ZASTUPLJENOST ŽENA IZ NACIONALNIH MANJINA U VLADI ZNAČAJNO ISPOD EVROPSKOG PROSJEKA: Fotelja je muškog roda

Prema indeksu rodne ravnopravnosti u domenu koji karakteriše moć, Crna Gora je ocijenjena 35,1, a evropska vrijednost je 51,9. Ministarka javne uprave Suzana Pribilović vjeruje da ima razloga za ohrabrenje, jer u visoko rukovodnom kadru ima 42 odsto žena 

 

Broj žena koje učestvuju u izvršnoj vlasti u Crnoj Gori i dalje je značajno ispod evropskog prosjeka. O onima koje pripadaju nacionalnim manjinama nema zvaničnih podataka, ali je evidentno da su, uprkos zakonskoj obavezi, zastupljene samo simbolično – pokazalo je istraživanje Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG).

Zakon o manjinskim pravima i slobodama, formalno garantuje srazmjernu zastupljenost pripadnika manjina u javnim službama, organima državne vlasti i lokalne uprave, kao i njihovo pravo na djelotvorno učešće u vršenju i javnoj kontroli vlasti, o čemu se staraju organi za kadrovska pitanja u saradnji sa savjetima manjina. S obzirom da ne postoje ni osnovni podaci o zastupljenosti manjina u državnim i javnim službama, ova obaveza ne proizvodi dejstvo, pa starješine organa za sada ne moraju da brinu da će ih neko pozvati na odgovornost.

Nedovoljnu zastupljenost žena u organima vlasti, bez obzira na nacionalnu pripadnost, potvrđuje i Indeks rodne ravnopravnosti iz 2019. godine, dokument koji je urađen po metodologiji Evropskog instituta za rodnu ravnopravnost, a Ministarstvo za ljudska i manjinska prava ga je objavilo u saradnji sa Kancelarijom UNDP-a za Crnu Goru. 

Prema Indeksu, moć (politička, društvena, ekonomska) je ocijenjena kao najgori domen, a njegova vrijednost za Crnu Goru iznosi 35,1. Evropska vrijednost istog domena je 51,9. U oba slučaja, vrijednost indeksa za domen moći niža je u poređenju sa drugim oblastima, kao što su zdravlje, posao, novac, znanje, vrijeme. 

Zoran Pažin

„Važan element u realizaciji politika ravnopravnosti žena i muškaraca je dostupnost podataka. Crna Gora je posvećena razvoju politika zasnovanih na statističkim pokazateljima i analizama, i upravo je ovo ključni preduslov za dostizanje ravnopravnosti“ zaključio je u uvodnom tekstu ovog istraživanja Zoran Pažin, potpredsjednik Vlade i ministar pravde.

U sklopu istraživanja o zastupljenosti žena na raznim nivoima vlasti najteže je doći do relevantnih i novijih podataka, a uopšte ih nema o učešću prepadnica manjinskih naroda. 

Iako broj žena na uticajnim izvršnim pozicijama raste, i dalje je prisutna zabrinutost da se žene više imenuju u takozvanim mekim portfeljima“, nalaz je Evropskog instituta za rodnu ravnopravnost.

U publikaciji „Žene i muškarci u Crnoj Gori“ iz 2018. godine koju je Ministarstvo za ljudska i manjinska prava objavilo u saradnji sa Monstatom nalaze se posljednji dostupni podaci. Prema njima, u strukturi Vlade Crne Gore pored predsjednika i potpredsjednika Vlade, bilo je 14 ministara i samo četiri ministarke. Sektor javne uprave vodi Suzana Pribilović, ekonomije Dragica Sekulić, nauke dr Sanja Damjanović, dok Marija Vučinović nema portfelj. Ona je i jedina ministarka iz redova manjinskih naroda. 

U kabinetu ministarke nauke, od četiri člana dvije su žene. Vučinovićeva ima savjetnicu kao jedinog člana kabineta. U timu ministarke javne uprave od devet članova tri su  žene. Najbrojniji je kabinet ministarke ekonomije, gdje od 14 članova ima šest žena. Ni u jednom od ovih kabineta nema pripadnica manjinskih naroda. 

Ministarka Suzana Pribilović, u izjavi za CIN-CG, ipak uočava ohrabrujuće trendove.

Suzana Pribilović

,,Istraživanja pokazuju da su vidljivost i učešće žena na javnim poslovima u porastu, tako da ih imamo na rukovodećim funkcijama. U ukupnoj zaposlenosti u državnim organima 55 odsto čine muškaraci, dok 45 odsto čine žene. U Ministarstvu javne uprave imamo veću zastupljenost žena i posebno želim da pohvalim veći procenat i kada je riječ o visoko-rukovodnom kadru. Naravno, treba da težimo što većem učešću žena na poslovima u javnoj upravi, ali i da aktivno radimo na sprovođenju politika kojima se obezbjeđuje rodna ravnopravnost. Prema dostupnim podacima iz centralnog kadrovskog informacionog sistema možemo biti ohrabreni: na najvišim pozicijama u ministarstvima, organima uprave i drugim državnim organima od 195 pozicija (visoko rukovodni kadar + starješine organa) žene pokrivaju 83 mjesta ili 42 odsto”, ocijenila je Pribilović. 

U kabinetu premijera, od 11 savjetnika, četiri su žene, od koji je jedna pripadnica  manjinskog naroda. 

Očekivalo bi se da u užem rukovodstvu ministarstava kojima upravlja Bošnjačka stranka bude žena iz ove nacionalne manjine. U kabinetu ministra rada i socijalnog staranja Kemala Purišića, međutim, samo je jedna žena iz manjina. U njegovom kabinetu je osam savjetnika, od čega su četiri žene. Kabinet ministra saobraćaja i pomorstva Osmana Nurkovića ima 13 članova, šest je žena, a tri su pripadnice manjinskih naroda. 

U kabinetu Ministarstva prosvjete, na čijem čelu je Damir Šehović iz Socijaldemokrata, koji broji sedam članova, rade tri žene, od kojih su dvije pripadnice manjinskih naroda. 

Na funkciji generalnog sekretara u Vladi Crne Gore je Nataša Pešić. Ostala mjesta odlučivanja, kao što su mjesto predsjednika ili potpredsjednika Vlade, po pravilu, predviđena su za muškarce. 

Kada je riječ o starješinama samostalnih organa uprave i visokom rukovodnom kadru koje je imenovala, odnosno postavila Vlada Crne Gore, 33 žene obavljaju funkciju generalnih direktorki, ili 44 odsto od ukupnog broja. Generalnih sekretarki je šest od ukupno 14. Među starješinama samostalnih organa uprave (sekretarijata, uprava, zavoda, agencija i direkcija) nalaze se četiri žene. Najviše ih je na funkcijama pomoćnica starješina samostalnog organa uprave, 16 od ukupno 28. 

Tri žene u Vladi su na funkcijama pomoćnica generalnog sekretara, tri od sedam savjetnika premijera su žene, a četiri od ukupno dvanaest zaposleno je kod potpredsjednika.

Ovo su posljednji zvanični podaci koji posjeduje Ministarstvo za ljudska i manjinska prava. „Publikacija o ženama i muškarcima u Crnoj Gori izlazi svake druge godine, tako da ćemo najkasnije krajem ove godine imati najnovije izdanje sa ažuriranim podacima”, objasnio je za CIN-CG Emin Ljuljanović iz Ministarstva za ljudska i manjinska prava. 

Podataka o zastupljenosti pripadnika i pripadnica manjinskih naroda u Vladi Crne Gore nema. Ne postoji registar prema kojem se vodi evidencija o nacionalnoj pripadnosti zaposlenih u Vladi, a to bi bilo i zakonski problemtično. 

Ministarstvo za ljudska i manjinska prava sprovodi istraživanje o zastupljenosti manjinskih naroda u državnim organima, organima državne i lokalnih uprava, sudovima i Državnom tužilaštvu, ali niko od zaposlenih nije dužan da se izjasni o svojoj nacionalnoj pripadnosti. 

Prema posljednjim podacima, iz 2015. godine „Informaciji o zastupljenosti manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica u državnim organima, organima državne uprave, organima lokalnih uprava, sudovima i Državnom tužilaštvu”, u 141. državnom organu, od ukupnog broja od 13.900 popunjenih upitnika, kao Crnogorci se izjasnilo 8.650 (74,76 odsto), kao Srbi 1.301 (11,24 odsto), Albanci 291 (2,51 odsto), Bošnjaci 650 (5,62 odsto), Muslimani 285 (2,46 odsto), Romi dvoje (0,02 odsto), Hrvati 88 (0,76 odsto), a 49 se opredijelilo za odgovor „ostali“ (0,42 odsto). Iz Ministarstva za ljudska i manjinska prava kažu da je prikupljanje podataka za novo istraživanje u toku, ali da se ne zna još tačan datum objave. 

Prema istom istraživanju od 2011. godine Crnogoraca je bilo 79,03 odsto, Srba 8,59 odsto, Albanaca 2,80 odsto, Bošnjaci 4,14 odsto, Muslimani 2,39 odsto, Roma 0,01 odsto, Hrvata 0,89 odsto i ostalih 0,42 odsto. 

Nema podataka koliko je od toga žena, a koliko muškaraca. 

U istom dokumentu iz 2015. godine, se zaključuje da je učešće manjinskih naroda u državnim organima i organima državne uprave veće nego u ranijem periodu kada je riječ o Bošnjacima, kao i Hrvatima, Srbima i Romima, ali da bi još trebalo raditi na tome, kako bi se sprovodilo u praksi ono što je predviđeno zakonodavstvom kojim se reguliše pitanje zastupljenosti manjinskih naroda.

 

Samo jedna premijerka na Balkanu

Srbija je trenutno jedina zemlja na Balkanu čiju Vladu vodi žena, premijerka Ana Brnabić. 

Žene su na ministarskim pozicijama najzastupljenije na Kosovu, 31 odsto, a zatim slijedi Srbija sa 23 odsto. Crna Gora i Sjeverna Makedonija imaju 21 odsto ministarki u vladama. Hrvatska 20 odsto, a BiH 17. 

U novoj Vladi Kosova pet žena imenovano je na ministarske pozicije – u resorima za ekonomski razvoj, pravdu, obrazovanje, kulturu i lokalnu samouprave. Za novu predsjednicu Skupštine Kosova, takođe, izabrana je žena. Ujedno, ovo je i najveći procenat žena u protekle dvije decenije.

U Vladi Srbije četiri su ministarke, saobraćaja i infrastrukture, pravde, evropskih integracija, dok jedna pokriva to mjesto bez portfelja, ali je zadužena za demografiju i populacionu politiku. 

U Vladi Hrvatske ima četiri ministarke koje se staraju o poljoprivredi, socijalnoj politici, obrazovanju i kulturi. U Vladi Bosne i Hercegovine tri žene su u ministarskim foteljama, u sektoru finansija, kulture i sporta i životne sredine i turizma. Jedna od njih je i zamjenica premijera. 

U Vladi Sjeverne Makedonije su četiri ministarke – pravde, odbrane, finansija, dok je jedna bez portfelja zadužena za strane investicije. Žena je i na funkciji potpredsjednice Vlade za ekonomska pitanja. 

Andrea JELIĆ
Predrag NIKOLIĆ

No Comments

Post A Comment