nekome kažemo – ti ne radiš dobro svoj posao, idi i traži drugi. Koliko smo u privatnom sektoru nemilosrdni, toliko smo u javnom premilosrdni. Kad građani Crne Gore to postanu u punom smislu i počnu državu posmatrati kao svoju imovinu, a javne službenike kao svoje zaposlene, stvari će sepromijeniti. Do tada, valja nam trpjeti“, kaže Šoć u razgovoru za CIN-CG.

,,Podsjećamo da su u predmetima na koje se odnosi Vaše pitanje optužnice potvrđene, čime je potvrđeno da je u trenutku kada su optužnice podignute postojalo dovoljno dokaza za osnovanu sumnju da su okrivljeni izvršili krivična djela za koja su optuženi.Istovremeno podsjećamo i na činjenicu da  Ustav Crne Gore propisuje da rukovodilac Državnog tužilaštva i državni tužilac uživaju funkcionalni imunitet. To znači da državni tužioci ne mogu biti pozvani na odgovornost za dato mišljenje ili odluku donijetu u vršenju svoje funkcije, osim ako se radi o krivičnom djelu”, saopšteno je za CIN-CG iz kabineta Ivice Stankovića.

Iako tužioci nijesu uspjeli da dokažu osnovane sumnje, što je dovelo do milionskih odšteta, to ne brine ni Tužilački savjet koji se, takođe, poziva na ustavne odredbe o tome da rukovodilac Državnog tužilaštva i državni tužilac uživaju funkcionalni imunitet.

I u Vrhovnom sudu se pozivaju na funkcionalni imunitet, navodeći da sudija ne može biti pozvan na odgovornost za izraženo mišljenje i glasanje pri donošenju sudske odluke, osim ako je riječ o krivičnom djelu.

,,Potvrđivanje optužnice nije osuđujuća presuda jer bi u tom slučaju bilo besmisleno otvarati glavni pretres i njime rukovoditi radi njenog raspravljanja”, saopštili su novinarki CIN-CG-a iz kabineta predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice.

Od Sudskog savjeta, koji bi trebalo da kontroliše rad sudija, CIN-CG nije dobio odgovor na pitanja koja smo postavili i Tužilačkom savjetu – o tome da li bi neko trebalo da odgovara zbog lošeg rada pravosudnih institucija, jesu li ispitivali nečiju odgovornost, zašto pored funkcionalnog imuniteta ne funkcioniše i sistem lične odgovornosti i eventualnih ostavki.

 

Kako neradnicima i neznalicama reći zbogom

 

Sagovornici CIN CG-a su ocijenili da bi uspostavljanje lične odgovornosti za greške sudija i tužilaca bile pravo rješenje, ali da to, nažalost, nije dio prakse.

,,Tek kada državni činovnik, ma ko to bio, po svom džepu osjeti posljedice svoga nerada ili lošega rada, i on će se uozbiljiti. Tu mjeru uopšte nije teško sprovesti. Dovoljno je za početak analizirati sudske sporove koje je država izgubila i koliko je nepotrebnih troškova plaćeno. Kada bi se samo dio toga naplatio od ljudi koji su odgovorni za to, mnogi ne bi imali ni za hljeb i vodu“, istakao je Šoć.

Pravnik i analitičar Sergej Sekulović kaže da je došlo do određenih iskoraka u sistemu ocjenjivanja i njegovog povezivanja sa disciplinskom odgovornošću i napredovanjem, ali da smo na početku i da bi to tek trebalo da profunkcioniše.

Sergej Sekulović

,,U svakom slučaju, lična odgovornost koja je praćena ostavkom nije dio naše realnosti. Odgovornost za štetu koja bi pala na teret ličnih prihoda tužioca je komplikovana priča. U tom smislu bi moralo da dođe do kumulacije nestručnosti i nesavjesnosti (namjere) ili do preklapanja sa eventualnom krivičnom odgovornošću“, istakao je Sekulović.

Na pitanje da li bi rješenje bilo u uspostavljanju sistema odgovornosti za štetu nanijetu državnom budžetu i kako bi eventualni opšti reizbor u tužilaštvu i sudstvu promijenio stvari u tom pogledu, iz pravosudnih institucija su uzvratili ćutanjem.

Sagovornici CIN-CG-a ocjenjuju da bi opšti reizbor mogao biti mač sa dvije oštrice.

,,U takvim situacijama je teško odvojiti politički interes od istinske namjere za jačanje sistema. U kontekstu političke stabilnosti, sa političkom elitom koja je u toj namjeri iskrena, a pri ozbiljnoj disfunkcionalnosti pravosudnog sistema može da da rezultate“, ocijenio je Sekulović.

Dragan Šoć, međutim, ističe da nema potrebe za opšti reizbor „da se neradnicima ili neznalicama kaže zbogom“.

„Kao što sam rekao, trebalo bi se osloboditi kolegijalnog oportunizma i lažne esnafske solidarnosti i jasno uspostaviti praksu da se rad analizira, a rezultati nagrađuju ili kažnjavaju, zavisno od uspjeha ili neuspjeha“, naglasio je bivši ministar pravde.

 

Raste broj pritužbi, ali bez rezultata

Predstavnici pravosuđa, ali i premijer kažu da samo Sudski i Tužilački savjet mogu da kontrolišu i ocjenjuju rad tužilaca i sudija. Tužilački savjet je za tri godine, od 2015. do 2017. pokrenuo samo jedan disciplinski postupak protiv tužioca Osnovnog državnog tužilaštva i kaznio ga tromjesečnim odbijanjem 20 odsto plate, zbog nedostavljanja podataka o imovini i prihodima. Prošle godine, tri tužioca su kažnjena na isti način i iz istih razloga.

Alarm se ne pali ni zbog rasta pritužbi na rad tužilaca, jer ih Tužilački savjet uglavnom odbija. Tokom 2015. godine bile su svega četiri pritužbe na rad tužilaca koje su se odnosile na zakonitost u njihovom radu i sve su odbijene. U izvještaju za 2016. godinu piše da je razmatrano 39 takvih pritužbi, od kojih je Savjet samo četiri ocijenio kao osnovane. Tokom 2017. godine su podnijete 94 pritužbe, zajedno sa neriješenim iz ranijeg perioda, razmatrano je 109 slučajeva i ocijenjeno da za sedam ima osnova. U 2018. godini, prema izvještaju, podnijeto je 97 pritužbi na rad tužilaca koje su se odnosile na zakonitost njihovog rada. Savjet je razmatrao 53 pritužbe i samo u tri slučaja utvrdio osnovanost.

Iz Tužilačkog savjeta su za CIN-CG rekli da su kod većine osnovanih pritužbi utvrdili neažurno postupanje državnih tužilaca i ukazivali da hitno preduzmu radnje u tim predmetima, te da ih obavijeste o donijetim odlukama.

„Utvrđeno neažurno postupanje državnih tužilaca nije imalo za posljedicu zastarjelost krivičnog gonjenja, nemogućnosti vođenja postupka, niti druge posljedice propisane zakonom,te nije bilo osnova povodom utvrđenih osnovanih pritužbi da Tužilački savjet podnosi inicijativu ovlašćenim podnosiocima iz člana 110 Zakona o Državnom tužilaštvu, radi eventualnog podnošenja predloga za utvrđivanje disciplinske odgovornosti“, piše u odgovoru Savjeta.

U prethodne četiri godine, prema ocjeni Tužilačkog savjeta, nije bilo nijedne povrede etičkog kodeksa, iako se trenutno sudi jednom tužiocu zbog optužbi za zelenašenje.

Sudski savjet, prema podacima iz izvještaja, za posljednje četiri godine vodio je samo četiri disciplinska postupka, od koji je u tri slučaja sankcija 2015. godine zbog neurednog obavljanja sudijske funkcije bila opomena, a u jednom 2017. godine tromjesečno umanjenje zarade od 20 odsto. Od 67 inicijativa za povredu etičkog kodeksa u posljednje četiri godine prihvaćeno je samo pet.

 

Nema odgovornih ni za procjenu imovine

Iz Specijalnog tužilaštva nijesu odgovorili na pitanja da li će ispitivati ima li elemenata krivičnog djela u procjeni imovine porodice Kalić.

Država je u ljeto 2011. godine privremeno oduzela imovinu Kalićima. Podgorička firma ,,Geotech”, na zahtjev Uprave za imovinu, procijenila je da ona vrijedi 28.667.161 eura.Više stručnjaka je za CIN-CG potvrdilo da je procjena bila nerealna, posebno u 2011. godini, kada je prestao investicioni bum u Crnoj Gori, te da nije vrijedjela ni osam miliona eura.

Upravo takva procjena, prema nalazima CIN-CG-a, glavni je adut Kalićima u dobijanju milionske sume koja bi kroz više presuda mogla doseći i deset miliona eura. Polazeći od te procjene, vještaci u velikom broju sudskih postupaka utvrđuju odštetu kao posljedicu petogodišnjeg državnog upravljanja njihovom imovinom.

 

Stižu tužbe odlaze milioni

Država je u posljednje tri godine od prodaje imovine koja je trajno oduzeta pravosnažnim odlukama, kako je objavio CIN-CG, zaradila svega 16.500 eura, a samo u slučajevima Kalić i Šarić morala je da vrati privremeno oduzetu imovinu procijenjenu na više od 40 miliona eura i da se suoči sa zahtjevima za ogromnu odštetu. Rožajskom Osnovnom sudu Kalići su prošle godine predali osam tužbi tražeći oko osam miliona eura. Ove godine podigli su još dvije tužbe, zahtijevajući više od milion eura. Predmeti u kojima im je prvostepeno u pet postupaka u Rožajama dosuđeno oko tri miliona zbog žalbi nalaze se u Višem sudu u Bijelom Polju. U podgoričkom Osnovnom sudu rožajska porodica vodi još dva postupka tražeći odštetu zbog ,,amortizovanog” stana od 192 kvadrata i ,,hamera” koji je Uprava za imovinu poklonila Specijalnoj antiterorističkoj jedinici policije. U kotorskom Osnovnom sudu u toku je postupak zbog stana na Svetom Stefanu, a u ulcinjskom zbog zemljišta i objekata koji se tamo nalaze.

Postoji realna opasnost da su tužbe Kalića tek početak pražnjenja državne kase koje bi, po istom scenariju, moglo biti nastavljeno nakon pada optužbi protiv pljevaljske porodice Šarić, povezivane sa pranjem novca i drogom.

 

Maja BORIČIĆ

No Comments

Post A Comment