GOVOR MRŽNJE BEZ SANKCIJA: Normalizacija nasilja   

Više flagrantnih slučajeva govora mržnje od strane javnih funkcionera i političara prošlo je nekažnjeno od strane prvosuđa, iako Crna Gora ima dobar zakonski okvir za sankcionisanje ovih pojava

Alen Hadžović

Presuda u slučajevima govora mržnje u Crnoj Gori gotovo da nema. Posebno zabrinjavajuće je to što jezik mržnje i pozivi na nasilje i netoleranciju dolaze i od predstavnika najviših državnih funkcija. I ostaju nekažnjeni

,,Crna Gora ima solidne zakonske mogućnosti za borbu protiv govora mržnje, ali je problem nedosljedna primjena u praksi, ocjenjuje za Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) Vesna Rajković Nenadić iz Instituta za medije.

Nekoliko svježih flagrantnih slučajeva govora mržnje od strane javnih funkcionera i političara prošli su nekažnjeno od strane prvosuđa. 

Proslavu 166 godina od jedne od najznačajnijih crnogorskih pobjeda u 19. vijeku, bitke na Grahovcu, gradonačelnik Nikšića, Marko Kovačević, obilježio je riječima: „Ako neko neće da budemo braća, ako neko hoće više da liči na Turke, onda, bogami, u budućnosti prema njemu ćemo kao i prema Turcima postupati“. I pored najava, koalicioni partneri u Nikšiću nijesu kaznili raskidom saveza ovakav gradonačelnikov manir, a Više državno tužilaštvo (VDT) još uvijek izviđa ovaj slučaj.

Mjesec dana nakon što je sjeo u fotelju gradonačelnika Nikšića, u junu 2021, Kovačević je na TV Kurir negirao da je u Srebrenici počinjen genocid: „Uostalom, mislim da nije bilo genocida u Srebrenici i mislim da sam time sve rekao“. Zbog negiranja genocida u Srebrenici, VDT u Podgorici je u septembru 2021. podiglo optužni prijedlog. Krivični zakonik je jasan i za negiranje genocida predviđa kaznu zatvora od šest mjeseci do pet godina. Međutim, Viši sud u Podgorici oslobodio je Kovačevića. Utvrdio je da svojom izjavom nije izazivao nacionalnu i vjersku mržnju.

Kovačević je prokomentarisao da za razliku od njega, niko ne dovodi u pitanje govor Mila Đukanovića i Danijela Živkovića, kako je naveo, „zbog mnogo eksplicitnijih stvari“.

Primjera mržnje koje nije stigla ,,ruka pravde” ima i sa druge strane političkog spektra u Crnoj Gori.

Bivši premijer, predsjednik i trodecenijski lider DPS-a, Milo Đukanović, je u intervjuu koji je dao nekoliko mjeseci nakon što je izgubio izbore konstatovao da je crnogorsko društvo – društvo osvetnika. Pominjao je ćeraniju, krvnu osvetu, revanšizam... Iz Višeg tužilaštva u Podgorici su saopštili da nema osnova za pokretanje postupka protiv Đukanovića zbog njegovih izjava u ovom intervjuu.

Predsjednik DPS-a, Danijel Živković, izjavio je da će u slučaju hapšenja bivšeg partijskog šefa Đukanovića njihov odgovor biti radikalan.

U Crnoj Gori i mediji ostaju nekažnjeni zbog jezika mržnje.

“Podsjetimo se slučaja bivših poslanica Božene Jelušić i Suade Zoronjić koje je objavio portal Aktuelno, takođe medij prepoznat po širenju najspornijeg sadržaja, često i govora mržnje. Taj sporni tekst je i dalje dostupan javnosti. Važno je da napomenem da je Zakonom o medijima propisano da sudovi mogu da blokiraju medijski sadržaj i to po hitnom postupku ukoliko ima elemenata koji su kritično inkriminisani”, kaže za CIN-CG Rajković Nenadić.

Ta odredba, navodi ona, nije posljednjih godina primijenjena u praksi. “Usvajanjem novog Zakona o medijima svako zainteresovano lice može da traži od suda da blokira medijski sadržaj, jer je do usvajanja novog zakona, na ljeto prošle godine, to mogao samo državni tužilac. To je ona od bitnih novina u novom zakonu i ja pozivam sve da je koriste”, navodi ona. 

Podsjeća i na slučaj bivšeg poslanika i predsjednika Pokreta za promjene (PzP) Nebojše Medojevića koji je je na Tviteru objavio izmijenjenu privatnu fotografiju bivšeg državnog sekretara u Ministarstvu finansija i socijalnog staranja Janka Odovića.

,,On je to objavio uz neprimjereni komentar u kojem je aludirao na njegovo seksualno opredjeljenje. Medojevićev partijski kolega Nikola Bajčetić ranije je na Tviteru takođe uputio teške uvrede LGBT osobama”, kaže Rajković Nenadić.

Govor mržnje sastavni dio nekoliko krivičnih djela

Govor mržnje je prema crnogorskom zakonodavstvu itekako kažnjiv i sastavni je dio nekoliko krivičnih djela. Krivični zakonik Crne Gore utvrđuje mržnju prema drugom licu zbog nacionalne ili etničke pripadnosti, pripadnosti rasi ili vjeroispovjesti, saglasna je naša sagovornica.

Takođe i zbog odsustva te pripadnosti, invaliditeta, pola, seksualne orijentacije ili rodnog identiteta. Za one koji podstiču na nasilje ili mržnju prema grupi ili članu grupe koja je određena na osnovu rase, boje kože, religije, porijekla, državne ili nacionalne pripadnosti, propisana je kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina.

Za one koji šire ideje o superiornosti jedne rase nad drugom ili propagiraju mržnju ili netrpeljivost po osnovu rase, pola, invaliditeta, seksualne orijentacije, rodnog identiteta ili drugog ličnog svojstva ili podstiču na rasnu ili drugu diskriminaciju, propisana je kazna zatvora od tri mjeseca do tri godine. Ovo pitanje tretirano je i Zakonom o javnom redu i miru koji predviđa da će se onaj ko na javnom mjestu govorom, natpisom, znakom ili na drugi način vrijeđa drugog po osnovu nacionalne, rasne ili vjerske pripadnosti, etničkog porijekla ili drugog ličnog svojstva, kazniti za prekršaj novčanom kaznom od 250 do 1.500 eura ili kaznom zatvora do 60 dana.

,,Problem je međutim što sudovi često nedosljedno primjenjuju zakonske propise. Često se ne zna granica između krivičnog djela i prekršaja, što je potrebno i zakonski jasnije definisati kako bi predstavnicima pravosuđa ostalo manje dilema. Ipak smatram da predstavnici pravosuđa moraju prolaziti više obuka i više raditi po pitanju govora mržnje. Ohrabruje, međutim, što mlađe sudije u osnovnim sudovima sve češće donose presude pozivajuči se na praksu Evropskog suda”, smatra Rajković Nenadić.

Iz Institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda (Ombudsman), odgovarajući na naša pitanja, napomenuli su da se zbog prisutnosti govora mržnje, pretežno na internetu, zahtijeva pravovremeno i adekvatno reagovanje, kroz mehanizme samoregulacije, ali i postupke utvrđivanja krivično - pravne i prekršajno - pravne odgovornosti.

,,Onlajn prostor mora biti podložan adekvatnoj kontroli i administraciji sadržaja, posebno što napadi odatle mogu eskalirati fizičkim napadom i/ili drugim neprimjerenim ponašanjem na javnom mjestu“, napominju. 

Upozorava mali broj presuda, naspram broja slučajeva mržnje

Iz te institucije za CIN-CG kažu da je u 2024. godini, u radu pred tom instancom, bilo pet predmeta iz oblasti govora mržnje, a četiri iz oblasti Javni diskurs i mediji, koji se takođe dominantno odnose na govor mržnje. Takvi podaci pokazali su višegodišnji trend da, od ogromnog broja slučajeva mržnje, jedan dio stigne da se požali ovoj instituciji, dok je broj koji stigne do pravosudnih institucija najmanji.

,,Prema statistici predmeta koji se vode u instituciji Zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore u 2023. bilo je 12 predmeta iz oblasti govora mržnje i još sedam predmeta u oblasti javnog diskursa/medija. Tokom 2022. godine bilo je 16 predmeta govora mržnje i 14 predmeta u oblasti javnog diskursa/medija; u 2021. godini u radu je bilo 10 predmeta zbog govora mržnje i četiri u oblasti javnog diskursa/medija, a 2020. godine sedam, odnosno šest predmeta”, naveli su iz institucije Ombudsmana.

U izvještaju Akcije za ljudska prava (HRA) iz 2022. se navodi da je za 12 godina (od 2010. do 2022.) samo 31 slučaj bio pred crnogorskim sudovima. Takvi podaci ukazuju i na hroničnu nespremnost naših pravosudnih institucija da riješe ovaj problem.

Izvještaj platforme Reporting Diversity Network (RDN), objavljen 1. novembra 2024. godine, ukazuje da je samo od maja 2022. do decembra 2023. bilo 162 slučaja govora mržnje, među kojima su se po kategorijama istakli mržnja po osnovi etničke pripadnosti (31,48%), pola (24,07%), političke/ideološke pripadnosti (17,28%) i religije (12,96%).

Prema prethodnom izvještaju iste platforme, kategorija prema kojoj je mržnja dominantno bila upućena jeste bio pol.

Glavni izvor govora mržnje, prema najnovijem izvještaju, jesu političari (33,13%), zatim novinari, predstavnici medija ili medijski analitičari (19,02%), a vrsta mržnje koja se izdvaja su uvrede (73,62%), dezinformacije (11,04%) i podstrekavanje na nasilje (6,75%).

Razvijene demokratije prepoznaju govor mržnje i na njega djeluju. Na primjer, u Francuskoj je još prije više godina tadašnji lider desničarske stranke Nacionalni front, Žan Mari Le Pen, kažnjen dva puta sa po 10.000 eura za dvije izjave kojima je poručio sljedeće: ,,Kad budemo imali 25 miliona muslimana, mi Francuzi ćemo morati da se pazimo. Kad kažem da će onog dana kad više ne bude pet nego 25 miliona Muslimana u Francuskoj, oni biti ti koji nam naređuju, ljudi mi govore – ali g. Le Pen to nam se već događa.”

U ovom poznatom slučaju sada već pokojnog lidera Nacionalnog fronta, Evropski sud za ljudska prava je odbacio Le Penove tvrdnje da mu je prekršena sloboda izražavanja, objasnivši da su njegove izjave promovisale neprijateljstvo i odbacivanje zajednice muslimana u Francuskoj i da takve izjave ne štiti sloboda govora.

Crna Gora još uvijek čeka na značajniju presudu u slučaju govora mržnje.

Tužilaštvo tražeći pomoć EU razotkrilo da se teško bori sa govorom mržnje

Posljednja dešavanja u Crnoj Gori, a u vezi sa masovnim ubistvom na Cetinju, otkrile su brojne nedostatke u percepciji problema govora mržnje u našoj zemlji. Više državno tužilaštvo je saopštilo da će biti zatražena i međunarodna pravna pomoć, jer pojedini komentari objavljeni na društvenoj mreži Iks otežavaju otkrivanje identiteta i osobe koja je postavila komentar.

Tužilaštvo je u najkraćem roku podnijelo dva zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka zbog objava na društvenoj mreži Fejsbuk koje su imale karakter uvredljivog govora i govora mržnje, nakon zločina na Cetinju. U Višem državnom tužilaštvu su ukupno radi ovog slučaja formirana četiri predmeta zbog govora mržnje.

Od toga, dva su procesuirana, a u dva slučaja osobe nijesu identifikovane. Tužilaštvo je navelo da posvećuju punu pažnju ovim slučajevima, ali da se lažni profili veoma teško identifikuju. Saopštili su da i dalje prate komentare i objave na društvenim mrežama i medijima.

Nedovoljan broj pokrenutih sudskih postupaka po osnovu govora mržnje, i još manji broj pravosnažnih presuda upozorava na neažurnost, nesposobnost ili nespremnost institucija da se izađe na kraj sa ovim problemom. Nedostatak dosljedne primjene propisa, kao i slaba reakcija na izjave visokih političkih funkcionera, stvara prostor za dalju normalizaciju i širenje mržnje u društvu.