IZBOR DIREKTORA ŠKOLA CENTRALIZOVAN: I dalje pod pokroviteljstvom politike

Uprkos zakonskim rješenjima, izbori po školama često ne idu na ruke onima koji su nabolji, tvrde nezadovoljni kandidati od koji su neki pokrenuli sudske postupake  protiv Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija 

Piše: Đurđa Radulović

Jasminka Milošević (57), profesorica filozofije iz Bara, prijavila se 2022. godine, zajedno sa još dvije kandidatkinje, na konkurs za direktoricu Gimnazije „Niko Rolović“ u Baru. Za direktoricu je, međutim, ponovo izabrana dotadašnja rukovoditeljka škole Marija Đonović, iako nije imala zakonsko pravo na još jedan mandat, budući da je tu funkciju već obavljala u dva mandata. Milošević je zbog toga pokrenula sudski postupak protiv Gimnazije. 

Nakon što je turistička inspekcija otkrila 2025, da je Đonović mimo propisa organizovala dječije ekskurzije u vrijednosti od preko 50.000 eura, Đonović je dala otkaz.  Iz Ministarstva prosvjete, nauka i inovacija (MPNI) kažu za CIN-CG da je cijeli slučaj procesuirala turistička inspekcija. 

Tri godine nakon pokretanja postupka, Milošević je dobila spor pred Osnovnim sudom u Baru 2025, kojim je dokazano da je Đonović nezakonito postavljena.  Nakon što se Gimnazija ,,Niko Rolović'' žalila na tu presudu, odluka je u februaru 2026. potvrđena i u drugostepenom postupku. Sud je izbor Đonović za direktoricu ocijenio nezakonitim i naložio ponavljanje konkursa.

Međutim, tada kreću novi izazovi za Milošević, i još jednu kandidatkinju koja je imala pravo da se javi na ponovoljeni izbor po starom konkursu, Biljanu Vukmanović.  ,,Opstrukcije ovog konkursa, od strane škole i  Ministarstva prosvjete, nauka i inovacija (MPNI)  ukazuje na sumnje da Ministarstvo nije htjelo da pruži šansu nama, jer za mjesto smijenjene Đonović, već imaju osobu koju žele da postave'', tvrdi Milošević. 

Vukmanović nije htjela da komentariše razvoj događaja za CIN-CG , navodeći da je ,,bila dio te priče do okončanja postupka''.  

Advokat Dino Murić, je 9. juna uputio novu tužbu gimnaziji zbog osptrukcija koje su MPNI i gimnazija učinili da se zakonski ne sprovede odluka Višeg suda. 

Opšti zakon o obrazovanju i vaspitanju, kojim se uređuje i izbor direktora škola, od usvajanja 2002. mijenjan je više puta, ali je i sada moć pri izboru direktora ostala centralizovana u Ministarstvu prosvjete.

U septembru 2024, tokom mandata ministarke Anđele Jakšić Stojanović, predloženo je vraćanje zakonske odredbe prema kojoj ministar sam odlučuje o izboru direktora. Prije toga je, u januaru 2023. zakon inaugurisano rješenje da o izboru direktora odlučuje Školski odbor. 

MPNI je potom, krajem 2024. u Opšti zakon unijelo novi model koji podrazumijeva testiranje i intervju kandidata pred komisijom. Sastav komisije ostaje pod snažnim uticajem Ministarstva: čine je predstavnik MPNI-ja, predstavnik Zavoda za školstvo, koji je pod ingerencijom Ministarstva, i jedan nezavisni član sa liste istaknutih stručnjaka. Tu listu formira Ministarstvo nakon javnog konkursa, a člana Komisije sa nje bira ministar. Komisija ministru dostavlja predlog za izbor direktora, a formalnu odluku o izboru nakon toga donosi ministar.

Intervjuisanje kandidata pred komisijom uvedeno je još izmjenama zakona iz 2017, nakon preporuka Evropske komisije da postupak bude transparentniji i da u panelu učestvuju i eksterni članovi koji nijesu iz Ministarstva, poput iskusnih direktora drugih škola i roditelja.

Iako je Jakšić Stojanović posljednje izmjene ocijenila kao korak ka objektivnijem i profesionalnijem izboru, suštinski problem nije otklonjen: Ministarstvo kontroliše sastav komisije i ima konačnu riječ. Tužbe kandidata koje je analizirao CIN-CG dodatno otvaraju pitanje da li testiranje zaista odlučuje o izboru ili predstavlja samo formalnu proceduru.

„Nijesam za rješenje prema kojem je sva moć koncentrisana na jednoj instituciji. Najmanje jedan član komisije morao bi da dolazi iz ustanove za koju se bira direktor“, kaže za CIN-CG potpredsjednik Sindikata prosvjete Jovan Drašković. On upozorava i da Sindikat nije konsultovan prilikom izrade pravilnika kojim se uređuje postupak izbora direktora.

Sistemska korupcija i nova tužba

,,Mislim da postoji sistemska korupcija“, kaže za CIN-CG advokat Dino Murić, koji u postupcima protiv barske Gimnazije zastupa profesoricu Milošević.

Nakon pravosnažne presude kojom je poništen izbor direktorice, Murić se u martu 2026. obratio ministarki prosvjete Anđeli Jakšić Stojanović, upozoravajući da škola ne postupa po presudi. Krajem aprila poslao je i urgenciju, ali, tvrdi, odgovor nikada nije dobio. 

U međuvremenu je raspisan redovan konkurs, ali je morao biti poništen, da bi se sprovelo ponavljanje konkursa po odluci Višeg suda i to po pravilima koja su važila kada je konkurs bio raspisan, odnosno po ranijem zakonu, kada se o direktoru pitao Školski odbor. 

Škola je, objašnjava Murić, nakon njegovih urgencija, pozvala Milošević i ostale kandidatkinje, obavila intervjue, ali na kraju odlučila da ne izabere nijednu. U obrazloženju Školskog odbora gimnazije Niko Rolović, koje je CIN-CG imao na uvid, navodi se da se izbor kandidata ne vrši ,,zbog skorog isteka roka za koji su priloženi programi razvoja ustanove te nije moguće donijeti odluku koja bi sadržala konkretne jasne i precizne i dovoljen razloge na osnovu kojih bi se dala prednost jednoj od kandidatkanja’’.  

Murić posebno problematizuje obrazloženje da kandidatkinje nije moguće rangirati zbog proteka vremena i zastarjelosti njihovih programa razvoja, iako su obije kandidatkinjedostavile nove razvojne planove, i o tome unaprijed obavijestile MPNI i gimnaziju.  

Milošević i još dva izvora koja su htjela da ostanu anonimna tvrde da su nakon odluke Višeg suda, a neposredno pred ponavljanje konkursa, sekretar MPNI-ja Dragan Marković i direktorica direktorata za srednješkolsko obrazovanje Marija Gošović, posjetili članove Školskog odbora navodeći da su planovi zastarjeli. 

Dobro upućeni sagovornik CIN-CG, koji insistira na anonimnosti, smatra da je njihova posjeta bila vrsta pritiska da se ne donese odluka povodom novog konkursa. 

Nakon toga, prilikom ponovljenog konkursa, primijenjen je i sastav Škoslog odbora, tako da je umjesto jednog od članova, postavljen upravo Marković, kao predstavnik MPNI-ja.  

Iz MPNI- ja u odgovoru za CIN-CG kažu da je ovaj obilazak vrsta redovne aktivnosti MPNI-ja. ,, Na članove školskog odbora u Gimnaziji Niko Rolović nije bilo nikakvog nedozvoljenog uticaja niti pritiska jer se Ministarstvo ne može miješati u odluke organa upravljanja školom''. 

Kao odogovor na pitanje zbog čega nijesu uzimali u obzir nove razvojne planove kandidatkinja, kažu da je za to odgovoran sud ,,koji nije naložio ponovno raspisivanje konkursa, već ponovni izbor po istom konkursu''. Kako navode iz MPNI, ovo je proceduralna greška zbog koje nije bilo pravno moguće da kandidatkinje prilože nove programe razvoja i da se o njima odlučuje. 

„Ali zašto ste onda obavljali intervju sa njima“, pita Murić, koji sumnja da je postupak sproveden samo kako bi se formalno postupilo po presudi i potom omogućio izbor novog direktora „po sopstvenom nahođenju“.

Kao dodatne nepravilnosti navodi to što se Nastavničko vijeće uzdržalo od rangiranja kandidatkinja, iako je imalo zakonsku obavezu da da savjetodavno mišljenje.  ,,Nastavničko vijeće iznijelo je stav da ostaju uzdržani. To ne može biti stav. Oni su po zakonu dužni da se izjasne’’, navodi Murić. 

Na „pravne apsurde“ u ponovljenom postupku ukazuje i nova tužba Milošević, podnijeta 9. juna, u koju je CIN-CG imao uvid. U tužbi se, između ostalog, osporava to što je odluka o neizboru dostavljena kandidatkinjama iako je u njoj navedeno da stupa na snagu tek nakon saglasnosti ministarke, kao i postupanje Nastavničkog vijeća koje se uzdržalo od rangiranja kandidatkinja umjesto da dâ savjetodavno mišljenje.

Za njega ovakvo postupanje ukazuje da je konkursna procedura bila čista formalnost, ali nezakonito sprovedena. 

Tužba protiv MPNI  

mil (ime izmijenjeno) , koja se bavi prosvjetnim radom oko 15 godina, pozvana je da bude VD direktorica jedne s seoske osnovne škole u okolini Podgorice,  krajem 2024, koja je bila u potpunosti zapostavljena. Za šest mjeseci vršenja mandata VD direktorice postigla je značajne rezultate, o čemu je svjedočilo mišljenje roditelja i mišljenje školskog odbora i nastavničkog vijeća, koji su smatrali da ona treba da dobije i puni mandat. 

U dopisu roditelja ministarki Jakšić- Stojanović oni navode da je Marija ,,koja je do sada obavljala funkciju vršioca dužnosti direktorice, bila je naša zajednička i jedinstvena preporuka - ne samo zbog svojih profesionalnih kvaliteta, već i zbog dubokog razumijevanja lokalne sredine. Njena stručnost, pedagoški pristup i nesebična posvećenost našoj djeci i školi donijeli su brojne pozitivne promjene: povećano interesovanje za školu, uspjehe na takmičenjima, bogatiji vannastavni program, te posebnu brigu za učenike iz socijalno osjetljivih grupa"

 Između ostalog, učenici devetog razreda su prvi put u toj školi pošli na ekskurziju, ušteđevina škole od donacija je utrostručena, a učenici su po prvi put ostvarili značajne rezultate na takmičenjima.

Završetak njenog prvog VD mandata poklopio se sa početkom primjene novog sistema izbora direktora. Izmjenama zakona uvedena je provjera kompetencija kroz pisani test i usmeni intervju pred komisijom, dok je MPNI 18. februara 2025. objavio i opis kriterijuma i sistem bodovanja kandidata.

Kako kaže u razgovoru za CIN-CG  u prvom ciklusu provjere pristupila je početkom marta 2025. godine i tada je neposredno vidjela kako novi sistem funkcioniše. Prema njenom svjedočenju, veliki broj kandidata nije prošao provjeru. Problem je, tvrdi, bio u tome što su od kandidata tražene stvari za koje oni prethodno nijesu imali dovoljno jasne smjernice. ,,Rečeno nam je da nijesmo ispunili uslov jer naš razvojni plan nije dobar formativno, a nigdje nijesu ni naglasili da treba da se radi po formatu iz 2011'', objašnjava Marija. 

Zbog toga, većina VD direktora, nije prošla taj test. 

Nakon rezultata, tvrdi, ni komisija nije umjela da joj kaže šta se dešava sa njenim statusom. „Idem li na posao, ne idem li na posao?“, prisjeća se da je pitala. Odgovor je, prema njenom svjedočenju, bio: „Pitaćemo ministarku.“

Pravila i kriterijumi, objašnjava Marija, precizirani su tek nakon što su prvi kandidati već prošli kroz postupak i pali.  „Tek kada smo svi popadali, oni su se sjetili“, kaže ona, tvrdeći da je kandidatima iz prvog ciklusa već bila nanesena šteta.

Iz MPNI nijesu odgovorili na pitanje CIN-CG koliko je kanidata pristupilo prvom ciklusu provjere kompentencija, znanja i sposobnosti za izbor direktora, 4. marta 2025, i koji procenat je položio test,  ali tvrde da je pravilnik procedure za provjeru kompetencija javno dostupne na sajtu MPNI. 

Naglašavaju da obrazac za izrađivanje programa ustanove nije imao nikakvu ulogu u bodovanju, niti je predstavljao kriterijum na osnovu kojeg je iko mogao dobiti bodove, ali ipak navode da je bilo potrebno da kandidati pokažu ,,razumijevanje svrhe i sadržaja programa razvoja ustanove'', pored  ,,sposobnosti kandidata da pokažu znanje i kompetencije''. 

Iako je dobila i drugi VD mandat, on se završio samo mjesec kasnije. ,,Ja nijesam ni morala da raspisujem konkurs do septembra 2025, međutim došla je urgencija iz MPNI-ja, obrazložena time da je Marija pala ispit. 

Iz MPNI objašnjavaju da  Marija nije ostvarila potreban broj bodova i  da su sugerisali školskom odboru da održi novi izbor za direktore. 

Protivkandidatkinja iz MPNI prijavila se bez potrebne dokumentacije

Novi konkurs završen je 28. aprila i tog dana dokumentaciju je predala i jedina protivkandidatkinja , koja je do tada bila na visokoj poziciji u MPNI.  Iako je konkurs tada završen, ona je dokumentaciju naknadno skupljala i predavala, što je tužbenom postupku koji je Marija pokrenula protiv MPNI dokazano. 

MPNI je potvrdilo da njihova doskorašnja visokopozicionirana zaposlena nije imala svu potrebnu dokumentaciju za konkurs uz komentar da u konkursu nije  navedeno da se ,,nepotpuna dokumentacija neće uzimati u obzir’’.  CIN-CG je imao dokumentaiju protivkandidatkinje na uvid, iz kojeg se vidi da je zavod dokumenata u MPNI više  puta antidatiran,   tako da se uklopi u vremenske okvire završetka konkursa.  

Zaštitnik imovinsko- pravnih interesa Crne Gore, koji u ovom postupku zastupa MPNI, navodi da je tužbeni zahtjev oštećene neosnovan, te da propust kandidatkinje da dostavi potpunu dokumentacija nije uslov za pravo učešća, odnosno razmatranja njegove prijave na konkursu’’.  Iz MPNI kažu da je prilikom prijema dokumentacije, u arhivi Ministarstva na propratnom aktu greškom unesen pogrešan datum’’.  

U tužbi protiv MPNI-ja problematizovan je i programom razvoja ustanove koji je predala protivkandidatkinja. Testiranje na konkursu za direktore sastoji se, prema izmjenama iz zakona iz pismenog i usmenog dijela, a pismeni se sastoji iz pisanja razvojnog plana škole. 

Iz tužbe i dokumenta koje je CIN-CG imao na uvid vidi se da je rad protivkandidatkinje napisan na način što,  brojne stranice u potpunosti preuzete sa sajta Zavoda za školstvo Crne Gore,  i iz plana razvoja koji se odnosi na školu o kojoj se radi. 

U tužbi se navodi da je program razvoja ustanove koji je protivkandidatkinja predstavila program sa doslovno preuzetim tekstom, strukturom i analitičkim djelovima  te da ,,ne zadovoljava uslov originalnosti propisan podzakonskim aktom’’.   

Međutim, iz MPNI tvrde da su ,,navodi o eventualnoj originalnosti programa razvoja ustanove, u kontekstu ostvarenog broja bodova na konkursu, irelevantni''. ,,Nijedna kandidatkinja nije ni dobila ni izgubila bodove zbog programa razvoja ustanove koji je priložila, već na osnovu onog što je u tom programu napisala u naknadnom pisanom radu tokom samog testiranja i pokazala na usmenom intervjuu'' navode iz MPNI. 

Prema Opštem zakonu o obrazovanju i vaspitanju, plan razovja je neophodan dokument, a Mariji su kako navodi, prilikom oba polaganja bi predstavnici komisije kazali da 70 odsto pisanog rada treba da se poklapa sa priloženim planom razvoja ustanove.  Paradoksalno,  u svom  obrazloženju, Zaštitnik imovinsko- pravnih interesa Crne Gore, kao kontraargument na djelove Marijine tužbe,  ističe da se ovaj izbor direktora vršio upravo i na osnovu programa razvoja ustanove. 

Marija, koja je napisala iscrpni plan koji se specifično odnosi na datu seosku školu, i pokazuje detaljno poznavanje prilika,  a koji je CIN-CG imao na uvid, ostvarila je 14 bodova, dok je njena  protivkandidatkinja ostvarila 19. 

U Komisiji je bila i direktorica Direktorata za osnovno i predškolsko obrazovanje Svetlana Drobnjak, koja je  u tom trenutku bila koleginica protivkandidatkinje. Iz MPNI-ja kažu da u ovom postpku nije postojao sukob interesa jer Drobnjak i protivkandidatkinje, jer ,,sama činjenica profesionalne saradnje ne predstavlja sukob interesa''.

U tužbi se navodi da je ,,posebno simptomatično bodovanje usmenog intervjua gdje su liderstvo, saradnja, komunikacija i inovativnost bodovani identično sa najvišim ocjenama od sve tri članice komisije, dok je tužilji dato mnogo manje bodova’’. 

U tužbi se dalje navodi da je usmeni intervju tužilje trajao 33 minuta, dok je kod protivkandidatkinje trajao manje od 10 minuta. U tužbi se problematizuje i to što su Mariji bila postavljana pitanja usko vezana za rad partikularne škole koje je mogla samo ona, kao direktorica, poznavatai. Prema Pravilniku o provjeri kompetencija , znanja i sposobnosti za izbor direktora, postavljanje istih pitanja kandidatima je obavezno. Međutim, iz MPNI-ja su u odgovoru na tužbu priznali da nijesu postavljali ista pitanja kandidatkinjama, te naveli da to ne predstavlja diskriminaciju. 

U ocjenama kandidatkinja, Drobnjak navodi da se Marija “slabije snalazi’’ ne obrazlažući dalje svoj sud, dok daje izuzetnu ocjenu njenoj protivkandidatkinji, navodeći da  ona odlično poznaje misiju i viziju škole. 

  Iz MPNI navode da su u slučaju Marije ,,dodatna pitanja postavljana u situacijama kada kroz osnovno pitanje nije u dovoljnoj mjeri pokazala potrebno znanje i razumijevanje određenih oblasti, '', naročito ističući da nije poznavala da razumije razliku između inspoekcijskog nadzora i nadzora koji sprovodi Zavod za školstvo.

Međutim, Marija kaže da je znala da odgovori na sva pitanja, ali da joj je jedna od članica komisije stalno tražila da ponovi odgovore, dok je druga gledala nezainteresovano u telefon, a onda se uključivala i tražila da ponovi, pri čemu se stvarala situacija kao da ona daje pogrešne odgovore.  Pri tom, pitanja u vezi sa inspekcijskim nadzorom nijesu propisana Opisom kriterijuma i kompetencija i sistemom bodovanja u postpuku izbora direktora. U ovom dokumentu pitanja su tačno navedena i odnose se na četiri kompetencije- liderstvo, saradnja, komunikacija i inovativnost.

Poslednja saznala za rezultat konkursa 

Ivanin (ime izmijenjeno zbog zaštite identiteta dok se ne završi sudski postupak), mandat na mjestu direktorice jedne velike podgoričke škole završio se petog marta 2026.  Mandat se završio naglo, stigla je odluka MPNI da u poslednjem konkursu, na koji su se prijavili ona i jedna protivkandidatkinja, nije imenovana za direktoricu. 

,,Nisam dobila riješenje o konkursu od strane Ministarstva, sve dok 5. marta, poslednjeg dana mog mandata kao direktorice, nijesam saznala da je moja protivkandidatkinja izabrana da bude direktorica. Tada sam kontaktirala ministarstvo, neprijatno iznenađena, obzirom da sam pretpostavljala da ostajem na toj poziciji jer nijesam obavještena. Tek mi je onda rečeno da sam izgubila na konkursu'', objašnjava Ivana. 

CIN-CG je, po Zakonu o slobodnom pristupu infomracijama, došao do podatka da je Ivanina protivkandidatkinja zamrznula svoje mjesto nastavnice u školi u kojoj je zaposlena 5. marta, što pokazuje da je bila uredno obaviještena o svom imenovanju. 

Ivana je vjerovala da će biti ponovo imenovana jer je nastavničko vijeće te škole uputilo dopis ministarki Jakšić-Stojanović, izražavajujći stav da ona treba da dobije i drugi mandat, zbog rezultata koje je postigla.   

,,Mišljenje nastavničkog vijeća, roditelja i lokalne zajednice može biti važan element za sagledavanje rada ustanove ali se takva mišljenja ne mogu pretpostaviti zakonom propisanim kriterijumima niti mogu biti osnov da se zanemare rezltati formalnog postupka provjere kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata'', navode iz MPNI, dodajući da kandidat koji je ostvario slabiji rezltat  ne može biti postavljen ispred kandidata koji je ostvario bolji rezultat putem propisane procedure. 

Ivana kaže da ju je više kolega unaprijed upozorilo da će na njeno mjesto doći upravo njena protivkandidatkinja i da se to unaprijed znalo, ali ona nije u to vjerovala.

Nakon što je protivkandidatkinja dobila mjesto direktorice ona je tužila MPNI. U tužbi koju je CIN-CG imao na uvid, dovodi se u pitanju nelogičnost ocjenjivanja kandidatkinja, i neodređenost ocjena. 

U tužbi se navodi da se Odluka nije donosila na osnovu razvojnog plana, kako to zakon propisuje, već samo na osnovu rezultata ostvarenih na testu kompetencija, da su kompetencije ocjenjivane neodređeno i nejasno. 

Na primjer, navodi se da Ivana ,,u znatnoj mjeri prepoznaje prioritete i definiše ciljeve razvoja ustanove’’, dok se za njenu protivkandidatkinju navodi da ,,u potpunosti prepoznaje prioritete i definiše strateške ciljeve razvoja ustanove’’, što je kako se navodi u tužbi ,,u suprotnosti sa činjenicom da je tužilja više od četiri godine bila direktorice škole. 

,,Za razliku od nje izabrana kandidatkinja nema iskustva rukovođenja, te je za direktora navedene ustanove konkurisala sa radnog mjesta nastavnice'', navodi se u tužbi. 

I u slučaju Ivane, u komisiji je bila Svetlana Drobnjak, predstavnica Zavoda za školstvo Raba Hodžić i eksterni član Borko Klačar. 

,,To što prethodni rezultati nijesu adekvatno uključeni u bodovanje prilikom kandidature za novi mandat smatram potpuno nelogičnim. Ako je neko već bio direktor tokom jednog mandata i ponovo se kandiduje, rezultati njegovog rada morali bi biti dio ocjenjivanja. Nema logike da neko ima mjerljive rezultate tokom prethodnog mandata, a da se oni uopšte ne vrednuju prilikom odlučivanja o novom mandatu’’, kaže potpresjednik Sindikata prosvjete Crne Gore Jovan Drašković. 

“U suprotnom možete smijeniti nekoga ko je ostvarivao dobre rezultate i dovesti potpuno novog kandidata kojem će biti potrebno vrijeme da upozna ustanovu i nauči da njome rukovodi”, smatra on. 

Politizacija obrazovanja

,,Sindikat prosvjete je apsolutno protiv bilo kakvog političkog ili partijskog uticaja na obrazovni sistem. Još 2021. godine, na prethodnom Kongresu Sindikata, predložili smo memorandum o saradnji sa Ministarstvom, a jedna od naših glavnih poruka bila je potreba za depolitizacijom sistema. Taj memorandum nikada nije prihvaćen’’, kaže Drašković 

Prema njegovim riječima, ako direktore biramo prema političkoj ili partijskoj pripadnosti, realno je očekivati da će oni tokom mandata biti podložni uticaju politike ili partije koja ih je dovela na tu funkciju, a takav uticaj se zatim može prenijeti i na kolektiv. 

,,Decenijama smo bili izloženi političkom uticaju na obrazovanje i toliko smo se na njega navikli da nam je počeo djelovati kao nešto normalno. Upravo tu praksu treba mijenjati'', kaže Drašković.

Predsjednik Prosvjetnog savjeta Crnogorske akademije nauka i umjetnosti (CANU) Slobodan Backović kritikovao je u više svojih tekstova objavljenih u crnogorskim medijima kriterijume za izbore direktora. ,,I pored svih upozorenja i preporuka iz 2015. i obećanja sadašnjeg Ministarstva do danas se skoro ništa nije izmijenilo u proceduri izbora direktora javnih obrazovnih ustanova koja je ostala netransparentna, a obrazovni sistem se nije oslobodio od politike i centralizacije’’, napisao je Backović nedavno. 

Tom prilikom on je komentarisao slučaj izbora direktora OŠ ,,Ratko Žarić’’, kada je konkurs poništen jer nijedan od dva kandidata, po ocjeni komisije, nije zadovoljio kriterijume, ali je MPNI imenovalo kasnije ‘’na svoju ruku’’ za VD direktora,  jednog od kandidata koji nijesu prošli test, bez obrazloženja. Pri tom je taj kandidat, Radenko Adžić, ostvario duplo lošiji rezultat od  protivkandidatkinje, Dušanke Vujičić.