Nikšićanka Ivanka Kilibarda direktorica je i vlasnica ofšor firme preko koje je navodno oprano 230 miliona američkih dolara uzetih na prevaru iz kazahstanske BTA banke.
Radi se o kompaniji sa Britanskih Djevičanskih Ostrva - "Heritam Management Limited".
Ivankin suprug Slobodan Kilibarda negirao je njenu vezu sa ofšor firmama, tvrdeći da mu je žena žrtva.
Ivanka Kilibarda je bivša zaova nekadašnje savjetnice u Ministarstvu finansija Ljiljane Glušice Kankaraš.
Drugi Nikšićani optužili su Glušicu Kankaraš da je zloupotrijebila njihove lične podatke za osnivanje ofšor kompanija. Bivša savjetnica to je negirala.
BTA banka je još 2009. godine protiv nekadašnjeg Interpolovog bjegunca Sirima Šalabajeva, njegovog rođaka - oligarha Muktara Ablazova i drugih osoba podigla tužbu pred britanskim sudom, tereteći ih za prevaru tešku oko pet milijardi dolara.
Ablazov, koji je nekad bio ministar u Kazahstanu i direktor BTA banke, okrivljen je da je preko velikog broja ofšor firmi, odobravajući fiktivne kredite, iznio više od pet milijardi američkih dolara.
Na sajtu "nomad.su" može se pronaći kopija dokumentacije u vezi sa prevarama BTA banke i slučaja grupe Ablazova.
Novinari Centra za istraživačko novinarstvo (CIN-CG) u toj dokumentaciji pronašli su i detalje o milionskim transakcijama Kilibardine kompanije “Heritam Management limited”.
Dokumenta pokazuju da je ta firma poslovno povezana sa kompanijom iz Luksemburga - “Berwich Holding Sarl” koja je od oštećene BTA banke 2008. godine dobila kredit od oko 230 miliona dolara za gradnju kompleksa na novoruskoj rivijeri.
Problem je što je kompanija iz Luksemburga novac dobila na prevaru i nikada ga nije iskoristila za projekat za koji joj je odobren.
Cjelokupan iznos je, prema kopiji dokumentacije i izvještajima medija u Kazahstanu, prenijela na ofšor firmu koja se vodi na Nikšićanku.
Tu je i kopija ugovora o kreditu iz juna 2008. godine u kojem se vidi da “Berwich Holding Sarl” pozajmljuje ofšor firmi “Heritam Management limited” - 250 miliona dolara.
Kao ovlašćeni potpisnik kopije ugovora navodi se Ivanka Kilibarda.
Njen suprug Slobodan tvrdio je juče pred novinarima CIN-a da to nije njen potpis.
Rekao je da je njegova žena nezaposlena i da je žrtva.
Kazahstanski medij “Ak Zhaiyk” u martu 2010. godine objavio je da je BTA banka kredit od 230 miliona dolara kompaniji “Berwich Holding Sarl” odobrila na osnovu nepostojećeg zaloga.
"Dok je kredit tražen, kapital luksemburške ofšor firme bio je mizeran", pisao je taj medij, dodajući da je "Berwich Holding Sarl" od BTA banke dobio dozvolu za slobodno korišćenje kredita.
U kopiji jednog od ugovora sa sajta "nomad.su" piše da je novac od kredita ustupljen kompaniji "Heritam Managment Ltd" za kupovinu 100 odsto akcija kompanije sa Britanskih Djevičanskih Ostrva - "Migina Limited".
"Heritam Management Limited" je tada imala otvoren račun u litvanskoj "Trasta Komercbanki".
Upravo ta litvanska banka početkom ove godine ostala je bez licence za rad na osnovu naloga Evropske centralne banke, između ostalog i zbog nedostataka u sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma.
Kazahstanski medij "Ak Zhaiyk" objavio je i da je kompanija "Heritam Management Limited" usmjerila 230 miliona dolara preuzetih od "Berwich Holding Sarl" i još 100 miliona koje je imala na računu na kupovinu akcija "Migina Limited".
Ugovor o kupovini tih akcija "Heritam Management Limited" zaključuje sa kompanijom "Litaland Tradecorp inc"
Na taj način, kazahstanski milioni, navodno, nijesu iskorišćeni za gradnju kompleksa na novoruskoj rivijeri, već ih je dobila ofšor kompanija "Litaland".
"A odatle izvući novac za svoje potrebe je samo stvar tehnike", ocijenio je "Ak Zhaiyk".
CIN-CG objavljuje kopiju Izvještaja o bankarskom računu "Heritam Managment Ltd", koji potvrđuje podatke kazahstanskih medija.
Izvještaj bankarskog računa "Heritam Managment Ltd"
Kazahstanac optužen za pranje novca krajnji korisnik
U "Panamskim papirima" može se vidjeti da je krajnji korisnik koji ubira profit od Kilibardine firme "Heritam Managment Ltd" - Kazakstanac Zhajbek Burkitbajev (Zhaiybek Burkitbayev).
On je navodno član kriminalne grupe oligarha Muktara Ablazova.
Protiv Burkitbajeva je podignuta optužnica za krivično djelo iz kazakstanskog Krivičnog zakonika - prisvajanje javnih fondova i pranje novca.
Glušica Kankaraš tvrdi da nije radila sa Kazahstancem
Bivša savjetnica u Ministarstvu finansija Glušica-Kankaraš kazala je za CIN-CG da je za uhapšenog Kazahstanca Sirima Šalabajeva prvi put čula u članku koji je objavio CIN-CG.
“Nikada nijesam bila u kontaktu sa ovom osobom niti sam čula za njega do skoro. U Kazahstanu sam radila godinu dana u predstavništvu Montexa i od tada sam u prijateljskim odnosima sa jednom porodicom iz Kazahstana koja svake godine dolazi u Crnu Goru na ljetovanje. Žena iz te porodice je bila poslovni sekretar kod mene u predstavništvu”, istakla je ona.
Glušica Kankaraš je rekla i da nikada nije otvarala ofšor kompanije i da razlozi njene povezanosti sa određenim firmama nisu bili novčani.
“To što su se određena lica pojavila u pojedinim ofšor kompanijama, to su bile kompanije koje su odavno oformljene bez mog posredstva i u čijem osnivanju ja nijesam učestvovala”, odgovorila je.
Glušica Kankaraš je istakla da prvi put čuje za panamsku agenciju “Mosak Fonseka”, kompanije "Dynacash Business Limited S. A" i "Manfred Group Corp" iz Paname.
Rekla je i da joj nije poznato ko je krajnji vlasnik ofšor kompanija “Solway Real Estate Limited” i “Nyxroam Corporation”, o kojima je CIN-CG ranije pisao.
Na pitanje ko je pravi vlasnik ofšor kompanije “Mediterrania Group Limited” sa Sejšela, koja posjeduje britansku firmu “European Venture Investments (UK) Ltd” a preko nje i 90 odsto fabrike aluminijuma Vsevološki u Sankt Petersburgu, odgovorila je da joj nije poznato.
CIN-CG ranije je objavio da je izvršni direktor te firme Aleksandar Proroković, sinovac Glušice Kankaraš koji je izjavio da ne zna ništa o tome i da su mu podaci zloupotrijebljeni.
Tužilaštvo ćuti o ofšor firmama, ne zna se da li ima istrage
Iz tužilaštva nijesu odgovorili CIN-CG na pitanja proslijeđena 22. aprila.
Novinarka CIN-CG pitala je tužilaštvo da li su upoznati sa tvrdnjama nekoliko Nikšićana da je bivša savjetnica u Ministarstvu finansija Ljiljana Glušica Kankaraš uzimala njihova lična dokumenta kako bi otvarala ofšor firme i da li je neko od izvršnih direktora ofšor firmi obavijestio tužilaštvo o tome.
Iz tužilaštva nijesu odgovorili ni da li su preduzeli istražne radnje i formirali predmet u vezi sa ovim slučajem i da li namjeravaju da se bave ispitivanjem pomenutih tvrdnji.
CIN-CG objavljuje kopiju dokumentacije ofšor kompanije Nikšićanke:
Ugovor "Litelanda" i "Heritama"
Ugovor "Litelanda" i "Heritama" 2
Vladimir Otašević i Ana Komatina
Podgoričanin Petar Knežević, blizak rođaka biznismena Duška Kneževića, nalazi se u dokumentima afere “Panamski papiri”.
U bazi koju je prije nekoliko dana objavio Međunarodni konzorcijum istraživačkih novinara (ICIJ) vidi se da je ovaj 29-godišnjak krajnji korisnik koji ubira profit od ofšor firme “Mimoza Complex Limited” sa Britanskih Djevičanskih ostrva.
Petar Knežević je kao adresu naveo Mitra Bakića 144, koja je donedavno bila i adresa njegovog prebivališta.
Kompanija ““Mimoza Complex Limited” osnovana je prije 10 godina, a piše da poštu prima na adresi u Dubaiju - Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE).
Ova ofšor firma osnovana je posredstvom agencije “The LT Corporate Services Limited”, čija je adresa na Kipru.
U dokumentima “Panamski papiri” piše da su akcionari u kompaniji “Mimoza Complex Limited” tri preduzeća - “Paracom Aktiengesellschaft”, sa adresom u Lihtenštajnu i “Comsel Limited” i “Cyvas General Trade Ltd” sa Kipra. Iz ICIJ-a naglašavaju da za firme i osobe koje su u "Panamskim papirima" ne mora po difoltu da znači da su radile i rade nešto nezakonito.
Novinari Centra za istraživačko novinarstvo (CIN-CG) juče su na adresi Mitra Bakića 144 razgovarali sa Petrovim ocem Mijodragom Kneževićem.
On je rekao da njegov sin već godinu ne živi na toj adresi. Nije htio da saopšti njegov broj telefona, već je rekao da će ga obavijestiti da su ga novinari tražili.
Stariji Knežević je rekao da je Petar zaposlen u preduzeću “Aerodromi Crne Gore” i da o njegovoj funkciji u ofšor firmi ne zna ništa. Istakao je i da sumnja da je riječ o zloupotrebi identiteta, kao u slučaju u Nikšiću, o kojem su novinari CIN-CG nedavno pisali.
Ofšor kompanija “Mimoza Complex Limited” većinski je osnivač crnogorske kompanije "RT Mimoza” iz Herceg Novog, koja upravlja projektom izgradnje turističkog kompleksa na rtu Kobila.
Ideja za gradnju turističkog naselja na rtu Kobila postojala je još početkom 90-ih godina prije izbijanja rata na području bivše Jugoslavije. Tada je grupa biznismena okupljena u korporaciji “Kobila Corporation”, koju je predvodio kanadski biznismen arhitekta Dobro Miljević iz Montreala, dobila i prve dozvole. Rat je prekinuo te planove.
Projekat je ponovo aktuelizovan 2002. godine, kada upravljanje preuzima kompanija “RT Mimoza”, u kojoj je tada “Kobila Corporation” iz Montreala imala 42,5 odsto učešća, koliko i “Cyvas General Trade Ltd” iz Moskve. Državna firma “Morsko dobro” imala je pet, a Opština Herceg Novi 10 odsto.
Dvije godine kasnije potpisan je sporazum kojim je na ovoj lokaciji od 300 hiljada kvadrata, na samoj granici sa Hrvatskom kod Prevlake, predviđena gradnja dva luksuzna hotela sa 500 soba, 1.200 apartmana, kazino, marina, tržni centar...
Atlas grupa je 2006. godine objavila da ona preuzima ovaj projekat i da je od “Cyvas General Trade” kupila 85 odsto njegovog učešća, a značajno je izmijenjen plan gradnje.
Sada se predviđa 300 ležajeva u hotelima i 2.800 u apartmanima. Te godine dobijena je građevinska dozvola za prvu fazu u kojoj je predviđena gradnja 46 hiljada kvadrata, a počeli su pripremni radovi raščišćavanja terena.
Kriminalistička policija je krajem 2006. godina vodila istragu protiv tadašnjeg gradonačelnika Herceg Novog Đura Ćetkovića zbog sumnji da je sa “RT Mimoza” zaključio sporazum o izmirenju naknade za uređenje gradskog građevinskog zemljišta kojom je Opština oštećena za 4,2 miliona eura.
Atlas grupa je Opštini platila ovu naknadu dvije godine kasnije. Nije poznato šta se dogodilo sa tom istragom. Ofšor firma “Mimoza Complex Limited” sada ima 75 odsto učešća u “RT Mimoza”, “Atlas Invest” i Opština po 10 odsto, a “Morsko dobro” pet odsto.
Atlas grupa sada na svom sajtu prezentuje ovaj projekat pod nazivom Punto Mimoza i navodi da je on vrijedan 503 miliona eura. Prošle godine predstavila ga je i na sajmu investicija u Kanu.
Kompanija “Cyvas General Trade Ltd” iz Moskve 2002. godine imala je 42,5 odsto vlasničkog udjela u firmi “RT Mimoza”.
U bazi ICIJ-a može se vidjeti da se kao jedan od vlasnika ofšor firme “Mimoza Complex Limited” vodi “Cyvas General Trade Ltd” sa Kipra. Upravo ta kiparska firma vlasnica je moskovske “Cyvas General Trade Ltd”, ali i istoimene podružnice u Podgorici.
Direktor Aerodroma Crne Gore Milovan Đuričković 2005. godine je potpisao ugovor o dogradnji i rekonstrukciji terminalne zgrade na aerodromu Tivat sa kompanijom “Cyvas General Trade Ltd” - posao vrijedan 3,7 miliona eura.
U finansijskom izvještaju crnogorske Državne revizorske institucije (DRI) za 2009. godinu može se vidjeti da je "Cyvas General Trade ltd" Međunarodnoj trgovinskoj komori (International Chamber of Commerce - ICC) u Parizu podnio zahtjev za arbitražu po osnovu nepoštovanja ugovornih obaveza u iznosu od 2,2 miliona eura.
"Procjena pravnog zastupnika preduzeća je da će se preduzeće teretiti za onaj iznos za koji se smatra da predstavlja realnu naknadu za izvršene radove. Državna revizorska institucija preporučuje JP Aerodromi Crne Gore da preduzme sve mjere i aktivnosti ka pozitivnom rješavanju sudskog spora sa preduzećem "Cyvas General Trade ltd", u iznosu od 2,2 miliona eura, budući da bi u slučaju negativnog ishoda moglo doći do značajne materijalne štete za preduzeće, a time i za Državu Crnu Goru", piše u izvještaju objavljenom na sajtu DRI.
S obzirom da nakon 2009. godine nema javno dostupnih finansijskih izvještaja za JP Aerodromi Crne Gore nije jasno šta se dogodilo sa tim sudskim sporom...
Mijodrag Knežević se u Centralnom registru privrednih subjekata (CRPS) pojavljuje kao izvršni direktor u firmi “Rekreaturs” iz Budve, čija je djelatnost hoteli i slični smještaj. U toj kompaniji je većinski vlasnik, sa oko 79 odsto akcija, kompanija “Atlas Invest”, koju je osnovao Duško Knežević.
Manjinski osnivači u “Rekreatursu” su “VB Holding Limited”, sa 20,38 odsto akcija i Dejan Jovićević sa 0,62. Knežević je takođe bio i izvršni direktor, ovlašćeni zastupnik i član borda direktora u ugašenoj firmi “Monteplasman” iz Podgorice, koju su osnovali “Atlas Mont” Duška Kneževića, “Fin Invest", srbijanska kompanija “Novosti” i "Bramik" iz Podgorice.
Novinari Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN CG) Ana Komatina i Vladimir Otašević osvojili su nagradu Evropske unije za najbolje mlade istraživačke novinare u 2015. godini u vrijednosti od 3.000 eura.
Glavnu nagradu dobio je novinar Mirko Bošković, urednik TV serijala “Mehanizam”, prikazivanom na Javnom servisu, dok je druga nagrada otišla novinarki nedjeljnika “Monitor” Mileni Perović Korać.
Istraživači CIN CG-a dobili su nagradu za seriju istraživačkih tekstova pod naslovom “Dosije Pua”, objavljenom u “Vijestima”, u kojem su pisali o vezama kontraverznog malezijskog biznismena Vai Seng Pue sa moćnim inostranim investitorima u Crnoj Gori, bliskim crnogorskim vladajućim krugovima.
"Ovaj serijal je, prema mišljenju većine članova žirija, primjer uspješnog pronalaženja i provjeravanja informacija putem interneta, te njihovog povezivanja i kontekstualiziranja na način koji baca svijetlo na umrežavanje lokalne političke i ekonomske moći, a moći koja u Crnu Goru dolazi preko kontraverznih inostranih biznismena i netransparentnih investicija”, kazao je predstavnik žirija Duško Vuković.
"Ovo je veliki podsticaj za mene i kolegu Otaševića da nastavimo ovim tempom, da istražujemo teme od javnog značaja. Današnja nagrada je i priznanje da se u Crnoj Gori, kada je riječ o organizovanom kriminalu i korupciji, itekako ima šta istražiti", kazala je novinarka CIN CG Ana Komatina.
Njen kolega Vladimir Otašević podsjetio je na izjavu prošlogodišnjeg pobjednika konkursa, Seada Sadikovića, koji je zahvalnost usmjerio i prema Vladi Crne Gore.
"Radi se o činjenici koje treba da budu svjesni svi novinari istraživači u Crnoj Gori. Vlada je omogućila da Crna Gora postane destinacija koju posjećuje turistički i poslovno velik broj kontroverznih ličnosti sa svih meridijana. Neki, kao što je slučaj sa našim glavnim likom, dobiju i crnogorsko državljanstvo", rekao je Otašević.
Novinarka "Monitora" Milena Perović Korać je dobila nagradu za priču "Policija zataškava torturu u noći protesta", u kojoj je objelodanila činjenice o pokušajima institucija da zaštite odgovorne za prekomjernu upotrebu sile u noći protesta Demokratskog frona (DF).
Nagrade je uručio ambasador Evropske delegacije u Crnoj Gori Mitja Drobnič.
Kontroverzna podružnica ugašene islandske Landsbanke u Luksemburgu, koja je pod istragom zbog prevara stotina klijenata, posredovala je u osnivanju misteriozne kompanije čiji vlasnik prima poštu na adresi braće bivše savjetnice u Ministarstvu finansija Ljiljane Glušice Kankaraš.
To se može vidjeti u dokumentima afere "Panamski papiri" i ofšor bazi koju je juče objavio Međunarodni konzorcijum istraživačkih novinara (ICIJ).
Novinari Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) u bazi ICIJ-a pronašli su podatak da se kao vlasnik akcija sada ugašene ofšor kompanije Como Capital S.A. sa Britanskih Djevičanskih Ostrva (BVI), koja je osnovana u januaru 2006. godine, vodi misteriozna kompanija Landsbanka (Landsbanki). Ta firma ima upisanu adresu u nikšićkom naselju Straševina 31.
Como Capital S.A. je osnovana posredstvom Landsbanke u Luksemburgu, koja je u potpunosti u vlasništvu Landsbanke sa Islanda.
Nije poznato kako se i zašto adresa u Nikšiću našla u podacima kompanije povezane sa kontroverznom bankom. U bazi ICIJ-a može se vidjeti i da su na adresi Straševina 31 prijavljena braća bivše savjetnice za finansijsko-privredni sistem u crnogorskom Ministarstvu finansija - Damjan Glušica i Miloš (Glušica) Proroković.
Medij "Luksemburg Wort", pozivajući se na izvor blizak istrazi, u septembru prošle godine objavio je da zvaničnici Landsbanke iz Luksemburga i bivši šef sektora za davanje kredita iz Islanda moraju da se suoče sa kriminalnim optužbama. Objavili su da je istražni sudija taj slučaj, "bogat dokazima", proslijedio Krivičnom sudu. Klijente je banka, navodno, varala lažnim podacima o svojim ponudama.
Prema nalazima istrage Landsbanka Luksemburg je od 2006. do 2008. godine predlagala bogatim klijentima da založe svoje kuće u zamjenu za kredite. Tokom finansijske krize 2008, Landsbanka, koja je te godine bankrotirala, zahtijevala je hitnu naknadu kredita od više od 100 francuskih klijenata koji su bili u šemi hipoteka.
“Više od 100 kupaca podnijelo je tužbe protiv banke zbog ugovora o vraćanju iznosa kredita koji nijesu dospjeli i propusta u utvrđivanju sposobnosti zajmoprimaca da otplaćuju kredite u slučaju nevolje", pisalo je u tekstu "Luksemburg Worta".
Na internetu je dostupna i peticija “Zaustavite progon penzionera...”, gdje potpisnici tvrde da, uprkos tome što je Landsbanka bankrotirala, preko šema pokušavaju u Francuskoj i Španiji da iskoriste penzionere kako bi nadoknadili gubitke.
“Ovi ljudi uzeli su kredite u malim vrijednostima svoje imovine”, naveli su istakavši da se vlasnici terorišu tako što im banka traži momentalnu isplatu kredita, plus kamate ili da prodaju stanove putem aukcije.
I Emerence nikšićki
Prema ofšor bazi Međunarodnog konzorcijuma istraživačkih novinara (ICIJ), Damjan Glušica i Miloš Proroković upisani su kao direktori ofšor Emerence company. Firma je osnovana 2002. godine na britanskim Djevičanskim ostrvima, posredstvom firme Global Wealth Management Center, sa sjedištem u Moskvi. Kao vlasnik Emerence company vodi se Nikšićanka Ljiljana Kilibarda, koja je porodično povezana sa nekadašnjom savjetnicom u Ministarstvu finansija Ljiljanom Kankaraš. Global Wealth Management Center učestvovao je i u osnivanju firme Monolit International, u kojoj je vlasnica Kankaraševa. Miloš Proroković, kao i njegov sin Aleksandar, ranije su za Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) kazali da su im dokumenta zloupotrijebljena za osnivanje ofšor kompanija. Kankaraševa je negirala te njihove tvrdnje.
CBCG čeka odgovore od dvije banke
Iz Centralne banke su kazali da se na osnovu do sada dobijenih odgovora od crnogorskih banaka može konstatovati da u vlasničkoj strukturi tih banaka ne postoje kompanije koje su osnovane posredstvom advokatske kancelarije Mosak Fonseka iz Paname. “Takođe, banke od kojih smo dobili odgovore nijesu identifikovale kao klijente firme osnovane posredstvom pomenute firme”, rekli su iz CBCG. Oni su dodali da odgovore još nijesu dobili od dvije banke koje su zamolile za produžetak roka zbog obimnosti posla.
Ana Komatina i Vladimir Otašević
Ime bivše savjetnice za finansijsko-privredni sistem u Ministarstvu finansija Ljiljane Glušice Kankaraš nalazi se u dokumentima afere "Panamski papiri".
Prema zvaničnoj izjavi Ministarstva finansija Kankaraševa je postala savjetnica u tom državnom organu 1. juna 1997. godine. Kao savjetnica u tom ministarstvu radila je sve do kraja 2012. godine.
Dok je obavljala odgovornu državnu funkciju Kankaraševa je privatno godinama bila vlasnica ofšor kompanije Monolit International LTD sa Britanskih Djevičanskih Ostrva (BVI).
To se može vidjeti u bazi koju je juče objavio Međunarodni konzorcijum istraživačkih novinara (ICIJ). Monolit International LTD osnovana je 7. januara 2000, a ugašena 31. oktobra 2010. godine. U "panamskim papirima" može se vidjeti i da Kankaraševa nije prijavila adresu - Straševina, gdje je sada nastanjena. Piše da kao vlasnica ofšor firme ima adresu u jednoj od ulica u gradu Šenžen, na jugu Kine.
Kao dugogodišnja službenica na odgovornoj državnoj funkciji, Kankaraševa bi svakako morala da pojasni svoje učešće u poslovima sa ofšor firmama, među kojima je i kompanija osobe koja je uhapšena zbog međunarodne prevare teške nekoliko milijardi eura.
Sa tim u vezi novinari CIN-a su Kankaraševoj proslijedili i pitanja. Detalji koji su iznijeti prevazilaze puki porodični sukob na koji se poziva bivša savjetnica u Ministarstvu finansija i morali bi biti predmet podrobnije istrage državnih organa.
Bivša savjetnica u Ministarstvu finansija Ljiljana Glušica Kankaraš tvrdi da se nikada nije bavila registracijom ofšor kompanija, ali da je učestvovala u tome posredstvom kontakata iz Rusije i Kazahstana.
Glušica Kankaraš je, reagujući na tekstove Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) “Bivša savjetnica ministra finansija varala rođake da budu direktori firmi po svijetu?” i “Ne zna da upravlja fabrikom aluminijuma u Rusiji”, kazala da su članovi njene porodice svjesno prihvatali da uzmu učešće u određenim ofšor kompanijama.
Reagovanje Glušice Kankaraš prenosimo u cjelosti:
“1. Protiv mene se NE vodi krivični postupak u bilo kojoj zemlji svijeta, što je lako dokazivo i provjeriljivo.
2. Ja se NE bavim, niti sam se ikada bavila registracijom ofšor kompanija, ali sam na izvjestan način imala učešće u tome preko svojih kontakata na području Ruske Federacije i Kazahstana, koje sam ostvarila kroz uspješnu poslovnu karijeru još u doba Montexa gdje sam radila 17 godina.
Napominjem da ja nijesam rođaka Miloša Prorokovića i Aleksandra Prorokovića, već rođena sestra i rođena tetka, kao i da su Alekandar Proroković, Miloš Proroković i Zorica Proroković (moja snaha) znali, bili svjesni i prihvatili da uzmu učesce u određenim ofšor kompanijama, u čemu nema nikakvih zakonskih neregularnosti. Da su svojevoljno prihvatili najlakše ćete provjeriti kroz firmu V&A International koju ste u tekstu pomenuli, gdje je Zorica Proroković bila izvršni direktor. Proroković Zorica je bila osam godina izvršni direktor u pomenutoj firmi, primala redovno dobru platu, ostvarila staž od osam godina, kao i otpremninu prilikom zatvaranja firme.
Napominjem i to da Aleksandar Prorokovic NIJE NIKADA bio vlasnik fabrike koja se navodi u tekstu, već samo nominalni direktor firme u čijem je većinsom vlasništvu ta fabrika i DA VIŠE NIJE ni nominalni direktor što možete i provjeriti.
Ovim demantijem želim da razjasnim situaciju koja već dugo ruši ugled i nanosi štetu meni i mojoj porodici. Razlog zašto nijesam ranije reagovala jeste moj pokušaj da porodične razmirice sa rođenim bratom ne budu predmet novinskih napisa”, piše u reagovanju.
Britanska kompanija European Venture Investments (UK) Ltd, u kojoj je formalno direktor Nikšićanin Aleksandar Proroković, posjeduje 90 odsto kapitala fabrike aluminijuma Vsevološki u Sankt Petersburgu.
Ta fabrika je jedan od najvećih prerađivača sekundarnih sirovina od aluminijuma u Rusiji, čiji se prihod broji milionima, a Proroković
tvrdi da o tome ništa ne zna.
Proroković je rekao Centru za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) da je njegova dokumenta zloupotrijebila za registarciju stranih
firmi rođaka Ljiljana Glušica Kankaraš - dugogodišnja savjetnica u Ministarstvu finansija Crne Gore.
Na zvaničnom sajtu firme Vsevološki piše: “fabrika je jedina specijalizovana u Rusiji za reciklažu aluminijumskih limenki i najveći
prerađivač sirovina od tog materijala“.
CIN-CG dosao je u posjed fininsijskih izvještaja formalno Prorokovićeve kompanije European Venture Investments. U izvještajima se vidi da Proroković nije jedini Nikšićanin koji ima veze sa tom kompanijom. Ta je firma prije njega, 31. jula 2010. godine imala za direktorku
njegovu sugrađanku Jelenu Kilibardu (34), koja je nekoliko godina bila profesorica italijanskog jezika u nikšićkoj gimnaziji “Stojan
Cerović”.
Kilibarda je bila i posmatrač Centra za demokratsku tranziciju (CDT) na nekoliko izbora u Crnoj Gori. Iz te nevladine organizacije potvrđeno je za CIN-CG da je Kilibarda bila posmatrač izbora, ali da nije bila zaposlena za stalno u CDT-u.
Ona je preko Evropske mreže za monitoring izbora (ENEMO) bila i posmatrač izbora u Ukrajni 2012. godini.
U finansijskim izvještajima komanije European Venture Investments (UK) Ltd stoji da je ta firma vlasnik 90 odsto akcija ruske kompanije “Vsevologsk plant of aluminum alloys - VPAA”, koja posjeduje i upravlja fabrikom aluminijuma “Vsevološki”. Navedeno je da je u 2010. godini ta ruska kompanija bilježila gubitak od 1. 287.100 dolara.
U 2011. godini stvari kreću na bolje - zabilježen je profit od426.244 britanske funte. U 2012. Jelenu Kilibardu na funkciji direktora formalno mijenja njen sugrađanin Aleksandar Proroković.
U finansijskom izvještaju za godinu kada Proroković po papirima preuzima firmu, stanje sa imovinom i obavezama prema kreditorima
kompanije “European Venture Investments (UK) Ltd” se ne mijenja, ali je prihod ruske fabrike aluminijuma i tada značajan i iznosi 1.141.122
funte.
Prema britanskom finansijskom izvještaju i u 2013. je ruska fabrika imala profit - 972.350 funti.
U dokumentima kompanije “European Venture Investments (UK) Ltd”, u koje je CIN-CG imao uvid, može se vidjeti da se kao vlasnik te firme
pojavljuje misteriozna ofšor kompanija “Mediterrania Group Limited” sa Sejšela.
Za sada nije moguće utvrditi ko stoji iza te ofšor firme sa Sejšela. Odgovor na to pitanje možda bi mogla da saopšti Glušica Kankaraš,
bivša dugogodišnja savjetnica u crnogorskom Ministarstvu finansija, do koje CIN-CG i pored više pokušaja nije uspio da dođe.
Ruski portal “dp.ru” (Portal Biznis Petesburg) u decembru 2012. godine objavio je da je fabrika aluminijuma “Vsevološki” posluje u
sklopu holdinga “Rusalit”, čiji je vlasnika Dmitrije Ustimov Viktorovič, ruski državljanin. Taj ruski medij u svom tekstu ne pominje britansku kompaniju “European Venture Investments (UK) Ltd”, koja je vlasnica 90 odsto kapitala fabrike “Vsevološki”.
Prema ruskom registru kompanija “sbis.ru” Ustimov se vodi kao vlasnik samo 10 odsto kapitala fabrike “Vsevološki”. Portal Biznis Petesburg najavio je krajem 2012. i da fabriku alumininijuma “Vsevološki” u Sankt Petesrburgu u dvije godine očekuje investiciono ulaganje četiri milijarde ruskih rubalja, odnosno oko 50.000.000 eura. Portal je prenio i da je regionalna Vlada saopštila da će od fabrike godišnje samo na osnovu poreza prihodovati 100 miliona rubalja. “Fabrika je spremna da kupi opremu i izgradi novo postrojenje”, prenio je“dp.ru” da je tada kazao Valentin Tronin, zamjenik generalnog direktora fabrike. Nije jasno šta se desilo sa tim ulaganjem, obzirom da u tom i drugim ruskim medijima nije bilo daljih
izvještaja o najavljenim investicijama fabrike aluminijuma.
Iz Ministarstva finansija odgovorili su CIN-CG da je pravnica Ljiljana Glušica Kankaraš primljena na rad u taj resor 1. juna 1997. godine na
radno mjesto višeg savjetnika u Sektoru za finansijsko-privredni sistem kada je ministar bio Predrag Goranović. Istakli su da je 1. novembra 2008. raspoređena u zvanje samostalna savjetnica II u istom sektoru, koji je zbog proširenja nadležnosti dobio novi naziv - Sektor za finansijski sistem, međunarodnu saradnju i EU integracije.
"Tada je ministar bio Igor Lukšić. U tom zvanju je radila sve do 31.12.2012. godine, kada joj je prestao radni odnos u Ministarstvu
finansija“, naglasili su. U tom resoru tvrde da imenovana nikada nije radila u svojstvu savjetnika nijednog od ministara i da je, u vrijeme kada je prestao radni odnos, ministar bio Milorad Katnić. Na pitanje da li su upoznati da je Glušica, prema tvrdnjama rođaka, posredovala oko registracije ofšor firmi na više destinacija, koristeći imena rodjaka i poznanika i to dok je bila zaposlena u Ministarstvu, odgovorili su da nijesu u saznanju da se ona sumnjiči za te radnje. Naglasili su i da „nemaju nadležnosti za postupanje u predmetnoj stvari“.
Roditelji Jelene Kilibarde, sa kojima su novinari CIN-CG razgovarali prije dva dana, kazali su da nijesu upoznati da je njihova ćerka ikada
bila izvršna direktorica neke firme.
Na pitanje da li poznaju sugrađanku Ljiljanu Glušicu Kankaraš, za koju je ranije više Nikšićana reklo da je, zloupotrebom njihovih
ličnih podataka otvarala ofšor firme, odgovorili su potvrdno, dodavši da sa njom nemaju kontakt već pet godina. Naime, ujak Jelene Kilibarde je bivši muž Ljiljane Glušice.
Kilibarda u telefonskom razgovoru nije željela da komentariše slučaj i odgovori na pitanja vezano za njenu poziciju u firmi "European Venture Investments", već je upitala da li je riječ o šali.
Vladimir Otašević i Ana Komatina
“Vijesti” ne treba da objave reagovanje Universal Capital banke (UCB) na tekst “Igre milionima i sumnjivim procjenama”, jer se samo jedan, ničim dokazani, pasus tog demanta odnosi na objavljeni tekst.
To je odluka sudije podgoričkog Osnovnog suda Rada Vlaovića, koji je odbio tužbeni zahtjev banke protiv izdavača “Vijesti”, kao neosnovan.
U obrazloženju odluke se navodi da je banka bila dužna da reagovanje potkrijepi dokazima, a ne uvredama na račun dnevnog lista i njegovih vlasnika.
“Osim što svoje navode u odgovoru, u dijelu koji se odnosi na objavljeni tekst ne argumentuje, tužilac se u ostalom i to većem dijelu odgovora, bavi ličnošću članova Centra za istraživačko novinarstvo, iznosi nepotkrijepljene informacije...na koji način iznosi lične procjene sa vrlo izraženom notom optužbe i uvrede na račun ovog dnevnog lista”, navodi se u obrazloženju odluke.
Sudija pojašnjava i da je svrha reagovanja da se u funkciji javnog dijaloga, poriču ili dopunjuju sporni objavljeni navodi i da treba da djeluje “snagom svoje uvjerljivosti, argumentovanosti, a ne snagom ogorčenja i ličnih komentara upravljenih protiv novinara”.
I postupak u kome banka traži skoro 300.000 eura odštete zbog tog teksta juče je završen, a presuda će biti donesena krajem maja. Sudija je ranije odvojio postupak za naknadu štete od procesa za objavu reagovanja.
Novinar Vladimir Otašević je juče objasnio da je sporni tekst dio serijala istraživačkih tekstova - “Dosije Vei Seng Pua”, koji govori o poslovnim vezama malezijskog milijardera, sa crnogorskim pasošem, koji je 2014. godine uhapšen u Las Vegasu zbog organizovanja lanca ilegalnog klađenja.
“Istraživanje je počelo kao lična inicijativa, nakon hapšenja, detaljnim čitanjem revizorskih izvještaja svih crnogorskih banaka, dostupnih na sajtu Centralne banke Crne Gore. UCB je u tekstu pomenuta jedino u kontekstu transakcija Pue, koje su vršene i preko te banke”, rekao je Otašević, koautor istraživačkog serijala. Dodao je da su svi podaci u tekstu dobijeni iz javno dostupnih dokumenata.
“Radi se o dokumentaciji pribavljenoj na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama iz Uprave za nekretnine, ali i Centralnog registra privrednih subjekata (CRPS)”, kazao je Otašević. Kako se na jučerašnjem ročištu nijesu pojavili punomoćnica banke Milena Vujisić, ali ni izvršni direktor banke Miloš Pavlović, a uredno su obaviješteni o suđenju, sudija je na zahtjev punomoćnice “Vijesti” Edite Mehović održao suđenje i povukao zahtjev za saslušanje Pavlovića. Sudija je odbio i zahtjev banke za vještačenjem finansijske struke, smatrajući da je predmet spreman za presuđenje. U tužbi piše da je u spornom tekstu iznijeto niz neistina i insinuacija u vezi sa bankom, čime im je značajno narušen ugled u javnosti.
Ističe se da reagovanje banke nije nikada objavljeno, čime je prekršen Ustav i Zakon o medijima, i nanijeta šteta banci i akcionarima u iznosu od 298.059 eura. U odgovoru na tužbu između ostalog je navedeno da se u reagovanju ne navodi nijedna činjenica kojom bi se mogla dovesti u sumnju istinitost objavljenih informacija.
Novinari Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) pronašli su dva bivša klijenata sa sudskog spiska “Universal Capital” banke, koji su saopštili da nije tačno da su zatvorili kredite zbog teksta “Igre milionima i sumnjive procjene”, već drugih ličnih motiva.
“Tekst ’Igre milionima i sumnjive procjene’ je promakao mojoj čitalačkoj pažnji. Dakle, taj, sa moje strane nepročitani tekst ni na koji način nije uticao na moju odluku da prije isteka roka ugasim, odnosno likvidiram svoj kredit kod UCB. Korišćenje moga imena i dostavljanje dokumentacije koja se odnosi na moj kredit Osnovnom sudu u Podgorici od strane ove banke, smatram nekorektnim i postupkom kojim se zloupotrebljavaju prava učesnika u sudskom postupku”, saopštio je, između ostalog, jedan od bivših klijenata banke, čije ime je poznato redakciji.
Banka je ranije dostavila sudu spisak bivših klijenata koji su, kako tvrde, zbog spornog teksta prijevremeno zatvorili kredite, tražeći odštetu od “Vijesti” od blizu 300.000 eura.
Ministarstvo kulture je 19. marta donijelo, a danas objavilo Odluku o programima iz kulturno-umjetničkog stvaralaštva koje će sufinansirati ove godine. Podržano je 225 projekta sa ukupno 1.107.622 eura.
Iz oblasti likovne umjetnosti sufinansiraće se 32 projekta sa 43.257 eura, dok će se za 10 muzičko-scenskih projekata izdvojiti 20.350 eura.
Za književnost, književno prevođenje i časopis, kao i u 10 prethodnih konkursa, najviše novca je opredjeljeno za izdavačku kuću Otvoreni kulturni forum (OKF) Milorada Popovića. Za izdavaštvo 15.500, književno prevođenje 12.000 i za časopis Ars 25.000 eura. Podržano je i učešće OKF-a na sajmovima knjiga u Lajpcigu i Puli, sa 17.000 eura. Sve ukupno 69.500. Što je povećanje u odnosu na prošlu godinu kada je OKF dodjeljeno 62.000 eura.
Sa 24.500 eura biće sufinansirano pet pozorišnih projekata. Podržano je i 59 projekata za razvoj kulture na sjeveru sa 206.815 eura, a sa 220.000 eura - 28 manifestacija i festivala.
Najviše novca otići će na filmsku produkciju. U kategoriji filmskih koprodukcija Dogma studio je za film Veljka Bulajića Bijeg do mora dobio 200.000 eura, dok je Atrikulaciji za film Ajvar, scenario Maja Todorović, režija Ana Maria Rossi, opredjeljeno 57.000 eura.
U kategoriji dugometražnog igranog filma – 75.000 je pripalo producentskoj kući MM Production, za film Biser Bojane, u režiji Milana Karadžića. Istu sumu dobila je i produkcija VHS za film Supermarket, scenario i režija Nemanja Bečanović.
Bečanović je potpisan kao reditelj filma Ispod mosta, među stijenama, na travi, za koji je na prošlogodišnjem konkursu, kao jedinom izabranom u kategoriji dugometražni igrani film, producentskoj kući Cut-up opredjeljeno 100.000 eura.
Ove godine će dva kratka igrana filma biti sufinansirana sa ukupno 15.000, a tri dokumentarna sa po 10.000 eura.
Ministartsvo kulture nastavlja praksu netransparentnosti, pa u Odluci ne navodi imena članova komisija koji su odlučivali o dodjeli novca za prispjele projekte.
Predrag Nikolić
Nikšićanka Ljiljana Glušica Kankaraš, dugogodišnja savjetnica u Ministarstvu finansija Crne Gore, navodno je zloupotrijebila povjerenje više rođaka i prijatelja na čija su imena registrovane ofšor kompanije po svijetu. Među njema je i kompanija čiji je vlasnik uhapšen zbog međunarodne finansijske prevare teške nekoliko milijardi eura.
Glušica Kankaraš je, prema tvrdnjama nekoliko ljudi, uzimala njihova lična dokumenta za otvaranje ofšor firmi.
Formalna izvršna direktorica ofšor firme ’Vesttrejd ltd” (Westrade ltd) je Mileva Radulović medicinska sestra iz Nikšića. Upravo ta firma je u vlasništvu Kazahstanca Sirima Šalabajeva - uhapšenog zbog međunarodne finansijske prevare teške oko pet milijardi dolara.
Šalabajev je uhapšen u avgustu prošle godine u litvanskoj prijestonici Viljnusu zbog optužbi da je član mafijaškog klana njegovog rođaka, oligarha Muktara Ablazova.
Prije hapšenja bio je na potjernici Interpola zbog finansijske prevare u kojoj je oštećena kazahstanska banka BTA.
Britanci su prije toga u odsustvu osudili Šalabajeva 2013. na 18 mjeseci zatvora zbog nepoštovanja suda.
A još 2009. kazahstanska BTA banka je protiv Šalabajeva i Ablazova i dvije druge osobe podigla tužbu pred britanskim sudom, tereteći ih za prevaru tešku nekoliko milijardi dolara.
Ablazov, koji je nekad bio ministar u Kazahstanu i direktor BTA banke, okrivljen je da je preko ofšor firmi, odobravajući fiktivne kredite iznio više od pet milijardi američkih dolara.
Novinari Centra za istraživačko novinarstvo (CIN-CG) nijesu u Nikšiću zatekli Radulovićevu, ali su razgovorali sa njenim suprugom Batom Radulovićem.
“Moja supruga Mileva nema veze sa kompanijom ’Vesttrejd ltd”, rekao je Radulović, ističući da je za sve kriva Ljiljana Glušica Kankaraš.
“Evo više od dvije godine maltretiraju mi ženu bez ikakve veze. Kakva ofšor firma, ona radi u Domu zdravlja. Radi se o tome da je sestra mog pašenoga Ljilja Glušica zloupotrijebila njena dokumenta i na nju osnovala firmu”, kazao je Radulović.
Dodao je da do sada nije pričao o svemu zbog pašenoga, ali da je bruka da izlaze po novinama.
“Prije dvije godine su mi slikali kuću zbog toga. To je strašno. Ničim zasluženo. Zbog toga smo otišli i do suda. Zamalo moju ženu kap nije ubila. Nemojte više molim vas da maltretirate moju suprugu. Nemamo ljeba da jedemo, gledajte šta vozim”, rekao je Radulović, pokazujući na stari automobil.
Dodao je da je i njega Glušica pitala hoće li da osnuje firmu.
“Rekao sam hoću. To je bilo prije pet, šest godina. Deset ljudi je zloupotrijebila. Snahu je zloupotrijebila, brata, pa moju ženu... Neka sud od sad radi svoj posao...”, kazao je Radulović.
Ime njegove supruge, kao direktorice firme sa Britanskih Djevičanskih ostrva pojavilo se javno prvi put prije dvije godine kada su procurjeli podaci iz više ofšor registara, koje je objavio Međunarodni konzorcijum istraživačkih novinara (ICIJ).
ICIJ i sada predvodi istraživanje oko tzv “Panamskih papira”, zbog čega se trese više svjetskih vlada.
Novinari CIN-CG otkrili su da u Nikšiću postoji još nekoliko osoba bliskih bivšoj savjetnici u Ministarstvu finansija na čija su imena registrovane firme u inostranstvu, o čijem poslovanju ti ljudi tvrde da ne znaju ama baš ništa.
U prethodnom članku o poslovima ofšor kompanija u Crnoj Gori, CIN-CG je objavio da je kontroverzna agencija “Mossack Fonseca” iz afere “Panamski papiri” registrovala ofšor kompaniju “Dynacash Business Limited S. A”, koja je 3. jula 2007. osnovala kompaniju “Line Insurance” u Nikšiću, za poslove neživotnog osiguranja.
U CRPS-u se može vidjeti da je izvršna direktorica i zastupnica sada likvidirane nikšićke firme “Line Insurance” bila Zorica Proroković.
I Proroković je porodično povezana sa Ljiljanom Glušicom Kankaraš.
Pored Zorice, ofšor kompanije vode se i na imena njenog supruga Miloša i sina Aleksandra Prorokovića, što se može vidjeti u nekoliko registara u koje je CIN-CG imao uvid.
Prema podacima sa sajta “offshoreleaks.icij.org” Miloš Proroković je jedan od direktora kompanije “Emerence Company Ltd”.
Drugi direktor te firme je Damjan Glušica, rođeni brat savjetnice Ministarstva finansija u penziji.
Damjan Glušica je direktor i jedan od akcionara i u ofšor firmi “Finex Global ltd”.
Na sajtu “companycheck.co.uk” može se vidjeti da je Aleksandar Proroković direktor engleske kompanije “European Venture Investments (UK) Ltd”.
Novinari CIN-CG posjetili su Prorokoviće u nikšićkom naselju Straševina.
Miloš i Aleksandar Proroković tvrde da su i njihova lična dokumenta zloupotrijebljena.
Saopštili su da su i oni Ljiljani Glušici Kankaraš dali lične karte i potpisali punomoćje.
Tvrde da ništa ne znaju o inostranim firmama u kojima se vode kao direktori.
Tragom informacija, novinari CIN-CG pokušali su da stupe u kontakt sa bivšom savjetnicom u Ministarstvu finansija.
Na terasi porodične kuće Branka Glušice u Straševini pojavila se žena srednjih godina, koja je nakon što su joj novinari CIN-CG saopštili zbog čega su došli, rekla da Ljiljana Glušica nije tu i da se sa njom ne može stupiti u kontakt.
Jedan od komšija čuo je razgovor i rekao novinarima da je žena sa kojom su pričali - Ljiljana Glušica.
Firma u kojoj je direktor Aleksandar Proroković “European Venture Investments (UK) Ltd” prema podacima do kojih je došao CIN-CG 31. jula 2014. godine imala je imovinu od skoro milion engleskih funti.
Nije jasno o kakvoj je imovini riječ i da li ta kompanija sličan iznos duguje kreditorima. Aleksandar Proroković je kazao da nema podatke o poslovanju te firme i da je za nju saznao pretragom interneta. Ofšor kompanija sa Sejšela - “Mediterrania group ltd” jedini je vlasnik firme “European Venture Investments (UK) Ltd”.
Nikšićanka Ljiljana Kankaraš, djevojačko Glušica, nakon što je napustila funkciju savjetnice u Ministarstvu finansija otvorila je dvije firme u Nikšiću.
Prema podacima Centralnog registra privrednih subjekata (CRPS) Kankaraš se vodi kao vlasnik i izvršni direktor firmi “G.E.M. Montenegro” i “ABC International”.
“G.E.M. Montenegro” registrovana je za konsultantske aktivnosti u vezi s poslovanjem i ostalim upravljanjem krajem avgusta prošle godine.
Druga firma “ABC International” bavi se trgovinom ostalim motornim vozilima, a osnovana je početkom marta 2015. CIN-CG došao je do podatka da je prije deset godina njen brat Damjan Glušica ugasio dvije misteriozne ofšor firme - “Patina” i “Charter Air Centre” na Kajmanskim ostrvima.
Vladimir Otašević i Ana Komatina