Firma Macau Billionare Poker (MBP), iza koje stoji Fil Ivi (Phil Ivey), prijatelj crnogorskog državljanina Vei Seng Pue više puta uhapšenog zbog organizovanja lanca ilegalnog klađenja , promoviše poker turnire u Bečićkom kazinu “Royale”, čiji su vlasnici Branislav Brano Mićunović i Sava Džigi Grbović.

To se može vidjeti na sajtu firme “MBP” - Macau Billionaire Poker (www.mbp.com).
Kazino “Royal” nalazi se u hotelu Splendid u Bečićima, a  posluje u sklopu preduzeća za priređivanje igara za sreću “Džek pot”.
Registar svjetskih kompanija “opencorporates.com” navodi da su firmu “Džek pot” osnovali Grbović i  Mićunović. S druge strane, na internet stranici firme MBP iz Makaoa, kockarske oaze u Kini, može se pročitati da je savjetnik za biznis i ambasador u toj kompaniji  renomirani poker igrač Fil Ivi.

On je, prema pisanju američkog medija “Las Vegas Review”,  nakon hapšenja u Las Vegasu ponudio američkim vlastima 2.5 miliona američkih dolara kaucije za Crnogorca Vei Senga i njegovog sina Darena.
Vei Seng Pua uhapšen je 14. jula prošle godine u Las Vegasu, a američka federalna bezbjednosna agencija (FBI) optužila ga je da je nelegalnim klađenjem stekao oko 300 miliona dolara i povezala ga sa kriminalnom organizacijom “14K Triad”.
Navodno, visokorangirani član te kriminalne skupine je, na predlog premijera Mila Đukanovića, kao osoba “od posebnog značaja za državni, naučni, privredni, ekonomski i drugi interes Crne Gore” dobio crnogorsko državljanstvo.
Istraživanje Centra za istraživačko novinarstvo CIN-CG je ranije pokazalo da je Pua u Crnoj Gori poslovao sa ljudima bliskim premijeru, a nekima od njih  čak i plaćao bankarske dugove.

Sud odbacio FBI dokazni materijal

Dokazni materijal američkog Federalnog istražnog biroa do kojeg je došao CIN-CG  potvrđuje da je Pua povezan i sa Petrosom Statisom crnogorskim biznismenom grčkog porijekla koji je suvlasnik jedne banke, nekoliko medijskih kuća i suvlasnik ili direktor cijelog niza kompanija u Crnoj Gori.
Međutim, prema posljednjim informacijama, dokazi FBI protiv malezijca su odlukom Okružnog suda u Nevadi prikupljeni “na nezakonit način”, pa su samim tim i odbačeni.
Poker turnire koji se održavaju u Splendidu organizuje kiparska kompanija “Live Events International”. Ona je organizator turnira u sklopu WPT - svjetske poker ture. Na sajtu te kompanije može se vidjeti da su u ovogodišnjoj sezoni organizovali turnire na Kipru, Crnoj Gori, ali i u Bugarskoj.
Glavna nagrada na turniru u Splendidu, koji se održavao od 20. februara do 1. marta, iznosila je čak 750.000 eura.

Na bilbordima koji se mogu vidjeti na crnogorskim ulicama reklamiraju se “Texas Holdem” poker turniri u organizaciji te kiparske firme, a koji se održavaju u Splendidu.

Hazarderi iz Rusije, Ukrajine,
    Bugarske, Norveške, Kipra...

Hotel “Splendid” bio je pod okupacijom više od 400 hazardera iz svih evropspkih država i Bliskog istoka, koji su se krajem marta borili za pola miliona eura na “Texas holdem” poker turniru, objavljeno je na sajtu "primorskenovine.me".
U tekstu piše da je organizator turnira kompanija  "Live Events International" i da u “Splendidu” zbog velikog broja takmičara nije bilo slobodnih soba.
Hazarderi su stigli iz Libana, Rusije, Ukrajine, Njemačke, Poljske, Bugarske, Norveške, Kipra, Izraela, Turske, Rumunije, Francuske, Italije kao i svih nekadašnjih jugoslovenskih republika.
“Kockarski duh se osjeća svuda u Budvi, koja je oblijepljena velikim bilbordima sa natpisima o organizaciji velikog pokeraškog turnira”, objavljeno je između ostalog u tekstu Primorskih novina pod nazivom “Evropski i kockari sa Bliskog istoka okupirali Splendid”.

Božidar Mićunović, brat nikšićkog kontroverznog biznismena Branislava Mićunovića, uzurpirao je 107 kvadrata državnog zemljišta u Zeti.
On je u naselju Balijače sagradio kuću na parceli od više od hiljadu kvadrata, a nadležni su još u junu 1997. utvrdili da nema dokaz o vlasništvu za 107 kvadrata.
To se može vidjeti i u katastarskim podacima Uprave za nekretnine (UZN), gdje je evidentiran teret “uzurpacija”.
Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) imao je uvid u tadašnji Zapisnik o postupku izlaganja na javni uvid podataka o nepokretnostima, u kojem je upisana i izjava Mićunovića.
On je te godine saopštio da je izvršio fizičku diobu sa Ljubetom Radmanovićem i da je njemu pripalo ukupno 1.138 kvadrata zemlje.

Vlasnik 92.500 kvadrata u nikšićkoj katastarskoj opštini Kamensko
“Za razliku od 107 kvadrata nemam dokaz o vlasništvu”, saopštio je tada Mićunović.
Mićunović je juče saopštio da je zemljište kupio prije petnaestak godina i da je jedini vlasnik.
On je kazao da je “sve regulisano” i da se to može provjeriti u katastru.

Prema katastarskim podacima, pet godina stariji brat nikšićkog biznismena posjeduje imovinu u Podgorici i Nikšiću. U Glavnom gradu je vlasnik porodične kuće u naselju Balijače od 82 kvadratna metra, pomoćnog objekta od 12 kvadrata, dvorišta od 500 i njive 4. klase od 544 kvadrata.
U nikšićkoj katastarskoj opštini Kamensko, stariji Mićunović je suvlasnik četvrtine nepokretne imovine od preko 370.000 metara kvadratnih. Posjeduje i dvije trećine imovine od preko 2.000 kvadrata u katastarskoj opštini Glibavac.
Božidar Mićunović radi na funkciji predsjednika Komisije za takmičenja Fudbalskog Saveza Crne Gore (FSCG).

Država dala Mićunoviću 130 uzurpiranih kvadrata

Uvidom u katastarska dokumenta CIN-CG je utvrdio da postoji još 130 kvadrata nekada uzurpiranog državnog zemljišta. Mićunović je 1997. izjavio da je te 130 kvadrata dobio od države na trajno korišćenje.

“Što se tiče uzurpiranog zemljišta imam dokaz prava svojine nad površinom od 130 kvadrata, jer sam Ugovorom o dodjeli uzurpiranog zemljišta dobio na trajno korišćenje navedeno zemljište”, piše u izjavi.
U Upravi za nekretnine postoji rješenje nekadašnjeg Opštinskog sekretarijata za finansije od 23. novembra 1988. godine kojim se Mićunoviću daje na trajno korišćenje 130 kvadrata,  a na osnovu kojeg je i izvršena uknjižba u katastru.

Vladimir Otašević i Ana Komatina

Za samo 8.167 eura, predsjednik opštinske izborne komisije (OIK) u Kotoru i lokalni funkcioner Nenad Radunović kupio je opštinsku nekretninu od 36 kvadrata u Starom gradu u Kotoru.
Potpisujući Ugovor o kupovini stana po povoljnim uslovima sa potpredsjednikom Opštine Kotor Brankom Nedovićem, kojem je punomoćje dala tadašnja gradonačelnica Marija Ćatović, Radunović je kupio stan 14. novembra prošle godine.
U ugovoru, u koji je Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) imao uvid, precizirano je da je tim potezom riješeno njegovo stambeno pitanje.
Međutim, nekretnina koju je Radunović kupio registrovana je kao nestambeni prostor i koristi se za poslovnu djelatnost.
Naime, “stan” kojim je navodno riješeno stambeno pitanje lokalnog funkcionera kojemu je eto trebala pomoć društvene zajednice, služi kao magacin susjednog ugostiteljskog objekta za skladištenje pića.

Radunović nije htio da razgovara o kupovini opštinskog prostora pa je javnost koja mu je htjela riješiti stambeno pitanje ostala bez odgovora na pitanje koliko novca je prihodovao od izdavanja magacina ugostiteljskom objektu. Je li taj novac, kojeg je dobio zahvaljujući poreznim obveznicima na koncu ipak upotrijebio da pronađe krov nad glavom?

Prihod od zakupa nije prijavljen Komisiji za sprječavanje sukoba interesa
Ne samo što nije želio odgovoriti ljudima od čijeg poreza prima platu, koji su mu omogućili da se izvuče iz očito neugodne životne situacije jer nema gdje živjeti, nego Radunović nije prijavio bilo kakav prihod od zakupa Komisiji za sprječavanje sukoba interesa, ako je vjerovati podacima sa njihovog sajta.
Javni funkcioneri su po zakonu dužni da u Izvještaju o imovini navedu tačne i pune podatke. Takođe, dužni su i da u slučaju promjene podataka iz Izvještaja, koji se odnose na uvećanje imovine preko 5.000 eura, to prijave Komisiji u roku od 30 dana od dana nastanka promjene. Kazne za javne funkcionere, ukoliko to ne naprave kreću se od 300 do 1.500 eura.
U ugovoru kojeg je sklopio s punomoćnikom kotorske gradonačelnice nedvosmisleno piše da je nekretninu od 36 kvadrata kupuje kao stambeni prostor. Međutim, u dokumentu piše da je notarka Branka Kašćelan konstatovala i obavijestila stranke da se nekretnina u listu nepokretnosti vodi kao nestambeni, a ne kao stambeni prostor.

Predsjednik OIK-a i potpredsjenik Opštine izjavili su da to jeste stambeni prostor, pa ih je notarka uputila da podnesu zahtjev katastru za prenamjenu prostora iz nestambenog u stambeni. Da je Radulović htio razgovarati s novinarima, mogao je objasniti jesu li on i potpredsjednik Opštine sklopili ugovor s namjerom da nešto zaradi od najma, a ne da riješi stambeno pitanje. U krajnoj liniji, budući da mu je trebao krov nad glavom, kako je taj životni prioritet zamijenio odlukom da svoj dom iznajmi kao skladište. Ni pola godine nakon potpisivanja Ugovora nije izvršena prenamjena prostora, što se može zaključiti uvidom u podatke Uprave za nekretnine (UZN). Radunović u katastru još uvijek nije upisan kao vlasnik, već se i dalje vodi kao korisnik nestambenog prostora.

Koristio nekretninu, prije nego što je kupio od Opštine

Među katastarskim podacima može se vidjeti da je 25. novembra prošle godine kao teret evidentirana “zabilježba neposredne izvršnosti notarskog zapisa” iz Ugovora u kupovini koji je potpisan desetak dana ranije.
Radunović je tu nekretninu kupio jeftino na osnovu člana 24. Odluke o uslovima i načinu rješavanja stambenih potreba lokalnih funkcionera.
Tom odlukom precizirano je da proporcionalno godinama radnog staža vrijednost nekretnine koju funkcioner kupuje može da se umanji najviše do 80 odsto njene tržišne vrijednosti, odnosno pet puta. Obični crnogorski građani koji uredno plaćaju porez, čak i kao beskućnici i bez obzira na njihov doprinos društvenoj zajednici o ovakvim beneficijama na račun državnog ili opštinskog budžeta mogu samo sanjati.
Lokalni funkcioner je opštinski prostor od 36 kvadrata koristio i prije nego što je potpisao Ugovor o kupovini.

Samo mjesec dana nakon predsjedničkih izbora u aprilu 2013. godine, 10. maja Rješenjem o dodjeli stana u zakup Radunović je tu nepokretnost dobio na korišćenje.
Nije poznato da li se je predsjednik OIK-a nekretninu dao u zakup odmah nakon što ju je dobio na korišćenje i da li je dio od 8.167 plaćen i novcem koji je zaradio zakupom.

Kvadrat poslovnog prostora u Starom gradu prodaje se  za 6.000 eura

Da kojim slučajem Opština Kotor Radunoviću nije dala svoju nepokretnost u Starom gradu, mogla je od nje dobro da zaradi. CIN-CG imao je uvid i u Ugovor o zakup poslovnih prostorija, koji je potpisan 12. maja prošle godine između Direkcije za uređenje i izgradnju Kotora i kotorske firme “Parteli”.
Direkcija je tim ugovorom poslovni prostor od 20,59 kvadrata u Starom gradu dala u zakup firmi “Parteli” za iznos od 367 eura mjesečno, odnosno za 4.368 eura godišnje. Na sajtovima agencija za nekretnine poslovni prostori u Starom gradu u Kotoru od 60 metara kvadratnih dostižu cijenu mjesečnog zakupa i do 1.200 eura, dok se metar kvadratni prodaje i za 6.000 eura.

Na predsjedničkim izborima, održanim u aprilu 2013. godine, pobijedio je kandidat vladajuće koalicije Filip Vujanović. Opozicione stranke i dio nevladinog sektora tvrdili su da je bilo izbornih manipulacija i krađe. Iz izbornog štaba Vujanovićevog protivkandidata Miodraga Lekića tada su iznijete optužbe i na račun rada Radunovića, koji je većinu prigovora o neregularnosti putem gasanja pismom odbio kao neosnovane.
Predsjednik Socijalističke narodne partije (SNP) Srđan Milić u novembru 2008. godine podnio je tadašnjoj Vrhovnoj državnoj tužiteljki Ranki Čarapić krivičnu prijavu protiv Radunovića, zbog zloupotrebe službenog položaja prilikom sprovođenja izbora za odbornike Skupštine opštine Kotor održanih 9. novembra 2008. godine. Nije poznato da li je tužilaštvo bilo šta radilo po navodima iz krivične prijave. Na sajtu Demokratske partije socijalista (DPS) piše da je Radunović član kotorskog Opštinskog odbora te partije od 1997. godine.

Ana Komatina i Vladimir Otašević

Porodica ministra poljoprivrede Petra Ivanovića prezadužena je milionskim bankarskim kreditom, koji ne može da se otplaćuje zvaničnim primanjima koje je taj vladin funkcioner prijavio Komisiji za sprječavanje sukoba interesa.
Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) imao je uvid u Ugovor o stambenom kreditu koji je 2007. godine odobrila Hypo Alpe Adria banka (HAAB) ministrovoj supruzi Oliviji Ivanović.
Tim kreditom ona je kupila zemlju od 5.600 metara kvadratnih u Radovanićima u Herceg Novom.
Kredit od 751.000 švajcarcaskih franaka odobren je 12. jula 2007. godine.
U to vrijeme Petar Ivanović bio je član odbora direktora i potpredsjednik te banke. To se može zaključiti i na osnovu njegove biografije na oficijalnom sajtu Demokratske partije socijalista (DPS).

Nekoliko mjeseci nakon potpisivanja ugovora o stambenom kreditu Ivanović je “napustio” banku. CIN CG nije dobio odgovor iz Hypo Alpe Adria banke da li je taj stambeni kredit uticao da Ivanović ne bude više jedan od čelnika te finansijske ustanove.
To pitanje proslijeđeno je iz razloga što je prema mišljenju eksperata iz oblasti bankarstva kredit suviše rizičan za banku i odobren je mimo ustaljenih bankarskih propisa.
Iz banke nijesu odgovorili ni da li su službenici koji su potpisali kredit i dalje radno angažovani niti da li Ivanovićeva redovno plaća mjesečne rate za odobrene kredite:
“Podsjećamo Vas da bankarska tajna predstavlja poslovnu tajnu, te da Vam, u skladu sa Zakonom o bankama ne možemo izaći u susret, vezano za tražene podatke”, napisala je Željka Radulović iz HAAB.
Ni ministar poljoprivrede nije odgovarao na pozive i sms poruke CIN-CG.

Beler: Niko nije provjeravao
kapital korisnika kredita

Prije tri mjeseca glavni istražitelj slučaja spornih kredita Hypo Alpe Adria banke Kristijan Beler izjavio je u razgovoru za bečki dnevnik “Kurir” da je “sistem Hipo” na Balkanu funkcionisao na način da kod finansiranja nekretnina nije bilo provjere rizika, niti procjena održivosti.
“Niko nije provjeravao bonitet i kapital korisnika kredita. Čak nije provjeravano da li uopšte postoji nekretnina. Krediti su pored svega odobravani. Često su objekti bili mnogo manje vrijednosti od dobijenog kredita”, objasnio je Beler upitajući ko je uzeo razliku.
Po srednjem kursu koji je korišćen u bankarskom ugovoru, 2007. godine vrijednost jednog eura iznosila je oko 0.60 franaka, što znači da je Ivanovićeva tada dobila kredit od 449.173 eura.
Navedeno je da banci od 31. avgusta te godine do 31. jula 2027. mora po osnovu vraćanja kredita 240 mjeseci da uplaćuje po 5.658 franaka. Do 2027. Ivanovićeva treba da vrati banci sa kamatom iznos od 1.358.129 franaka.
Vrijednost franka u odnosu na euro godinama je rasla, a danas prema kursnoj listi Centralne banke Crne Gore vrijednost jednog eura iznosi 1.03 franka.
Po kursu iz 2007. godine, Ivanovićeva je u eurima trebalo da vraća banci oko 3.400 eura, a ove godine taj iznos je narastao na više od 5.000 eura.
Prema zvaničnim podacima sa sajta Komisije za sprečavanje sukoba interesa, Ivanovićeva nikada nije primala platu veću od nekoliko stotina eura.

Ukupni mjesečni prihodi porodice Ivanović od 2.380 eura, koje je ministar u svom posljednjem imovinskom kartonu prijavio, nijesu dovoljni da se “pokrije” mjesečna rata za kredit. Nejasno je kako je pored tolikog kredita i primanja, prema istom kartonu, Ivanović uspio i da uštedi 25.000 eura.
U članu dva Ugovora o bankarskom kreditu između ostalog piše: “U cilju obezbjeđenja potpune otplate dugovane glavnice, kamate, zatezne kamate i svih ostalih troškova kredita, korisnik se obavezuje da prije korišćenja kredita... dostavi Banci ovjerenu i potpisanu Administrativnu zabranu sa pripadajućom potvrdom/izjavom, na osnovu koje će se iz mjesečne zarade korisnika kredita vršiti obustava mjesečnih anuiteta po kreditu”.
Nije poznato da li je Ivanovićeva dostavila potvrdu da joj zarada pokriva mjesečne rate/anuitete.

Sa druge strane može se vidjeti da je Petar Ivanović Komisiji za sprječavanje sukoba interesa u imovinskom kartonu za 2008. godinu naveo da njegova supruga Olivija imala mjesečnu zaradu od 600 eura i da nije imala drugih primanja. Navedena je i napomena da je Ivanovićev prihod od prodaje akcija i dividende od ukupno 59.000 eura iskorišćen za plaćanje kredita.

Zemlju kupila od Begovića i Morica

Za novac koji je kreditom dobila Ivanovićeva je u julu 2007. kupila oko 5.600 metara kvadratnih zemlje u Herceg Novom. Na tu nepokretnu imovinu upisana hipoteka u korist banke, zbog kredita. Zemlja je kupljena potpisivanjem tri ugovora, u koje je CIN-CG imao uvid.
Prvo je 6. jula 2007. kupila 410 metara kvadratnih zemljišta u Radovanićima blizu Herceg Novog za 32.800 eura od tada sedamdesettrogodišnjeg Sava Begovića, koji je ugovor “potpisao” otiskom prsta.
Dva dana kasnije potpisan je i ugovor sa porodicom Moric, kada je kupiljeno 4.141 metar kvadrati zemljišta takođe u Radovanićima za 331.280 eura.
Istog dana, 8. jula, Ivanovićeva je sklopila još jedan ugovor sa istom porodicom, kada je kupljena zemlja od 1.050 metara kvadratnih u istom naselju za iznos od 84.000 eura.

Povezana i sa kreditom žene Veselina Vukotića

Hypo Alpe Adria banka je 16. jula iste godine odobrila kredit od 745.000 franaka supruzi javnog funkcionera Veselina Vukotića, koji je sa premijerom Milom Đukanovićem osnovao privatni Univerzitet Donja Gorica (UDG).
Da sa kreditom Ljiljane Vukotić ima veze i Olivija Ivanović vidi se iz ugovora o hipoteci od 11. oktobra 2007.
U ugovoru su njihovi potpisi kao hipotekarnih dužnika.
Prema katastarskim podacima njih dvije vode se kao vlasnice parcele u hercegnovskom naselju Radovanići od ukupno 1.080 kvadrata.
Dio Vukotićeve u toj parceli je 670 , dok ministarovoj ženi pripada 410 kvadrata. Zbog drastične promjene kursa, Centar za zaštitu potrošača podnio je 2013. godine tužbu Osnovnom sudu u Podgorici u ime 300 oštećenih klijenata od ukupno 500 zbog podizanja stambenih kredita sa valutnom klauzulom u švajcarskim francima protiv Hypo Alpe Adria banke. Nije poznato da li su se Ivanovićeva i Vukotićeva pridružile oštećenim klijentima, koji su tužili HAAB.

U istraživanju za ovaj tekst doprinijela Slavica Kosić, dopisnica ND Vijesti iz Herceg Novog

Ana Komatina i Vladimir Otašević

Ministar poljoprivrede Petar Ivanović Komisiji za sprječavanje sukoba interesa nije dostavio tačne podatke o imovini njegove porodice.
U februaru ove godine Ivanović nije prijavio Komisiji da njegova supruga Olivija u Podgorici posjeduje dvoiposoban stan (76 m2) i nestambeni prostor (13 m2).
To se može zaključiti uvidom u zvanične podatke na sajtu Komisije, gdje u posljednjem ovogodišnjem izvještaju piše da ministrova supruga posjeduje stan od 59 m2 na Cetinju i zemljište od 5.194 m2 u Radanovićima.
Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) imao je uvid u katastarske podatke Uprave za nekretnine, gdje je navedeno da je Olivija postala vlasnik stana i nestambenog prostora u Podgorici - održajem/poklonom.
Ministar Ivanović u telefonskom razgovoru novinaru CIN-a potvrdio je da Komisiji nije prijavio svu imovinu svoje žene.

“Taj stan se vodio na Olivijinu majku. Bio je u toku prenos vlasništva sa majke na kćerku. To nije nova - kupljena imovina.
Nisam znao dokle je stigao postupak prenosa vlasništva, tako da sam komisiji u međuvremenu, čini mi se u februaru, dao podatke za koje sam ja u tom trenutku znao”, rekao je Ivanović.
Prema podacima CIN-a CG, na ime Olivije Ivanović stan i nestambeni prostor bili su upisani i u oktobru prošle godine.
To  znači da  Ivanović najmanje četiri mjeseca, kako tvrdi, nije znao za tu imovinu.

Ivanovića po zakonu sljeduje novčana kazna

Taj propust ministra bi mogao da košta, jer prema članu 19. Zakona o sprječavanju sukoba interesa javni funkcioneri su dužni da u Izvještaju o imovini navedu tačne i pune podatke.
Takođe, dužni su i da u slučaju promjene podataka iz Izvještaja, koji se odnose na uvećanje imovine preko 5.000 eura, to prijave Komisiji u roku od 30 dana od dana nastanka promjene.
Kazne za javne funkcionere, ukoliko prekrše pomenuti član Zakona sprječavanju sukoba interesa, kreću se od 300 do 1.500 eura.

Komisiji za sprječavanje sukoba interesa Ivanović je počeo da prijavljuje podatke o  imovini 2009. godine.
Tada je bio na javnoj funkciji - direktora Agencije za promociju stranih investicija (MIPA), u kojoj je radio od  njenog osnivanja 2005. do 2012. godine.
Kao  ministar  poljoprivrede Ivanović, prema zvaničnim podacima Komisije, prima platu od  848 eura.
On obavlja i funkciju člana Savjeta za privatizaciju i kapitalne projekte, gdje mu je visina mjesečne zarade 200 eura.
Kao vanredni profesor na Univerzitetu Donja Gorica (UDG) na godišnjem nivou prima 2.000 eura.
Ivanović se bavi  i istraživačkim radom na osnovu kojeg na nivou godine zarađuje 4.000 eura.
Od nepokretne imovine ima stan od 56 kvadrata u Kotoru, 1.300 kvadrata zemlje u Trebesinu, imanje i porodičnu kuću u Doljanima.

Zemljište i bankarski dug od 751.000 švajcarskih franaka

Prema katastarskim podacima, na  5.194 metara kvadratnih zemljišta Olivije Ivanović u Radanovićima prije nekoliko godina upisana je hipoteka zbog duga od 751.000 švajcarskih franaka. O tom iznosu kredita nema ni riječi na sajtu Komisije za sprječavanje sukoba interesa. U izvještaju je samo konstatovana hipoteka zbog kredita sa rokom otplate od 10 godina. Ivanović i članovi njegove porodice, na sajtu komisije, nemaju ušteđevinu koja pokriva taj novčani iznos. Ivanović je novinaru CIN-a saopštio da u toj situaciji nema ništa čudno.
"Banka je odobrila kredit sa kojim je kupljena ta zemlja u Radanovićima. Kao obezbjeđenje duga na zemlju je stavljena hipoteka. Dakle novac nije na računima u vidu ušteđevine, već je njime kupljeno zemljište", objasnio je Ivanović.  Pored zemljišta u Radanovićima i stana i nestambenog prostora u Podgorici, Olivija Ivanović posjeduje i stan od 59 kvadrata na Cetinju.

Vladimir Otašević

Tužilaštvo u San Marinu istražuje ko je 1. avgusta 2011. godine iz Crne Gore prebacio 740.000 eura na bankovne račune njihovog bivšeg državnog sekretara Klaudija Podeskija (Claudio Podeschi) i njegove vjerenice Biljane Baruce.
Podeski i Baruca uhapšeni su 23. juna prošle godine pod optužbom za pranje novca i korupciju.  Nakon  hapšenja u San Marinu, Podeskiju je zaplijenjeno 14 miliona eura i pokrenut je sudski postupak, koji je u toku.
Da bivši državnik San Marina i njegova vjerenica imaju dvije aktivne firme u Podgorici i to na adresi preduzeća crnogorskih državljana grčkog i malezijskog porijekla Petrosa Statisa i Vei Seng Pue otkrio je Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG).
Nekoliko medija u San Marinu prenijeli su istraživanje CIN-a CG i naveli da je jedan od razloga za produžavanje pritvora Baruci i Podeskom upravo njihova poslovna veza sa Crnom Gorom, koju je tužilaštvo u međuvremenu otkrilo. Novi nalog za produženje pritvora izdat je zbog mogućnosti bjekstva i prikrivanja tragova.
Četiri dana nakon publikovanja istraživanja CIN-a o vezama Podeskog i Baruce sa Statisom i Puom u Crnoj Gori, portal  “Libertas.sm” objavio je tekst pod nazivom: “Prijatelji iz crnogorskog magičnog kruga putuju Porše kaenom sa tablicama San Marina"
U tom tekstu precizira se da je tužilaštvo San Marina pratilo i ušlo u trag ljudima iz Crne Gore, koji su se vozili tim automobilom. Radi se o automobilu koji je vlasništvo kompanije “Aol Ipsp” - San Marino - kojom je upravljala Baruca i Podeschi, kojeg je ovo preduzeće formalno zaposlilo u avgustu 2013.
U maju iste godine funkcije i ovlaštenja za upravljanje tom kompanijom prebačene su na Mladena Kalađurđevića, Petrosa Statisa i Emmanouila Pairaktaridisa.

Statis je vladin partner i zakupac Svetog Stefana , vlasnik Universal Capital banke, “Pobjede”, “Dnevnih novina” i više drugih kompanija u Crnoj Gori. Istraživanje CIN-a CG pokazalo je da je Grk Emanouil Pairaktaridis ključna osoba koja u Crnoj Gori povezuje Statisa, Puu i uhapšene u San Marinu. Njegovo ime vezano je za čak devet registrovanih firmi u Crnoj Gori.
“Zajedno sa Viktorom Restisom, jednim od najbogatijih Grka i bivšim ambasadorem San Marina u Poljskoj, Statis i Pairaktaridis su povezani sa kompanijom ADcapital Montenegro, koja se bavi investicijama u turističkom sektoru”, piše u tekstu portala  “Libertas.sm”.
Kalađurđević se pominje kao treća osoba koja se vozila automobilom, koje je pratilo tužilaštvo San Marina. U tekstu se pominje da je on povezan sa kompanijom “Adriatic Properties”, koja je 2010. od Evropske banke za obnovu i razvoj  (EBRD) primila 37 miliona eura za izgradnju, između ostalog, hotela “Aman Resorts” na Svetom Stefanu - brenda čiji je suvlasnik Phua i koji je trebalo da ulaže u luksuzni hotelski kompleks u San Marinu vrijednosti 92 miliona eura.

Vladimir Otašević i Nela Lazarević

Uhapšeni bivši državni sekretar San Marina Klaudio Podeski (Claudio Podeschi) i njegova vjerenica Biljana Baruca povezani su sa crnogorskim državljanima grčkog i malezijskog porijekla Petrosom Statisom i Vei Seng Puom.
Baruca i Podeski,  koji su uhapšeni 23. juna prošle godine pod optužbom za pranje novca i korupciju, imaju dvije aktivne firme u Crnoj Gori.
Nakon njihovog hapšenja u San Marinu, Podeskiju je zaplijenjeno 14 miliona eura i pokrenut je sudski postupak, koji je u toku.
Statis je vladin partner i zakupac Svetog Stefana , vlasnik Universal Capital banke, “Pobjede”, “Dnevnih novina” i više drugih kompanija u Crnoj Gori.
Podeski nije jedini koji je povezan sa Statisom, a koji se pri tom našao iza rešetaka.
Tu je i njegov dobar prijatelj Vei Seng Pua, čije je poslovne i prijateljske veze CIN-CG ranije istražio. Pua je zbog organizovanja lanca ilegalnog klađenja 9. jula uhapšen u Las Vegasu. FBI je Puu - u pokeraškom svijetu poznatog  kao Pol Pua - označio kao visokorangiranog člana trijade 14K.
Mediji u San Marinu objavili su da Pua stoji iza kompanije “Black Sea Pearl”, registrovane na Djevičanskim ostrvima.
Ta je firma na račun kompanije “Clabi”, u vlasništvu Podeskija i Biljane Baruca, uplatila iznos od preko milion i 200 hiljada eura.
Prema istim podacima, kompanija “Black Sea Pearl” uplatila je i 750 hiljada  na račun kompanije “Flapex Holdings Limited”, iza čijeg računa na Kipru stoji osoba koja je direktor još najmanje 160 kompanija, ali i 490.000 eura na račun Grka Stefanosa Balafoutisa.
Podeskijeva odbrana tvrdila je da je jedina veza između njega i Pue bila u okviru pregovora oko izgradnje luksuznog resorta u San Marinu, u koji je trebalo da ulažu i Petros Statis i Stefanos Balafoutis.
Podeski i njegova vjerenica Baruca sada su u pritvoru, a optuženi su i da su otvarali fiktivna preduzeća sa ciljem pranja novca.
CIN-CG  od crnogorske Uprave za sprečavanje pranja novca nije mogao dobiti odgovor da li su provjeravali milionske transakcije Vei Seng Pue u Crnoj Gori, jer su njihove aktivnosti  tajne. Državne strukture tako da ne smiju ni da ospore a ni potvrde da su nešto radili u ovom slučaju.
O radu Uprave za sprečavanje pranja novca javnosti nijesu dostupni čak ni godišnji izvještaji, što je potpuno suprotno evropskoj praksi.
Na primjer, na zvaničnom sajtu hrvatskog Ureda za sprečavanje pranja novca (http://www.mfin.hr/hr/sprjecavanje-pranja-novca ), u njihovim  godišnjim izvještajima navode se konkretni slučajevi o tome kako je Ured došao do informacije o mogućem pranju novca, pa do toga kojim je obavještajnim metodama prikupljao podatke i što je na kraju učinio.
U Crnoj Gori jasni slučajevi  Pue, Podeskog i Baruce pokazuju da se osobe, koje u inostranstvu istražuju i pritvaraju zbog sumnji u kriminalne radnje, ovdje osjećaju bezbjedno i otvaraju firmu za firmom.

Otvorili firme u Podgorici prije nego što su uhapšeni

Istraživanje CIN-a pokazalo je da su Podeski i Baruca otvorili dvije firme u Podgorici i to samo pola godine prije nego što su uhapšeni u San Marinu.
Prema podacima Centralnog registra privrednih subjekata (CRPS) firmu “Edera Finansial Investments” su 23. januara prošle godine osnovali Klaudio Podeski (33 odsto vlasništva), Franco Bottegi (33 odsto ) i Andrej Ceccoli (34 odsto vlasništva).
Istog dana Podeskijeva vjerenica slovenačkog porijekla Biljana Baruca osnovala je kompaniju “SBP investments” sa Emanouil Pairaktaridisom i Stefanosom Balafoutisom.
Baruca i Balafoutis u “SBP” posjeduju po 25 odsto vlasništva, dok je druga polovina u vlasništvu Pairaktaridisa.
Balafoutis je jedan od optuženih u sudskom postupku protiv Podeskija i Baruce, tvrde mediji u San Marinu, što bi značilo da dvije trećine vlasnika ove crnogorske firme ima izvjesne probleme sa zakonom.
Grk Emanouil Pairaktaridis je ključna osoba koja u Crnoj Gori povezuje Statisa, Puu i uhapšene u San Marinu.
Njegovo ime vezano je za čak devet registrovanih firmi u Crnoj Gori.
Pairaktaridis je osnivač, izvršni direktor ili ovlašćeni zastupnik u gotovo svim crnogorskim firmama koje su vlasnički povezane sa Puom i Statisom.
Radi se o firmama “Peneseda”, “Seven X Aviation”, “Mont Voyage” i drugima...Emanouil je bio osnivač sa 50 odsto udjela i ovlašćeni zastupnik u firmi “G.P. OIL”, registrovanoj na adresi Radnička bb u Podgorici, kao i ovlašćeni zastupnik u Statisovoj firmi “Adcapital Montenegro” u Ulcinjskoj 3.
Obje firme su u međuvremenu ugašene. I firme Podeskog i Baruce registrovane su u Ulcinjskoj 3, kao što je slučaj i sa većinom kompanija, vlasnički povezanih sa Statisom i Puom.

Da li je Crna Gora  offshore destinacija?

Novinari CIN-a posjetili su Ulcinjsku ulicu i ulaz broj 3 u kojem se može pronaći poštansko sanduče sa upisanim brojevima stanova i imenima desetak firmi.
Šest firmi primaju poštu u istom sandučetu, onome za stan broj 894. Među njima je Puina “Realy Useful” (sada “Peneseda”), “Niktim investments”, “Adriatic Properties 2”, “First Financial Consulting” i Statisove “First Holidays”, i “Ashley and Holmes Montenegro”.

“Niktim investments”, prema podacima CRPS, osnivao je Dimitriou Andreas.
Kao vlasnici kompanije “Adriatic Properties 2” upisane su firme “Golden Estate”, u kojoj je Statis izvršni direktor i Puina “Peneseda”.
Vlasnik firme “First Financial Consulting” je Angelos Filipidis, bivši akcionar “First Financial”, a danas "Universal Capital" banke, koji je 10. januara prošle godine uhapšen u Turskoj zbog osnovane sumnje da je umiješan u pronevjeru oko pola milijarde eura kredita odobrenih u Grčkoj bez garancija.
Firme “Adriatic Properties 2”, “Niktim investments” i “Peneseda”, prema CRPS podacima, registrovane su u Ulici serdara Jola Piletića, a ne u Ulcinjskoj gdje primaju poštu.
Firme Statisa, Pue, Baruce, Podeskija... ne povezuje samo ista adresa.
Te kompanije su klijenti advokatske kancelarija “Vujisić law”.
Na njenom sajtu, firme “Really Useful”, “Seven X Aviation”, “Edera”, “SBP”...  navedene su kao “reprezentativni klijenti”.
Na pitanje novinara CIN-a zbog čega su naveli da su ove firme njihovi reprezentativni klijenti, advokatica Milena Vujisić je odgovorila da potvrđuje da se radi o njenim klijentima, istakavši da posluju u skladu sa zakonom i nacionalnim propisima.
Vujisić je saopštila da ne može iznositi činjenice o njihovom poslovanju, “jer bi to bilo u suprotnosti sa kodeksom profesionalne etike advokata”.
Jedna od karakteristika offshore kompanija jeste upravo ta da veći broj firmi, vlasnički često povezanih, dijele istu adresu, poštansko sanduče, broj telefona i faksa…
Iako su spomenute firme po tome i vlasničkoj prepletenosti veoma nalik offshore modelu, Crna Gora nije na spisku zemalja poželjnih za offshore poslovanje.
Međutim, ne može se tvrditi da se Statisove, Puine, Podeskijeve, Barucine ili Balafoutisove firme u Crnoj Gori bave bilo kakvim nezakonitim poslom, jer država - iako krije podatke o tome poduzima li uopće ikakve mjere -  ima brojne institucije koje bi u tom slučaju mogle reagovati.

Pokeraš plaća javnog funkcionera Nenezića

I firma “Mont Voyage” registrovana je u Ulcinjskoj ulici br.3, ali novinari CIN-a nisu mogli da pronađu njeno poštansko sanduče.
Tu firmu je u februaru 2011. godine osnovala Statisova kompanija “Golden Estate” (60 odsto vlasništva) i Predrag Leković (40 odsto).
Statisov partner Emanouil Pairaktaridis je 2011. godine preuzeo 60 odsto vlasništva u kompaniji  “Mont Voyage”. Leković je profesionalni igrač pokera, baš kao i Statisov prijatelj Pol Pua.
Prema podacima sa sajta  “http://pokerdb.thehendonmob.com”, crnogorski biznismen trenutno na globalnoj index poker rang-listi zauzima 4.543. poziciju.
Najbolju zaradu Leković je, prema podacima sa sajta, ostvario 2. novembra 2013. godine  na azijskom šampionatu u pokeru u Makaou, gdje je Pol Pua hapšen u junu prošle godine zbog organizovanja lanca ilegalnog klađenja.
Na tom turniru osvojio je drugo mjesto i 316.207 dolara.

Često je viđen gost na  poker turnirima u Budvi, gdje je takođe osvajao novčane nagrade.
Predrag Leković je osnivač i izvršni direktor i u firmi  “Smart Environment Solutions”. Ta firma je osnovana u novembru 2011. godine. Na sajtu Komisije za sprečavanje sukoba interesa može se pronaći podatak da bivši ministar turizma i sadašnji javni funkcioner Predrag Nenezić još od početka 2012. prima platu u Lekovićevoj firmi “Smart Environment Solutions”.
Nenezić nije bio na funkciji ministra kada je počeo da radi u Lekovićevoj firmi. Njegova mjesečna zarada u Lekovićevoj firmi bila je 800 eura, ali je prema njegovom posljednjem imovinskom kartonu spala na 400 eura.
Nenezić, prema istom imovinskom kartonu za 2014. godinu, objavljenom na sajtu komisije,  prima još i 482 eura kao predsjednik Upravnog odbora Aerodroma Crne Gore. On nije odgovarao na telefonske pozive i SMS poruke CIN-a da objasni svoju ulogu u toj firmi, odnosno da li svoj utjecaj iz javno-političkog života koristi za potrebe firme koja ga također plaća.

U istraživanju za ovaj tekst doprinijela Nela Lazarević, dopisnik ND Vijesti iz Italije.

Vladimir Otašević i Ana Komatina

Daren Pua je 6.marta, u američkom Okružnom sudu u Nevadi, priznao krivicu za ilegalno klađenje kako bi izbjegao krivično gonjenje i kako bi bio samo prekršajno procesuiran. Daren je sin pokeraškog milionera Vei Seng Pue, čije je poslove i biznis kontakte u Crnoj Gori istražio Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG).
Vijest o Darenovom priznanju  objavio je američki “Las Vegas Review”, ističući da je okružni sudija Endrju Gordon odmah osudio Puu na pet godina uslovno, uz naredbu da u tom vremenu mora da ostane van Amerike.
Sudija je Darenu, pored uslovne kazne izrekao i novčanu - 100.000 eura. Nakon što je priznao krivicu mlađi Pua je izgubio i 125.000 dolara i elektronsku opremu koja je zaplijenjena tokom racije i hapšenja 9. jula prošle godine u Las Vegasu.
Tog dana su zbog organizovanja lanca ilegalnog klađenja uhapšeni Wei Seng Pua (prvooptuženi u sudskom procesu), Daren Pua, Seng Čen Jong, Vai Kin Jong, Hui Tang, Jan Zhang, Jang Keung Fan i Herman Čun Sang Jeung u ekskluzivnom hotelu u Las Vegasu.
Šestorica od ukupno osam okrivljenih, među kojima je i mlađi Pua, priznali su krivicu i dobili uslovne kazne od po pet godina, uz naredbu da moraju u tom vremenu da ostanu van Amerike.
Vei Seng Pua je, nakon priznanja krivice njegovog sina, ostao jedini koji se pred američkom Okružnim sudom u Nevadi bori protiv optužbi za organizovanje lanca ilegalnog klađenja.
Ta pravna bitka traje sad već gotovo devet mjeseci.

Ana Komatina i Vladimir Otašević

Daren Pua, sin pokeraškog milionera Vei Seng Pue, priznaće krivicu za ilegalno klađenje kako bi izbjegao krivično gonjenje i kako bi bio samo prekršajno procesuiran.

To je juče objavio američki medij “Las Vegas Review”, citirajući advokate optuženih i sudske dokumente.

Prema američkom mediju, mlađi Pua planira da prizna krivicu čime će izgubiti 125.000 dolara i elektronsku opremu koja je zaplijenjena tokom racije i hapšenja 9. jula prošle godine u Las Vegasu.

Tada su zbog organizovanja lanca ilegalnog klađenja uhapšeni su Wei Seng Pua (prvooptuženi u sudskom procesu), Daren Pua, Seng Čen Jong, Vai Kin Jong, Hui Tang, Jan Zhang, Jang Keung Fan i Herman Čun Sang Jeung u ekskluzivnom hotelu u Las Vegasu. Petorica od ukupno osam okrivljenika iz Malezije i Kine priznali su krivicu i dobili uslovne kazne od po pet godina, uz naredbu da moraju u tom vremenu da ostanu van Amerike. Takva presuda vjerovatno očekuje i Puinog sina Darena. amo jedan od optuženih je do sada oslobođen optužbi za nelegalno klađenje.

Američki okružni sudija Endrju Gordon postavio je Pui rok da do petka u 10 sati po lokalnom vremenu unese u predmet izmjenu o priznanju krivice. Advokat odbrane Ričard Šonfild rekao je sudiji Gordonu da je mlađi Pua spreman da prizna krivicu zato što se uželio svog doma i porodice u Maleziji, kojim želi da se vrati.

Nakon što je proveo devet mjeseci u Las Vegasu, gdje se sa svojim ocem borio u sudskom postupku, “sada je spreman da ide kući”, navodi se u tekstu "Las Vegas Rivjua". Njegov otac, u svijetu kocke poznat kao Pol Pua, ostat će tako jedini optuženik koji se zbog organizovanja ilegalnog klađenja nalazi pred Okružnim sudom u Nevadi. Njegovi advokati negirali su da je Pol Pua visokorangirani član kriminalne organizacije trijade “14K”, kako to tvrde agenti FBI-a.

Prošlog mjeseca američka sutkinja za prekršaje Pegi Len (Peggy Leen) zaključila je da agenti FBI nisu na ispravan način prikupili dokaze protiv Pue i drugih optuženih. Naime, ističe kako je nalog za pretres bio izuzetno manjkav jer su agenti prilikom podnošenja zahtjeva za izdavanje naloga za pretres propustili navesti da su do osnovanih sumnji došli tako što su prethodno prekinuli internetsku vezu i preobučeni u majstore ušli u Puin apartman kako bi vidjeli što se tamo događa.

Ali sutkinja je istovremeno odbila tvrdnju obrane da se radilo o neustavnom provedenom pretresu i bez potrebnog naloga. Federalni tužioci istaknuli su da su prilikom podnošenja zahtjeva za pretres podnijeli dovoljno dokaza koji upućuju na osnovanu sumnju da je Pua uključen u kriminalne aktivnosti, pa su zatražili da okružni sudija Endrju Gordon nastavi suđenje Pui.

Kineski medij “South China Morning Post”, prenoseći informacije o Darenovoj sudskoj nagodbi, poziva se i na informaciju našeg Centra za istraživačko novinarstvo (CIN-CG), koji je prošlog mjeseca objavio da je uhapšeni Wei Seng Pua dobio crnogorsko državljanstvo na predlog premijera.

“Pua, koji je izabran za ambasadora San Marina u ovoj maloj, Balkanskoj zemlji prije nego što je prošle godine uhapšen, smatran je za osobu od posebne važnosti za državu, nauku, ekonomiju i druge interese Crne Gore”, prenio je “South China Morning Post” podatke iz teksta CIN-CG-a. Puini advokati kineskim novinarima odbili su da komentarišu istraživanje crnogorskog CIN-a na tu temu.
“Kako Malezija ne dozvoljava dvojno državljanstvo, trenutni status Puinog državljanstva je nejasan”, zaključili su novinari "South China Morning Post-a".

U strahu od novinarskih pitanja Centra za istraživačko novinarstvo (CIN-CG), Petros Statis se "urbi et orbi" posebnim saopštenjem obratio javnosti Crne Gore. Ni u jednom trenutku ovaj časni crnogorski junak grčkog porijekla nije spomenuo da je 2. marta ujutro putem maila dobio molbu za razgovor uživo sa novinarima CIN-CG-a.

Dobio je i okvirna pitanja, kako bi se što bolje pripremio za taj razgovor, što je povlastica  koju ozbiljni novinari pružaju samo u izuzetnim prilikama. Novinari svoja pitanja sagovorniku otkrivaju samo kad iz nekog razloga žele uljepšati njegov lik i djelo, kad su posebno prijateljski nastrojeni ili ako je u pitanju neka starleta kojoj treba nešto duže vremena da procesuira postavljeno pitanje.

Jasno je da CIN-CG svog nesuđenog sagovornika nije potcijenio. Bio je to samo onaj neobjašnjiv čojski trenutak empatije prema junaku kojem su upravo razmontirali cijelo naoružanje.
Kad je dobio mail, Statis je odmah zvao svoju portparolku koja je novinaru CIN-CG prenijela da je gospodin Statis na putu i da će odgovoriti u što kraćem periodu, čim mu to obaveze dopuste.

Na to je portparolki, gospođi Mršulji, poslat odgovor u kojem se kaže da novinari CIN-CG imaju razumijevanje za obaveze gospodina Statisa, da su spremni čekati na intervju i da još jednom naglašavaju da im je stalo do razgovora uživo i da će Statisu, prije nego što objave tekst intervjua, pružiti mogužnost da autorizuje svoje odgovore.

Par dana kasnije, umjesto susreta uživo, u kojem je mogao reći ono što je napisao u svome saopštenju, pa čak i puno više od toga - Statis piše saopštenje koje je poslao na sve adrese osim na onu sa koje mu je pružena mogućnost da kaže sve što mu je na duši.

Najprije, Statis tvrdi da se radi o "takozvanom" Centru za istraživačko novinarstvo Crne Gore, iako se radi o legalno i transparentno registrovanoj NVO. To je kao da za Statisa kažemo da je takozvani Crnogorac, iako je crnogorsko državljanstvo dobio sasvim legalno, odlukom premijera.
Statis kaže da se protiv njega ne vodi nikakav  krivični postupak u ili van SAD-a. Što je vjerovatno tačno, jer CIN-CG to nigdje i nikad nije tvrdio.
Nadalje, Statis tvrdi da Vijesti indirektno žele dokazati da je on lično ili poslovno povezan sa slučajem koji se u SAD vodi protiv Pola Pua, što apsolutno nije istina. Vijesti apsolutno ništa nisu pokušale dokazati, samo su prenijele tekst koji je - na jednak način i pod istim uslovima - bio dostupan njegovim novinarima na stranici www.cin-cg.me.

Tamo ne piše da je on svjedok ili okrivljeni u tom postupku, a kako je to neko nevješt crnogorskome jeziku prenio našem uglednom sugrađaninu.
Napisano je, a Statis to potvrđuje, da su on i uhapšeni kockar prijatelji. Napisano je da FBI-u nije jasno kako je Petros Statis imao mogućnost da pristupi sistemu Interpola i provjeri naloge za hapšenje. Ne radi se tu ni o kakvoj insinuaciji, nego o jasno izrečenom stavu FBI-a u priloženom dokazu broj 41, na stranici 226.

Na engleskom jeziku ta rečenica, koju je napisao agent FBI-a Justin I. Nwadiashi, glasi: "It is unknown how Petros was able to obtain  access to the Interpol system to check for arrest warrants".
Ono što FBI-u nije jasno, u svom je saopštenju objasnio Statis. Rekao je da je jednostavno pogledao stranicu www.interpol.int. Rekli smo već, CIN CG ne misli da je Statis neka starleta, pa sigurno zna ili je u stanju pročitati jasnu napomenu na toj stranici da su na internetu dostupne samo one potjernice koje su zemlje članice odobrile da budu javne. One tajne su dostupne samo "autorizovanim" službenicima Interpola i zemalja članica.

Osim toga, u svojoj sms prepisci sa svojim  prijeteljem i poslovnim partnerom Statis kaže: "kasno je u Evropi a rano je u Aziji... Nema nikakvog Interpolovog naloga u sistemu za njega, barem ne u Evropi... Nema naloga u sistemu azijskog Interpola za PP...".

No sajt Interpola nema svoju lokalnu verziju, nema radno vrijeme, pa ovaj pokušaj našeg junaka da se naruga FBI-u i svima koji u tu instituciju vjeruju, nije baš uspio.
Tu su i Statisove riječi: "U 9 sati po lokalnom vremenu (1,5 sati) će abdejtovati sistem i moći će da provjere za bilo kakav novi signal". Zar neko ko samo posjećuje stranicu  "www.interpol.int" može da ima te podatke? Naravno da ne, običan građanin nikako ne može znati kad će Interpol poslati novi signal (potjernicu), osim ako nema neku tajnu (nepoznatu) vezu sa tim zaposlenim u toj policijskoj instituciji ili u nekoj od zemalja članica.
Braneći se od jasnih i lako provjerljivih činjenica, Statis sve svodi na medijsku konkurenciju kako bi banalizovao sve ono što je CIN-CG otkrio.

No, ni Pobjeda ni Dnevne novine nijesu konkurencija Vijestima baš ni u kom pogledu. Ovi mediji se uglavnom obraćaju državnim službenicima i članovima vladajućih partija, a Vijesti najširoj čitalačkoj publici. Pobjeda glavninu svojih oglasa dobija od javnih ustanova,  institucija državne ili lokalne vlasti, dok Vijesti svoj novac moraju zaraditi na tržištu. Nije jasno kako se finansiraju Dnevne novine, i gospodin Statis će imati priliku da to objasni ako se CIN time bude bavio u budućnosti.
Da su htjeli, da su smjeli, njegovi su mediji mogli prenijeti tekstove CIN-CG kao što su to učinile Vijesti. Mogu to učiniti i naknadno, da bi ono malo građana znalo na što se Statisovo saopštenje odnosi.

Za CIN: Vladimir Otašević
Za Vijesti: Mihailo Jovović