OGROMAN PORAST POTROŠNJE: Na ljekove otišlo još 12 miliona eura

Pacijenti i zdravstvene ustanove potrošili su prošle godine skoro 35 odsto više novca za ljekove nego prije četiri godine.

Za ljekove na recept i one koje pacijenti dobijaju u bolnicama i domovima zdravlja, iz budžeta je lani potrošeno oko 49,5  miliona  eura, dok je ta cifra 20 12 . iznosila 37  miliona  eura.

To pokazuje analiza potrošnje ljekova, koju je prošlog mjeseca uradio Fond za zdravstveno osiguranje, na čijem je čelu Sead Čirgić.

U dokumentu se navodi da iz godine u godinu raste potrošnja ljekova koji se izdaju na recept.

Prosječna vrijednost jednog ljekarskog recepta lani je iznosila 5,84 eura. To je, navodi se,  uvećanje od 15,49 odsto u odnosu na prije tri godine. Kako je u istom periodu zabilježeno smanjenje podignutih recepata za 3,17 odsto, u Fondu navode da to ukazuje da se u apotekama podižu skuplji ljekovi.

Rast troškova za ljekove  uočen je i u domovima zdravlja, bolnicama i Kliničkom centru (KC).

Tokom 2016. godine u domovima zdravlja potrošeni su ljekovi u vrijednosti od oko 32  miliona , što je, u odnosu na četiri godine ranije, uvećanje od 40,04 odsto.

Analiza Fonda je pokazala da se godinama najviše sredstava izdvaja za citostatike (za liječenje kancera), endokrinološke  i  ljekove za imuni sistem. Razlog je, između ostalog, porast malignih i autoimunih oboljenja, ali i visoka cijena pojedinih ljekova – prosječna je oko 5,417 eura, a za pojedine biološke i do 2.899 eura.

Uvećana je potrošnja i za ljekove protiv bolesti krvi i krvotvornih organa, koji se u većim količinama koriste u bolnicama.

U Fondu vjeruju da na veliku potrošnju utiču i pojedini ljekovi koji se odobravaju preko Komisije za ljekove Fonda i Ministarstva zdravlja, a čija je prosječna cijena i do 1.137 eura.

Bilježi se potrošnja i ljekova za digestivni trakt i metabolizam, a oko 35.000 osiguranika boluje od šećerne bolesti, pa se lani insulinom liječilo 9.424 pacijenata. Iz Fonda podsjećaju i da je Crna Gora jedan od lidera u velikoj potrošnji antibiotika.

Stručnjaci Fonda zaključuju da na povećano propisivanje ljekova i potrošnju imaju preventivni programi, starenje stanovništva i porast hroničnih bolesnika, nove kombinacije različitih ljekova, na primjer u liječenju malignih bolesti i HIV-a.

Kao jedan od razloga navode i “pritisak farmaceutske industrije, ali i to što cijene pojedinih ljekova rastu bez obzira što su decenijama na tržištu”.

U analizi piše  da zemlje u razvoju, među kojima je i Crna Gora, na ljekove troše od 20 do čak 40 odsto zdravstvenog budžeta. Predlaže se osnivanje posebnog fonda za liječenje rijetkih bolesti, praćenje potrošnje, edukaciju zdravstvenih radnika, ali i izradu odgovarajućih protokola koji će biti obavezni prilikom odabira terapije.

„ Monopril “ i „diklofenak“ i dalje na vrhu ljestvice

Svaki drugi osiguranik  stariji od 15 godina koristio je lani po jedno pakovanje lijeka „ monopril “, koji se koristi za liječenje povišenog krvnog pritiska. Analiza Fonda pokazuje da je 2012. godine izdato 87.579 kutija, a prošle godine 184.252.

U dokumentu piše da je svaki drugi osiguranik stariji od 15 godina koristio i po kutiju „diklofenaka“, koji se koristi protiv bolova. Potrošnja tog lijeka je smanjena, nakon što je Agencija za ljekove preduzela mjere, ali je, tvrde u Fondu, i dalje visoka.

Ovaj tekst je napisan u sklopu projekta “Sistem zdravstvene zaštite i prava pacijenata u Crnoj Gori – Osvajanje povjerenja građana” koji je finansiran od strane EU, posredstvom Delegacije EU

No Comments

Post A Comment