ZELENAŠTVO (2): KAMATAŠI VREBAJU ŽRTVE I NA INTERNETU - Daju novac na kamatu, a institucije ne reaguju

Policija do sada nije procesuirala ni jednog kamataša koji je svoje usluge reklamirao na internetu i na taj način tražio žrtve.

Iz Uprave policije pak tvrde da prate internet oglase o davanju novčanih pozajmica. Radi se o novčanim pozajmicama uz kamatu, a često i obavezno obezbijeđene nekretninama. Novinari Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) pronašli su desetak takvih oglasa.

Na sajtu “mooglasi.me” postavljen je oglas za davanje novčanih pozajmica uz obavezan zalog nekretnine. Ostavljen je broj telefona – 069446***. Vlasnik tog telefonskog broja rekao je novinaru CIN-CG da trenutno ne daje novčane pozajmice, bez  uloga onog koji traži pozajmicu. Kazao je i da je obavezan zalog nekretnine, a i da novčanu pozajmicu isključivo daje samo uz zalog poslovnih prostora, ne i stambenih. Nije želio da precizira kolika je kamata, kao i gornji i donji limit pozajmice.

Isti broj telefona 069446*** nalazi se i ispod oglasa o obukama “pasa, vodiča pasa, dresera pasa, detektiva, istražitelja, tjelohranitelja, zaštitara imovine, tajnih agenata.”

U oglasima se navodi da se radi o “Bezbjednosno zaštitnoj agenciji Podgorica - Centru za obuku dobrovoljaca”. U Centralnom registru privrednih subjekata (CRPS) nema ni riječi o postojanju takve agencije, takođe ni u Registru nevladinih organizacija - Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP).

Advokat Goran Rodić upozorava da zelenaši obično imaju kriminalnu prošlost i da su skloni prijetnjama i fizičkom nasilju.

"Zelenaštvo je često i dio organizovanog kriminala, kao što je pranje novca, krijumčarenje narkotika ili sličnih radnji, što ljude koji se bave ovim čini posebno opasnim i spremnim na upotrebu sile", upozorio je.

Rodić smatra da je zakonska regulativa u Crnoj Gori dobra za borbu protiv ove vrste kriminala, ali da se zbog specifičnih okolnosti slučajevi zelenaštva teško procesuiraju. Problem je, kako kaže, i to što oštećeni u većini slučajeva ne žele da sarađuju sa nadležnima kako bi se procesuirali kamataši, često zbog straha.  Dodaje da bi nadležni trebalo da se bave i ispitivanjem porijekla novca.

Zelenašenje u Crnoj Gori je rastući problem i potrebno je da država efikasnije reaguje. Uprkos toj ocjeni skupštinskog Odbora za bezjednost i odbranu, pravosnažne osuđujuće presude zelenašima za poslednje dvije godine mogu se izbrojati na prste jedne ruke. Bilo ih je samo tri, od kojih je samo u jednom slučaju zelenaš završio u zatvoru.

“Pojava vršenja krivičnog djela zelenaštvo u Crnoj Gori i dalje predstavlja veliki društveni problem, koji zahtijeva efikasniju reakciju državnih organa. Odbor za bezbjednost je konstatovao da je pojava vršenja krivičnog djela zelenaštva jedan od rastućih problema, a imajući u vidu da zelenaške aktivnosti jačaju uticaj organizovanih kriminalnih grupa kroz širenje polja njihovog djelovanja, Odbor je ocijenio da nadležni državni organi rješavanju ovog problema treba da posvete punu profesionalnu pažnju”, kazao je za CIN-CG predsjednik Odbora za bezbjednost i odbranu u Skupštini Crne Gore Mevludin Nuhodžić. On je naglasio da je potrebno tom problemu posvetiti punju pažnju.

Podaci iz Sekretarijata Sudskog savjeta, dostavljeni CIN-CG, pokazuju da je lani i za prvih pet mjeseci ove godine bilo ukupno tri pravosnažne, osuđujuće presude za zelenaštvo. Presudom podgoričkog  Osnovnog suda iz decembra 2015. jedna osoba je pravosnažno osuđena  na zatvorsku kaznu zbog zelenašenja. Druga je, presudom Osnovnog suda u Herceg Novom, pravosnažno osuđena na uslovnu kaznu zbog ovog krivičnog djela. Iz Sekretarijata Sudskog savjeta su istakli i da je u maju ove godine postala pravosnažna presuda Osnovnog suda u Kotoru, kojom je jedna osoba takođe osuđena na uslovnu kaznu zbog davanja novca na kamatu.

Nuhodžić je podsjetio da u 2014. godini crnogorski sudovi nijesu donosili presude za zelenašenje, kao i da su u tužilaštvu bile podnijete samo tri krivične prijave.

Izjavio je da očekuje da će se, uz efikasniji rad nadležnih organa i moć medijskog izvještavanja o ovom problemu, građani ohrabriti da u većem broju dostavljaju policiji saznanja o zelenaštvu ili nasilju koje isto obično prouzrokuje.

CIN-CG ranije je, pozvavši se na nezvanične podatke, objavio da je veliki broj samoubistava u Crnoj Gori posljedica zelenaških dugova.

Čovjek, koji je i sada žrtava kamataša, kazao je za CIN-CG da godinama plaća kamatu zbog pozajmice osobi koja se tim poslom bavi od devedestih.

"Dobar je prijatelj sa mnogo inspektora i nikad se nije zacrvenio kad mi je kamatu povećavao sa prvobitnik pet odsto, na 15 koliko mu sad plaćam. Kaže niko me nije tjerao. Sve što zaradim dajem njemu, ponekad pozajmljujem da bi mu na vrijeme donio kamatu. Nekad mu je teško i da siđe da mu dam novac, pa me je naučio da mu ubacim u poštansko sanduče. Nemam ideju kako da se uzvučem iz ovoga. Trpim dok mogu, ali ga nijesam prijavio policiji", rekao je čovjek, čije ime je poznato redakciji.

Dodao je da su ga nekoliko puta prijavljivali drugi dužnici, ali da nikad nije zadržan duže od informativnog razgovora. "Znači, nema svrhe da ga prijavim", kazao je.

I dok građane uništavju zelenaške kamate, iza brojnih oglasa u kojima se nude novac uz sumnjive uslove  stoje i pojedinci iz inostranstva. Oni slobodno reklamiraju svoje usluge, nudeći  milione eura, a crnogorske institucije ne istražuju ovakve pojave.

Napredak u ovoj godini

Nuhodžić je kazao da se, iako nije riječ o impozantnim brojkama, mora konstatovati napredak u dosadašnjim aktivnostima nadležnih organa u suzbijanju zelenašenja.

Istakao je da je, prema podacima Uprave policije,  za prvih šest mjeseci ove godine sprovedeno deset policijskih akcija po osnovu zelenašenja i da je nadležnim državnim tužilaštvima procesuirano osam lica, od kojih su dva lica povratnici, a šteta u dijelu zelenaške kamate iznosi oko milion eura.

“U periodu od 1. januara do 15. juna 2016. godine državnim tužilaštvima podnijeto je 16 prijava protiv 17 lica za navedeno krivično djelo. Protiv tri lica, po optuženjima tužilaštva, u toku je krivični postupak pred nadležnim sudovima; protiv sedam lica odbačena je krivična prijava zbog nepostojanja elemenata predmetnog krivičnog djela u radnjama prijavljenih lica, dok je protiv devet lica izviđaj u toku”, saopštio je.

Važna uloga notara

Ministarstvo pravde pozvalo je lani sve građane koji imaju pritužbe da notari učestvuju u poslovima sa elementima zelenašenja, da se obrate tom resoru ili Notarskoj komori.

Predsjednik Notarske komore Branislav Vukićević kazao je za CIN-CG da, prema informacijama kojima raspolaže, takve prijave nijesu pristizale.

On je pojasnio da je zabranjeno da notati ovjeravaju zelenaške ugovore, te da posebno moraju voditi računa kada je riječ o pozajmicama između fizičkih lica.

“Obično kad dođu stranke da ovjere ugovor o zajmu skrenemo pažnju kolegama da se ne smiju ovjeravati ugovori o zajmu u kojima je navedena kamata”, kazao je.

Vukićević je dodao da notari, u slučaju da ovjere ugovor o zajmu sa kamatom, učestvuju u krivičnom djelu.

Prema riječima predsjednika Notarske komore, ugovori o zajmu između dva fizička lica, koji su u posljednje vrijeme rijetki, mogu da se ovjere isključivo bez kamate. Međutim, ovjeravajući takav ugovor, notari ne mogu da otkriju da li je riječ o zelenaštvu ili stvarnoj pozajmici.

Ana Komatina i Vladimir Otašević