Warning: usort() [function.usort]: Array was modified by the user comparison function in /home/content/96/12044996/html/wp-content/plugins/custom-sidebars/inc/class-custom-sidebars.php on line 773

NERADNA NEDJELJA U TRGOVINAMA NE RJEŠAVA KLJUČNE POVREDE RADNIH PRAVA ŽENA: Gore je šest dana stajanja

Izmjene Zakona o unutrašnjoj trgovini kojim se propisuje neradna nedjelja za trgovine na malo i veliko, trebalo bi da počne da se primjenjuje od sredine oktobra, tiče se više od 37.000 zaposlenih u sektoru trgovine, od kojih je oko 25.000 žena

 

,,Kakva crna neđelja, nijesmo u Titovo vrijeme, nego radimo kod kapitalista’’, komentariše jedna od radnica u trgovini pitanje novinara Monitora o tome da li očekuje da će se poštovati Vladina uredba o neradnoj nedjelji.

Poslanici u Skupštini Crne Gore jednoglasno su 20. juna usvojili izmjene i dopune Zakona o unutrašnjoj trgovini kojima se, između ostalog, propisuje neradna nedjelja za trgovine na malo i veliko. Propisane su i kazne za poslodavce koji prekrše zakon  –  od 1.000 do 10.000 eura, a postoji i mogućnost zatvaranja objekta. Zakon koji bi trebalo da počne da se primjenjuje od sredine oktobra, tiče se više od 37.000 zaposlenih u sektoru trgovine, od kojih je oko 25.000 žena.

Brigu o radnicima podržala je i Privredna komora Crne Gore, odnosno poslodavci kroz Odbor za trgovinu, čiji članovi su, između ostalih, predstavnici najvećih trgovinskih lanaca u Crnoj Gori, istakli su iz Ministarstva ekonomije.

Bezuspješno, za sada, bunili su se veliki trgovački centri, prije svega Delta siti. Unija poslodavaca Crne Gore (UPCG) najavila je da će uputiti  Ustavnom sudu inicijativu za ispitivanje ovog zakona. Oni su naveli da se crnogorska privreda sastoji od 95 odsto malih i srednjih preduzeća, pa su pitali: ,,Da li sebi možemo priuštiti luksuz da se odričemo ogromnog prometa koji se, između ostalog, dešava i nedjeljom, a na koji utiču brojni turisti na primorju i na sjeveru”. Realnost izrabljivanja radnika odavno smo prihvatili.

Na pitanje UPCG, o tome da li su podnijeli najavljenu inicijativu, te koje su glavne zamjerke. Do zaključenja ovog broja odgovore nijesmo dobili.

Iz Unije slobodnih sindikata (USSCG) za Monitor kažu da nema pravnog osnova za podnošenje inicijative. Ističu da ,,više od toga vrijeđa stav naših socijalnih partnera, UPCG, koji istrajavaju u namjeri da tu inicijativu po svaku cijenu podnesu Ustavnom sudu’’.

Oni naglašavaju da je javnosti poznato nepoštovanje fundamentalnih prava zaposlenih u oblasti trgovine – po pitanju prava na slobodan sedmični i godišnji odmor, kao i prava na slobodan dan u vrijeme praznika. ,,To pravo zaposlenima je već dato Zakonom o radu, tako da se ovdje radi o duplom normiranju jednog, te istog prava. Naravno, razumljivo je da i po pitanju tog prava postoje izuzeci, a to se odnosi na zaposlene koji rade u kompanijama u kojima proces rada zahtijeva neprekidan rad (misli se na rad u tri smjene i na posebne tehnološke procese i preduzeća u djelatnostima od posebnog javnog interesa kao što su željeznica, elektrodistribucija, komunalna preduzeća…)’’, kažu u USSCG. Kažu, međutim, da im nije jasno zbog čega su od korišćenja prava na neradnu nedjelju izuzeti zaposleni u cvjećarama, apotekama, pekarama, štampi, skladištima za trgovinu na veliko: ,,Iskreno vjerujemo da će se ovo pitanje prilikom implementacije Zakona dodatno nivelisati’’.

,,Ima dosta poslodavaca koji ne daju nijedan slobodan dan, ne isplaćuju rad za vrijeme praznika, radnici ostaju duže od predviđenih i ugovorom potpisanih sati’’, nabraja za Monitor Liljana Raičević iz Sigurne ženske kuće.

Specifičnosti ovdašnjeg poslovanja najizraženije su u trgovini, a dosadašnja istraživanja pokazala su da je diskriminacija žena najveća baš u ovom sektoru.

U Crnoj Gori žene zarađuju samo 86,1 prosječne zarade isplaćene muškarcima. One bi trebalo, uz neplaćen učinak kod kuće, da rade duže devet sati da bi imale istu platu kao muškarci, pokazuju istraživanja. Iako zvanična statistika ne postoji, podatak o razlici u zaradama između muškaraca i žena u Crnoj Gori za 13,9 odsto navodi  se u Vladinom Planu aktivnosti za postizanje rodne ravnopravnosti u Crnoj Gori (PAPRR) 2017-2021.

U USSCG smatraju da je novi zakon važan iskorak u stvaranju preduslova za uspostavljanje instituta dostojanstvenog rada zaposlenih u Crnoj Gori i približavanja porodici razvijenih evropskih zemalja čemu stremimo: ,,Posebno je važno što smo otpočeli od djelatnosti trgovine u kojoj imamo blizu 40.000 zaposlenih koji u više od 90 odsto slučajeva nijesu sindikalno organizovani, niti smiju da to postanu, tako da su njihovi uslovi rada među najnehumanijim u Crnoj Gori. Naravno i ovom prilikom želimo da ukažemo koliko je za porodicu, kao osnovnu ćeliju svakog naprednog društva, važno da imaju nedjelju kao jedan sedmični dan za porodično okupljanje’’.

Kada će biti taj neradni dan, većini žena sa kojima smo razgovarale je nevažno, kaže Raičević. ,,Nije im važna ni nedjelja, jer u većini slučajeva partner isto radi nedjeljom. Tako da priča o okupljanju porodice nedjeljom, više ne pije vodu. Izgubilo se to odavno’’.

Ona objašnjava da sagovornice ove NVO svjedoče kako je rad kod privatnika težak i da zahtjeva poslušnost. ,,Žene koje tamo rade nijesu sindikalno povezane i nemaju se kome obratiti za pomoć. I kada se nama obrate, najčešće zbog mobinga, ne preduzimaju ništa, plašeći se da ne izgube posao, jer nijesu jedinstvene. Tako da je priča o nedjelji suvišna. Povećajte im platu, dajte im slodoban dan, još ako mogu same da ga izaberu, vjerujem da bi bile zadovoljne’’, kaže Raičević.

Ona zaključuje da su glavne zamjerke žena koje rade u trgovinama, kod privatnika loši uslovi: ,,Žale se da stoje ponekad više od 10 sati. Ni stolice nemaju’’.

Uvođenje neradne nedelje jeste za pohvalu kao povratak na prava koja su radnici nekad imali. Međutim, tu ne bi trebalo stati. Pored neradnih dana, treba početi sa rješavanjem i drugih problema. Najnovije istraživanje koje je sproveo Centar za ženska prava govori da 35 odsto ispitanica nije bilo plaćeno, ili nijesu primale državne beneficije tokom porodiljskog odsustva; 42 odsto žena se nakon trudnoće nije vratilo na isto radno mjesto, 34 odsto je prijavilo neki oblik seksualnog maltretiranja na poslu…

Predrag NIKOLIĆ

No Comments

Post A Comment