SLUČAJ ŠĆEKIĆ (2): ENIGMA ZABILJEŠKE: Kako je završena istraga o Mićunoviću

Tužilačka istraga koja je pokrenuta krajem 2013. do danas nije razjasnila da li su istinite navodne optužbe da je bombaške napade na bečićki hotel “Splendid“, iz juna i jula 2005, naručio nikšićki biznismen Branislav Mićunović.
Tužilaštvo nije uspjelo da utvrdi da li je objavljena kopija službene zabilješke nekadašnjeg policijskog inspektora Vukote Kartala u kojoj je to tvrđeno autentična ili se radi o falsifikatu, kako su nakon njenog objavljivanja tvrdili iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP).
Zabilješku je Kartal, navodno, napisao 26. jula 2005. i poslao je tadašnjem ministru unutrašnjih poslova Draganu Đuroviću.
Kao glavni organizator napada u zabilješci je označen Mićunović, a kao motiv je naveden dug koji su vlasnici hotela imali prema njemu. Tom prilikom Đurović je, navodno, obaviješten i da je istragu opstruirao tadašnji šef Odjeljenja bezbjednosti Budva Željko Vorotović, koji Kartala navodno upozorio da će biti likvidiran ako bude pominjao Mićunovića.

Vorotović Foto: Facebook

Vorotović
Foto: Facebook

“Prema izvještaju Osnovnog državnog tužilaštva u Kotoru koji je dostavljen Vrhovnom državnom tužilaštvu obavještavamo Vas da tužilaštvo nije provjeravalo autentičnost “službene zabilješke” V. K., nakon izjašnjenja Ministarstva unutrašnjih poslova, jer se ne može vršiti vještačenje kopije isprave”, saopšteno je Centru za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) iz Vrhovnog državnog tužilaštva (VDT).
O službenoj zabilješci se godinama nije znalo ništa, dok je na svojoj Fejsbuk stranici u decembru 2013. nije objavio Predrag Vučinić, bivši policajac i šef obezbjeđenja direktora “Splendida” Žarka Radulovića.

Službena zabilješka Foto: Facebook

Službena zabilješka
Foto: Facebook

Nakon što je inspektor Kartal razdužen za predmetom “Splendid”, taj slučaj počeo da je istražuje inspektor Slavoljub Šćekić.
Upravo istraga bombaških napada na gradilište „Splendida“, kako je utvrdio sud, glavni je razlog ubistva inspektora Šćekića.
Za inspektorovo ubistvo optuženi su Ljubo Bigović, Saša Boreta (kao nalogodavci – podstrakivači),  Ljubo Vujadinović i Milan Čila Šćekić (kao izvršioci), koji su prema posljednjoj presudi osuđeni na ukupno 120 godina zatvora. U presudi se navodi da je Šćekić ubijen jer je vodio istragu o tim bombaškim  napadima, za koje su optuženi odgovorni.
Na pitanje CIN-CG šta je epilog istrage pokrenute zbog službene zabilješke iz VDT odgovorili su: “Prema izvještaju koji je VDT dostavljen iz Osnovnog državnog tužilaštva u Kotoru obavještavamo Vas da je u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru bio formiran predmet  na osnovu spisa dostavljenih od UP CB Budva. Nakon što su prikupljena obavještenja od više lica, kao i izjašnjenje ministra unutrašnjih poslova, utvrđeno je da nema osnova za dalje postupanje tužilaštva”, saopštili su iz VDT.
U toku istrage tužioci su prema izvještaju medija iz 2013. saslušali bivše policajace Vučinića i Kartala.

Sa druge strane, osobe koje su pomenute u zabilješci – Vorotović i Mićunović nijesu saslušani. Iz tužilaštva su to objasnili “činjenicom da niko od saslušanih nije potvrdio navode Vučinića, kao ni da on sam nije htio da navede imena osoba od kojih je pribavio predmetnu “Službenu zabiljesku”.
Novinari CIN-a CG kontaktirali su  Vorotovića, koji nije htio da komentariše navode iz “službene zabilješku” Kartala. Vorotović je nakon policije od 2007. do 2013. godine obavljao funkciju načelnika budvanske Komunane policije.

Za lažno prijavljivanje  nastupila zastara

Novinari CIN-CG pitali su tužilaštvo da li je, nakon što je istraga obustavljena, pokrenut postupak protiv bivšeg policajaca Predraga Vučinića za lažno prijavljivanje i falsifikovanje službene zabilješke?
“Osnovno državno tužilaštvo u Kotoru nije pokrenulo postupak protiv P. V. (Vučinića) zbog krivičnog djela – lažno prijavljivanje,  jer je ovaj predmet formiran na osnovu novinskog članka, a ne krivične prijave, a za krivično djelo – falsifikovanje isprave s obzirom na vrijeme sačinjavanja – nastupila je zastarjelost krivičnog gonjenja”, kazali su iz VDT-a.

Kako je Vorotović riješio stambeno pitanje?

Prema podacima do kojih je došao CIN-CG, bivši šef budvanske policije od Opštine Budva u decembru 2012. kupio je stan od 81 kvadrat u centru tog grada po povoljnim uslovima, odnosno za samo 40.500 eura. Kao obrazloženje prodaje stana Vorotoviću, navedena je odluka Komisije za rješavanje stambenih pitanja iz oktobra 2011.

Punomoćje za prodaju stana Vorotoviću

Punomoćje za prodaju stana Vorotoviću

Nije poznato kako je Vorotoviću omogućena kupovina stana po povoljnim uslovima, obzirom da je u vrijeme kad je ta odluka donijeta tadašnji načelnik Komunalne policije bio stambeno obezbijeđen – imao je stan od 55 kvadrata u Budvi (podaci Komisije za spriječavanje sukoba interesa). U  tom ugovoru pisalo je da Vorotović mjesečno  morao Opštini da plaća nešto više od 150 eura.
Prema katastarskim podacima Opština Budva krajem aprila prošle godine upisala je hipoteku zabrane prodaje tog stana, zbog Vorotovićevog duga od 40.500.
U katatastarskim podacima može se vidjeti da je bivši šef budvanske policije krajem juna prošle godine kupio još jedan stan i garažu u Podgorici od 86 i 15 kvadrata.  Vorotović je taj stan kupio od firme „Stan projekt“ za 80.000 eura. U ugovoru o kupoprodaji piše da je Vorotović još prije potpisivanja  uplatio „Stan projektu“  55.000 eura, dok je dio od 25.000 trebalo da bude isplaćen u roku od godine dana. Na sajtu Komisije za spriječavanje sukoba interesa može se vidjeti da Vorotovićeva plata nije prelazila 1450 eura (podatak dostavljen Komisiji 2008.), tako je ostalo nejasno odakle mu toliki novac.

Vladimir Otašević i Ana Komatina

No Comments

Post A Comment