TRI MJESECA NAKON ŠTO JE SRUŠEN MOST KOD ROŽAJA I TROJE RADNIKA POVRIJEĐENO TUŽILAŠTVO UKAZALO NA MOGUĆE KRIVCE: Prijava protiv četiri firme i sedam rukovodilaca

Povrijeđeni radnici u međuvremenu su se oporavili. Inspekcija zaštite na radu ranije je obavila uviđaj i konstatovala više nepravilnosti u zaštiti na radu, ali nijesu htjeli da saopšte detalje, navodeći da to nije moralo da bude uzrok rušenja mosta i nesreće   

Rožajska kriminalistička policija podnijela je juče krivične prijave protiv četiri firme i sedam njihovih direktora i odgovornih inženjera zbog rušenja mosta u izgradnji na obilaznici kod Rožaja krajem decembra, kada su povrijeđena tri radnika. 

Prijava je podnijeta po nalogu Osnovnog džavnog tužilaštva u Rožajama, a osumnjičeni se terete za teška djela protiv opšte sigurnosti.

Centru za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) potvrđeno je da su prijave podnijete protiv crnogorske podružnice sarajevske firme Euro-asvalt, vlasnika i direktora Hameda Ramića (60) iz Sarajeva kao i njenog glavnog i odgovornog inženjera Suada Julardžija iz Zagreba.

Prijavom je obuhvaćena i podgorička firma Građevinski nadzor i laboratorijska ispitivanja, čiji je izvršni direktor Radomir Vuksanović (43) iz Podgorice, a glavni i odgovorni inženjer Nebojša Pejović (35) iz Nikšića.

Policija tereti i podizvođača - kompaniju Vektra - Integra iz Sarajeva, njenog direktora Jasmina Trampu (37) i rukovodioca radova Anesa Grahića (29) iz Sarajeva, kao i drugog podizvođača firmu AXA company iz Bijelog Polja i njenog direktora Ismaila Brnčevića (57) iz Novog Pazara.

Nesreća se desila 24. decembra prošle godine kada se obrušio most u izgradnji, na projektu Uprave sa saobraćaj vrijednom 20 miliona eura. Teško su povrijeđena tri radnika, S.N. iz Srbije zaposlen u firmi Axa company iz Bijelog Polja, S.K. iz Bosne i Hercegovine angažovan u podgoričkoj podružnici sarajevskog Euro-asfalta, kao i državljanin Crne Gore A.K. radnik kompoanije Tofa iz Rožaja.

A.K. je imao povrede glave i vrata i liječen je na maksilofacijalnoj hirurgiji Kliničkog centra, dok je S.N. je zadobio višestruke povrede glave, vrata i grudnog koša i operisan je u bolnici u Beranama. Oba ova radnika imaju teže zdravstvene posljedice i duže su bili na medicinskom oporavku, dok je S.K. imao blaže povrede glave i potres mozga, pa je nakon kraćeg medicinskog zbrinjavanja otpušten na kućno liječenje.

Iz tužilaštva je ranije saopšteno za CIN-CG, da su u trenutku nesreće na samom mostu bila četvorica radnika, dok je peti bio u blizini kod pumpe za beton.

„Prilikom izlivanja betona došlo je do popuštanja konstrukcije, odnosno teške skele između drugog i trećeg stuba na mostu. Dvojica radnika koji su bili na mostu pali su zajedno sa konstrukcijom i zadobili teške povrede. Treći radnik je nekako ostao gore na ivici skele koja se rušila i nije povrijeđen. Radnika koji je bio na pumpi za beton udario je jedan dio skela ili oplata”, navedeno je iz Osnovnog državnog tužilaštva iz Rožaja.

Oni su angažovali više vještaka saobraćajne, građevinske i mašinske struke kao i vještaka zaštite na radu. Vještačenje je trajalo dugo, jer im je, kako su objasnili iz tužilaštva, zbog nevremena i visokog snijega bio otežan pristup lokaciji i samo obavljanja izviđaja.  

Inspekcija zaštite i zdravlja na radu je ranije završila svoj uviđaj u kojem je otkrila kršenje zakona i mjera zaštite na radu kod glavnog izvođača podružnice sarajevske firme Euro asfalt, kao i kod njegovih podizvođača Tofi iz Rožaja i Axa company iz Bijelog Polja, i izrekla im novčane kazne. Inspektori za CIN-CG nijesu željeli da preciziraju na šta se odnose nepravilnosti, jer one nijesu morale biti uzrok rušenja mosta i same nesreće, već samo pokazuju propuste u sistemu zaštite na radu kod ovih izvođača.

Inspektor zaštite na radu, kako je saopšteno iz Uprave za inspekcijske poslove, utvrdio je da je do povređivanja radnika došlo, jer je prilikom nalijevanja betona na prethodno pripremljenu podlogu, popustila konstrukcija skele mosta, koja se sa betonskom masom i oplatama srušila.

“Najteže je bio povrijeđen S.N. iz Srbije zaposlen u Axa company koji se u tom momentu nalazio na platformi mosta koja je bila u fazi betonaže. On se zajedno sa skelom i izlivenim betonom srušio - pao, sa visine od oko 7-8 metara, a na njega se sručila određena količina izlivenog betona i djelovi skele-oplate, nanoseći mu teške povrede”, naveli su iz Inspekcije.

U nesrećama na gradilištima u Crnoj Gori u proteklih pet godina poginulo je 12, a teško povrijeđeno 30 radnika. 

Iz sarajevske centrale kompanije Euro - asfalt juče su za CIN-CG kazali da nijesu primili nikakvu prijavu i da je ne mogu komentarisati.

Ni ranije, nakon nesreće, iz ove kompanije nijesu željeli da komentarišu moguće uzroke.

„Ozljeđena su tri radnika, kojima je na licu mjesta pružena pomoć. Naknadno su pregledani i u bolnici, te nakon kraćeg lječenja svi su pušteni na kućnu njegu. Dvoje od troje naših radnika vratili su se svojim radnim aktivnostima”, saopštili su tada iz Euro Asfalta.

Oni navode i da su svi njihovi radnici osigurani „po zdravstvenim i socijalnim osnovama koji im po zakonu pripadaju”.Na pitanje da li će povrijeđeni biti obeštećeni i ako hoće na koji način, iz ove kompanije su odgovorili:

„U ovom slučaju ne postoji osnova za tim. Želim naglasiti da kompanija Euro - asfalt na prvom mjestu vodi računa o svojim ljudima, njihovom zdravlju, sigurnosti i ostalim pravima kako njih tako i njihovih porodica”. Most Veliki Ibarac, čija je izgradnja bila pri kraju, dužine je 160 metara i dio je buduće druge faze obilaznice oko Rožaja, vrijedne oko 20 miliona eura. Sarajevska firma Euroa-sfalt dobila je taj posao 2017. godine, na konkursu Direkcije za saobraćaj, tadašnjeg  Ministarstva saobraćaja i pomorstva. Ugovor predviđa izgradnju saobraćajnice duge 2,6 kilometara sa dva tunela dužine 1.193 i 693 metra, kao i dva mosta dužina 17,7 i 160 metara.

Ugovor su potpisali generalni direktor i vlasnik Euro-asfalta Hamed Ramić, ispred konzorcijuma izvođača, i direktor Direkcije Savo Parača.

Ova firma je krajem 2016. godine angažovana i za izgradnju dionice puta Lubnice - Jezerine na putnom pravcu Berane – Kolašin. Ugovorena vrijednost radova na početku je bila 41 milion eura, ali je aneksima zbog nepredviđenih i naknadnih radova vrijednost posla povećana na 56 miliona eura. Dobili su 2017. godine i posao sanacije kosina na željezničkoj pruzi Lutovo – Bratonožići u vrijednosti od 4,8 miliona eura.

Mediji u Bosni i Hercegovini vlasnika Euro-asfalta navode kao finansijera vladajuće Stranke demokratske akcije i prijatelja njenog predsjednika Bakira Izetbegovića. Ramić je početkom 2018, zajedno sa Mirsadom Berberovićem, zetom Izetbegovića, sarajevsko tužilaštvo privodila u akciji Zadruga, pod sumnjom za organizovani kriminal i pranje novca. Na kraju istrage protiv njih nije pokrenuta optužnica.

Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo je 2019. godine izviđalo poslovanje Euro-asfalta u Crnoj Gori. Prema medijskim izvještajima tužilaštvo se bavilo i eventualnim vezama te bosanske firme i tadašnjeg ministra saobraćaja Osmana Nurkovića (BS) i jednog člana njegove porodice.

Advokat Euro-asfalta Nedim Ademović je tada negirao poslovne i bilo kakve druge aranžmane sa Nurkovićem, kao i sa njegovim članovima porodice. On je tvrdio da nema razloga da kompanija Euro-asfalt bude pod bilo kakvim istragama u Crnoj Gori.

Iz Specijalnog državnog tužilaštva nijesu odgovorili na pitanja CIN-CG-a o tome da li je okončan ovaj izviđaj i šta je utvrđeno.

Euro asfalt do sada imao jednu nesreću, Axa bez dokumentacije

Podgorička podružnica kompanije Euro-asfalta imala je i u aprilu 2019. godine nesreću sa teškim povredama radnika na gradilištu kod tunela Klisura na putu Jezerine – Kolašin. Istraga inspekcije zaštite na radu tada je utvrdila da nije postojala odgovornost poslodavca, jer se radnik H.M. povrijedio uslijed nepažnje prilikom pokretanja utovarivača.

„Zaposleni je pokušavao da stavi u normalni radni režim sredstvo za rad - utovarivač, kojom prilikom ga je jedan dio mašine pritisnuo i polomio mu nogu. Za utovarivač je postojao stručni nalaz ovlašćene organizacije za poslove zaštite i zdravlja na radu da su na njemu obezbijeđene propisane mjere zaštite i zdravlja na radu, zaposleni koji je povrijeđen je bio osposobljen za bezbjedan i zdrav rad za rukovaoca građevinskom mašinom, zdravstveno je bio sposoban za rad na svom radnom mjestu i izdata su mu na upotrebu propisana sredstva i oprema lične zaštite na radu u skladu sa propisima, standardima i aktom o procjeni rizika koji je poslodavac posjedovao. U pitanju je bila nepažnja zaposlenog prilikom rukovanja mašinom“, navedeno je u izvještaju inspektora sa te nesreće.

Inspekcija kod firme Tofi iz Rožaja do sada nije zabilježila povređivanje zaposlenih, a utvrđeno je da ima dokumentaciju iz zaštite i zdravlja na radu.

U slučaju firme Axa company iz Bijelog Polja nije zabilježeno povređivanje zaposlenih, ali i da firma uopšte nema dokumentaciju iz oblasti zaštite i zdravlja na radu.

„Kao firma su registrovani 26.06.2019. godine i do sada nisu bili predmet inspekcijskog nadzora, jer nije zatečeno da izvode radove na gradilištima. Po nalogu postupajućeg inspektora rada za oblast zaštite i zdravlja na radu, kod ovog preduzeća u toku je pribavljanje potrebne dokumentacije iz zaštite i zdravlja na radu“, naveli su iz Uprave za inspekcijske poslove.

Šteta na teret krivca 

Iz Uprave za saobraćaj, koja je naslijedila bivšu Direkciju kao investitora izgradnje obilaznice kod Rožaja, juče nijesu mogli da saopšte kada će biti nastavljeni radovi i koliko iznosi materijalna šteta zbog rušenja mosta.

Nijesu odgovorili ni na pitanje da li radove mogu nastaviti sa istim izvođačem, koji je sada zvanično okrivljen, ili će angažovati druge izvođače.

Iz Uprave su ranije saopštili da od nesreće ne mogu prići gradilištu, jer je tužilaštvo izdalo nalog da se zabranjuju dalji radovi dok se utvrde tačni razlozi zbog kojih je došlo do urušavanja skele na mostu.

Šteta na samom gradilištu može biti milionska, ali su iz Uprave za saobraćaj naveli da neće ići na teret državnog budžeta.

„Nastala šteta biće na teret izvođača, podizvođača i nadzora, a sve u zavisnosti od nalaza vještaka“, naveli su ranije za CIN-CG iz ove Uprave.

Goran KAPOR
foto: Jadranka ĆETKOVIĆ