Vlasnik “Universal capital” banke, Pobjede, Dnevnih novina... Petros Statis kazao je da "Vijesti", preko Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG), protiv njega vode kampanju sa ciljem da mu kao konkurentu nanesu štetu.
"Kampanja koju posljednjih sedmica protiv mene vode Vijesti, kroz svoj takozvani Centar za istraživačko novinarstvo, prvenstveno ima za cilj da našim medijima i meni lično kao svojim najvećim konkurentima nanesu poslovnu štetu", rekao je Statis.
On je istakao da do sada nije tužio Vijesti, niti vršio pritisak na njih bilo koje vrste, ali će sada iskoristiti svoje pravo da se branim svim dozvoljenim pravnim sredstvima.
"Koliko su pisanja Vijesti objektivna govore sljedeće lako provjerljive činjenice: protiv mene se ne vodi bilo kakav krivični postupak, kako u ili van SAD. Ni lično ni poslovno nijesam povezan sa slučajem koji se u SAD vodi protiv gospodina Pola Pue. U navedenom slučaju ja nijesam čak ni svjedok, a još manje okrivljeni, što Vijesti indirektno žele dokazati. Gospodin Pol je moj prijatelj i nakon njegovog zadržavanja, komunicirao sam sa njim kao prijatelj, pri čemu je i Vlada SAD-a utvrdila da je ovaj slučaj sasvim nepovezan sa mojom ličnošću i sa mojim poslovanjima. Štaviše, sama vlada SAD potvrdila je da nijesam uključen u istragu i da ni u kom slučaju ne postoji potreba ili interes da sa mnom obave razgovor. Koliko je meni poznato, gospodin Pua nije osuđen ni za šta. Naprotiv, obavješten sam da je već jedan američki sudija presudio da dokazi protiv njega nisu legalno prikupljeni i samim tim su neprihvatljivi. Smiješne su interpretacije o tome kako imam pristup Interpolovoj bazi kad je ta o kojoj govore dostupna na internetu (www.interpol.int)", kazao je Statis.
Dodao je da je Vijestima njegova medijska grupa najveća konkurencija i da zato već četiri puta u desetak dana objavljuju neistine i falsifikovane informacije kojima apsolutno izvrću kontekst, manipulišu, pogrešno zaključuju, odnosno orkestrirano vode antikonkurentsku kampanju.
"Nijesu mi dozvolili da odgovorim na bilo šta od iznesenih tvrdnji, nego su nakon objavljenog serijala neistina zatražili intervju. Sada je kasno da ispravljaju grešku na taj način", rekao je Statis i naglasio da u ovom trenutku njegova grupa radno angažuje više od 500 ljudi u Crnoj Gori i podsjetio da oni koji ga "nezakonito napadaju da zapravo napadaju i sve ove ljude koji rade u njegovim kompanijama".
"Imajući sve u vidu jasno je da Vijesti žele da me predstave negativno jer sam im glavni medijski konkurent. U životu nijesam bio ni pod kakvom istragom niti sam ikad osuđivan, a do sada sam trpio jako mnogo neistina o sebi iz ove medijske grupacije", kazao je Statis.
Javnosti, naglasio je, treba da bude upitno u cijelom slučaju je zašto Vijesti ovoliko žestoko napadaju svog konkurenta preko takozvanog Centra za istraživačko novinarstvo koji su upravo oni formirali. U njegovom odboru sjede urednici i osnivači Vijesti, a osnivač Fondacije CIN su televizija i novine Vijesti.
"Zar nije logično da istraživanja sprovode u sklopu svojih medija, a ne u sklopu fondacije? Upravo ovdje se radi o sumnjivim postupcima koje bi oni trebalo da objasne. I sve to bio bi njihov problem da kao sredstvo ne koriste neistine i manipulacije protiv konkurencije što je zabranjeno zakonom", rekao je Statis i zaključio da ovi "nezakoniti napadi neće spriječiti njegove planove da nastavi da investira u ovu zemlju u oblasti medija i hotelskog biznisa".
Dokazni materijal koji je prikupio američki Federalni istražni biro (FBI) potvrđuje da biznismena Petrosa Statisa i pokeraškog milionera Vei Seng Pua osim ljubavi prema Crnoj Gori povezuje i lično prijateljstvo, toliko jako da je Statis pokrenuo svoje veze u Interpolu da bi ispitao okolnosti pod kojima je njegov prijatelj uhapšen.
Dokument FBI-a, čiju kopiju posjeduje Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore, dostavljen je 10. novembra 2014. Okružnom sudu u Nevadi kao dio dokazne dokumentacije u predmetu koji se vodi protiv uhapšenih u Las Vegasu u julu 2014. godine, zbog organizovanja lanca ilegalnog klađenja.
FBI je nakon hapšenja u Vegasu zaplijenio telefon mlađeg Pue, koji je tada sa ocem takođe uhapšen, i došao do njegove SMS prepiske sa Statisom. Grčki biznismen ranije je čak nudio pomoć Darenu da dobije američku vizu.
Transkript SMS komunikacije između Statisa i mlađeg Pue odnosi se na period od 18. do 22. juna 2014., ali i iz maja iste godine.
Malezijac u svijetu pokera poznat kao Pol Pua uhapšen je u Makau 18. juna 2014. oko 16 časova po lokalnom vremenu, dok se nalazio u jednoj od soba luksuznog hotela “Wynn”.
Luksuzni hotel u Makaou u kojem je uhapšen Pua: “Wynn”
Nakon saznanja o hapšenju Vei Senga njegov sin Daren i Statis su razgovarali putem SMS poruka.
Sudeći po porukama koje je Statis slao sa crnogorskog broja, oni nisu znali ko je naredio hapšenje, pa su nagađali da bi to mogao biti “Interpol”, tamošnja policija ili neko drugi.
Statis znao što radi Interpol
Statis je, između ostalog, uvjeravao mlađeg Puu da u sistemu “Interpola” nema potjernice i naloga za hapšenje njegovog oca. FBI posebnu pažnju obraća upravo na taj detalj i nastavlja istragu o tome kako je Statis mogao doći do povjerljivih podataka iz baze “Interpola”.
Puin sin Daren poslao je sms Statisu u kojem konstatuje da je sreća što kineska Vlada nije inicirala hapšenje njegovog oca.
Statis mu je odgovario da je istina da se jedan centar moći trudi da drži Puu “van ovoga”, ali da neko jači stoji iza hapšenja, ko istovremeno i “truje Peking” o Puinoj organizaciji.
Minut kasnije Statis sms-om poručuje Darenu i da je dobro što su "veoma potkupljivi" i što Peking zna da neko stoji iza optužbi.
Grčki biznismen i Daren razmjenjivali su poruke tokom cijelog dana, a Statis je u jednoj napisao da porodicu Pua doživljava kao svoju i pokazuje da je iskreno zabrinut zbog hapšenja.
U jednom trenutku čak je ponudio da potraži pomoć premijera ili Ministarstva spoljnih poslova San Marina, ukoliko njegov prijatelj ostane u zatvoru.
“Ja letim za sat i stižem u tri sata ujutru u Cirih, po vremenu iz Vegasa. Mogu poletjeti sjutra veče u Hong Kong iz Ciriha ako bude potrebe. Reci mi da znam porukom, ako bude trebalo da aktiviram premijera ili Ministarstvo spoljnih poslova San Marina”, kazao je Darenu.
Naime, Vei Seng Pua je za vrijeme hapšenja u Makau, pa sve do nedjelju dana nakon hapšenja u Las Vegasu bio vlasnik diplomatskog pasoša kao nerezidentni ambasador San Marina u Crnoj Gori.
Međutim, nije poznato na kojeg je premijera Statis tada mislio jer San Marino nema premijera.
San Marino ima dva kapetana-regenta, dok je na čelu Vlade tog grada-države generalni sekretar za inostrane i političke poslove Paskuale Valentini.
Budući da je Makao posebna administrativna regija Narodne Republike Kine, ni Makako nema sopstvenu vladu pa ni premijera, već njime upravlja Izvršno vijeće na čijem se čelu nalazi Fernandno Chui Sai On.
Možda je Statis mislio na malezijskog premijera Mohameda Najiba Bin Abdul Nejib Razaka, ali novinari “Malaysiakini” ( www.malaysiakini.com/news/290384 ), koji su od CIN-CG doznali za Puino crnogorsko državljanstvo naglašavaju da saglasno malezijskom ustavu niti jedan njihov državljanin ne može imati još nečije državljanstvo. To znači da bi Pua, time što je crnogorski državljanin, saglasno zakonu trebalo po automatizmu da izgubi malezijsko državljanstvo.
Grčki biznismen, oženjen crnogorskom manekenkom Nedom Statis (Čađenović) , lični je prijatelj crnogorskog premijera Mila Đukanovića koji je bio gost na njihovoj svadbi u julu 2007. godine, ali za sada nema nikakve potvrde da je Statis u svom SMS-u mislio na njega. Ipak, stariji Pua i Statis su postali državljani Crne Gore na osnovu njegove preporuke kao osobe “od posebnog značaja za državni, naučni, privredni, ekonomski i drugi interes Crne Gore".
Dio FBI transkripta SMS komunikacije
Komunikacija između Statisa i Darena nastavlja se i nakon što je njegov otac pušten iz pritvora u Makau i deportovan iz zemlje.
Statis je 20. juna upitao Darena da li je njegov otac pušen na slobodu, a nakon potvrdnog odgovora, poslao je poruku - “Jessssss !!! :)))))” i interesovao se da li će stariji Pua moći da ostane u zemlji (Makaou) ili će mu nadležni organi to zabraniti.
Puinom sinu je poručio da se informacija o hapšenju mora zadržati u najužem mogućem krugu i ponudio se da otputuje u Makao kako bi sa prijateljem prebrodio teške trenutke.
“Brate, veoma je važno da se sada smiri. Reci ljudima oko njega da prestanu da ga stresiraju sa pričama i scenarijima. Pustite ga da se opusti tamo i uživa. Mogu i ja putovati tamo... Još jedna stvar, pokušaj da zadržiš ovaj incident u najužem mogućem krugu”, govorio je između ostalog Statis mlađem Pui.
FBI posjeduje i SMS prepisku iz maja prošle godine u kojoj je vidi da je Statis mlađem Pui završavao i papire oko američke vize. Daren se bojao da će ga američka ambasada u Kuala Lumpuru ponovo odbiti, obzirom da je bio blokiran 2012. godine. Pitao je Statisa može li da mu pomogne, a on mu je nakon dva dana poslao SMS da je razgovarao sa prijateljima i da će mu ambasada poslati pozitivan odgovor. Savjetovao je Darena da nadležnima pokaže turističku vizu i kaže da ima stalni posao...
Na posljednjoj stranici nerazvrstanog dokaznog materijala, koji je FBI prikupio, nalazi se i informacija o fajlu u kojem se spominje račun u jednoj crnogorskoj banci. Agenti FBI-ja, međutim, nigdje ne spominju o kojoj se banci radi i na koji način je taj račun korišćen.
Nepunih mjesec dana nakon što je pušten iz pritvora u Makaou, Wei Seng Pua, Daren Pua, kao i nekoliko njihovih poznanika, uhapšeni su 9. jula 2014. u ekskluzivnom hotelu u Las Vegasu pod optužbom da su organizovali lanac nelegalnog klađenja.
Njihov prijatelj Statis u Crnoj Gori je većinski vlasnik “Universal capital” banke, ovlašćeni zastupnik firme “Mont Voyage”, predsjednik Odbora direktora firme “Adriatic Properties” koja je zakupac Svetog Stefana, osnivač firme “Balkan Energy”, “Montestar Media” i firme “First Financial Holdings” koja se prema CRPS-u bavi trgovinom voća i povrća na veliko, ali je poznatija kao osnivač firme “Media Nea” koja je vlasnik dnevnih novina “Pobjeda” i “Dnevne novine”.
CIN-CG u ranijim istraživanjima pokazao je poslovnu vezu Statisa i Pue u Crnoj Gori. Podgorička firma “First Seafront Estate” otplatila je 3. decembra 2013. godine dugove osam crnogorskih preduzeća prema „First Financial“ banci u vrijednosti od 2.076.000 eura. Umjesto gotovine, firma je tuđe dugove banci otplatila zemljištem u Reževićima koje je procijenjeno na više od 16 miliona eura. Firma koja ja provela ovu velikodušnu poslovnu transakciju u suvlasništvu je malezijskog milionera Seng Pue i firme „Golden Estate“, čiji je izvršni direktor Statis.
SMS prepiska između Statisa i Puinog sina
SMS komunikacija od 18. juna 2014. - noć kada je stariji Pua uhapšen u Makau:
Daren (21:48): Zdravo Petros. Daren (21:49): Možeš li me nazvati što prije? Hitno je! Petros (22:00): Pokušavam da nađem nešto, ali je kasno u Evropi i rano u Aziji. Petros (22:00): Gdje je on sada? Daren (22:06): U Makaou je. Još je u sobi u (hotelu) Wynn-u. Cijela policija je još uvijek unutra. Daren (22:08): Još uvijek provjeravamo da li se radi o Interpolu ili policiji iz Makaoa Petros (22:09): Ok, javi mi što prije, molim te Daren (22:09): U redu bićemo u kontaktu Petros (22:21): Kad se vratio nazad u Makao? Petros (22:24): Nema nikakvog interpolovog naloga u sistemu za njega, barem ne u Evropi Daren (22:28): Stigao je u Makao vjerovatno prije 5-6 sati Daren (22:29): Bojimo se da bi mogli da budu Hongkonški/Malezijski/Singapurski/Kineski Interpol Petros (22:30): Ok Petros (22:30): Veoma mi je teško da sada provjerim Petros (22:32): Zašto ga nisu uhapsili na aerodromu onda? Petros (22:32): Ako si uhapšen po nalogu onda te ne puštaju Daren (22:33): Nisam sasvim siguran. Ali pretpostavljam da čekaju Polovog (Pol – kockarsko
ime Vei Senga) prijatelja koji se bavi klađenjem u Makaou da ih uhapse u njegovoj
sobi zajedno. Zato što su tamo još uvijek 2-3 velika šefa u očevoj sobi pored
mog oca Petros (22:33): Što znači da postoji slučaj koji još grade Daren (22:34): Pretpostavljamo da je tako Petros (22:36): Imam let nazad za Evropu za tri sata javi ako treba da otkažem i čekam. Vjerujem da
mogu pomoći više iz Evrope, ali hajde da vidimo kakve su vijesti Daren (22:40): U redu. Mi možemo imati više informacija za sat vremena. Bićemo u kontaktu Petros (22:48): Hvala brate, ne brini sredićemo to Daren (22:58): Hvala što pomažeš brate Petros (22:59): Tvoja porodica je moja porodica! Ja to mislim ozbiljno Daren (23:00): Cijenim to puno! Nadam se da neće sve proći tako loše. Petros (23:19): Nema naloga u sistemu azijskog interpola za PP (Pola Puu, op.a.) Daren (23:21): Primljeno k znanju. Reći ću Ričardu da zna. Možda policija iz HK (Hong Kong, op.a.) ili Makaoa Petros (23:21): Ok Petros (23:28): U 9 sati po lokalnom vremenu (1,5 sati) će abdejtovati sistem i moći će da provjere za
bilo kakav novi signal Daren (23:29): Shvatio, hvala
SMS komunikacija od 19. juna 2014.:
Daren (00:38): Potvrđeno je da su iz policije Makaoa. Policija ih je upravo dovela nazad u stanicu Petros (00:42): Ok brate, stići ću u tri sata ujutru u Cirih, po vremenu iz Vegasa. Ja
mogu letjeti sjutra veče u Hong Kong od tamo ako bude bilo potrebe. Reci mi da znam
porukom, ako bude trebalo da aktiviram premijera ili ministarstvo spoljnih poslova San
Marina Daren (00:44): OK. Bićemo u kontaktu. Siguran let Petros (00:46): Odveli su ih na prijateljski način ili su ih uhapsili? Petros (00:46): Hvala, još uvijek ne znamo šta je razlog? Daren (00:50): Pretpostavljam da je djelimično razlog klađenje Daren (00:51): Nemam predstavu kako su ih odveli. Niko nije vidio da ih odvode Petros (01:54): Letim sada moja mejl adresa je ****** (adresa poznata redakciji CIN-CG) Daren (01:54): Poslaću ti informacije kad ih dobijemo. Srećan let druže Petros (01:55): Hvala, pokušaj da se smiriš sve će biti dobro Daren (02:40): Ćao brate. Upravo smo primili poziv iz Makaoa. Kažu da je jedan koji je uhapsio Pola
njegov prijatelj i oni sad pregovaraju. Nadam se da žele samo novac.
Agenti FBI-ja navode da je Daren nekoliko sati kasnije istog dana (19. juna) razmijenio i SMS poruke sa Tomasom Entoni Dvanom, kojem je kazao da “sve izgleda kao dogovor”. Dvan u toku razgovora pita Darena da li je kazao Petrosu da situacija nije tako loša, na šta mu je mlađi Pua odgovorio potvrdno dodavši da Vei seng može poletjeti za Vegas u subotu i da sve liči na dogovor.
SMS komunikacija od 20. juna 2014.:
Daren (11:18): Najnovija informacija – oni ne mogu izaći večeras. Svakome od njih će biti zabranjen ulaz u Makao na tri godine, a moj otac možda ima 50:50 odsto šanse da ostane u Makaou ili ode Daren (11:19): Momci iz Makaoa su rekli da možda može izaći sjutra ujutru oko 10-12 časova Petros (11:48): Hvala na informacijama, šta god da mu treba tu smo. Žao mi je zbog svega ali ovo je
jedino sigurno mjesto za njega. Ne brini tvoj otac ima dosta pravih prijatelja Daren (12:07): Hvala brate. Javiću ti ako mi zatreba tvoja pomoć ponovo Daren (14:22): Pol bi mogao da izađe napolje u narednih sat vremena Petros (14:48): Volim Makao, oni rade 24 sata :)) Daren (14:49): Da... Oni su pustili 17 ljudi ali još drže pet ljudi unutra, od kojih su četvoro naši
zaposleni Petros (17:29): Izašao? Daren (20:28): Da Petros (21:22): Jessssss !!! :))))) Daren (21:24): Momci iz Makaoa su rekli da još čekaju da izađe iz policijske stanice, nakon što su mu
uzeli otiske prstiju Petros (21:26): Da, ali to je pitanje vremena? Može li da ostane u zemlji ili će mu uvesti zabranu? Daren (21:26): Da. Ali nemam ideju može li ostati ili ne. Čekaćemo Pola da prvo izađe I napusti što je
prije moguće Petros (21:27): Da molim!!! Daren (21:28): Bićeš u toku Petros (21:28): Hvala
SMS komunikacija od 21. juna 2014.:
Daren (05:21): Rekao mi je da može poletjeti za Vegas u ponedjeljak. Nisam siguran zašto Petros (05:24): Možda treba da sredi nešto prije nego što krene Daren (05:26): Pretpostavljam. On sada spava Petros (08:36): Brate, veoma je važno da se sada smiri. Reci ljudima oko njega da prestanu da ga
stresiraju sa pričama i scenarijima. Pustite ga da se opusti tamo i uživa. Mogu i ja
doći tamo. Hvala na informacijama. Petros (08:36): Još jedna stvar, pokušaj da zadržiš ovaj incident u najužem mogućem krugu Daren (11:52): Da. Razumijem. Daren (11:52): Međutim, oni su danas na naslovnicama novina u Makaou
SMS komunikacija od 22. juna 2014.:
Petros (17:53): Brate kako si? Daren (21:29): Dobro sam brate. Daren (21:29): Kako je kod tebe? Petros (21:32): Sve je dobro. Imam prijatelje koji provjeravaju šta se desilo Petros (21:32): Veoma prljava priča Petros (21:32): Totalna namještaljka Petros (21:32): Ciljali su Pola jer su ljubomorni na njega Daren (21:32): Je li vijest objavljena u zemljama van Makaoa? Petros (21:32): Samo uopštena priča Petros (21:32): Nema imena, što je dobro Petros (21:33): Ali uradiće to namjerno Daren (21:33): Pretpostavljam da je Pol bio njihova glavna meta Petros (21:33): Htjeli su da otvore priču kako bi ga sklonili Petros (21:33): Da i čekali su ga Petros (21:34): Nije bilo slučajno Daren (21:34): Tako je. Daren (21:34): Pol napušta Makao u šest sati Petros (21:34): Znam imam detalje njegovog leta Daren (21:34): Mislim da ne bi trebalo da se vrati u Aziju u skorije vrijeme Petros (21:34): Molim te pitaj ga sjutra kad dođe mogu li da dođem da se vidim sa njim Daren (21:35): Možda mjesec ili dva kasnije Daren (21:35): Čak ni u Kini, zar ne? Daren (21:36): Pretpostavljam da. Zašto da ne? Daren (21:36): Možeš odmah doći. Petros (21:38): Ne sada i pogotovo ne prije kraja Svjetskog prventsva Petros (21:38): Ne želim da ga opterećujem još više Petros (21:38): Kad se bude osjećao dobro mogu doći. Ali, prvo želim da ga posjetim kao prijatelja Petros (21:38): A onda da pričam o svojim saznanjima Petros (21:38): Problem je što su Kinezi veoma komplikovani i postoji mnogo centara moći, koji su
ponekad u međusobnim konfliktima Daren (21:39): Zvao sam ga, zvučao je dobro. Mislim da možeš doći i posjetiti ga bilo kada, kad je u
Vegasu. Daren (21:40): Ali srećom nije kineska Vlada ovo učinila Petros (21:41): Istina je da se jedan centar trudi da drži Pola van ovoga Petros (21:41): Ali neko je jači iza Petros (21:41): Da Daren (21:42): Tako je. Daren (21:43): Reći ću mu za tebe kad ga vidim Petros (21:43): Ali oni truju Peking u vezi Polove organizacije Petros (21:43): Dobro je što su veoma korumpirani i što Peking zna da neko stoji iza
optužbi Petros (21:45): Biću tamo u srijedu. Ako ga vidiš dolje reci mi da odložim Petros (21:45): Javiću ti detalje o mom letu sjutra Daren (21:45): Dobro: Pretpostavljam da ćemo više o tome pričati kad saznaš više Petros (21:45): Molim te kaži mu da bude što više diskretniji kao i tvojim ljudima takođe. Oni šalju
poruke svuda i ciljaju na filipinsku licencu. Daren (21:46): U redu. Pošalji mi detalje svog leta, srediću prevoz za tebe. Koliko dugo ostaješ? Tako
da ti sredim smještaj Petros (21:47): Dva dana je dovoljno, ali mogu ostati više ako on to želi Petros (21:51): Tvoj je telefon čist, ali njegov nije Petros (21:51): Donijeću mu jednu liniju (broj) iz Monte-a Petros (21:52): 100 puta bolji (nego op.a.) američki Petros (21:52): 100 posto zar ne Daren (21:52): Da. Ne mislim da bi trebalo da koristi više SIM karticu iz Makaua
Vladimir Otašević i Ana Komatina
Kršeći odredbe Zakona o bankama i regulativu Centralne banke, Prva banka Crne Gore izložila je skoro 70 odsto svog kapitala prema samo jednom klijentu. Banka u većinskom vlasništvu premijerovog brata Aca Đukanovića izložila je tako svoj kapital skoro 45 odsto iznad dozvoljenog zakonskog maksimuma.
VIP klijent zbog kojeg je Banka toliko ušla u "crveno" vjerovatno je bila firma "Seven X Aviation", u vlasništvu firme "Peneseda", koju je osnovao malezijski pokerašVei Seng Pua (Wei Seng Phua). Nezavisni revizor KPMG usput je utvrdio nezakonitu izloženost Prve banke prema još dva klijenta.
Vei Seng Pua je prošle godine uhapšen u Makau pa kasnije i u Las Vegasu zbog organizovanja ilegalnog klađenja, a FBI ga je označio kao visokorangiranog člana trijade "K14". Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) je u ranijim istraživanjima pokazao da je osim sa ovom, Pua sarađivao i sa "Universal Capital" bankom koja je u većinskom vlasništvu njegovog poslovnog partnera Petrosa Statisa. Obojica su crnogorsko državljanstvo stekli odlukom premijera Mila Đukanovića.
CIN-CG je imao uvid u KPMG-ov revizorski izvještaj Prve banke za 2013. godinu. Na strani 32 direktno se (tabelarno) ukazuje na činjenicu da se Banka nedopušteno izložila prema tri klijenta; prema jednom 69,63 odsto, prema drugom 36,41 i trećem klijentu 36,14 odsto.
Strana 32 revizorskog izvještaja Prve banke
Na sljedećoj strani se navodi da se radi o firmama "Seven X", te "Lunez One s.r.o" i "Zurekon s.r.o." iz Praga, koje su pobrojane upravo ovim redoslijedom.
Prva banka nije odgovorila na pitanje novinara CIN-a, pa je teško utvrditi na koju se firmu, od pomenute tri, odnosi najveći procenat izloženosti.
Novinar CIN-a je nekoliko puta u posljednjih 15 dana bezuspješno pokušavao telefonski i putem e-maila da stupi u kontakt i sa ovlašćenim revizorom KPMG-a Brankom Vojnovićem, koji je potpisnik ovog izvještaja i trenutno se nalazi u Beogradu. On je mogao da otkloni nedoumicu na koje se firme odnose procenti izloženosti, ali još važnije - da li se kod naziva Seven X radi o skraćenici za Seven X Aviation ili offshore firmi Seven X Limited iz Hong Konga registrovanoj 20. marta 2013., pod brojem 1878429 kojoj se pravi vlasnik nigdje ne imenuje. Budući da se za firme Lunez One i Zurekon navodi da su registrovane u Pragu, CIN-CG u dobroj vjeri polazi od pretpostavke da se naziv Seven X odnosi na domaću firmu i to na Seven X Aviation. Redosljed kojim su ove firme pobrojane kada se u izvještaju govori o izloženosti odnosi upučuje na zaključak da se izloženost od 69,63 odsto odnosila se na firmu "Seven X", odnosno, kako pretpostavljamo na firmu koje je posredno u vlasništvu Vei Seng Pua a registrirana je sa adresom u Ulcinjskoj ulici u Podgorici.
Strana 33 revizorskog izvještaja Prve banke
Firmu je 23. novembra 2009. godine osnovao lično Petros Statis. Nakon njega se kao jedini osnivač "Seven X Aviation" 4. oktobra 2012. godine upisuje firma "Peneseda", koju je pod imenom “Really Useful” (u prevodu, “Zaista korisna”) 23. novembra 2010. godine osnovao Vei Seng Pua.
Ovaj Crnogorac malezijskog porijekla je prema podacima Centralnog registra privrednih subjekata (CRPS), ostao osnivač u firmi "Peneseda" do 11. decembra 2013. godine. Nakon tog datuma umjesto Pue upisuje se Grk Emmanouil Pairaktaridis. Pairaktaridis je 2011. bio direktor Statisove kompanije Adcapital Montenegro koja je te godine kupila 5,82 odsto akcija Kombinata aluminija Podgorica i tako pokušala doći u poziciju trećeg vlasnika po veličini. Zajedno sa Vladom Crne Gore, mogali su tako steći kontrolni paket u KAP-u. Nakon epizode sa KAP-om, njegovo se ime pojavljuje među većim akcionarima Statisove First Financial banke.
Iz izvještaja revizora proizilazi da je firma "Seven X" u 2013. godini stekla finansijsku obavezu odnosno dugovanje prema Prvoj banci na osnovu nekog kredita, garancije ili sličnog odnosa.
Na strani 34 revizorskog izvještaja navedeno je da sopstvena sredstva banke iznose 22.989.000 eura.
Matematički može da se izračuna da 69,63 odsto izloženosti banke prema klijentu iznosi nešto više od 15 miliona eura na teret sopstvenih sredstava banke.
Ukoliko se 69,63 odsto odnosi na “Seven X Aviation”, kako bi se to moglo zaključiti prema redoslijedu u KPMG-ovu izvještaju, onda je ta firma malezijskog kockara i visokorangiranog člana trijade K-14 dugovala Prvoj banci spomenutih 15 miliona eura.
Kada se saberu izloženosti prema sva tri klijenta Prva banka se prema tim klijentima izložila više nego što iznosi njen cjelokupni sopstveni kapital. Sabrano, radi se o 31 milionu eura izloženosti.
Da stvar bude gora,revizor je u izvještaj unio i "mišljenje sa rezervom" da kapital Prve banke treba umanjiti za iznos od 1.595.000 eura jer je stečena aktiva precijenjena za taj iznos. Ukoliko se taj iznos umanji prema prijedlogu KPMG-a, koeficijent Prve banke pao bi ispod zakonom propisanog nivoa solventnosti od 10 odsto.
Zbog takvog ponašanja Prve banke i kršenja Zakona o bankama, trebala bi da reaguje CBCG. Iz CBCG saopštili su nam da su tokom posljednjeg kvartala 2013. godine izvršili neposrednju kontrolu Prve banke. U odgovoru su objasnili da se tokom takvih kontrola prave izvještaji koji, po članu 113 Zakona o bankama, imaju povjerljiv karakter. Time su se ogradili od potrebe da u interesu javnosti saopšte radi li neka banka mimo zakona.
Ipak, iz CBCG nas uvjeravaju da u svim slučajevima gdje se pokaže da neka banka krši zakonom utvrđene limite zahtijevaju da se izloženost svede u zakonom propisane vrijednosti.
Međutim, podaci o kontrolama nisu baš tako povjerljivi kako tvrde u CBCG jer se CBCG sakriva iza jednog dijela rečenice koja u cijelosti zapravo glasi: "O izvršenoj kontroli sačinjava se izvještaj. Izvještaj o izvršenoj kontroli ima povjerljiv karakter i ne može se objavljivati djelimično ili u cjelosti bez saglasnosti Centralne banke".
Dakle, ako postoji opravdan interes javnosti ili ako CBCG to naprosto želi, Zakon joj omogućava da objavi izvještaj o kontroli banaka. Zbog toga smo pitali "koji pojedinačni interes banke nadilazi interes javnosti da bude upoznata s time posluje li određena banka u skladu sa pozitivnim zakonskim propisima ili ne?"
Povezana lica, firme i banke Foto: VIS
Ako objavimo izvještaj urušiće se povjerenje u bankarski sistem
Na to je CBCG poslala odgovor u kojem se kaže:
“U slučaju Prve banke, zdrave finansijske institucije, koja po svim parametrima zadovaljava propise koji tretiraju ovu materiju, kao i u slučajevima svih drugih banaka u sistemu, Centralna banka je uvijek i dosledno preduzimala mjere kojima je banku obavezivala da poslovanje dovede u zakonom propisane okvire...
...Što se tiče javnog objavljivanja mjera prema bankama, njihovo javno objavljivanje predstavlja opasno narušavanje konkurentnosti u bankarskom sistemu. Percepcija javnosti o bankama koje se nalaze pod mjerama Centralne banke implicira bojazan o ugrožavanju njihove stabilnosti, što uzrokuje odliv depozita, nelikvidnost i u konačnom nesolventnost banke.
Posledice bi bile ugrožavanje deponenata i povjerilaca, kao i nesigurnost u bankarski sistem u cjelini.
Pogrešna je premisa da razlozi javnog neobjavljivanja mjera imaju za cilj zaštitu pojedinačnog interesa banke, već naprotiv.
Upravo javni interes predstavlja osnovni razlog zakonskih rješenja kojima se javno objavljivanje mjera generalno zabranjuje i zbog čega izvještaji o kontroli imaju povjerljiv karakter“.
I dok crnogorske banke objavljuju samo onoliko podataka koliko ih na to tjera jedan podzakonski akt, izvještaji banaka u novoj članici EU, susjednoj Hrvatskoj, u prosjeku su barem trostruko duži i detaljniji, te su dio marketinške kampanje o transparentnosti kojom se banka ponosi. Štaviše na stranicama Sudskog registra (https://sudreg.pravosudje.hr/) javnosti su dostupni čak i nalazi nezavisnog revizora, odluke o raspodjeli dobiti i slično.
Kršili zakon i u poslovima sa
"Česima", povezanim sa Šarićima
Firma "Lunez One S.R.O." iz Češke koja se spominje u revizorskom izvještaju o nedopuštenoj izloženosti Prve banke poslovno je povezana sa saradnikom Darka Šarića.
Prema katastarskim podacima, ta je firma 20. decembra 2012. godine od Prve banke, preuzela potraživanja u vrijednosti od 7.778.000 eura. Radi se o potraživanjima koja je Prva banka imala prema firmi "Max prestige", koja se prema podacima CRPS-a vodi na Bojana Stanojkovića, optuženog za saradnju sa uhapšenim narkobosom Darkom Šarićem.
Ta firma vlasnica je vrijedne imovine u Budvi, među kojom se nalazi i luksuzni hotel (Max prestige) u Budvi. Firma, koja je preuzela celokupan dug "Max prestige-a", dio je holdinga iza kojeg stoji, kako piše u češkom registru, of-šor kompanija "Serraghis Loan Manegment ltd“ registrovana na Kipru.
Firma "Max prestige" na osnovu svoje imovine u Budvi od kraja 2008. do sredine 2011. godine od Prve banke dobila je nešto više od 15 miliona eura kredita. Ugovor o prodaji potraživanja firmi "Lunez" potpisan je 15. novembra 2012. godine. Tim ugovorom češka firma se obavezala da će u roku od 10 dana od stupanja ugovora na snagu uplatiti 778 hiljada eura, dok će preostalih sedam miliona uplatiti izdavanjem mjenice u korist banke sa rokom dospijeća od 36 mjeseciod izdavanja mjenice.
Prva banka je, prema podacima iz revizorskog izvještaja, sa zakašnjenjem tek u 2013. dobila dio od 778 hiljada eura. Nije poznato šta je bilo sa mjenicom vrijednom sedam miliona i da li je banka taj novac ikada dobila.
Firmom "Zurekon s.r.o." formalno upravlja izvjesni Martin Šindel, ali je pravi vlasnik ostao nepoznat novinarima CIN-CG. Djelatnost firme je iznamljivanje nekretnina, stanova i poslovnih prostora, ali je slično kao i “Lunez” otkupila potraživanja banke. Radi se o cifri od 13.470.000 eura.
Kako je Pua postao crnogorski avijatičar?
Kako bi kupio avion "Lir džet 45" (sada pod reg. oznakom 4O-SEV) proizveden 2000. godine, vlasnik avio-kompanije "Di air" Dragan Ivančević prije više od šest godina uzeo je kredit od 6,7 miliona eura kod Prve banke. Kao obezbjeđenje kredita upisana je hipoteka na avion.
Dragan Ivančević kazao nam je da je kredit uzeo zbog planiranog posla koji je sa tim avionom trebao da obavlja.
"Nakon kupovine aviona, planirani posao nismo dobili i sve se izjalovilo, tako da nisam mogao da vraćam kredit i Prva banka je aktivirala hipoteku i uzela avion", potvrdio je Ivančević.
Kompanija "Seven X Aviation" postala je krajem 2009. godine vlasnik aviona Prve banke. Ovlašćeni u firmi "Di air" su sa kompanijom "Seven X", potpisali aneks ugovora nakon kojeg je Petros Statis Prvoj banci dao pet miliona eura i dobio vazduhoplov. Razlika do pune vrijednosti podignutog kredita (1,7 miliona eura),ostala je neplaćena.
Ivančević kaže da je posao oko prodaje aviona, tada Statisovoj a danas Puovoj firmi, realizovala Prva banka i da je on samo formalno povezan. Dodao je da je čitav dug prema Prvoj banci trebalo da izmiri firma "Seven X", koja je i dobila avion.
"Sa vlasnikom kompanije koja je kupila avion, nisam imao nikakvih kontakata. Prva banka je nakon posla sa Grcima tužila moju firmu tražeći da im platim 1,7 miliona eura. Taj spor još nije riješen, i dalje je pred sudom", rekao je Ivančević. Prema njegovim riječima sporni avion "Lir džet 45" nalazi se u Golubovcima, a njegov novi vlasnik ga sada koristi za svoje potrebe. Prema podacima sa sajta "planepictures.net" 3. marta 2012. i 26. juna 2014. godine avion firme "Seven X" snimljen je u Ženevi.
Vladimir Otašević
Podgorička firma "First Seafront Estate" otplatila je 3. decembra 2013. godine dugove osam crnogorskih preduzeća prema „First Financial“ banci u vrijednosti od 2.076.000 eura. Umjesto gotovine, firma je tuđe dugove banci otplatila zemljištem u Reževićima koje je procijenjeno na više od 16 miliona eura.
Firma koja ja provela ovu velikodušnu poslovnu transakciju u suvlasništvu je malezijskog milionera Vei Seng Pua (Wei Seng Phua) i firme „Golden Estate“ čiji je izvršni direktor Grk Petros Statis. Statis je u Crnoj Gori još i ovlašćeni zastupnik firme "Mont Voyage", predsjednik Odbora direktora firne "Adriatic Properties" koja je zakupac Svetog Stefana, osnivač firme "Balkan Energy", "Montestar Media" i firme "First Financial Holdings" koja se prema CRPS-u bavi trgovinom voća i povrća na veliko, ali je poznatija kao osnivač firme "Media Nea" koja je vlasnik dnevnih novina "Pobjeda" i "Dnevne novine". Statis je ujedno i suvlasnik banke kojoj je tom velikodušnom transakcijom otplaćeno dugovanje crnogorskih firmi: “Galea”, “First Financial Holdings”, “Stan Projekt”, “Balkan Energy”, “Golden Estate”, “Mont Voyage”, “First Seafront Estate” iz Podgorice, kao i firme “Konel Monte” iz Herceg Novog.
I Pua i Statis su kao ljudi od “od posebnog značaja za državni, naučni, privredni, ekonomski i drugi interes Crne Gore” dobili crnogorsko državljanstvo na osnosvu odluke premijera. Američki Federalni istražni biro (FBI) je Vei Seng Pua označio kao visokorangiranog člana trijade K14. Ova trijada se preferencialno bavi pranjem novca i kamatarenjem, a Pua – renomirani svjetski igrač pokera - uhapšen je u julu 2014. u Las Vegasu zbog organizovanja lanca ilegalnog klađenja. Prije toga je zbog ilegalnog kockanja uhapšen i deportovan iz Makaua. „Azijsko Pacifička grupacija protiv pranja novca“ (www.apgml.org) stalno upozorava da je kocka idealna platforma za prvu od tri faze u pranju novca (plasiranje, strukturisanje i integracija).
Uprava za nekretnine omogućila je novinaru Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) da istraži dokumentaciju vezanu za zemljište u Reževićima, kojim je vraćen tuđi dug prema “First Finansial” a današnjoj “Universal Capital” banci.
Pašnjaci vrijedni preko 12 miliona
Od ukupno 22.172 metra kvadratna zemljišta, 15.078,50 kvadrata otkupljeno je od Miladina Jankovića iz Podgorice. Janković je 8. oktobra 2007. godine prodao svoje pašnjake firmi "Golden Estate" za 4.538.628 eura (301 euro po metru kvadratnom). Potpisnik tog ugovora, kao izvršni diretor firme "Golden Estate", bio je Petros Statis.
U novembru iste godine Statis je za potrebe „Golden Estate“ osnovao kompaniju "First Seafront Estate" i na nju, kao osnivački kapital, prenio zemlju koju prije nepuna dva mjesca kupio od Jankovića. U tom kratkom vremenu od 47 dana, istom zemljištu kupljenom za 4,5 miliona, cijena je porasla više nego duplo - procijenjena je 12.062.800 eura. Naime, u Centralnom registru privrednih subjekata (CRPS) objavljena je Odluka o osnivanju firme "First Seafront Estate" od 28. novembra 2007. godine iz koje je vidljivo da ranije kupljena imovina, unesena u kapital novoosnovanog društva, vrijedi nešto preko 12 miliona eura. Ta vrijednost je upisana na osnovu procjene Branke Belade od 24. novembra 2007. godine.
Belada je, prema podacima iz CRPS-a, 20. decembra 2008. godine izvršila i procjenu vrijednosti drugog dijela imovine preduzeća "Golden Estate", od 8.012 kvadrata, koje se nalazi takođe u Reževićima. Procijenila je da ta imovina vrijedi 4.406.600 miliona eura (550 eura po metru kvadratnom), pa je Službenom listu Crne Gore od 24. decembra 2008. godine uneseno da je vrijednost imovine firme “First Seafront Estate” uvećana nenovčanim ulogom za iznos 4.406.600 miliona eura, odnosno imovinom od 8.012 kvadrata u Reževićima.
Tog dana vrijednost firme porasla je na više od 16 miliona eura, a Poreska uprava je to i zvanično evidentirala.
Nekoliko mjeseci kasnije dipl. inž građevinarstva Branka Belada je preminula nakon kratke i teške bolesti, pa je danas nemoguće postaviti pitanje kako to da je zemlja vrijedna preko 12 miliona, dva mjeseca ranije plaćena samo 4 miliona eura. Beladinu procjenu nije lako dovesti u sumnju. Bila je glavni procjenjivač Nevladine organizacije "Udruženje nezavisnih procjenjivača Crne Gore". Njihove procjene kao validne i relevantne koristi Poreska uprava Crne Gore - CRPS. Pečat ove nevladine organizacije jasno je utisnut na procjeni koju je ona tada radila.
Međutim, ova – službeno nevladina - organizacija nije toliko nezavisna od Države koliko se to čini iz njenog naziva.
Slobodan Perović, predsjednik NVO "Udruženje procjenjivača Crne Gore" i bivši predsjednik vladine Komisije za koncesije
Vladin funkcioner vodi nevladinu organizaciju
Naime, njen predsjednik je Slobodan Perović, Vladin dugogodišnji funkcioner i predsjednik Komisije za koncesije. Budući da je Vlada dala saglasnost za njegovo imenovanje na funkciju predsjednika Komisije za koncesije, Perović se našao u veoma povlaštenom i izazovnom položaju. Dok se privatno i nezavisno od Vlade bavi procjenama, za Vladu donosi odluke o koncesijama. Zakon o koncesijama kaže da Komisija radi samostalno i nezavisno, pa su njene odluke konačne, a protiv njih se može jedino voditi upravni spor. Biti ovlašćen i relevantan procjenitelj u privatnom, a državni funkcioner koji odlučuje o koncesijama u profesionalnom životu, situacija je koju reguliše jedan drugi zakon. „Sukob interesa postoji kad privatni interes javnog funkcionera utiče ili može uticati na nepristrasnost javnog funkcionera u vršenju javne funkcije“ konstatuje se u crnogorskom Zakonu o sprječavanju sukoba interesa.
Slobodan Perović smatra da nije bio u sukobu interesa jer „Prema Zakonu o koncesijama, Komisija za koncesije je drugostepeni organ".
"Odlučivali smo samo po žalbama stranaka i imali smo ograničen dio profesionalnih obaveza. Od 4. septembra 2014. godine nisam više na funkciji predsjednika Komisije za koncesije i u penziji sam", kazao je on. Za Beladine procjene kaže da bi ih „potpisao na neviđeno“ jer je ona svoj posao radila izuzetno kvlitetno. Njenu procjenu imovine njemu nepoznate firme "Golden estate" i njene kćerke firme "First Seafront Estate", nije htio da komentariše jer to "ne bi bilo profesionalno" s obzirom da ne posjeduje dokumentaciju iz tog predmeta.
Nakon cijele transakcije u kojoj firma viokorangiranog člana trijade i grčkog biznismena velikodušno vraća dugove banci u kojoj je Statis suvlasnik, pa dakle i povezano lice, postoji još jedna, minorna, ali spomena vrijedna zanimljivost. Naime,onog 24. decembra 2008. kada je u Službenom listu Crne Gore objavljeno da je "First Seafront Estate" dokapitaliziran unošenjem 4,4 miliona vrijednog zemljišta od 8.012 kvadratnih metara – to se zapravo nije dogodilo. CIN-CG je imao uvid u Rješenje Uprave za nekretnine od 23. oktobra 2012. godine, koje dokazuje da je tek tog datuma zemljište prenijeto sa Statisovog "Golden Estate" na “First Seafront Estate” u kojem je on partner sa Vei Seng Puom. Pritom je prenesen samo 7.121 metar kvadratni. Ostalo je nepoznato zašto nikad nije prenijet 891 kvadrat. Nemam nikakvih naznaka da se ijedan državni organ do sada bavio ovim transakcijama, iako je sva dokumentacija spomenuta u ovom tekstu – javno dostupna.
Advokat Dalibor Kavarić kazao je CIN-a da se u praksi dokumentacija o promjeni imovine firme Poreskoj upravi i Upravi za nekretnine predaje paralelno ili u kratkom roku. "Osnivač i organ upravljanja firme može da procijeni kada će navedene isprave predati CRPS-u i Katastru, radi sprovođenja promjene. Ali u svakom slučaju podaci CRPS-a i Katastra moraju biti saglasni u pogledu procenata suvlasničkog udjela osnivača i vlasništva nad nematerijalnim sredstvima, kao nenovčanom ulogu. Ukoliko je neko predao dokumentaciju radi sprovođenja promjene kod Poreske uprave - CRPS, a nije tražio ažuriranje podataka kod Uprave za nekretnine - Katastra, kao što se radi u konkretnom slučaju, postavlja se pitanje motiva kojim se rukovodio", rekao je Kavarić.
Kako je svjetski pokeraš izgubio partiju u Crnoj Gori
Malezijac Vei Seng Pua je 3. decembra 2010. godine postao suvlasnik 16 odsto kapitala “First seafront estate”. Pua je sa Statisom 24. novembra 2010. godine potpisao Ugovor o prodaji dijela osnivačkog uloga i udjela u toj firmi. Dio od 16 odsto kapitala kupio je za tri miliona eura. Kao dokaz o uplati tog novca u CRPS-u su 3. decembra 2010. godine dobili potvrdu iz "First financial" banke da je na račun firme "Golden Estate" 25. novembra 2010. godine sa Puinog računa u toj banci prenijeto tri miliona eura.
Ukupni kapital firme "First Seafront Estate" bio je 16.529.400 eura. Dio od 16 odsto od ukupnog kapitala je 2.644.704 eura, što znači da je Pua, inače izuzetno cijenjen u svijetu kockanja, svojih 16 odsto preplatio za 355.296 eura.
No tu njegovim mukama nije kraj. Točno na dan kad je značajno pretplatio svoj udio – samo tri godine kasnije – Pua je potpisao Sporazum o izmirenju duga, kojim je njegova firma nepokretnom imovinom vrijednom 16 miliona eura platila tuđi bankarski dug od 2.076.000 eura. Ulog kojeg je Pua ionako pretplatio, tako je dramatično izgubio na vrijednosti jer je CRPS uredno zabilježio da je firmi "First Seafont Estate" time umanjena vrijednost osnivačkog kapitala za 16 miliona eura.
Istog dana kad je potpisao ovaj sporazum i značajno smanjio temeljni kapital svog društva, Pua je uspust u Registru privrednih subjekata unio još jednu malu izmjenu – promijenio je broj pasoša.
Vladimir Otašević
Ustavni sud Crne Gore odlučio je da plaćanje doplatne karte od 20 eura zbog neplaćenog parkiranja, nije u saglasnosti sa Ustavom i zakonom. Iz podgoričkog „Parking servisa“ zato najvaljuju da će kazne za neplaćeni parking uskoro početi da se naplaćuju prekršajnim nalogom. Štoviše, napominju da kazne pri tom neće biti ništa manje od dosadašnjih.
Problem naplate parkinga mogao bi se ponovno naći na stolu suda – prekršajnog i ustavnog. Podgorički advokati već pripremaju „šablon“ za žalbe na ovakav predlog naplate komunalne usluge.
Advokat Duško Jovović tvrdi da građani neće baš "morati" da plate prekršajni nalog. Naime, građanin po prijemu prekršajnog naloga ima osam dana da odluči hoće li da plati kaznu ili da podnese zahtjev za sudsko odlučivanje.
Uz napomenu da građanin ima pravo žalbe Sudu za prekršaje, Jovović dodaje da Parking servis, tvrdnjom da će građani "morati" da plate, prejudicira ishod postupka.
Hipotetički, ako građanin i ostavi svoj automobil na parkingu, a sms-om ne plati parking, pred sudom će gradskim vlastima objasniti zbog čega nije platio.
Jovović kaže da građanin može da nadležnom organu jednostavno reći da nema mobilni telefon. Jer po zakonu nije ni dužan da ga ima. Pa sve i da ga ima - mobilni telefon po Ustavu Crne Gore nije sredstvo plaćanja.
"Mobilni telefon je sredstvo komunikacije, a ne plaćanja", istakao je Jovović dodavši da građani, osim što plaćaju parking, pritom plaćaju i obaveznu proviziju na promet nekome ko nije ovlašćen da se bavi parking servisom. Jovović se slaže da plaćanje parkinga nije sporno, ali je pitanje kako će komunalno preduzeće urediti način plaćanja koje se u tri podgoričke zone sada isključivo naplaćuje sms-om. Time se, usput, nekome pribavlja i ekstra profit za uslugu koja se ne može zaobići.
Naplata parkiranja je regionalni problem
I u susjednoj Hrvatskoj se naplata parkinga, na veselje vozača, svako malo nađe pred Ustavnim sudom. Počelo je ukidanjem ugovornih kazni za neplaćeno parkiranje.
U Hrvatskoj je Ustavni sud pošao od preispitivanja opšteg pravnog karaktera djelatnosti vezane uz parkiranje i uređenja naplate korištenog parking mjesta. Zaključeno je da se ovdje radi o vrsti komunalne usluge. To znači da lokalna samouprava ne može da bude oslobođena obaveze da kod pružanja takve usluge poštuje opšta pravila obligacionog prava. Njih mora uvažavati kod propisivanja opštih uslova ugovora o korišćenju parkinga. A ta pravila u Hrvatskoj ne dozvoljavaju da se za novčane obaveze ugovaraju kazne.
Kad su pale kazne, komunalna preduzeća su uvela dnevne parking karte, kao zamjenu za kaznu. Pa je i to proglašeno neustavnim jer su novčani iznosi bili nesrazmjerni cijeni sata parkinga. Na kraju je dneva karta bila sporna i zato što neplaćanje ili prekoračenje plaćenog vremena ne znači automatski da je vozač najmeravao da baš cijeli dan ostavi svoje vozilo na parkingu. Hrvatske ustavne sudije smatraju da je za ovakvo stanje kriv zakonodavac koji je dugo vremena zanemarivao ovo pitanje.
Ni u Srbiji neplaćeni parking nije prekršaj
Pravo na naplatu kazne u Srbiji imaju državni organi kojima je zakonom povjereno to ovlašćenje, ali ne grad, opština ili njihova preduzeća na osnovu svoje odluke. Ustavni sud Srbije je još 12.05.2011. proglasio da je gradska (opštinska) odluka o plaćanju doplatne karte -kazne na zoniranom parkingu protivzakonita i da se obustavi izdavanje doplatnih karti. Parkiranje je, doduše, regulisano Zakonom o bezbjednosti saobraćaja na putevima (ZOBS). Ali, kaznenim odredbama ZOBS-a nije predviđen prekršaj za neplaćanje usluge parkiranja u tačno određenom periodu niti je moguće po drugim opštim aktima klasifikovati doplatnu kartu kao prekršaj. Neplaćanje parkiranja nije klasifikovano kao djelo u krivičnom zakonu, niti kao prekršaj u prekršajnom zakonu.
Ana Komatina
Malezijski milioner Vei Seng Pua (Wei Seng Phua), uhapšen u Las Vegasu u julu 2014. zbog organizovanja lanca ilegalnog klađenja, poslovao je u Crnoj Gori sa ljudima bliskim premijeru Milu Đukanoviću. Nekima od njih je čak plaćao i bankarske dugove.
Američka federalna bezbjednosna agencija (FBI) optužila je Pua da je nelegalnim klađenjem stekao oko 300 miliona dolara i povezala ga sa kriminalnom organizacijom “14K Triad”. Riječ je o azijskoj verziji mafije koju je u Kini, kao anti-komunističku organizaciju, 1945. osnovao general Kot Siu-wong. U kineskom građanskom ratu preselila je u Hong Kong i prerasla u najveću trijadu na svijetu. Devedesetih godina imala je 25.000 pripadnika koji su se bavili prodajom droge, prostitucijom, trgovinom ljudima, pranjem novca, reketiranjem i ilegalnim klađenjem. Tih godina bila je poznata i po izuzetno brutalnim ubistvima, ali je nakon jednog incidenta u Makau, kada je uhapšen njen lider, promijenila stil i danas se uglavnom bavi pranjem novca i lihvarskim kreditima.
Prema tvrdnjama američkog FBI-a, Vei Seng Pua je visokorangirani član ove kriminalne organizacije. Međutim, kao osoba “od posebnog značaja za državni, naučni, privredni, ekonomski i drugi interes Crne Gore”, ovaj visokorangirani član trijade dobio je crnogorsko državljanstvo. Dogodilo se to u periodu od oktobra 2013. do oktobra 2014. godine na lični prijedlog crnogorskog premijera.
Pua je i nesuđeni ambasador San Marina u Crnoj Gori. Naime, 1. februara 2011. dobio je diplomatski pasoš San Marina da bi postao nerezidentni ambasador u Crnoj Gori, gdje je već razvio biznis. Njegove kockarske veze, kako je portalu "Libertas" kazao ministar inostranih poslova San Marina, trebale su doprinijeti izgradnji luksuznog hotelskog kompleksa u tom gradu-državi. Do izgradnje nikad nije došlo, ali ni Pua predsjedniku Filipu Vujanoviću nije ni predao akreditive. Zato je nakon svog prvog hapšenja u Makau, u junu 2011., pozvan da vrati diplomatski pasoš.
Novac od kocke investiran u Crnoj Gori?
Maler u San Marinu ne znači da Pua nema iskustva u hotelijerskom biznisu. On, naime, preko povezanih društva Adriatic Properties sudjeluje u upravljanju hotela “Aman Resorts-Sveti Stefan”.
U bazi Centralnog registra privrednih subjekata (CRPS) prvi put se pojavljuje 23. novembra 2010. godine. Tada je u Podgorici osnovao firmu veoma obećavajućeg naziva - "Really Useful" (u prevodu, "Zaista korisna"). Djelatnost te firme su „konsultantske aktivnosti u vezi s poslovanjem i ostalim upravljanjem". Desetak dana kasnije, 3. decembra 2010. godine Pua postaje suvlasnik (sa 16 odsto kapitala) podgoričke firme "First seafront estate". Nju je još u decembru 2007. godine osnovala kompanija "Golden Estate" čiji je izvršni direktor grčki biznismen Petros Statis. I Statis je na zahvaljujući premijeru postao državljanin Crne Gore.
Kao predsjednik borda direktora firme "Adriatic propertis“ (osnovane u oktobru 2006.) Statis je praktično postao zakupac Grad hotela "Sveti Stefan“, ali je poslove u Crnoj Gori vodio za potrebe grčkog biznismena Viktora Restisa, vlasnika "Restis grupe". Restis je uhapšen u julu 2013. godine u Grčkoj zbog istrage o finansijskim malverzacijama.
Osim poslova sa nepokretnostima, Statis se upustio i u bankarstvo. Novinari CIN-a imali su uvid u revizorski izvještaj njegove "First Finansial" banke (sada "Universal Capital") sa kraja 2013. godine.
U tom izvještaju navedeno je da je Banka na osnovu Sporazuma o izmirenju duga od 3. decembra 2013. godine stekla nekretnine u katastarskoj opštini "Reževići I", ukupne površine 22.172 metara kvadratnih, koje su bile u vlasništvu Puove firme "First seafront estate".
Vrijednost nekretnine koju je stekla Statisova banka procijenjena je na 2.245.000 eura.
Diplomatski pasoš za nerezidentnog ambasadora u Crnoj Gori (www.thewhistleblower.org)
Imovinom svoje firme vratio tuđe dugove
Tim je sporazumom izmiren ukupan dug od 2.076.000 eura, kojeg je prema banci do tada imalo osam firmi: "Galea", "First Financial Holdings", "Stan Projekt", "Balkan Energy", "Golden Estate", "Mont Voyage", "First Seafront Estate" sve iz Podgorice, kao i firma "Konel Monte" iz Herceg Novog. Osim firme "Galea", "Stan Projekt", i "Konel Monte", sve firme iz ovog sporazuma sa Statisovom "First Financial" bankom nalaze se na istoj adresi - Ulcinjska br.3.
Prema podacima CRPS-a, kompaniju "Galea" je 9. februara 2005. godine osnovala Ana Marović, rođena Perović. Ona je kćerka biznismena Dragana Perovića, bivšeg vlasnika "Pro Montea", a sadašnjeg vlasnika lanca hotela i restorana "Astoria" u Budvi, Kotoru i Podgorici. Čini se da Perovića, Statisa - kod kojeg je njegova kćerka bila zadužena - i premijera Đukanovića vezuje i lično prijateljstvo. Đukanović je krajem oktobra 2013. godine bio Perovićev gost na otvaranju hotela "Hemera" u centru Podgorice, a obojica su bili na Statisovoj svadbi u hotelu "Splendid" u julu 2007. godine.
Premijer Đukanović i Dragan Perović na svadbi Petrosa Statisa u hotelu Splendid
To prijateljstvo nije spriječilo da imovina Dragana Perovića prošle godine dva puta bude na meti napadača.
U centru Podgorice, u noći između 10. i 11. juna prošle godine, zapaljen je i u potpunosti uništen Perovićev "mercedes", kojeg je koristila kćerka Ana Marović, osnivač spomenute firme "Galea". Pola godine kasnije, 19. decembra u eksploziji je uništen i „audi“ Perovićevog sina Nikole, u ekspoloziji koja se dogodila u neposrednoj blizini Ministarstva pravde i Višeg tužilaštva. Policija intenzivno traga za počiniocima...
Perović je u telefonskom razgovoru sa novinarkom CIN-a rekao da njegova kćerka više nema veze sa firmom Galea. Umjesto nje, firmu kao vlasnik i direktor sada vodi njen djever Danilo Marović. On je u telefonskom razgovoru tvrdi da nije istina da je firma "First Seafront Estate" prebijala dug njegove firme. Za Petrosa Statisa i uhapšenog malezijca Veng Seng Pua, kazao je da je čuo za njih, ali ih ne poznaje. Njegova tvrdnja da "First Seafront Estate" nije prebila dug "Galee" prema "First Financial" banci izuzetno je važna jer je u suprotnosti sa revizorskim izvještajem kojeg je KPMG izradio o poslovanju "First Financial" banke za 2013. godinu.
"First Financial Holdings" i „Golden Estate“ su Statisove firme. Direktori i osnivači firme "Balkan Energy" su Konstatin Panousopulos, Kimon Palinginis, Predrag Drecun, Siniša Ivančević, "Balkan Energy corp" i "Golden Estate". Firmu "Mont Voyage" u februaru 2011. godine osnovao je Predrag Leković (40 odsto osnivačkog kapitala) i kompanija "Golden Estate" (60 odsto osnivačkog kapitala). Zadnja firma u ovom sporazumu je Konel Monte, „kćerka“ dubrovačke firme Konel koja je 2013. otišla u stečaj, a njen je vlasnik pravosnažno oslobođen optužbe da je reketirao dubrovačkog hotelijera Gorana Štroka. Tako je Statis bankarskim Sporazumom o izmirenju duga „poravnao“ dugovanja svojih prijatelja i nekoliko sopstvenih firmi.
Bivši crnogorski ministar rada i socijalnog staranja Predrag Drecun za CINCG nije želio da komentariše svoj angažman u firmi "Balkan energy" i banci "Universal Capital", koje se povezuju sa Statisom. Nakon prvog telefonskog kontakta obećao je novinarki CIN-a da će se javiti kasnije, ali više nije odgovarao na pozive. Naime, on je prije nekoliko dana kazao da nije ni direktor ni osnivač firme "Balkan energy", ali smo u javnim podacima CRPS-a utvrdili da je, 24.septembra 2009. godine upravo on upisan kao izvršni direktor, ovlašćeni zastupnik i član odbora direktora firme "Balkan energy". U januaru 2010. godine, prema istim podacima, prestaje biti direktor i zastupnik, ali ostaje na funkciji člana odbora direktora te firme. Drecun je trenutno izvršni direktor Statisove "Universal Capital" banke.
Vladimir Otašević i Ana Komatina
Sredinom jula prošle godine FBI je, u saradnji sa krovnom bezbjednosnom agencijom Homeland Security, u Las Vegasu uhapsio crnogorskog državljanina Vei Seng Pua (Wei Seng Phua), po zanimanju profesionalnog kockara kojeg njegovi američki advokati predstavljaju kao „preduzetnika“. Tada je uhapšen i njegov sin Darren i još šest osoba kineske državnosti, pod optužbom da su organizovali ilegalni biznis iz hotela “Ceasar's Palace” u Las Vegasu.
Mjesec dana ranije Pua je, u pokeraškom svijetu poznat kao "Paul Phua", uhapšen u kineskoj regiji Makao, čuvenoj upravo po kockanju, pod optužbom da je učestvovao u organizaciji najvećeg ilegalnog lanca opklada ikada uspostavljenom na njenim prostorima. Taj ilegalni lanac imao je obrt od preko 600 miliona dolara samo tokom prve sedmice klađenja na fudbalske utakmice, dok je najveća pojedinačna opklada iznosila čak 5,1 milion. Phua je iz Makaua deportovan, nakon čega je otišao sa sinom u SAD, odakle je nastavio ilegalni biznis.
Malezijski ministar unutrašnjih polova Ahmad Zahidi Hamidi je 16. decembra prošle godine poslao „lično i povjerljivo“ pismo zamjeniku direktora FBI Marku F. Đulijanu u kojem ga upozorava na Puov diplomatski imunitet te tvrdi da ovaj nije član trijade, te da je za Maleziju odradio neke važne obvaještajno-bezbjednosne zadatke. Koje i kakve, nije spomenuo. Tužilac, prema pisanju medija u Americi, ipak nije odustao od optužnice. Vei Seng Pua je pušten da se brani sa slobode uz kauciju od 2,5 miliona dolara i oduzimanje njegovog 48 miliona dolara vrijednog aviona.
Vladimir Otašević
Globalno pojeftinjenje nafte stvoriće rupu duboku 11 miliona eura u državnom budžetu Crne Gore. To je više od ukupnog godišnjeg budžeta Ministarstva pravde (9,4 miliona eura). Pojeftinjenje goriva obradovala je malog čovjeka, a državne činovnike cijelog regiona natjeralo na razmišljanje o potencijalnim rizicima. Iz Ministarstva finansija Crne Gore potvrdili su Centru za istraživačko novinarstvo da su krajem prošle godine uradili procjenu rizika. Analiza koju je državna administracija napravila pokazala je da - „ rizik gotovo i da ne postoji”. Nezavisni stručnjaci iz Crne Gore i regiona, u takvim su izjavama ipak nešto oprezniji.
“Pad cijena nafte, od juna do septembra, iznosio je oko 10 odsto i nije predstavljao rizik po državni budžet. Međutim, dalji pad, koji je nastavljen sve do januara 2015., a iznosio je oko 55 odsto, nametnuo je potrebu praćenja rizika i, u tom smislu, pravovremenog reagovanja u pravcu zaštite državnog budžeta”, piše u odgovoru Ministarstva finansija, kojeg je proslijedila Nađa Radulović iz Službe za odnose sa javnošću.
Njihovo istraživanje pokazalo je ipak da će državni bužet po osnovu prihoda od PDV-a za promet naftnim derivatima biti smanjen za 11 miliona eura. Naime, pri prosječnoj cijeni nafte od 108 dolara po barelu i kursu od 1 euro = 1,32 dolara u 2014. godini, te uz procjenuda će se cijena barela nafte ove godine kretati oko 50 dolara po barelu, uz kurs eura od 1,18 dolara, prihodi budžeta bi, zbog smanjenog prihoda od PDV-a na osnovu potrošnje derivata iz energetskog bilansa-Monstata, bili manji za oko 11 miliona eura.
U odgovoru CIN-u pojašnjavaju da cijena naftnih derivata zavisi, “prije svega od dva faktora: nabavne cijene naftnih derivata na međunarodnom tržištu i kursa eura prema dolaru”. “Pored toga, na cijene utiču i akcize, PDV, maloprodajna marža i dr. Kako se akciza plaća fiksno, po litru goriva, prihodi po osnovu ovog oblika oporezivanja ne zavise od cijene. Stopa PDV-a za ove proizvode iznosi 19 odsto, ukoliko nema oslobođenja koje je propisano zakonom, i po tom osnovu smanjiće se prihodi budžeta u određenom iznosu”, piše u odgovoru Ministarstva, uz napomenu da je pad cijena naftnih derivata praćen padom kursa eura. “To će ublažiti negativne efekte na budžet, obzirom da se ovi proizvodi nabavljaju na međunarodnom tržištu i plaćaju u dolarima”.
“Prihodi od akciza ostati će isti, pod pretpostavkom da potrošnja ostane na istom nivou”, kažu u Ministarstvu.
"Rupu" krpi potrošnja srećnih građana
Budžetsku rupu zakrpiće, nadaju se u Ministarstvu finansija, povećana potrošnja srećnih građana koji će, ono što su uštedjeli na gorivu, potrošiti na druge lijepe stvari. Jer, istraživanje im je pokazalo da smanjenje maloprodajne cijene naftnih derivata od oko 20 odsto, smanjuje troškove crnogorskih domaćinstava i kompanija za oko 60 miliona eura godišnje.
“To znači da svaki građanin Crne Gore dobija prosječno po 100 eura na osnovu pada cijena, koju će iskoristiti za kupovinu drugih roba i usluga. Ukoliko se, na osnovu visoke sklonosti potrošnji u Crnoj Gori, ovaj dio prelije u potrošnju, prihodi budžeta bi mogli da budu viši za isti iznos koji je izgubljenjen smanjenjem prihoda po osnovu niže naplate PDV-a, tj. za oko 11 miliona eura. Ovaj iznos ne uključuje multiplikativne efekte ove potrošnje na ostale sektore ekonomije”, piše u odgovoru Ministarstva finansija.
Štaviše, njihova procjena je pokazala da će i budžet Crne Gore ostvariti uštede na potrošnji goriva svojih službenih vozila i drugih potrošaća naftnih derivata.
“Istovremeno, proizvodni sektor će, kroz niže cijene goriva, povećati konkurentnost. Takođe, sektoru stanovništva će se, usljed povećanja raspoloživog dohotka, povećati kupovna moć, a time i životni standard. Na makro nivou, niže cijene goriva će usloviti značajne benefite, koji će se, ukoliko se trend pada cijena nastavi, preliti sa štednje na investicije. Pad nivoa cijena odnosno deflacija, u kratkom roku, ne mora da proizvede negativne ekonomske efekte. To potvrđuju i trendovi u prethodnoj godini kada je uprkos deflaciji zabilježen ekonomski rast”, piše u odgovoru. Sigurni su da potrebe za novim poreskim nametima za građane - nema. Nema ni potrebe za zaduživanje kod MMF-a jer “aranžman s MMF-om je opcija koju zemlje koriste u situacijama kada se njihova ekonomija i finansije nalaze pred teškim problemima likvidnosti ili solventnosti”, zaključuju iz ministarstva.
Nezavisni stručnjaci ipak na oprezu
U susjednoj Hrvatskoj, čiji ministar finansija procjenjuje da će izgubiti 64 miliona eura PDV-a – a to je više nego što KAP duguje crnogorskoj elektroprivredi – daleko su manje optimistični.
“Sigurno je da će inflatorni pritisci biti nešto ublaženiji. Značajnijeg prelijevanja na cijene vjerojatno neće biti, ali da će građani više trošiti, osobno ne vjerujem”, rekla je Zrinka Živković Matijević, direktorica Direkcije ekonomskih istraživanja Rajfaizen banke (Raiffeisen Bank) za Jutarnji list. Po njenom mišljenju, kupuje se samo osnovno, a pad cijene goriva do sada nije uticao na pad cijene drugih proizvoda. Njen kolega Hrvoje Stojić, direktor Odjela ekonomskih istraživanja Hypo Alpe-Adria banke smatra da će građani ušteđenim novcem pokriti dugove, ali da više trošiti - neće.
Bivši ministar ekonomije u Hrvatskoj i stručnjak za naftu, Davor Štern, slaže se da je pojeftinjenje nafte loše za državni budžet. Štern smatra da je pojeftinjenju nafte, uz ostalo, doprinio način proizvodnje nafte u Americi i politika.
"Koriste se stare metode u novom obliku, a tu su i političke razmirice između Amerike i Evrope sa jedne i Rusije sa druge strane.
"Ponavlja se scenario iz 1989. kada je američki predsjednik Ronald Regan srušio Berlinski zid kroz pojeftinjenje nafte", istakao je Štern. On kaže da je vrlo teško prognozirati šta će se dešavati sa cijenom nafte. U prvoj polovini 2015., kroz povremena kolebanja, zadržat će se - prema njegovoj procjeni - otprilike ista cijena, dok će u drugoj polovini godine cijena sirove nafte na međunarodnom tržištu porasti na 80 dolara po barelu. Štern smatra da bi država mogla nadoknaditi pad PDV-a većim obimom posla naftne industrije, ali to ne važi za Crnu Goru. Jer ona takve industrije nema.
Komercijalni direktor kotorske firme "Jugopetrol" Pavle Radulović kazao je za CIN da "cijena nafte u konstantnom padu generiše negativnu maržu za sve učesnike na naftnom tržištu Crne Gore, koji su trgovci a ne proizvođači". "U Crnu Goru se uvoze gotovi naftni derivati, a ne sirova nafta, koja bi se u rafinerijama dalje obrađivala", istakao je Radulović.
Profesorka Međunarodne ekonomije podgoričkog Ekonomskog fakultetu Danijela Jaćimović potvrdila je oprez svojih hrvatskih kolega i novinarima CIN-a rekla da se ne može očekivati da građani odmah počnu da kupuju više.
"Treba naglasiti da pad cijena ostalih roba nece biti, istog intenziteta kao pad same cijene nafte. Efekat cijena na potrošnju, nije automastki, već je potrebno određeno vrijeme da se ti impulsi prenesu na potrosača. U ovom trenutku teško je procjeniti da li će povećanje potrošnje nafte i njenih drivata i ostalih proizvoda u potpunosti nadomjesti pad direktih prihoda, u toku ove kalendarske godine" - kaže Jaćimović. Budući da je pad javnih prihoda prvi efekat pada cijene nafte u Crnoj Gori i zemljama regiona, ona naglašava da je taj pad trebao biti, u određenoj mjeri, planiran pri sastavljanju budžeta za 2015. godinu. "Međutim, pad cijena nafte dovešće do smanjivanja pritiska na potrošnju ovog važnog resursa, što će se osjetiti u svim sektorima, kroz eventulano smanjenje cijena transporta, snabdjevanja, što može ići u prilog dolazećoj turističkoj sezoni", kazala je Jaćimović.
Vladimir Otašević i Ana Komatina
Dok su državni inspektori u privatnim zdravstvenim ustanovama obavili čak 770 kontrola, u Kliničkom centru Crne Gore obavili su 6, a u drugim bolnicama 8 kontrola.
"Najdjelotvornija tehnika za sprečavanje infekcija - pranje ruku - ne primjenjuje se na adekvatan način i ne koristi u većini porodilišta u Crnoj Gori", glasilo je dramatično upozorenje UNICEF u izvještaju "Ocjena bezbjednosti i kvaliteta bolničke njege majki i novorođenčadi u Crnoj Gori" . Mediji su to upozorenje prenijeli ali nadležne institucije su ga zanemarile.
Tri godine kasnije, u rodilištu bolnice u Bijelom Polju, dogodila se tragedija na čiju mogućnost je UNICEF-ov izvještaj ukazivao. Muška beba D.K. je umrla, a još četiri bebe su dobile tešku infekciju.
Obdukcionim nalazom utvrđeno je da je uzrok tragedije - sepsa. Ali se ne navodi tačan razlog infekcije. Ministar zdravlja Miodrag Radunović dao je ostavku i crnogorska vlada još uvijek je bez ministra zdravlja . Međutim, ni danas, skoro tri mjeseca nakon tragičnog događaja javnost nije upoznata kakvo je stvarno stanje u porodilištima crnogorskih bolnica i šta nadležne državne institucije preduzimaju da se stanje popravi.
Mediji su zbog toga odlučili da započnu temeljno istraživanje stanja u bolnicama. Poreski obveznici finansiraju državne zdravstvene ustanove i imaju pravo znati šta se u njima događa i zbog čega. A tragedija u Bijelom Polju pokazala je da je stanje tako loše da ugrožava živote tek rođene djece i njihovih majki.
Od Uprave za inspekcijske poslove, u čijoj je nadležnosti zdravstveno-sanitarna inspekcija, novinarka Centra za istraživačko novinarstvo -CIN (čiji su osnivači „Vijesti“, „TV Vijesti“ i „Monitor“) na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama zatražila je da joj se dopusti uvid u sve kontrole u posljednjih pet godina u zdravstvenim ustanovama.
Međutim, zahtjev je - odbijen.
Bivši ministar, dr. Radunović
Zahtjev poslan 20. novembra Uprava za inspekcijske poslove odbila je 15. decembra tvrdeći da je – nerazumljiv?! Odbijenicu je potpisao ovlašćeni službenik Vuk Mandić . U obrazloženju piše da je zahtjev nerazumljiv jer novinarka nije „u ostavljenom roku otklonila nedostatke (u zahtjevu) na koje joj je ukazano“, te da je zbog toga zahtjev odbijen.
Novinarka, međutim, nikada nije dobila dokument kojim se traži da ispravi bilo kakve nedostatke u svom zahtjevu a za koji Uprava za inspekcijske poslove tvrdi da je poslat 1. decembra.
U izvještaju Uprave za inspekcijske poslove za 2013. godinu koji se može naći na sajtu te ustanove piše da su tri zdravstvena inspektora, ali i sanitarni inspektori zdravstvene struke, obavili 839 inspekcijskih pregleda i utvrdili 217 nepravilnosti.
Dok je u privatnim zdravstvenim ustanovama obavljeno čak 770 kontrola, javne zdravstvene ustanove kontrolisane su 69 puta. U Kliničkom centru Crne Gore (KCCG) obavljeno je šest kontrola, te još osam u bolnicama i 28 u domovima zdravlja.
Zdravstveno-sanitarna inspkecija je tokom novembra i decembra 2013. godine izvršila inspekcijski nadzor u Opštim bolnicama Berane, Bijelo Polje, Pljevlja, Nikšić, Kotor, Bar, Cetinje, Specijalnoj bolnici Risan i Nikšić-Brezovik, Stacionarnim odjeljenjima porodilišta Domova zdravlja u Rožajama, Mojkovcu i Ulcinju, privatnoj bolnici u Meljinama, privatnoj specijalnoj bolnici „Codra“ i klinici za urologiju i nefrologiju, ortopediju sa traumatologijum i Ginelološko akušerskoj klinici u Kliničkom centru Crne Gore, navodi se na sajtu Uprave za inspekcijske poslove.
Tom prilikom, tvrde, pregledali su porodilišta, odsjeke za neonatologiju, urološka i ortopedska odjeljenja, a nadzor je obuhvatao kontrolu vođenja medicinske dokumentacije, prijavu zaraznih bolesti, programe za spriječavanje i suzbijanje bolničkih infekcija, obezbjeđenost zdravstvenih preglede zaposlenih lica, sanitarno-higijenske uslove , kontrolu sprovođenja čišćenja, dezinfekcije i sterilizacije.
Istakli su da je prilikom pregleda uzeto je 414 briseva u saradnji sa Institutom za Javno zdravlje, kao i da su "brisevi uzeti sa radnih površina i opreme zadovoljavajući".
U saopštenju Uprave za inspekcijske poslove tvrde da su rezultati briseva koji su pokazali prisustvo određenih bakterija bile u manjem broju i pripadale grupi "uslovno patogenih bakterija", te da je "tim zdravstvenim ustanovama", naloženo da izvrše korektivne mjere čišćenja i dezinfekcije i ponove briseve.
CIN CG će ovu temu pratiti i dalje, posebno obraćajući pažnju na izvještaj UNICEF-a i otklanjanje utvrženih manjkavosti.
Ana Komatina
Finansijski savjetnik Kreg Kameron (Craig Cameron) nije jedini prevarant iz Britanije koji je poslovao u Crnoj Gori - tu su bili i njegovi sugrađani takođe finansijski savjetnici - muž i žena Džon (Jonty) i Alis (Alise) Krosik (Crossick), koji se godinama povezuju sa milionskim prevarama investitora.
O, navodnim, finansijskim malverzacijama Džona i Alis Krosik pisao je britanski medij "Guardian", u oktobru 2011. godine
Finansijski novinar Edmund Tirbut ispričao je za "Guardian" kako je sa svojom ženom Helen 2005. godine uložio 21.000 funti u Krosikov fond "Ready2invest-Rent" (R2I-R2R) - "R2R Bulgaria Property fund". Godinama kasnije shvatio je da je prevaren i da mu se uloženi novac neće vratiti.
Kreg Kameron, čije poslovanje u regionu je Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CINCG) već ranije istraživao, tražio je investitore i za taj i mnoge druge Krosikove i R2I-R2R prevarantske fondove. Kamerona je britansko finansijsko regulatorno tijelo u avgustu 2014. kaznilo sa blizu pola miliona eura i doživotnom zabranom obavljanja finansijskih djelatnosti, jer je prevarom i nepoštovanjem zakona oštetio čak 880 investitora, koji su u nikad realizovane projekte uložili oko 38 miliona eura.
Na internetu se može naći i sajt "r2iactiongroup.org" koji je, navodno, otvorila grupa prevarenih investitora, koji su uložili milionske iznose u projekte "R2I-R2R" - Krosik - Kameron širom svijeta.
Na tom sajtu su nabrojane i prevarantske šeme - projekti u 22 zemlje među kojima se nalazi i Crna Gora.
Firme bračnog para iz Engelske u Crnoj Gori i povezane osobe:
CINCG je istraži o poslove bračnog para Krosik u Crnoj Gori
Prema podacima dostupnim u Centralnom registru privrednih subjekata (CRPS) Džon i Alis Krosik u Podgorici su 15. februara 2006. godine osnovali firmu "R2I Montenegro", a tačno devet mjeseci kasnije (u novembru iste godine) i firmu "South Hills".
Firme Krosika nalaze na istoj adresi u Ulici Slobode u centru Podgorice.
Kompanija "R2I Montenegro" iz CRPS registra izbrisana je zbog stečaja šest godina kasnije, 25. decembra 2012. godine.
Njihova druga firma "South Hills" još je aktivna i bavi se djelatnošću agencije za nekretnine.
Prema podacima Uprave za nekretnine iz avgusta prošle godine (najnoviji podaci javnosti nisu dostupni zbog implementacije novog softvera) ta firma je posjedovala ukupno 10.895 metara kvadratnih zemlje u Buljarici (Katastarska opština - Buljarica 2), koju je kupila od mještana.
Zemljište u Katastarskoj opštini Buljarica 2 nije urbanizovano.
Firma Krosika "South Hills" nalazi se na spisku blokiranih pravnih lica i preduzetnika Centralne banke Crne Gore (CBCG).
Krosik
CBCG 2.184 dana drži u blokadi račun te firme zbog poreskog duga od 35.471 eura.
Novinar CINCG bio je u Ulici slobode u Podgorici, međutim nije uspio da pronađe prostorije te firme na adresi koja je navedena u CRPS. Stanovnici ulaza u kojem je trebalo da se nalaze prostorije firme kazali su da za "South Hills" nisu nikada čuli.
I turističko-apartmanski centar u Prčanju ostao samo na papiru
Na internet sajtu "r2iactiongroup.org" nalaze se i podaci o projektu gradnje Turističko-apartmanskog Centra “Seagarden Resort“ u Prčanju.
Prema podacima koje je prikupio CINCG, idejni projekat za “Seagarden Resort“ napravio je Arhitektonski studio “K”, na kojem je projektant - saradnik bio arhitekta Andrej Mitrović iz Kotora.
Iza tog projekta gradnje turističkih apartmana stojale su dvije firme “Boka ventures” iz Kotora i “Montenegro ventures partners” iz Budve.
Firma “Boka ventures” prema podacima Uprave za nekretnine iz avgusta prošle godine ima ukupno 10.016 metara kvadratnih zemlje u Prčanju.
Nekoliko turista iz Rusije 2008. godine kupilo je kod firme “Boka ventures” neizgrađene apartmane “Seagarden Resort“. Njih četrdesetoro uplatilo je toj firmi oko pet miliona eura, što je nešto više od polovine ukupne vrijednosti.
ada ovlašćeni zastupnici firme “Boka ventures” bili su državljani Njemačke Andreas Šolc, Roland Dir i Tomas Mali, koji su garantovali ruskim kupcima da će se u vile i apartmane useliti najkasnije do juna 2010.
Oni nikada nisu dobili ključeve od apartmana i novac im nije vraćen.
Osamnaest Rusa predalo je i krivičnu prijavu Vrhovnom državnom tužilaštvu Crne Gore zbog te prevare. Prijava je podnijeta protiv tih dviju kompanija i njihovih zastupnika Šolca, Dira i Malija. U krivičnoj prijavi navodilo se da su Šolc, Dir i Mali, dovodeći kupce nekretnina u zabludu, izvršili pljačku novčanih sredstava u iznosu od 3.000.000 eura, koje su uplatili kao avans po zaključenim kupoprodajnim ugovorima.
Nije poznato šta je crnogorsko tužilaštvo uradilo u vezi sa tom prijavom.
Opština Budva i Mitropolija u komšiluku Džona Krosika
U blizini imovine Krosikove kompanije "South Hills" (10.895 m2) nalazi se i 233.000 kvadrata zemlje koja je u vlasništvu Mitropolije crnogorsko-primorske (MCP), kao dobro manastira Gradište, dok je ispod magistrale u zaleđu plaže - 6,3 miliona kvadrata u vlasništvu države, odnosno Opštine Budva.
Katarska kompanija Construction Development Company International (CDCI) iz Dohe zainteresovana je da u zaleđu djevičanske plaže Buljarica gradi ekskluzivni turistički kompleks.
Činilo bi ga oko 40.000 smještajnih jedinica različitog sadržaja.
Tu bi bilo i 10 do 12 hotela pod upravom renomiranih međunarodnih hotelskih operatera, vile, apartmani i drugi turistički i javni sadržaji. Investitori iz Katara pregovaraju oko realizacije tog projekta.
Prelević: Imali su investitore, to su bili neki njihovi ljudi
CINCG je pokušao da stupi u kontakt sa parom Krosik, međutim njihov kontakt nije imala ni advokatica Jelena Ilinčić, koja je u telefonskom razgovoru kazala da nekoliko godina ne zna gdje se nalaze.
“U podacima CRPS i katastru mogu se pronaći zvanični podaci o poslovima koje sam obavljala, vezanim za pomenutu firmu. Kad je ta firma kupovala zemljište u Buljarici potpisivala sam kupoprodajne ugovore. Čini mi se da je ta zemlja kupljena 2006. godine”, kazala je Ilinčić. Dodala je da ne može saopštiti više detalja o svom angažmanu u firmi "South Hills".
Advokat Dragan Prelević kazao je da je bračni par Krosik bio njegov klijent do 2011. godine.
“Znam da su Alis i Džon imali nekih 15-ak investitora za projekat na Buljarici. To su bili neki njihovi investitori, ljudi koje su znali. Nije bilo naših državljana”, rekao je Prelević.
Dodao je da je bračni par iz Engleske kupio zemlju na Buljarici, doveo arhitekte i pripremio projekat.
“Opštini Budva su podnijeli i zahtjev za dobijanje studija lokacije... Kasnije se dogodila kriza i sve je stalo. Dogodili su se problemi sa investitorima, neki su kako sam čuo uloženi novac povratili, a neki ne. Evo nekoliko godina nemam više kontakt sa tim bračnim parom”, rekao je Prelević.
English
Facebook
Youtube
X (Twitter)
Instagram