Ministar poljoprivrede Petar Ivanović napokon se sjetio da Komisiji za sprečavanje sukoba interesa prijavi dvoiposobni stan njegove supruge Olivije.

U izvještaju na dan promjene veće od 5.000 eura, Ivanović je nedavno prijavio da njegova supruga osim stana u prijestonici ima i naslijeđeni stan u Podgorici veličine 76 metara kvadratnih i podrum od 13 kvadrata.
Iako je to učinio, ministar bi mogao da odgovara za kršenje Zakona o sprječavanju sukoba interesa, jer nije u propisanom zakonskom roku od 30 dana prijavio uvećanje imovine od preko 5.000 eura.
Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) objavio je ranije da ministar poljoprivrede nije u svom imovinskom kartonu naveo tačne podatke o imovini porodice.
On u februaru ove godine, kada je dostavljao podatke o prihodima i imovini, nije prijavio komisiji da je njegova supruga vlasnica stana od 76 kvadrata i nestambenog prostora u glavnom gradu.
Katastarski podaci  Olivije Ivanović pokazuju da je  postala vlasnica pomenutih nekretnina “održajem/poklonom”.
Ministar Ivanović je u telefonskom razgovoru ranije potvrdio da Komisiji nije prijavio svu imovinu žene, uz pojašnjenje da se stan vodio na njegovu taštu i da je u toku bio prenos vlasništva.
“Nisam znao dokle je stigao postupak prenosa vlasništva, tako da sam komisiji u međuvremenu, čini mi se u februaru, dao podatke za koje sam ja u tom trenutku saznao”, rekao je tada ministar.
Prema podacima CIN-CG na ime Olivije Ivanović stan i nestambeni prostor bili su upisani i u oktobru prošle godine, što znači da Ivanović najmanje četiri mjeseca, kako je tvrdio u razgovoru, nije znao za tu imovinu.
Javni funkcioneri koji u roku od 30 dana ne prijave promjenu podataka iz izvještaja koji se odnose na uvećanje imovine preko 5.000 eura, kazniće se za prekršaj novčanom kaznom od 300 do 1.500 eura, piše u Zakonu o sprečavanju sukoba interesa.

Ana Komatina i Vladimir Otašević

Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) postao je član Svjetske mreže istraživačkog novinarstva (GIJN).

GIJN je vodeća međunarodna asocijacija neprofitnih organizacija koje podržavaju, promovišu i proizvode istraživačko novinarstvo. Osnovana je 2003. godine kada se više od 300 novinara iz cijelog svijeta okupilo na drugoj svjetskoj konferenciji istraživačkog novinarstva u Kopenhagenu. Od tada do danas okuplja više od 110 organizacija članica iz 54 zemlje.  Svake druge godine GIJN organizuje svjetsku konferenciju istraživačkog novinarstva, koja okuplja više od 5.000 novinara.

Šef rožajske policije Sadik Šabanović  pokušao da je založi  zemlju kako bi dobio kredit, ali je utvrđeno da  dio te parcele koju je ogradio pripada državi.
Zato je Uprava za nekretnine Crne Gore zbranila Šabanoviću  prodaju 101 kvadrata državne imovine u tom gradu.
To se može vidjeti i u katastarskim podacima Uprave za nekretnine (UZN), gdje je evidentiran teret “zabrane prometa”, jer nije posjedovao dokaz da je vlasnik.
Šabanović u Ulici Veljka Vlahovića u Rožajama posjeduje imovinu na kojoj je izgrađena njegova porodična kuća i garaža.
Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG),  imao je uvid u list nepokretnosti Šabanovića.

Da se radi o državnoj zemlji, potvrdio je juče i Šabanović u razgovoru za CIN-CG.
On je rekao   da ne smatra da je uzurpirao državno zemljište.
“Prije dvije godine uzeo sam bankarski kredit. Tada sam tražio da se moja imovina premjeri, kako bi bila upisana hipoteka u korist banke. Utvrđeno je da dio pripada državi, što ja nisam sporio”, rekao je Šabanović.
Dodao je da je kredit od 20.000 eura kod Crnogorske komercijalne banke (CKB) uzeo kako bi školovao sina studenta.

“Dio koji pripada državi nalazi se uz put koji vodi do mog imanja. Nakon što je evidentiran teret, Opština mi je ponudila da otkupim taj dio zemlje. Ukoliko budem imao novca vjerovatno ću tu zemlju otkupiti”, rekao je Šabanović.
Hipoteka nad imovinom Šabanovića u korist CKB banke upisana je 2. aprila 2013. godine.
Rok otplate kredita je 142 mjeseca - oko 11 godina.
Šef policije u mjestu Košutnji potok i Gola strana posjeduje i pašnjake od gotovo  hiljadu kvadrata.

Vladimir Otašević i Ana Komatina

Osoba koja se predstavila kao vlasnik gotovo 40.000 kvadrata zemlje u podgoričkom naselju Doljani tražila je od gradskih službi promjenu Prostornog urbanističkog plana (PUP), kako bi se tu moglo prerađivati grožđe i proizvoditi vino.
Taj zahtjev, u obliku primjedbe na PUP, je prihvaćen.
Problem je što vlasnik imovine, upisane u primjedbi, u trenutku podnošenja zahtjeva nije bio živ.
Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG), prema podacima sa sajta Uprave za nekretnine, utvrdio je da je vlasnik imovine upisane u spornom dokumentu pokojni Milan Ivanović, otac ministra poljoprivrede Petra Ivanovića.
Ipak, na njemu se nalazi potpis ministra Ivanovića - kao vlasnika - njegov broj mobilnog telefona i adresa.
Ta primjedba na nacrt PUP-a u podgoričkom Sekretarijatu za urbanizam i uređenje prostora zavedena je 7. novembra 2013. godine.

U tom službenom dokumentu Ivanović ili neko drugi u njegovo ime tvrdi da je vlasnik imovine u Doljanima od ukupno 39.539 kvadrata.
Na pitanje zbog čega Komisiji za sprječavanje sukoba interesa nije prijavio nepokretnosti za koje je Sekretarijatu tvrdio da su njegove, Ivanović tvrdi da je neko njegov potpis falsifikovao i da on gradskom Sekretarijatu nije poslao taj dokument.

Primjedbom je, Ivanović ili neko ko se služi njegovim imenom, tražio da se za njegove nepokretnosti, koje je naveo pod brojevima parcela, "izdaju preciznije smjernice, koje bi omogućile da se nakon usvajanja PUP-a izdaju Urbanističko tehnički uslovi i da se planira sva infrastrukturna mreža (elektroenergetska, vodovodna, kanalizaciona...)".
Sve to, kako piše, traži se zbog plana da na tim parcelama izgradi objekat, koji bi bio u funkciji prerade grožđa i proizvodnje vina. Od ukupno 16 parcela, koje je ministar ili njegov “dvojnik” naveo kao svoje, 15 ih se ne vode na njega već na njegovog pokojnog oca Milana, dok se samo 130 kvadrata vode na braću Mirka i Milovana Ivanovića.

"Nije mi poznato da sam bilo šta izjavio Sekretarijatu"
“Nije mi poznato da sam 7. novembra 2013. izjavio bilo šta Sekretarijatu za urbanizam, uređenje prostora i zaštitu životne, te Vas ljubazno molim da mi dostavite izjavu koju pominjete”, odgovorio je Ivanović, dodavši da je Komisiji prijavio cjelokupnu imovinu.
Naglasio je i da ne razumije kako može biti upisan kao vlasnik nečega što nije njegovo vlasništvo.
Posljednje četiri godine ministar poljoprivrede je Komisiji prijavljivao da posjeduje nepokretnu imovinu od ukupno 5.304 kvadrata (stan u Kotoru, zemljište u Trebesinu i kuću i imanje u Doljanima).
Da je njegov potpis falsifikovan, ministar je rekao nakon što su novinari CIN-a proslijedili spornu primjedbu na nacrt PUP-a.

“Zahvaljujem na fajlu koji ste poslali. Nije mi poznat ovaj predmet, kao što mi je očigledno da potpis na papiru nije moj. Stoga ostajem kod svojih odgovora da sam Komisiji prijavio cjelokupnu imovinu čiji sam vlasnik”, rekao je on.

Ipak, Ivanović nije htio odgovoriti na pitanje da li će podnijeti krivičnu prijavu protiv osobe koja je navodno zloupotrijebila njegove i lične podatke njegove porodice i navodno falsifikovala potpis.
Ministar, takođe, nije rekao hoće li tražiti da krivično odgovaraju službenici Glavnog grada, koji su na predmetnu primjedbu otisnuli zavodni pečat Sekretarijata za urbanizam i cijeli predmet procesuirali ne provjeravajući vjerodostojnost podataka o vlasništvu nad zemljištem.
Umjesto odgovora novinarki CIN-a rekao je da bi trebala da mu se izvini zbog uznemiravanja.Kada se imovina ministra, upisana u zvaničnim katastarskim podacima, sabere sa imovinom koja se vodi na njegovog oca, a koja je upisana u spornoj primjedbi, dobija se cifra od ukupno 43.825 m2.
Ukoliko se pravna država uhvati ovog slučaja i utvrdi da je Ivanović ipak potpisao primjedbu i da je stvarni vlasnik svih navedenih parcela, to bi značilo da Komisiji za utvrđivanje konflikta interesa godinama nije prijavljivao čak 38.521 kvadrata.

Komisija ne kažnjava ministra
Javni funkcioneri dužni  su prema Zakonu o sprječavanju sukoba interesa da navedu pune i tačne podatke o svojoj imovini. Takođe, dužni su i da u slučaju promjene podataka iz Izvještaja, koji se odnose na uvećanje imovine preko 5.000 eura, to prijave Komisiji u roku od 30 dana od dana nastanka promjene.
Ako to ne naprave ili ako ih uhvate da to nisu napravili, funkcionerima slijedi kazna koja se u pravilu kreće od 300 do 1.500 eura.
Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore je krajem aprila ove godine otkrio je da Ivanović Komisiji u februaru nije dostavio tačne podatke ni o imovini svoje supruge Olivije.
Ivanović je tada u telefonskom razgovoru potvrdio da Komisiji nije prijavio svu imovinu svoje žene. Tvrdio je da nije znao da je okončan postupak prenosa vlasništva nad dvoiposobanim stanom (76 m2) i nestambenim prostorom (13 m2), koji su u Podgorici pripali njegovoj supruzi održajem, a koji su se ranije vodili na njenu majku.
Iako ga neznanje ne oslobađa krivice, Komisija do danas nije saopštila da je Ivanovića kaznila za ovaj prekršaj.

Godišnji prihod od vinograda hiljadu eura

Ivanović je u svom imovinskom kartonu prijavio Komisiji za sprečavanje
sukoba interesa da je lani od vinogradarstva zarađivao 1.000 eura
godišnje.
Prema katastarskim  podacima Uprave za nekretnine, ministar je
vlasnik oko 4.000 kvadrata u katastarskoj opštini Doljani, koje je stekao poklonom.
Piše da posjeduje porodičnu, jednospratnu kuću od 120 kvadrata i pomoćni objekat od 42 metra kvadratna u tom podgoričkom naselju.

Obrađivač uvažio  primjedbu

Obrađivač Prostorno urbanističkog plana pozitivno je odgovorio na zahtjev – primjedbu - Petra Ivanovića ili njegovog dvojnika. Na zahtjeve ministra poljoprivrede iz novembra 2013. godine obrađivač je odgovorio da se područja nalaze van generalnog urbanističkog rješenja: “Prema PUP-u na ovom području su planirane površine sa pretežnom namjenom: građevinsko zemljište - površina naselja. PUP je predvidio izradu LSL (lokalna studija lokacije) za ovo područje, te je potrebno ponoviti inicijativu tokom njegove izrade”.

Vladimir Otašević i Ana Komatina

Stručna služba vladinog Investiciono razvojnog fonda, iza koje se krije predsjednik Odbora direktora i izvršni direktor dr Zoran Vukčević, tvrdi da IRF nije dao kredit preduzeću osumnjičenog narkobosa Vasa Ulića, već da je to uradila banka.

Dokumenti u posjedu CIN-a CG, pokazuju da to nije tačno. Vukčevića demantuje i oficijalni sajt IRF-a na kojem u odjeljku "Opšti podaci o Fondu" između ostalog piše: "Djelatost Fonda definisana je kroz  odobravanje kredita i izdavanje garancija...".

Dokumentacija CIN-a CG pokazuje da je Ulićevoj firmi kredit odobren na 19. sjednici Odbora direktora IRF-a, koja je održana 24. februara 2011. godine. Na sajtu IRF-a pod naslovom "Održana 19. sjednica Odbora direktora IRF-a" između ostalog piše: "Na današnjoj sjednici su, pored ostalih tačaka dnevnog reda, razmatrane odluke o dodjeli kreditnih sredstava malim i srednjim preduzećima koja su za ista aplicirala kod Fonda".

Osim toga, da banke samostalno odobravaju kredite kao što to tvrdi Vukčevićeva Stručna služba, zašto onda odbor direktora i svi zaposleni u IRF-u primaju platu, ako nema potrebe da i IRF nešto provjeri i odobri. Nije poenta teksta CIN-a hoće li se vratiti uloženi državni novac, već kome se daju krediti i koliko se provjeravaju aplikanti. Po logici iz reagovanja Vukčevićeve stručne službe, ko god dođe u Crnu Goru i ima para i imovine da vrati kredit, moze da ga dobije od države, pa čak i ako ga je ta država osudila zbog teških krivičnih djela - samo je dovoljno da banka utvrdi njegov bonitet. U slučaju Ulića, jednostavna pretraga na internet pretraživačima mogla je pokazati da je čovjek pod sumnjom za teška krivična djela, i u vrijeme kad je kredit razmatran.
Ali, IRF se prema korisnicima kredita samo ponaša kao i Vlada, koja investitorima u zube ne gleda niti u porijeklo njihovih para.

Iz Investiciono razvojnog fonda Crne Gore (IRF) negirali su da su odobrili kredit preduzeću "Monte Shiraz",  Vasa Ulića,  za koga  australijski  mediji kažu da je šef jednog od najvećih narko-klanova na svijetu.

IRF je reagovao povodom našeg teksta  - „Uliću je Vlada dala kredit za vinograd“.

Reagovanje IRF-a, “CIN-CG”  objavljuje u cjelosti:

"Investiciono - razvojni fond Crne Gore nije dao kredit preduzeću 'Monte Shiraz', kako je to navedeno u tekstu pod nazivom 'Uliću je Vlada dala kredit za vinograd'...
Kredit je odobrila banka u skladu sa svojom procedurom.
U ovom, kao i u svim slučajevima kreditiranja, koje se realizuje preko banaka, Banka Investiciono - razvojnom fondu Crne Gore garantuje za odobrena sredstva, u skladu sa dobrom bankarskom praksom. Takođe, ističemo da je svu komunikaciju sa podnosiocem zahtjeva za kredit imala banka, koja je, kako je to uobičajeno po proceduri, prethodno analizirala zahtjev preduzeća, odobrila zahtjev i izdala garanciju za realizaciju kredita, koja ujedno predstavlja jedan od najboljih instrumenata obezbjeđenja za odobrena sredstva", saopštili su juče iz Stručne službe IRF-a.

Crnogorac malezijskog porijekla Vei Seng Pua oslobođen je optužbi za organizovanje lanca ilegalnog klađenja, odlučio je federalni sudija Okružnog suda u Nevadi (SAD) Endrju Gordon  i obustavio je krivični postupak.
Fedarelni istražni biro (FBI) prošlog ljeta uhapsio je u luksuznom hotelu u Las Vegasu Puu, njegovog sina Darena, Seng Čen Jonga, Vai Kin Jonga, Hui Tanga, Jan Zhanga, Jang Keung Fana i Hermana Čun Sang Jeunga. Svi optuženi ranije su priznali krivicu pred sudom, dok je Vei Seng Pua bio posljednji koji se borio da pred sudskim organima dokaže nevinost.
Gordon je oslobodio Vei Senga Pua nakon što se, prema ocjeni suda, pokazalo da dokazi FBI-ja protiv njega nisu prikupljeni na ispravan odnosno zakonit način.

Nalog za pretres je ocijenjen izuzetno manjkavim jer su agenti prilikom podnošenja zahtjeva za izdavanje naloga za pretres propustili navesti da su do osnovanih sumnji došli tako što su prethodno prekinuli internetsku vezu i preobučeni u majstore ušli u Puin apartman, kako bi vidjeli što se tamo događa. Ti odbačeni dokazi bili su ključni, tako da su američki tužioci morali da priznaju da više nemaju drugih dokaza protiv Vei Senga, a na osnovu kojih bi slučaj bio nastavljen.

Time je Seng, u pokerskom svijetu poznat kao "Pol Pua", oslobođen optužbe da je u sobama hotela Cezar Palas u Las Vegasu za vrijeme trajanja Svjetskog fudbalskog prvenstva prošle godine predvodio ilegalnu operaciju klađenja tokom koje su prikupljeni milioni dolara. FBI ranije je Puu označio kao visokorangiranog člana trijade “K14″. Njegovi advokati demantovali su te tvrdnje FBI-ja. Nakon što je oslobođen Vei Sengu su vraćena dva miliona dolara vrijedne obveznice i privatni avion vrijedan 50 miliona dolara, koji je predat kao kolateral.

Vladimir Otašević

Vaso Ulić kazao je da živi slobodno i da bi volio da vidi navodnu optužnicu, koja je protiv njega podignuta   u Australiji. Kazao da je već angažovao advokata zbog pisanja australijskih medija o njemu.
U telefonskom razgovoru sa novinarkom “CIN-a CG”, on je potvrdio da je dobio kredit od vladinog Investiciono-razvojnog fonda, koji uredno vraća.

Kako komentarišete pisanje medija “News Corpa” iz Australije - da ste šef jednog od najvećih narkokartela  na svijetu?
Prvo, živim slobodno, ovdje i svugdje. Drugo, da su navodi tačni, ne bih razgovarao sa vama.  Neka piše ko šta hoće, ja bih volio da vidim tu optužnicu protiv mene. Volio bih da vidim da postoji optužnica u bilo kojoj zemlji svijeta  protiv mene. Volio bih da vidim da u australijskoj policiji postoje dokazi o tim tonama droge, oružju  ili ubistvima, a ja sam još  živ i nijesam u zatvoru. U Australiji postoji zakon i ja sam već angažovao advokate. Neću demantovati pisanja medija, ali hoću da vidim ima li pravo neki novinar da dođe i piše nešto bez ikakvog dokaza. Evo tu je policija Crne Gore, Europol, BIA...

Da li je tačno da po šest tona droge godišnje u Australiju ne može da uđe bez Vašeg znanja?
Volio bih da znam gdje je pao taj kokain i ko su ljudi optuženi za to djelo. Pišu da sam umiješan u devet ubistava i šverc šest tona droge što je otišlo u Australiju, a niko nije optužen i nikome se ništa nije desilo. Ne može biti da sam samo ja organizator, a da se niko drugi se ne pominje. Došao je novinar  do informacija, a kako je došao, na čiju inicijativu i ko ga je doveo,  ne znam. Živim vrlo časno i pošteno u Crnoj Gori i  ne mislim da demantujem ništa.
Evo vi ste zvali, zvala me je i rodbina iz Australije. Ja sam otišao 1972. godine sa porodicom u Italiju, a 1974. u Australiju.  Ne 1979. godine (kako se pominje u tekstu). U Crnu Goru sam došao 2003, a ne 2005. godine. Što se tiče navoda da imam armiju vojske i da me čuvaju - dođite slobodno kod mene kući gdje živim -   imam vinograde i 5-6 hiljada čokota loze u Kakarickoj gori.
Jednu kuću smo gradili otac i ja. Svi tu živimo. Imamo dva automobila i to je sve što imam u Crnoj Gori. Krivo mi je što porodica čita ono što pišu mediji tamo.

Da li ste u crnogorskom Višem sudu prošle godine svjedočili na suđenju policajcima koji su bili optuženi za primanje mita?
Jesam. Bio sam pozvan kao svjedok da ispričam da li su neki policajci uzimali mito od mene i to je bilo sve.

Na tom suđenju je bilo govora o tome da ste vi kum izvjesnog Mugoše, koji je bio poznat policajcima? Da li je riječ o bivšem gradonačelniku Miomiru Mugoši?
Ne. Nikada u životu. Čovjeka znam sa ulice i televizije. Nijesmo kumovi, niti smo ikada bili kumovi. Moj sin je pobratim sa Mugošom, koji nema veze sa gradonačelnikom.

Kada je vaša firma Monte Shiraz dobila kredit od Investiciono-razvojnog fonda Crne Gore?
Dobio sam kredit od Fonda i još ga otplaćujem. Sigurno ima tri ili četiri godine od tada. Znam da još godinu ili dvije moram da plaćam kredit.

Ana Komatina

Vlada Crne Gore preko svog fonda kreditno je  pomagala Podgoričanina Vasa Ulića (55), za koga australijanski mediji godinama tvrde da je šef jednog od najvećih svjetskih narkokartela.
Ulić je dozvolu za kredit od 42.000 eura od vladinog Investiciono-razvojnog fonda (IRF) dobio krajem februara 2011. godine, kako bi završio izgradnju svog vinskog centra u podgoričkom naselju Kakaricka gora.
Taj kredit dobila je njegova kompanija "Monte Shiraz".
Tada je, prema dokumentima u koja je imao uvid Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG), Ulić osim  novca IRF-a dobio još 18.000 kredita od jedne crnogorske banke, koja je bila posrednik u tom kreditnom poslu.

Australijska medijska kompanija  “News Corp” prije dva dana objavila je tekst o jednom od najvećih svjetskih kartela, na čijem je čelu, kako tvrde, Ulić.
On je to u razgovoru za “CIN-CG” negirao.
Tamošnji mediji pišu da se taj kartel bavi švercom heroina, kokaina, metamfetamina i kanabisa i godišnje, samo u tu zemlju, uveze oko šest tona droge.
Prema istim podacima, baze te svjetske kriminalne grupe su u Crnoj Gori, Španiji i Holandiji.
To nije prvi put da se ime Vasa Ulića pominje u australijskim medijima.
U novembru 2009. godine medij “The West Australian” objavio je izvještaj sa suđenja  Fabianu Quaidu i Dimitriosu Papadimitriou, kojima se sudilo da su u saizvršilaštvu sa Radem Ljubojom i Dejanom Medanom  švercovali veliku količinu droge  MDMA - vrste metamfetamina, ključnog sastojka ekstazija u periodu od jula 2007. do maja 2008. godine.

Svi osuđeni zbog šverca droge
Prilikom hapšenja četverca, australijska policija je zaplijenila 44 kilograma metamfetamina (35,2 čistog MDMA - vrijednosti između 8.800.000 i 30.000.000 dolara u uličnoj prodaji u toj zemlji).
U novinarskom izvještaju  navedeno je  da je policija presrela i snimila 200 telefonskih razgovora te švercerske grupe. Razgovori su vođeni na srpskom jeziku, tako da su  u sudnici slušali prevod na engleskom.
“Rečeno je da je 'peti čovjek' - Vaso Ulić iz Crne Gore,  koordinator uvoza te droge”, piše u tadašnjem tekstu “The West Australiana”.
Suđenje grupi od četvoro uhapšenih završeno je osuđujućom presudom.  To se može vidjeti na sajtu Australijskog saveznog tužilaštva - Fabian Quaid osuđen je na 17 godina zatvora,  Ljuboja 25, Papadimitriou  17, Medan 14, ali mu je  kazna kasnije smanjena na 12 godina.

Medij “The West Australian” u julu 2010. godine na osnovu svojih policijskih izvora objavio  da su dva trgovca drogom Ilija Subotić i Vladan Miketić povezani sa narkokartelom Ulića i da su bili njegovi vojnici - pješadija.
Subotić i Miketić, navodi taj medij, u novembru 2005. godine pobjegli su iz australijskog zatvora “Karnet”.
To bjekstvo, piše, uticalo je da se zatvori u narednom periodu bolje obezbijede.  Australijski mediji navode da je za Vasom Ulićem raspisana plava potjernica. Potjernicu te vrste policije rado koriste, jer ona podrazumijeva  diskretnu kontrolu kretanja osumnjičenih uvidom u njihove pasoše na graničnim prelazima, aerodromima… Jedne potjernice važe za susjedne zemlje, druge za cijelu Evropu, a  treće za cijeli  svijet.

Tužilaštvo neće da govori o dosijeu Vasa Ulića

Australijski mediji navode da je potvrđeno da crnogorsko tužilaštvo ima debeo dosije o Uliću i drugim ličnostima u zemlji kao dio međunarodnog naloga za hapšenje kako bi se razbio narko kartel.
"Međutim, tužioci razmatraju te informacije već gotovo godinu, uprkos tome što su pod pritiskom drugih evropskih država koje Crna Gora želi da impresionira na putu ka EU. Iako ne postoji sporazum o izručenju sa Crnom Gorom, i crnogorska i srpska policija aktivno rade sa australijskim kolegama kako bi utvrdili da li je u sklopu ovog globalnog kriminala počinjeno neko krivično djelo na lokalnom nivou, kako bi nalozi za hapšenje mogli biti sprovedeni a te osobe optužene ovdje", navodi ”News corp”.
U Vrhovnom državnom tužilaštvu i Specijalnom tužilaštvu, juče nijesu htjeli ni da potvrde, ali ni da negiraju informaciju da se bave Ulićem.
"O tome vam ništa ne možemo reći. Shvatite", kazao je sagovornik "Vijesti" iz tužilaštva.

U Podgorici  dvije kompanije i 44.916  kvadrata zemlje

Vaso Ulić u Podgorici ima dvije firme – “Monte Shiraz” i “Meldeep Pty Limited”.
Ulić je 2. juna 2003. godine osnovao “Meldeep Pty Limited”, na adresi Nemanjina obala, Hotel Crna Gora, odnosno adresa na kojoj Žarko Burić gradi velelepni hotel “Hilton”.
Djelatnost te aktivne firme bili su hoteli i moteli sa restoranom. U maju 2010. godine austrijski medij “The West Australian” pisao je, između ostalog, o Ulićevoj kompaniji “Meldeep Pty Ltd”, koja se u toj zemlji bavi nekretninama, a sa čijim zaposlenim se sastajao Fabian Quaid, koji je osuđen zbog trgovine drogom. Taj medij piše da se Quaid još 2003. u Rimu sastao sa Ulićem.
Firma “Monte Shiraz”, koja se bavi proizvodnjom vina i grožđa, osnovana je sredinom aprila 2010. godine. Prema katastarskim podacima iz avgusta prošle godine, u koje je CIN-CG imao uvid, Ulić u podgoričkom naselju Kakaricka gora posjeduje 44.916 metara kvadratnih nepokretne imovine.

Kuće na Kakarickoj gori su izgrađene bez dozvole

U najnovijim katastarskim podacima se vidi da je na imovini Ulića – dvije kuće od 473 i 249 kvadrata na Kakarickoj gori, upisan teret “bez građevinske dozvole”. U tom dijelu Podgorice veliki broj kuća nema građevinsku dozvolu.
Na najnovijem spisku blokiranih pravnih lica i preduzetnika Centralne banke Crne Gore (CBCG) nalazi se i Ulićeva firma “Meldeep Pty Limited”. Ta firma 31. maja imala je poreski dug od 15 eura, a njen račun je u blokadi oko šest godina - 2.241 dan.

Vladimir Otašević i Ana Komatina

Punih šest godina crnogorska državna administracija građanima i parlamentu nije saopštila da je prije više od šest godina između Makedonije i Crne Gore potpisan ugovor o dvojnom državljanstvu.

Nakon sticanja nezavisnosti Crne Gore, domaće zakonodavstvo o sticanju državljanstva bilo je rigorozno i godinama je isključivalo mogućnost dvojnog državljanstva. To se posebno odnosilo na zemlje bivše Jugoslavije sa kojima nije praktikovano sklapanje sporazuma.

Prema važećem Zakonu o crnogorskom državljanstvu, koji je pretrpio nekoliko izmjena, članom 18  predviđeno je da se  “CG državljanstvo može steći na osnovu ratifikovanih međunarodnih ugovora ili sporazuma koje je zaključila Crna Gora”.
Ugovor koji su potpisali tadašnji ministri unutrašnjih poslova Crne Gore i Makedonije Jusuf Kalamperović i Gordana Jankuloska 6. marta 2009. godine u Beogradu,  nije ratifikovan u crnogorskoj Skupštini, iako je u makedonskoj to učinjeno. Kalamperovića je 2009. na tom mjestu zamijenio Ivan Brajović a Jankuloska je prije nekoliko dana podnijela ostavku nakon sukoba u Kumanovu sa naoružanom grupom sa Kosova u kojem je ubijeno osam policajaca, a 37 povrijeđeno.

U skupštinskoj proceduri nema prijedloga zakona

Ugovorom je predviđeno da se dvojnim državljanima smatraju državljani Crne Gore i Makedonije koji su do 3. juna 2006. zakonito stekli državljanstvo obje države a nije im prestalo do tog datuma.  Predviđa se i da državljani jedne države koji su stekli državljanstvo druge do dana proglašenja crnogorske nezavisnosti, neće morati da se odreknu jednog od ta dva državljanstva, niti će ga izgubiti.

Na pitanja Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) Snježana Vojvodić iz Skupštine CG odgovorila je samo da se  “u skupštinskoj proceduri, ne nalazi Predlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o dvojnom državljanstvu između Crne Gore i Republike Makedonije“. Sa druge strane iz Vlade Crne Gore bili su nezainteresovani da odgovore na pitanja CIN-a CG, kako je moguće da punih šest godina ne zatraže ratifikaciju potpisanog diplomatskog sporazuma - ugovora. Početkom marta CIN-CG je pitao Biro za odnose sa javnošću Vlade Crne Gore da li Crna Gora ima potpisan ugovor o dvojnom državljanstvu sa nekom od država iz regiona. Na taj mejl iz Biroa nisu odgovarali više od mjesec dana. U aprilu je Birou ponovo proslijeđen mejl sa istim pitanjem u kojem je navedeno i upozorenje da će informacija biti publikovana bez odgovora iz Vlade. Tek nakon tog mejla CIN-CG je dobio odgovor, koji je potpisao šef vladinog Biroa Srđan Kusovac.

"Nema potrebe da prijetite"

“Ne postoji sporazum o dvojnom državljanstvu ni sa jednom zemljom regiona koji se primjenjuje.  Postoji bilateralni Sporazum sa Republikom Makedonijom koji  je pregovaran, potpisan, ali nikada nije stupio na snagu”, saopštio je Kusovac, dodavši da novinari CIN-a CG “nema potrebe da prijete, budući da ni jedan novinar ne ostaje uskraćen za odgovor”.
Nakon tog odgovora, vladinom Birou je iz CIN-a CG prije više od mjesec dana proslijeđeno i pitanje zašto Vlada nije uputila Skupštini u proceduru ratifikovanje pomenutog sporazuma, koji je potpisan u dobroj vjeri. Na to pitanje do objavljivanja teksta nije stigao odgovor.

Novinari CIN-a proslijedili su pitanja i ambasadama Srbije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine (BIH), da li su crnogorski predstavnici sa njihovim državama potpisale sličan ugovor o dvojnom državljanstvu i kako komentarišu postojanje takvog ugovora sa Makedonijom? Odgovor je stigao jedino iz ambasade BiH.
“Ne i bez komentara”, saopštili su iz BiH ambasade.

Šinavatra, Pua, Statis…

U članu 13 Zakona o crnogorskom državljanstvu iz 2008. godine pisalo je da Crnogorsko državljanstvo između ostalog prestaje sticanjem državljanstva druge države. Važeći Zakon o crnogorskom državljanstvu nije toliko rigorozan. U članu 12. stoji da osobama “od posebnog značaja za državni, naučni, privredni, ekonomski i drugi interes Crne Gore” Ministarstvo unutrašnjih poslova može da dodijeli crnogorsko državljanstvo. Na osnovu tog člana Crnogorci su postali bivši premijer Tajlanda Taksin Šinavatra, malezijski državljanin Vej Seng Pua, koji je prošlog ljeta uhapšen u Las Vegasu zbog organizovanja klađenja na utakmice Munidjala, grčki biznismen Petros Statis i mnogi drugi.

Ana Komatina i Vladimir Otašević