INSPEKTOR POTVRDIO MANJKAVOSTI U ELEKTRONSKOJ PRODAJI KARATA ŽELJEZNIČKOG PREVOZA: Cijenu platili radnici ŽPCG koji ukazuju na propuste

Kondukter koji nije mogao da provjeri elektronske karte završio je u disciplinskom postupku, a bivša rukovoditeljka informatike, koja je radila na ranije nabavljenom sistemu, dobila je otkaz. Njihovi slučajevi ukazuju na posljedice uvođenja novog rješenja dok prethodno nije stavljeno u funkciju

Tijana Lekić/Predrag Nikolić

Na karti izdatoj 22. jula pisalo je da je putnik platio 160,80 eura za putovanje od Podgorice do Beograda, uz oznaku smještaja u jednokrevetnom kupeu, ali nije pisalo u kojim kolima i na kojem ležaju.

Dva putnika tvrdila su kondukteru Željku Rajkoviću da su karte kupila putem interneta. On, kako kaže, nije znao kako da ih provjeri i nije ih primio u spavaća kola.

„Molim vas ako ove karte nisu internet prevara, da nas upoznate o čemu se radi, kako ne bi dolazili u neprijatne situacije“, napisao je u izvještaju koji je predao nadređenima.

Njegovo pitanje ostalo je bez odgovora, tvrdi Rajković za CIN-CG. Uslijedili su žalba putnika, saslušanje konduktera, premještaj na lokalne vozove i disciplinski postupak. Poslije gotovo dva mjeseca postupak je obustavljen jer nije bilo dokaza da je povrijedio radnu obavezu.

U međuvremenu je inspekcija Agencije za željeznice od Željezničkog prevoza Crne Gore (ŽPCG) zatražila da obezbijedi tehničke uslove za provjeru elektronskih karata i obuči zaposlene.

Nekoliko dana prije nego što je završen disciplinski postupak protiv Rajkovića, bivšoj rukovoditeljki Službe za informatiku Nedi Stanojević direktorica ŽPCG Dragana Lukšić potpisala je otkaz. Stanojević je otpuštena 2. oktobra, a u Sindikatu tvrde da je više puta upozoravala na propuste novog sistema i da je zbog toga ostala bez posla.

Šta kondukter može da provjeri

Na karti putnika J. P., u koju je Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) imao uvid, navedeni su relacija Podgorica–Beograd Centar, prvi razred i oznaka „Ležaj/Berth – 1 postelja/single compartment“. Broja kola i ležaja nije bilo.

Taj nedostatak CIN-CG je dokumentovao i u prethodnom istraživanju. Putnici su dobijali potvrde o plaćenom smještaju bez podatka gdje će biti smješteni, dok osoblje u vozu nije imalo uvid u njihove onlajn rezervacije. Jedan od putnika čije je iskustvo redakcija tada provjerila ostao je bez plaćenog ležaja jer je voz bio pun.

Rajković se sa takvom kartom, prema svom izvještaju, suočio na početku rada novog sistema.

U izvještaju koji je 24. jula predao nadređenima u Baru napisao je: „S obzirom da putnici nisu posjedovali voznu kartu niti posteljnu kartu, a ja nisam upoznat od strane preduzeća za takav vid izdavanja karata, putnike nisam primio na prevoz.“

Za CIN-CG objašnjava da im nije zabranio da nastave putovanje, ali da ih nije mogao smjestiti u spavaća kola jer nije znao kako da provjeri karte.

Putnik J. P. žalio se kompaniji 23. jula, a šef jedinice Bar Milenko Cebalović saslušao je Rajkovića četiri dana kasnije. Kondukter je ponovio da je posumnjao na prevaru i da je pitao kolege znaju li nešto o takvim kartama. Prema njegovoj izjavi, ni oni nijesu znali.

„Napominjem da zvanično nisam upoznat od kada je počela prodaja ovih karata, osim što mi je šef pokazao na telefonu kako izgleda karta, a ovu koju su ova lica pokazala je bila sasvim drugačija i bila je odštampana na papiru formata A4“, izjavio je Rajković.

U zapisniku stoji njegovo pitanje pretpostavljenom: „Nisam mogao, a i dalje ne mogu provjeriti ispravnost ovih karata pa Vas pitam: 'Da li sve što putnik pokaže i ustvrdi da je vozna karta da priznam?'“

Na kraju saslušanja, upitan ima li još nešto da izjavi, Rajković je odgovornost za situaciju u kojoj su se našli i putnici i kondukteri pripisao onima koji su uveli novi način prodaje.

„Smatram da je ovo sramota i bruka i pljačka putnika sa naplatom prvog razreda, a da nas niko o tome nije obavijestio, te smatram da za ovo neko mora snositi odgovornost, a ne ja koji imam 40 godina radnog staža na poslovima konduktera i kome je dobro poznato kako se uvodi neka nova karta i koja procedura tome prethodi.“

Njegovo pitanje o provjeri karata ukazuje na jedan od osnovnih propusta sistema koji je CIN-CG testirao ljetos. Redakcija je na legalno kupljenoj elektronskoj karti promijenila ime putnika, zadržavajući isti broj karte i QR kod. Bez uređaja kojim bi očitao kod i provjerio podatke u sistemu, kondukter takvu izmjenu nije mogao pouzdano da otkrije vizuelnim pregledom.

Kompanija je 30. jula izdala uputstvo za kontrolu onlajn karata bez mobilnih terminala. Zaposlenima je naloženo da pregledaju podatke na karti i uporede ime sa ličnim dokumentom. Uputstvo nije predviđalo tehničku provjeru QR koda. Potpisao ga je Todor Tomašević, v. d. direktora sektora za saobraćajne i transportno-komercijalne poslove.

Dan ranije Tomašević je poslao mejl o premještaju Rajkovića na lokalne vozove. Inicijativa za utvrđivanje kondukterove odgovornosti pokrenuta je 28. jula.

Rajković tvrdi da je njegov neposredni pretpostavljeni smatrao da nema osnova za odgovornost, ali da su izvršna direktorica Dragana Lukšić i Tomašević ipak pokrenuli postupak.

Disciplinski postupak formalno je pokrenut 12. avgusta. Kompanija ga je teretila da je odbio da primi dva putnika koja su posjedovala „uredno kupljene karte putem interneta“, iako je bilo slobodnih mjesta.

Postupak je obustavljen 8. oktobra. Disciplinski organ utvrdio je da nema dokaza da je Rajković učinio povredu radne obaveze koja mu je stavljena na teret.

Kondukter smatra da je postupak poslužio kao upozorenje ostalim zaposlenima. Takvo postupanje opisuje kao „inforbirovski i golootočki sistem vaspitavanja neposlušnih radnika“.

Sistem koji nije stigao do putnika

Bivša rukovoditeljka informatike Neda Stanojević bila je uključena u pripremu sistema koji je trebalo da omogući elektronsko izdavanje i kontrolu karata.

ŽPCG je taj posao ugovorio sa zagrebačkom „Supra informatikom“, kompanijom koja održava njegov sistem prodaje na blagajnama. U prethodnom istraživanju CIN-CG je objavio da je softver za nove kanale prodaje bio završen i predat, ali nije uveden u rad. Iz „Supra informatike“ tada su naveli da se čekalo na ugovor ŽPCG sa bankom, bez kojeg nije bilo moguće uspostaviti predviđeni način plaćanja.

Uprava je krajem juna promijenila sastav komisije zadužene za uvođenje novih kanala prodaje. Početkom jula angažovan je drugi izvođač, a 21. jula počela je prodaja preko novog sistema.

Tadašnji predsjednik komisije i rukovodilac Službe kontrole prihoda Mirko Rmandić u avgustu je za CIN-CG tvrdio da propusta nema. Objasnio je da sistem nije direktno povezan sa rezervacijama, već da se ležajevi dodjeljuju ručno, a putnici obavještavaju mejlom. Najavio je povezivanje sistema i dolazak terminala.

Troje zaposlenih u Službi za informatiku, koji su radili na prethodnom rješenju, 10. avgusta pisanim putem upozorilo je Ministarstvo saobraćaja na nedostatke novog sistema.

Predsjednik Jedinstvenog sindikata radnika ŽPCG Miroslav Babović tvrdi da je otkaz Nedi Stanojević povezan sa njenim upozorenjima na propuste i mogućnost zloupotreba. Sredinom oktobra obratio se ministru saobraćaja Radošu Zečeviću i drugim nadležnima, tvrdeći da uprava pokušava da odgovornost prebaci na zaposlenu koja je učestvovala u pripremi ranijeg sistema.

„Želim ovim putem takođe da vas obavijestim i da je izvršna direktorica pokušavajući da prekrije sve propuste online prodaje karata u petak 02.10.2026. godina donijela odluku da dodijeli otkaz tj. prestanak radnog odnosa Nedi Stanojević, bivšem rukovodiocu službe informatike, koju u namještenom postupku želi da okrivi za nešto za šta ne postoje dokazi, šta više vrlo su jasni dokazi koje posjedujemo da sve što joj se stavlja na teret nema nikakvo pravno utemeljenje“, napisao je Babović.

Na mjesto v. d. rukovodioca Službe za informatiku u ŽPCG postavljen je Mića Lajović iz Monte Carga, a Babović tvrdi da je to još jedan pokazatelj samovolje i zastrašivanja ostalih zaposlenih kako ne bi ukazivali na propuste u onlajn prodaji karata. On u pismu navodi da je Neda Stanojević učestvovala u izradi sistema za onlajn prodaju karata sa agencijom „Supra“ iz Zagreba i da je taj sistem urađen po svim međunarodnim standardima. „Međutim, taj sistem nije upotrijebljen, već je napravljen novi“, stoji u Babovićevom pismu.

Tvrdi i da su Pravna služba i advokat kompanije upozorili direktoricu da bi otkaz bio nezakonit i da bi troškove izgubljenog sudskog postupka snosio ŽPCG.

Ovo nije prvi spor uprave sa zaposlenima iz informatike. CIN-CG je u prethodnom tekstu objavio da ih je menadžment optuživao za zaključavanje aplikacija i ugrožavanje rada kompanije. Nalazi „Čikoma“, firme angažovane da provjeri infrastrukturni dio sistema, nijesu potvrdili tvrdnje o njegovom kolapsu.

Izvršni direktor „Čikoma“ Vladan Tabaš tada je za CIN-CG naveo da je administrator bio na radnom mjestu, da je imao pristupne šifre i da su šifre za novozaposlene bile funkcionalne. Probleme koje su zatekli opisao je kao upravljačko-komunikacione, uz ogradu da su van ekspertize njegove firme.

Babović kaže za CIN-CG da je disciplinski postupak pokrenut i protiv Mladena Stanojevića, zaposlenog u Službi za informatiku.

Zašto je isti posao ponovo ugovaran

Pitanje zašto prethodni sistem nije uveden u rad sada je i predmet krivične prijave koju su Babović i Mladen Stanojević podnijeli 28. oktobra protiv izvršne direktorice i predsjednika Odbora direktora Gorana Simovića. Prijava se odnosi na sumnju u zloupotrebu položaja u privrednom poslovanju ili drugo krivično djelo koje se goni po službenoj dužnosti.

Prema navodima prijave, ŽPCG je sa „Supra informatikom“ 26. avgusta 2024. zaključio dva ugovora za prodaju karata putem interneta i mobilnih terminala. Sistem je testiran u aprilu i junu 2025, a predstavnici kompanije potpisali su primopredajni zapisnik.

Podnosioci prijave tvrde da uprava potom nije zaključila ugovor sa bankom, neophodan za puštanje sistema u rad. Umjesto toga, 2. jula 2026. zaključila je ugovor o djelu sa Vasilijem Zečevićem iz Podgorice, vrijedan 7.800 eura, za izradu drugog softverskog rješenja za prodaju karata.

Ugovor sa CKB-om o virtuelnom prihvatanju platnih kartica zaključen je pet dana kasnije. Novi sistem pušten je u rad 21. jula.

U prethodnom istraživanju zaposleni su Zečevića naveli kao vlasnika firme „Bunny Media“, koja je postavila novo rješenje. Iz te firme tada nijesu odgovorili na pitanja CIN-CG-a.

Podnosioci prijave smatraju da je 7.800 eura potrošeno za posao koji je već nabavljen putem tendera. Kao nastalu štetu navode i 18.600 eura za održavanje sistema „Supra informatike“ koji nije u primjeni, uz troškove nastale zbog netačnih cijena i povraćaja novca putnicima.

Upozoravaju da bi nastavak korišćenja drugog rješenja mogao učiniti suvišnim ranije nabavke softvera, vrijedne 110.000 eura, i hardvera od „Čikoma“, vrijedne 165.000 eura bez PDV-a. Moguću štetu procjenjuju na 300.000 eura.

„Supra informatika“ je o sporu obavijestila hrvatsko diplomatsko-konzularno predstavništvo, koje se potom obratilo Ministarstvu vanjskih poslova Crne Gore, uz molbu da informacije proslijedi Ministarstvu saobraćaja.

Iz zagrebačke kompanije krajem septembra odgovorili su CIN-CG-u da ih je uprava ŽPCG najmanje godinu pokušavala zamijeniti drugim izvođačima i rješenjima na način koji smatraju netransparentnim i nezakonitim. Ističu da su njihovi ugovori i dokumentacija dostupni na portalu javnih nabavki.

ŽPCG je nakon prethodnog istraživanja najavio korišćenje pravnih i institucionalnih sredstava, uključujući krivične prijave, radi zaštite ugleda kompanije i zaposlenih. „Supra informatiku“ i „Čikom“ upozorio je i na odredbe Zakona o zaštiti poslovne tajne.

Iz „Supra informatike“ ističu da su svi njihovi ugovori, kao i tehnička i druga dokumentacija, javno dostupni na službenom portalu javnih nabavki Vlade Crne Gore.

„Smatramo da ovakvo grubo kršenje odredbi javne nabavke zaslužuje pažnju kako nadležnog Ministarstva saobraćaja tako i crnogorske Vlade. Iznoseći poluistine i neistine u medijima, navodeći u medijima nas i prijeteći navođenjem nekakvih besmislenih optužbi o otkrivanjima nekakvih poslovnih tajni prešli su sve granice uljudnih poslovnih odnosa“, kazali su iz „Supra informatike“ za CIN-CG.

Inspekcija naložila ono što je nedostajalo na početku

Dok se uprava spori sa zaposlenima i ranijim izvođačem, inspekcijski nalazi pokazuju da je prodaja počela prije nego što su uređeni uslovi njenog korišćenja.

Inspektorka za zaštitu prava putnika u željezničkom saobraćaju izvršila je nadzor 21. avgusta. Direktor Agencije za željeznice Denis Lukač potvrdio je CIN-CG-u da su utvrđene nepravilnosti u primjeni Zakona o ugovornim odnosima u željezničkom saobraćaju.

ŽPCG prethodno nije donio niti objavio izmjenu ili dopunu Putničke tarife kojom bi uredio onlajn prodaju, izdavanje, korišćenje i kontrolu karata. Na sajtu nijesu bile objavljene ni potpune informacije o pravima i obavezama putnika ni kontakt podaci Agencije.

Rješenjem od 17. septembra, u koje je CIN-CG imao uvid, kompaniji je naloženo da uskladi tarifu, obezbijedi opremu za očitavanje QR kodova i provjeru statusa karata, uredi postupak kontrole i obuči zaposlene. Morala je da uskladi i sadržaj karata i interna uputstva, kao i cijene u onlajn sistemu sa važećom tarifom.

Kompaniji je izdat prekršajni nalog na iznos od 3.000 eura, a odgovornom licu na iznos od 500 eura. Prema odgovoru Agencije, ŽPCG nije uložio žalbu na rješenje.

Ipak, dio mjera nije izvršen u prvobitnim rokovima. Agencija je, na zahtjev kompanije, odobrila produženje zbog obima i složenosti preostalih aktivnosti. Za dio obaveza, među kojima su tehnički uslovi za kontrolu karata i obuka zaposlenih, rok je produžen do 1. novembra.

Posljedice problema bilježe se i u zahtjevima putnika za povraćaj novca. Prema podacima koje je CIN-CG dobio na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama preko aplikacije MANS-a, od 21. jula do 12. oktobra evidentirano je 56 reklamacija i zahtjeva za povraćaj novca za onlajn kupljene karte. Odobreno ih je 49, a sedam odbijeno.

Novac je vraćen za reklamacije 34 putnika, u ukupnom iznosu većem od blizu 2.000 eura, dok je još 15 refundacija, vrijednih više od 700 eura, bilo na čekanju.

Provizije za izvršene povraćaje iznosile su 126 eura. Reklamacije su stigle od putnika iz više od 20 država.

ŽPCG, izvršna direktorica i Ministarstvo saobraćaja nijesu odgovorili na pitanja o sistemu, postupanju prema zaposlenima i nabavkama. V. d. rukovodioca Službe za informatiku Mića Lajović u odgovoru je, između ostalog, napisao: „Ako možete ubuduće da se suzdržite od oduzimanja mog dragocjenog vremena ovakvim mailovima i pitanjima, bio bih Vam vrlo zahvalan“.

Problemi sa elektronskom prodajom dodatni su trošak za kompaniju koja je, prema izvještaju o upravljanju objavljenom na sajtu Montenegro berze, u prvih šest mjeseci 2026. ostvarila gubitak od milion eura. Godišnje iz budžeta dobija šest miliona eura za prevoz putnika od javnog interesa, a akumulirani gubitak dostigao je 26 miliona eura.