KAKO JE PROPALA ONLAJN PRODAJA KARATA ŽELJEZNIČKOG PREVOZA: Plaćanje usluga kojih nema

Iako lokalni vozovi nemaju ni prvi razred ni rezervisana mjesta, novi online sistem Željezničkog prevoza  te usluge ipak naplaćuje putnicima. Kompanija je zaposlenima zvanično naredila da karte provjeravaju ,,na oko", jer terminala za očitavanje online karata nema. Sve to je rezultat poslovne taktike rukovodstva ove državne firme koji u rad za onlajn prodaju karata nije pustio sistem renomirane firme koji je plaćen 300.000 eura, već na brzinu pripremljeni “domaći’’ od 8.000 eura

Tijana Lekić/Predrag Nikolić

Na peronu u Podgorici, kontrolor voza gleda kartu koju je putnik kupio online, sa jasno naznačenom rezervacijom sjedišta, i sliježe ramenima. Mjesta nema. Voz je pun, kao i svaki dan. ,,Nije moguće rezervisati mjesto, ovo je lokalni voz i takav servis ne postoji", kaže on novinarima Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG). Karta je, ipak, koštala više nego duplo od redovne cijene, upravo zbog te rezervacije koja ne postoji.

To nije izolovan slučaj. Prema nalazima CIN-CG, novi sistem online prodaje karata Željezničkog prevoza Crne Gore (ŽPCG) naplaćuje putnicima usluge koje kompanija, u ovom trenutku, tehnički ne može da isporuči. CIN-CG je imao uvid u više desetina karata koje to potvrđuju, bilo da je riječ o rezervaciji mjesta na linijama gdje ona ne postoji, o prvoj klasi u vozovima koji je nemaju, ili o mjestu u kolima za spavanje na relaciji Bar–Beograd, gdje putnik koji je rezervisao ležaj i skuplje ga platio, nije siguran da će ga i dobiti jer kontrolori u vozu nemaju nikakav uvid u online servis.

Pored problema za putnike, nevolje ima i za samu kompaniju. Kako kondukteri nemaju nikakav uređaj kojim bi provjerili da li je karta uopšte validna, svako sa osnovnim znanjem uređivanja fajlova može da izmijeni ime na kupljenoj karti bez ikakvog rizika da bude otkriven i da se vozi badava.

Sistem, dostupan na tickets-zpcg.me, uspostavljen je zvanično 21. jula 2026. godine, za međunarodne vozove između Crne Gore i Srbije i sve relacije u unutrašnjem saobraćaju. Izvršna direktorica Dragana Lukšić tom prilikom je izjavila da je cilj jednostavnija, brža i dostupnija kupovina karata. Sedam dana kasnije, ŽPCG je saopštio da je prodato 787 karata i pohvalio prihod od oko 38.000 eura, uz ocjenu da je sistem pokazao stabilnost, sa minimalnim brojem reklamacija.

Šta kažu strani putnici

Reklamacije i negativna iskustva sa online sistemom ŽPCG navode i strani putnici, u komentarima na javnoj Facebook stranici "The Man in Seat 61".

"The Man in Seat 61" je jedna od najpoznatijih svjetskih platformi posvećenih putovanju vozom, koju od 2001. godine vodi bivši britanski željeznički službenik Mark Smith. Stranicu na Facebook prati više stotina hiljada ljudi, a njeni tekstovi i preporuke se redovno koriste kao referentni izvor za planiranje međunarodnih željezničkih putovanja, uključujući i prugu Beograd–Bar.

Jedan putnik opisuje kako je online rezervisao dva dvokrevetna kupea za četvoro putnika na relaciji Beograd–Bar, ali je po dolasku na voz osoblje nije imalo nikakvu evidenciju o njegovoj rezervaciji. CIN-CG je imao uvid baš u kartu tog putnika: naplaćeno mu je 155,50 eura za rezervaciju četiri ležaja u dva dvokrevetna kupea, bez ijednog podatka o broju vagona ili kupea.

Drugi putnik navodi da je nakon kupovine karte sa doplatom za spavaća kola dobio potvrdu bez broja vagona i ležaja. Kada je na peronu pitao osoblje kako sistem funkcioniše, oni tu vrstu potvrde nikada ranije nisu vidjeli niti su znali kako da postupe. Za razliku od prvog slučaja, voz je te večeri bio potpuno pun, bez ijednog slobodnog ležaja ili kušeta, pa je putnik ostao bez smještaja koji je platio.

Prema trenutnoj cijeni na sajtu ŽPCG-a, karta za rutu Bar–Beograd košta 23,80 eura za drugi razred, odnosno 35,60 eura za prvi razred.

Prema navodima zaposlenih, jedini proizvod na koji se prvi razred zaista odnosi jeste jednokrevetni (single) kupe u spavaćim kolima, koji uz obaveznu kartu prvog razreda ukupno košta 83,60 eura po pravcu. Online sistem, međutim, nudi opciju "prvi razred" i uz dvokrevetne i trokrevetne kabine, iako takva kombinacija u ponudi ŽPCG-a ne postoji, pa putnik plaća skuplju tarifu za uslugu koju ne dobija.

Naplaćuju skuplje za prvi razred, koji ne postoji

Na lokalnim linijama unutar Crne Gore problem je drugačiji i najčešće pogađa putnike koji ne poznaju domaći sistem, prevashodno strance. Novinari CIN-CG su 31. jula simulirali kupovinu karte za voz 6101 na relaciji Podgorica–Virpazar i utvrdili da platforma, uz cijenu drugog razreda od 2,00 eura, nudi i opciju "rezervacija sjedišta" za dodatna 3,00 eura. Tako ukupna cijena raste na 5 eura, više nego duplo od redovne. Provjerom iste relacije šest dana kasnije, 3. avgusta, cijena rezervacije se promijenila na 2,00 eura, što znači da je ukupna cijena za identičnu uslugu, na istoj relaciji, u razmaku od nedjelju dana, varirala za trećinu, bez ikakvog objašnjenja na samoj platformi.

Sam sistem, u napomeni ispod te opcije, pritom oba puta priznaje da "rezervacija sjedišta nije obavezna na lokalnim linijama" i da se "brojevi kola i sjedišta ne dodjeljuju onlajn, već ih raspoređuje osoblje voza". To znači da platforma nudi i naplaćuje uslugu za koju sama, u sopstvenom interfejsu, priznaje da je nepotrebna i da ništa ne garantuje, po cijeni koja se, kako pokazuju ova dva snimka ekrana, mijenja bez ikakve vidljive logike.

Slična razlika postoji i kod klase vožnje: pri kupovini karte za lokalni voz 6155 na relaciji Podgorica–Bar, platforma nudi opciju "1. razred" po cijeni od 4,20 eura, naspram 2,80 eura za drugi razred, iako lokalni vozovi u Crnoj Gori nemaju prvu klasu.

Sve se ovo dešava dok je, mjesec dana prije lansiranja sistema, sa projekta uklonjen cio stručni tim koji ga je gradio godinu i po. Upozorenja zaposlenih o manjkavosti sistema i mogućoj zloupotrebi ostala su, prema dokumentaciji u koju je CIN-CG imao uvid, bez ikakvog odgovora rukovodstva.

Karta koja se mijenja u dva klika

Svaka elektronski izdata karta nosi QR kod koji bi, u teoriji, trebalo da kondukteru omogući trenutnu provjeru njene validnosti. U praksi, taj kod je potpuno neupotrebljiv jer zaposleni nemaju čak ni uređaj kojim bi ga očitali. Umjesto toga, preporučeno im je da kontrolu sprovode vizuelno.

CIN-CG je, radi provjere navoda zaposlenih o mogućnosti falsifikovanja, testirao jednu legalno kupljenu elektronsku kartu, izdatu na ime jednog od novinara CIN-CG za relaciju Podgorica–Aerodrom. Jednostavnom izmjenom PDF dokumenta, bez ikakvog posebnog znanja informatike, redakcija je promijenila samo ime putnika, ostavljajući QR kod, broj karte i sve ostale podatke nepromijenjene. Rezultat je niz vizuelno identičnih karata sa istim brojem i istim kodom, ali sa različitim imenom putnika.

Prema uputstvima na samoj karti, "izmijenjene ili nečitke karte nisu važeće". Ali, kako kondukteri nemaju uređaj kojim bi tu izmjenu otkrili, ovo upozorenje u praksi ne znači ništa.

Kao dodatni dokaz da zaposleni nemaju odgovarajuću opremu, CIN-CG je imao uvid u dokument naslovljen "Uputstvo za kontrolu onlajn karata u vozu bez mobilnih terminala", izdat 30. jula 2026. godine, koji potpisuje vršilac dužnosti direktora sektora za saobraćajne transportne i komercijalne poslove Todor Tomašević. Dokument nalaže kondukterima da, "u nedostatku mobilnih terminala", kartu provjeravaju tako što će zatražiti od putnika da pokaže elektronsku kartu, vizuelno uporediti ime, relaciju, datum i razred, i uporediti ime sa ličnim dokumentom. Međutim, u praksi zakonsko ovlašćenje da traži na uvid lični dokument ima prvenstveno policija. 

Nigdje u uputstvu se ne pominje provjera QR koda niti bilo kakav tehnički alat za potvrdu validnosti karte u realnom vremenu. Dokument je izdat samo tri dana nakon što je sindikat pisanim putem upozorio rukovodstvo na identičan problem, i dan prije nego što je kompanija javno saopštila da u sistemu "ne postoje nikakve anomalije".

Sindikat traži hitnu obustavu prodaje online karata

Iz sindikata kažu da se u lokalnom putničkom saobraćaju svakodnevno pojavljuje sve veći broj online kupljenih karata, zbog čega kondukteri ne mogu pravilno obavljati poslove kontrole i naplate. Ovi navodi poklapaju se sa sadržajem pisanog dopisa koji je Jedinstveni sindikat radnika ŽPCG, 27. jula 2026, uputio izvršnoj direktorici, predsjedniku i članovima Odbora direktora i Unutrašnjoj kontroli. Predsjednik sindikata Miroslav Babović u dopisu traži hitnu obustavu prodaje online karata.

Prema navodima iz dopisa Sindikata, razlike u cijeni između online i šalterske prodaje karata zabilježene su na više relacija, uključujući spavaća kola na liniji Podgorica–Beograd, kartu na relaciji Aerodrom–Sutomore i grupnu kartu na lokalnom vozu 6102 na relaciji Bar–Bijelo Polje. Konkretni iznosi prikazani su u posebnom grafiku. Sindikat tvrdi da ovakvih slučajeva ima na desetine, pa i na stotine.

Svi sagovornici sa kojima je CIN-CG razgovarao potvrđuju anomalije i saglasni su da kondukteri prije lansiranja sistema nisu prošli nikakvu obuku niti su bili upoznati sa izgledom online karata. Prvi put su ih vidjeli tek u vozu. Jedini pisani dokument koji se bavi njihovim postupanjem sa takvim kartama jeste uputstvo od 30. jula, objavljeno tek devet dana nakon zvaničnog starta prodaje.

Zašto sistem ne radi kako treba

Odgovor na pitanje zašto se ovo dešava vodi dvije godine unazad. Prema zvaničnom Izvještaju o poslovanju ŽPCG za 2024. godinu, koji je usvojio Odbor direktora, tender za "proširenje informacionog sistema za prodaju karata novim kanalima prodaje" prvi put je raspisan 17. aprila 2024, procijenjene vrijednosti 150.000 eura u tri partije - online prodaja, mobilni terminali i kartomati. Na taj poziv su stigle ponude dvije firme, "Supra Informatike" iz Zagreba i "Data Design" iz Podgorice, pri čemu je Data Design nudio znatno niže cijene u sve tri partije. Postupak je, prema izvještaju, poništen uz obrazloženje da "nije podnijeta nijedna ispravna ponuda".

Tender je ponovljen 1. jula 2024, ovaj put bez partije za kartomate i sa nižom procijenjenom vrijednošću od 110.000 eura. Ugovor je potpisan sa Supra Informatikom. ŽPCG sa ovom kompanijom sarađuje od 2002. godine i ona održava postojeći sistem prodaje na blagajnama.

Nakon što je firma iz Zagreba bila pri kraju sa svojim dijelom posla, informatički stručnjaci u ŽPCG u februaru prošle godine traže da se posao finalizuje. Upućuju zvaničan dopis rukovodstvu za nabavku hardvera - servera i terminala za online prodaju, insistirajući da se tender raspiše odmah i po skraćenom postupku, jer je softverski sistem bio pred završetkom i procjenjivalo se da će biti spreman za puštanje u rad za dva do tri mjeseca. Prema tenderskoj dokumentaciji, kupovina opreme bi koštala oko 165.000 eura.

Tadašnji član Odbora direktora Vladimir Đurišić zalagao se, umjesto kupovine, da se oprema iznajmi za 10.000 eura mjesečno od firme "Kliker Team". Prema saznanjima CIN-CG, informatičari zaposleni u ŽPCG u martu 2025. godine upozoravaju Odbor direktora da odbijaju taj predlog, ocjenjujući ga ekonomski neodrživim: takav aranžman bi ŽPCG koštao 120.000 eura godišnje, odnosno, u periodu od deset godina, preko milion eura za opremu čija je kupovna cijena bila šest puta niža. Prema saznanjima CIN-CG, u dopisu koji su uputili Odboru direktora istakli su i da strateški sistem koji kompaniji donosi milionske prihode ne smije zavisiti od trećeg lica i mjesečnih uplata zakupa, jer bi u slučaju neplaćanja sistem mogao biti ugašen.

Tokom ovog procesa, uvid u Centralni registar privrednih subjekata (CRPS), CIN-CG je potvrdio da je Đurišić bio član nadzornog odbora firme "Kliker Team", upravo one od koje je oprema trebalo da bude iznajmljena.

Informatičari koji su reagovali i spriječili ovakvu transakciju, odmah su se našli na meti pritisaka i prijetnji, koji su na kraju rezultirali njihovom smjenom i disciplinskim postupcima.

U međuvremenu, kompanija iz Zagreba je završila svoj dio posla. Supra Informatika je 25. aprila 2025. završila testiranje mobilnih aplikacija i potpisala zapisnik o primopredaji gotovog softvera, čime je, još prije godinu i po dana, potvrđeno da je sistem tehnički spreman za upotrebu.

Mjesec kasnije formiran je novi Odbor direktora, a rukovodstvo ŽPCG, prema saznanjima CIN-CG, pod pritiskom Ministarstva saobraćaja bilo je prinuđeno da konačno odustane od ideje zakupa opreme i nastavi realizaciju kupovine hardvera po već ranije sprovedenom tenderu. Posao razvoja hardvera dobija ista firma iz Zagreba i uspješno ga završava još prije godinu dana. Međutim, umjesto da se tokom prošlog ljeta uvede gotovi onlajn sistem prodaje karata, on je arhiviran.

Supra Informatika: Nama je ovo nejasno

,,Nama je nejasno zašto ŽPCG ne koristi programsku i hardversku opremu koju je službeno od nas kupio putem javne nabave nego doslovno preko noći koristi nekakvo alternativno rješenje koje u najmanju ruku nije smjelo ići kao prvo u produkciju. Mi nismo nikada sudjelovali u riskantnim postupcima koji bi mogli utjecati na naš imidž ili koji bi mogli narušiti ugled naših partnera, a sa raznim evropskim željeznicama ugovorno radimo već više od 37 godina, cijelo vrijeme bez ijedne negativne referenc’’, kazali su za CIN-CG iz Supra Informatike.

Iz ove kompanije objašnjavaju da nijedan segment iz dva ugovora koji su potpisali sa ŽPCG do danas nije u funkciji, iako su, ističu, po ugovorenim rokovima ispunili sve obaveze: ,,No iz nama nepoznatih razloga godinu dana se čekao potpis ugovora ŽPCG-a sa njihovom poslovnom bankom, bez čega nije moguće izvršavati sigurna plaćanja beskontaktnim karticama prema sigurnosnim standardima koji su propisani od strane svake banke. Taj ugovor između ŽPCG i banke je iz nama potpuno nejasnih razloga potpisan tek prošlog mjeseca’’

Iz Supra Informatike posebno naglašavaju da sistem trenutno u upotrebi nije njihov proizvod: ,,Ovo što je u posljednje vrijeme učinjeno u ŽPCG-u (Internet prodaja) nije naša aplikacija. Taj postupak prodaje nije rađen ni po kakvim pravilima struke niti prema međunarodno propisanim standardima, a međunarodne karte prema Srbiji koje se prodaju tim kanalom takve su da ih ne mogu kontrolisati ni kondukteri Srbija voza, ni kondukteri ŽPCG-a.’’

Dio zaposlenih u ŽPCG sa kojima je razgovarao CIN-CG tvrdi da je riječ o namjernoj opstrukciji, te da procedura potpisivanja ugovora sa bankom ne traje ni par sedmica, a kamoli godinu dana. Šta je razlog ovolikog odugovlačenja, CIN-CG od Crnogorske komercijalne banke (CKB) nije dobio odgovor.

Iz Supra Informatike navode i da imaju neslužbene informacije da unutar ŽPCG-a nije obavljena obuka za rad sa mobilnim terminalima: ,,Mi smo cijelo to vrijeme pokušavali saznati prave razloge, no do danas nismo dobili nikakve službene odgovore iz ŽPCG-a te vam ih niti ne možemo prenijeti.’’ Puštanje mobilnih uređaja u realan rad na terenu, objašnjavaju, osnovni je preduslov da bi putnici mogli kupovati karte i rezervacije putem telefona ili računara  jer se tek uz upotrebljive mobilne terminale kod konduktera u vozu mogu sa sigurnošću kontrolisati sve karte i rezervacije. U suprotnom, kažu, vještiji putnici mogu bez problema kopirati karte za sebe ili druge i voziti se besplatno.

Sve ispočetka

Na pitanje CIN-CG da li su obavješteni od strane ŽPCG o angažovanju druge firme na istim poslovima koji su oni već završili, iz Supra Informatike nam je odgovoreno: ,,Nismo, niti do danas, u početku smo samo naslućivali da je riječ o internim pokušajima da se naše rješenje stavi u pogon, sada je potpuno jasno da je ovim postupcima puštanja internetske prodaje naše rješenje stopirano, ne znamo još da li trajno ili samo privremeno. Naime, na naše upite ili dobivamo parcijalne odgovore ili ih ne dobivamo uopće’’.

Na brojna pitanja koje je CIN-CG, više puta, uputio rukovodstvu ove državne kompanije o poslu koji je koštao oko 300.000 eura, odgovore nijesmo dobili.

Krajem juna 2026. izvršna direktorica Lukšić potpisala je rješenje kojim mijenja sastav komisije zadužene za uvođenje sistema onlajn prodaje.

Za predsjednika  novoformirane Komisije za izradu Uputstva za upotrebu i korišćenje mobilnih terminala za konduktere, pratioce kola i blagajnike, kao i izmjenu i dopunu Pravilnika 181 i Pravilnika 161 u dijelu koji se odnosi na prilagođavanje istih za uvođenje novih kanala prodaje i mobilnih terminala, imenovan je Mirko Rmandić.

Na dio pitanja koji je CIN-CG rukovodstvu ŽPCG, telefonski je odgovorio Rmandić, koji je pored toga što je predsjednik navedene Komisije i rukovodilac Službe kontrole prihoda.

Prema Rmandiću, u radu internet sistema za prodaju karata nema propusta, a on tvrdi i da se koriste iste tarife kao na blagajni. Kazao je da je do sada onlajn prodato 1.670 karata i nije zabilježen nijedan propust. Sistem, kaže, nije direktno povezan sa bukingom - rezervacije se dodjeljuju ručno, a putnici o dodijeljenom ležaju bivaju obaviješteni mejlom, što je, tvrdi, urađeno tako da mogućnost greške bude svedena na minimum.

Na pitanje o prodaji prve i druge klase, Rmandić je odgovorio da spavaća kola posluju u drugom razredu, osim jednokrevetnog (single) kupea, koji se može kupiti isključivo na blagajni. Naveo je i da je u jednom periodu ŽPCG prodavao promotvine karte samo za drugi razred, i da se nijedan putnik na to nije žalio. Istakao je da kompanija nema namjeru da ošteti nijednog putnika.

Što se tiče tehnike, rekao je da kompanija trenutno koristi opremu koju već ima instaliranu, sa iskorišćenošću od svega 10 odsto, isključivo za ovaj vid rada, dok se server koristi za usklađivanje podataka. Naveo je da ovih dana rade na instalaciji mobilnih terminala. Dodao je da je, kao predsjednik komisije zadužene za izradu uputstva za rad, uključen u proces uparivanja sistema sa bukingom, nakon čega, kaže, obavještavanje putnika mejlom više neće biti potrebno jer će sve biti automatski povezano. Terminali, prema njegovim riječima, uskoro stižu, a sistem će, kaže, uskoro funkcionisati kao u Briselu ili Parizu.

Prema navodima koje je dio zaposlenih upituo ministru saobraćaja Filipu Raduloviću, na prvom sastanku novoformirane komisije, održanom 1. jula 2026, Rmandić je prisutnima predstavio već gotov tekst uputstva za rad sa mobilnim terminalima i tražio da se ono odmah usvoji.

Kako tvrde zaposleni sa kojima je CIN-CG razgovarao nakon toga, početkom jula u firmi se pojavio Vasilije Zečević, vlasnik firme "Bunny Media". Ova firma, tvrde zaposleni, je postavila paralelni sistem prodaje karata, uz sumnju da je posao zvanično plaćen do iznosa od 8.000 eura, ispod praga koji bi nalagao sprovođenje tendera. Sistem koji je na taj način pušten u rad nije prošao standardnu proceduru testiranja i verifikacije, a budući da terminali firme Supra Informatika ne mogu da očitaju kodove tog novog sistema, kompaniji nije preostalo ništa drugo nego da kondukterima naloži isključivo vizuelni pregled karata na telefonima putnika.

Iz Bunny media doo nisu odgovorili na upit CIN-CG do objave ovog teksta.

Ko se buni prijeti otkaz i disciplinski postupak

Ni iz ŽPCG-a nisu dostavili odgovore do objave ovog teksta. Međutim, objavili su saopštenje u kojem napadaju Sindikat i bivši IT sektor. Zaposleni sa kojima je razgovarao CIN-CG ukazuju da se u kompaniji trenutno osjeća klima ucjene i da svako ko progovori rizikuje da izgubi posao.

Najupečatljiviji primjer je da je 15. jula 2026. pokrenut formalni disciplinski postupak protiv dvojice inženjera zbog "teže povrede radne obaveze", konkretno zbog navodnog odbijanja primopredaje dužnosti, koju su, prema njihovim navodima, sami nudili još 1. jula. Uprava je na sajtu kompanije potom objavila da su inženjeri otuđili opremu, misleći pritom na službene telefone koji su im bili službeno zaduženi, i da su "zaključali aplikacije", čime su navodno ugrozili isplatu zarada. Menadžment je protiv njih podnio i krivične prijave, optužujući ih za sabotažu sistema, dok su oboje bili na bolovanju.

Čikom oborio teze rukovodstva Željeznice

Te optužbe je, međutim, oborila sama kompanija koju je menadžment pozvao da ih potvrdi. Čikom, firma koja je u oktobru 2025. godine, po posebnoj javnoj nabavci, isporučila serversku i mrežnu infrastrukturu za konsolidaciju sistemskog okruženja i hostovanje komponenti sistema za online prodaju karata, ponovo je angažovana mjesecima kasnije, usred spora oko navodne sabotaže.

Izvršni direktor Čikoma Vladan Tabaš naveo je za CIN-CG da njegov tim, posjetom lokaciji 3. jula 2026, nakon intervjua sa korisnikom, nije uočio "nikakve elemente kolapsa infrastrukturnog segmenta sistema", što je, kako kaže, ekspertiza njegove firme. Na pitanje da li može potvrditi ili demantovati tvrdnju menadžmenta da su bivši zaposleni "zaključali aplikacije i šifre", Tabaš je odgovorio da je utvrđeno da je administrator sistema za serversku infrastrukturu na svom radnom mjestu, da posjeduje šifre za pristup sistemu, te da je pripremio i distribuirao šifre za pristup sistemu novozaposlenom osoblju, kao i da su administratorske šifre za novozaposlene funkcionalne. Prema Tabaševim riječima, navedeni problemi nisu prepoznati kao tehnički, već kao upravljačko-komunikacioni problemi u radu sa postojećim i novim poslovnim aplikacijama ŽPCG-a, što je, kako naglašava, van ekspertize njegove firme.

Na pitanje o kompatibilnosti isporučenog hardvera sa softverom Supra Informatike i sistemom koji koristi firma Bunny Media, Tabaš je odgovorio da hardversko-sistemska platforma može da isporuči resurse sa punom kompatibilnošću za većinu aktuelnih softverskih rješenja, pa i za softver Supra Informatike, ali da njegova firma nema saznanja da li je na taj hardver implementiran sistem firme Bunny Media.

Prema saznanjima CIN-CG, do kojih se došlo kroz razgovore sa više sagovornika iz različitih sektora kompanije koji su tražili anonimnost s obzirom na okolnosti u kojima se ŽPCG trenutno nalazi, sistem koji je razvila Supra Informatika, uključujući softver za mobilne terminale, bio je tehnički završen i spreman za upotrebu prije nego što je kompanija odlučila da uvede paralelno rješenje firme Bunny Media. Više izvora iznutra tvrdi da je njegova primjena kasnila mjesecima, a dio sagovornika tu odgodu direktno povezuje sa neriješenim administrativnim koracima na nivou izvršnog rukovodstva, uključujući i pitanja vezana za bankarski ugovor neophodan za funkcionisanje online plaćanja.

Trenutno stanje su iz Supra Informatike, za CIN-CG, ovako prokomentarisali: ,,Nakon više od dva desetljeća uspješne saradnje između naših tvrtki, nadamo se da će se trenutno stanje ipak vratiti na pređašnje i da neće biti raskidanja ugovora koji su potpisani temeljem sprovedenih javnih nabavki, a način angažovanja svih koji troše javni novac bi morao biti transparentan za javnos’’.