Warning: usort() [function.usort]: Array was modified by the user comparison function in /home/content/96/12044996/html/wp-content/plugins/custom-sidebars/inc/class-custom-sidebars.php on line 773

“Rupa” u budžetu – 11 miliona eura

Globalno pojeftinjenje nafte stvoriće rupu duboku 11 miliona eura u državnom budžetu Crne Gore. To je više od ukupnog godišnjeg budžeta Ministarstva pravde (9,4 miliona eura). Pojeftinjenje goriva obradovala je malog čovjeka, a državne činovnike cijelog regiona natjeralo na razmišljanje o potencijalnim rizicima. Iz Ministarstva finansija Crne Gore potvrdili su Centru za istraživačko novinarstvo da  su krajem prošle godine uradili procjenu rizika. Analiza koju je državna administracija napravila pokazala je da  – „ rizik gotovo i da ne postoji”. Nezavisni stručnjaci iz Crne Gore i regiona, u takvim su izjavama ipak nešto oprezniji.

“Pad cijena nafte, od juna do septembra, iznosio je oko 10 odsto i nije predstavljao rizik po državni budžet. Međutim, dalji pad, koji je nastavljen sve do januara 2015., a iznosio je oko 55 odsto, nametnuo je potrebu praćenja rizika i, u tom smislu, pravovremenog reagovanja u pravcu zaštite državnog budžeta”, piše u odgovoru Ministarstva finansija, kojeg je proslijedila Nađa Radulović iz Službe za odnose sa javnošću.
Njihovo istraživanje pokazalo je ipak da će državni bužet po osnovu prihoda od PDV-a za promet naftnim derivatima biti smanjen za 11 miliona eura. Naime, pri prosječnoj cijeni nafte od 108 dolara po barelu i kursu od 1 euro = 1,32 dolara u 2014. godini, te uz procjenuda će se cijena barela nafte ove godine kretati oko 50 dolara po barelu, uz kurs eura od 1,18 dolara, prihodi budžeta bi, zbog smanjenog prihoda od PDV-a na osnovu potrošnje derivata iz energetskog bilansa-Monstata,  bili manji za oko 11 miliona eura.
U odgovoru CIN-u pojašnjavaju da cijena naftnih derivata zavisi, “prije svega od dva faktora: nabavne cijene naftnih derivata na međunarodnom tržištu i kursa eura prema dolaru”. “Pored toga, na cijene utiču i akcize, PDV, maloprodajna marža i dr. Kako se akciza plaća fiksno, po litru goriva, prihodi po osnovu ovog oblika oporezivanja ne zavise od cijene. Stopa PDV-a za ove proizvode iznosi 19 odsto, ukoliko nema oslobođenja koje je propisano zakonom, i po tom osnovu smanjiće se prihodi budžeta u određenom iznosu”, piše u odgovoru Ministarstva, uz napomenu da je pad cijena naftnih derivata praćen padom kursa eura. “To će ublažiti negativne efekte na budžet, obzirom da se ovi proizvodi nabavljaju na međunarodnom tržištu i plaćaju u dolarima”.

“Prihodi od akciza ostati će isti, pod pretpostavkom da potrošnja ostane na istom nivou”, kažu u Ministarstvu.

“Rupu” krpi potrošnja srećnih građana

Budžetsku rupu zakrpiće, nadaju se u Ministarstvu finansija, povećana potrošnja srećnih građana koji će, ono što su uštedjeli na gorivu, potrošiti na druge lijepe stvari. Jer, istraživanje im je pokazalo da smanjenje maloprodajne cijene naftnih derivata od oko 20 odsto, smanjuje troškove crnogorskih domaćinstava i kompanija za oko 60 miliona eura godišnje.
“To znači da svaki građanin Crne Gore dobija prosječno po 100 eura na osnovu pada cijena, koju će iskoristiti za kupovinu drugih roba i usluga. Ukoliko se, na osnovu visoke sklonosti potrošnji u Crnoj Gori, ovaj dio prelije u potrošnju, prihodi budžeta bi mogli da budu viši za isti iznos koji je izgubljenjen smanjenjem prihoda po osnovu niže naplate PDV-a, tj. za oko 11 miliona eura. Ovaj iznos ne uključuje multiplikativne efekte ove potrošnje na ostale sektore ekonomije”, piše u odgovoru Ministarstva finansija.

Štaviše, njihova procjena je pokazala da će i budžet Crne Gore ostvariti uštede na potrošnji goriva svojih službenih vozila i drugih potrošaća naftnih derivata.

“Istovremeno, proizvodni sektor će, kroz niže cijene goriva, povećati konkurentnost. Takođe, sektoru stanovništva će se, usljed povećanja raspoloživog dohotka, povećati kupovna moć, a time i životni standard. Na makro nivou, niže cijene goriva će usloviti značajne benefite, koji će se, ukoliko se trend pada cijena nastavi,  preliti sa štednje na investicije. Pad nivoa cijena odnosno deflacija, u kratkom roku, ne mora da proizvede negativne ekonomske efekte. To potvrđuju i trendovi u prethodnoj godini kada je uprkos deflaciji zabilježen ekonomski rast”, piše u odgovoru. Sigurni su da potrebe za  novim poreskim nametima za građane – nema. Nema ni potrebe za zaduživanje kod MMF-a jer “aranžman s MMF-om je opcija koju zemlje koriste u situacijama kada se njihova ekonomija i finansije nalaze pred teškim problemima likvidnosti ili solventnosti”, zaključuju iz ministarstva.

0000000000ijesti6048_4

Nezavisni stručnjaci ipak na oprezu

U susjednoj Hrvatskoj, čiji ministar finansija procjenjuje da će izgubiti 64 miliona eura PDV-a – a to je više nego što KAP duguje crnogorskoj elektroprivredi – daleko su manje optimistični.

“Sigurno je da će inflatorni pritisci biti nešto ublaženiji. Značajnijeg prelijevanja na cijene vjerojatno neće biti, ali da će građani više trošiti, osobno ne vjerujem”, rekla je Zrinka Živković Matijević, direktorica Direkcije ekonomskih istraživanja Rajfaizen banke (Raiffeisen Bank) za Jutarnji list. Po njenom mišljenju, kupuje se samo osnovno, a pad cijene goriva do sada nije uticao na pad cijene drugih proizvoda. Njen kolega Hrvoje Stojić, direktor Odjela ekonomskih istraživanja Hypo Alpe-Adria banke smatra da će građani ušteđenim novcem pokriti dugove, ali da više trošiti  – neće.

Bivši ministar ekonomije u Hrvatskoj i stručnjak za naftu, Davor Štern, slaže se da je  pojeftinjenje nafte loše za državni budžet. Štern smatra da je pojeftinjenju nafte, uz ostalo, doprinio način proizvodnje nafte u Americi i politika.
“Koriste se stare metode u novom obliku, a tu su i političke razmirice između Amerike i Evrope sa jedne i Rusije sa druge strane.
“Ponavlja se scenario iz 1989. kada je američki predsjednik Ronald Regan srušio Berlinski zid kroz pojeftinjenje nafte”, istakao je Štern. On kaže da je vrlo teško prognozirati šta će se dešavati sa cijenom nafte. U prvoj polovini 2015., kroz povremena kolebanja, zadržat će se – prema njegovoj procjeni – otprilike ista cijena, dok će u drugoj polovini godine cijena sirove nafte na međunarodnom tržištu porasti na 80 dolara po barelu. Štern smatra da bi država mogla nadoknaditi pad PDV-a većim obimom posla naftne industrije, ali to ne važi za Crnu Goru. Jer ona takve industrije nema.

Komercijalni direktor kotorske firme “Jugopetrol” Pavle Radulović kazao je za CIN da “cijena nafte u konstantnom padu generiše negativnu maržu za sve učesnike na naftnom tržištu Crne Gore, koji su trgovci a ne proizvođači”. “U Crnu Goru se uvoze gotovi naftni derivati, a ne sirova nafta, koja bi se u rafinerijama dalje obrađivala”, istakao je Radulović.

Profesorka Međunarodne ekonomije podgoričkog Ekonomskog fakultetu Danijela Jaćimović potvrdila je oprez svojih hrvatskih kolega i novinarima CIN-a  rekla da se ne može očekivati da građani odmah počnu da kupuju više.

“Treba naglasiti da pad cijena ostalih roba nece biti, istog intenziteta kao pad same cijene nafte. Efekat cijena na potrošnju, nije automastki, već je potrebno određeno vrijeme da se ti impulsi prenesu na potrosača. U ovom trenutku teško je procjeniti da li će povećanje potrošnje nafte i njenih drivata i ostalih proizvoda u potpunosti nadomjesti pad direktih prihoda, u toku ove kalendarske godine” – kaže  Jaćimović. Budući da je pad javnih prihoda prvi efekat pada cijene nafte u Crnoj Gori i zemljama regiona, ona naglašava da je taj pad trebao biti, u određenoj mjeri, planiran pri sastavljanju budžeta za 2015. godinu. “Međutim, pad cijena nafte dovešće do smanjivanja pritiska na potrošnju ovog važnog resursa, što će se osjetiti u svim sektorima, kroz eventulano smanjenje cijena transporta, snabdjevanja, što može ići u prilog dolazećoj turističkoj sezoni”, kazala je Jaćimović.

Vladimir Otašević i Ana Komatina

No Comments

Post A Comment