Firma Branimira Martinovića izrasla u Đukanovićevo vrijeme u glavnog farmaceutskog distributera u decenijama za nama ostvarila promet od više stotina miliona, ali i dalje drži potpuni monopol i čini bespredmetnim tendere u ovoj oblasti

Predrag NIKOLIĆ

Na osnovnoj, doplatnoj i listi ljekova sa posebnim režimom, koje idu na teret Republičkog fonda za zdravstvo (FZO), nalazi se 906 brendiranih medikamenata. Za 92 odsto ovih ljekova zastupnik ili ovlašćeni distributer je Glosarij, Branimira Martinovića, sa firmama kćerkama Glosarij CD i Medica! Kompanija Farmerga, koja je u vlasništvu njemačke grupacije Fenix, zastupnik je za 7,5 odsto ljekova, dok ostatak od 0,5 odsto otpada na par manjih crnogorskih farmaceutskih kompanija.

“To faktički znači da je za 92 odsto ovih ljekova koji se pojavljuju na tenderima u sistemu javnih nabavki unaprijed poznat dobavljač jer je on ovlašćeni zatupnik i distributer, tj. u ovom slučaju kompanija Glosarij sa firmama kćerkama. Isto se odnosi na kompaniju Farmerga i ostale koji učestvuju u prometu. Ovakvo stanje pokazuje svu besmislenost organizovanja javnih tendera jer je na svakom unaprijed poznat pobjednik”, piše u oktobru prošle godine Goran Marinović, donedavni direktor Montefarma, institucijama i predlaže izmjenu takve prakse u sklopu novog Zakona o zdravstvenoj zaštiti, kojom bi ova državna kompanija ili FZO preuzeli makar dio poslova oko nabavke ljekova.

Umjesto reakcije Vlade i plana za prekid višedecenijskog monopola privatne kompanije na tržištu ljekova koje stalno raste i premašuje 100 miliona eura, uslijedila je Marinovićeva smjena. Ministar zdravlja dr Vojislav Šimun, iz Pokreta Evropa sad (PES), zaprijetio je da će podnijeti krivičnu prijavu protiv Marinovića, zbog navodnih zloupotreba.

Marinović za Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) tvrdi da je njegovo razrješenje politički motivisano. Tokom vladavine Demokratske partije socijalista (DPS) opozicija je optuživala firmu Glosarij za privilegovanu poziciju, tvrdila je i da je ova kompanija jedna od najznačajnijih pokrovitelja stranke Mila Đukanovića.

Nakon smjene vlasti 2020, predsjednik Pokreta za promjene (PZP) Nebojša Medojević tvrdio je da Milojko Spajić dok je bio ministar finansija u 42. Vladi sklopio nelegalan posao sa ovom firmom, a kasnije i da je ona jedan od finansijera izborne kampanje PES-a.

Prije nego što se povukao, na početku izborne trke za predsjednika države, Spajić je u februaru 2023. predizbornu kampanju počeo iz Gradske kafane na Cetinju, koja je u vlasništvu Martinovića.

DOMINACIJA

Glosarij nakon promjene vlasti nije samo zadržao monopol koji je imao za vrijeme DPS-a, već su profiti i skočili, pa je ova firma dvije godine zaredom 2021. i 2022. dobila priznanje za najveću rastuću kompaniju.

Glosarij je u posljednje tri godine imao poslovne prihode veće od trećine milijarde eura, tačnije 340 miliona (2021 - 99.895.446, 2022 - 112.776.871, 2021 - 128.268.040), sa neto dobiti koja je svake godine iznosila preko pet miliona eura - za tri posljednje godine preko 16 miliona eura.

CIN-CG je došao do dokumentacije koja govori o sistemski ozakonjenom monopolu.

Budžet Montefarma za nabavku ljekova u prošloj godini bio je 99,1 milion eura. Udio Glosarija u tom budžetu je bio 83,15 odsto. Nakon rebalansa budžet je povećan na 115,4 miliona eura, a Glosariju je ukupno otišlo 71,38 odsto novca. Ukupno 82,4 miliona eura. Većinski udio ova je kompanija imala i u prethodne dvije godine.

“Pretpostavlja se da učesnik na tržištu ima dominantan položaj na tržištu proizvoda (roba ili usluga) ako je njegov udio na relevantnom tržištu veći od 50 odsto”, navodi se u članu 14 Zakona o zaštiti konkurencije.

Dalje se navodi da se “pretpostavlja da dva ili više učesnika na tržištu imaju dominantan položaj na tržištu roba i usluga ako između njih ne postoji značajna konkurencija i ako je njihov ukupni udio na relevantnom tržištu veći od 60 odsto (kolektivna dominacija)”.

Prema praksi i propisima Evropske unije ovakvi monopoli, posebno u osjetljivoj oblasti nabavke ljekova, veoma su opasni i nezamislivi, jer su prijetnja javnim finansijama i zdravstvenom sistemu. Međutim, crnogorske vlasti, pa ni Agencija za zaštitu konkurencije, nijesu imali adekvatnu reakciju na ovaj problem. Prema informacijama CIN-CG, strani stručnjaci, predstavnici Svjetske banke i drugih relevantnih institucija, upozoravali su na ovaj monopol i opasnosti koje on nosi kako zbog moguće korupcije, tako i zbog nepostojanja prave konkurencije.

Ali, iako je Glosariju i samodozvoljena apsolutna dominacija i monopol na tržištu ljekova, to nije bilo dovoljno, pa sa dvije povezane firme, Glosarij CD i Medica, ostvaruje, kako Zakon kaže, i kolektivnu dominaciju. Glosarij CD je tokom prošle godine iz budžeta za nabavku ljekova prihodovao 13,6 miliona eura, a Medica 6,4 miliona, zajedno sa Glosarijem ukupno 102,5 miliona. Ukupno u ove tri firme prošle godine je otišlo 88,8 odsto budžeta. Pretprošle godine 76,68 odsto, a 2021. 76,30 odsto ukupnog budžeta za ljekove.

Firma Farmerga prošle godine je učestvovala sa 17,29 odsto u novcu iz budžeta, sa 19,9 miliona eura, 2022. 17,17 odsto - 13,1 milion eura, 2021. sa 14,6 miliona, procenat učešća u ukupnom budžetu je bio 18,67 odsto.

Svekupuno, privatne kompanije su tokom prošle godine povukle 106 odsto novca iz opšteg budžeta za nabavku ljekova. Statistika je prebacila 100 odsto, zbog rebalansa budžeta.

MONTEFARM NE UVOZI, OSIM KAD JE HITNO

Državne firme Montefarm u ovim milionskim transakcijama nema.

”Montefarm nije uvezao nijedan lijek posljednjih sedam, osam godina. Sem veoma rijetko preko hitnih nabavki, kada ljekovi nedostaju, i za to odobrenje da Ministarstvo zdravlja”, kaže za CIN-CG Goran Marinović.

“Ovo je ključni momenat da se sa zakonskim rješenjima koja su vrlo jednostavna sa ovakvom praksom raskrsti, spriječi bespotrebno rasipanje sredstava i, u krajnjem, pune privatni džepovi pojedinaca. Dok se ovo ne riješi, potpuno je nebitno ko će organizovati proces javnih nabavki jer je pobjednik svih tendera unaprijed poznat”, navodi Marinović u pismu institucijama koji je uputio u oktobru prošle godine.

Marinović predlaže da se promjenom zakona omogući Montefarmu kao državnoj kompaniji da direktno nabavlja ljekove od proizvođača. U tom slučaju, država bi mogla za sebe da uzme sve rabate ili skrivene rabate koje proizvođači daju distributerima, što predstavlja u prosjeku 30 odsto prometa. Precizira da bi na taj način ušteda u nabavci ljekova koji se nalaze na listama bila između 28 i 30 miliona eura godišnje.

U ovom dokumentu navodi se da sadašnje crnogorsko farmaceutsko tržište karakterišu osobine koje nijesu poznate ni u regionu, niti u Evropi, te da su one produkt decenijske privatizacije države.

Sve je počelo prije tri decenije kada je 1991. Skupština osnovala državnu ustanovu Montefarm, sa ciljem da vrši snabdijevanje stanovništva i zdravstvenih ustanova ljekovima i ostalim sredstvima za liječenje.

Godinu kasnije, na Cetinju se osniva prva privatna veledrogerija u Crnoj Gori - Glosarij. Desetine firmi za trgovinu ljekovima tokom devedesetih su propale, ali ne i Glosarij, on je u novom milenijumu sve bolje poslovao.

Počeci stvaranja monopolske pozicije datiraju s kraja devedesetih.

“Svi ministri zdravstva i direktori Fonda zdravstva primaju mjesečno korupcionašku nadoknadu u kešu od farmaceutske mafije. Tu praksu je uveo Ramo Bralić iz SDP-a sa Acom Đukanovićem”, saopštio je više puta Medojević: “Zato treba svu imovinu ministara zdravstva i Fonda od 1998. koju ne mogu da opravdaju svojim regularnim prihodima konfiskovati!”.

Istraživački centar MANS objavio je da su Glosarij i Farmegra bile među privilegovanim firmama kojima je 2013. godine Investiciono razvojni fond (IRF) pomagao kroz dodjelu povoljnih kredita, ali i kroz otkup njihovih milionskih potraživanja, svakoj po 1,8 miliona eura.

Posao se širio, pa je Martinović 2012. osnovao i firmu Glosarij CD.

U ranijem istraživanju CIN-CG je prezentovano da je Glosarij od 2012. do 2017. za ljekove i medicinska sredstva od države dobio preko 90 miliona eura. To je gotovo polovina sredstava kojima je Monterfam raspolagao za nabavku ljekova iz državnog budžeta.

Znatan dio ove cifre dobio je Glosarij, dok je na čelu Montefarma bio Budimir Stanišić. Nakon što je završio sa direktorskim mandatom, početkom 2017. bivši direktor Montefarma Stanišić kupuje polovinu akcija u firmi Medica, sa kojom je ranije u ime države sklapao ugovore za nabavku ljekova. Drugu polovinu kupuje sin vlasnika Glosarija Goran Martinović, koji napušta ovu kompaniju početkom 2018. i danas radi u Glosariju.

Potreba za ljekovima stalno raste, o tome svjedoči i budžet Montefarma koji je 2012. bio 36,99 miliona, da bi 2016. porastao na 49,43 miliona. Glosarij je 2014. za ljekove dobio 31,6 miliona iz Montefarmovog budžeta, koji je iznosio 42,5 miliona. Zvanični podaci govore da se od 2018. do 2022. farmaceutska potrošnja u Crnoj Gori gotovo udvostručila - sa 61,4 miliona na 119,4 miliona eura. To je rast od u prosjeku 18 odsto godišnje, dok je broj propisanih recepata rastao u prosjeku za pet odsto godišnje - sa pet na 6,2 miliona.

ŠTA SU PRIČALI RADUNOVIĆ, ČIRGIĆ, HRAPOVIĆ

Problemi u tenderima za nabavku ljekova potencirani su i za vrijeme DPS vladavine. Tako je 2012, tadašnji ministar zdravlja Miodrag Radunović poručio tadašnjem ministru finansija Miloradu Katniću da će, ukoliko Zakon o javnim nabavkama ne bude hitno izmijenjen, zbog komplikovanih i dugih procedura crnogorsko tržište da zahvati nestašica ljekova većih razmjera.

“Raspisan je tender za nabavku insulina, ali je zbog žalbe za 57 dana odložena nabavka ovog lijeka koji ‘čuva’ zdravlje dijabetičarima. Pitam se ko ima pravo da ugrozi živote 35.000 dijabetičara u Crnoj Gori i to samo zato jer tako kažu procedure koje nemaju veze sa životom”, kazao je tada Radunović.

On je tada naglasio da je “neko ko sjedi u nekim kancelarijama koje su daleko od života, stavio u istu ravan nabavku građevinskog materijala, cementa ili opeke sa nabavkom ljekova”.

Tvrdnje o monopolu u ovom visokoprofitabilnom biznisu mogle su se čuti i 2017. Fond za zdravstvo je od Ministarstva finansija tražio promjenu načina nabavki ljekova i medicinskih sredstava. Ta institucija, na čijem je čelu bio Sead Čirgić, upozorila je Ministarstvo da su složeni i dugi postupci javnih nabavki u zdravstvu doveli do postojanja monopola, značajnog poskupljenja pojedinih ljekova, kao i čestih nestašica. Istakli su i da se veliki broj ljekova nudi od jednog ponuđača, čime se neposredno utiče na cijenu. Naveli su i primjere pojedinih ljekova čija je cijena za dvije godine povećana i do 97 odsto.

Kada je krajem 2018. izbila afera o visokim cijenama ljekova koje su od tri do pet puta skuplji nego u Srbiji, reagovalo je i Ministarstvo zdravlja, na čijem je čelu tada bio Kenan Hrapović. Iz Ministarstva zdravlja su upozorili veledrogerije i nosioce dozvola za promet ljekova u Crnoj Gori da će u slučaju nastavka postojanja dvostrukih cijena, kao i neprimjereno visokih cijena medikamenata biti prinuđeno da o istom obavijesti nadležne organe za zaštitu konkurencije - Ministarstvo ekonomije i Agenciju za zaštitu konkurencije. Od prijave nije bilo ništa, a u to vrijeme iz Atlas grupe su tvrdili da je Hrapovićev prethodnik Budimir Šegrt, koga je Milo Đukanović nametnuo kao direktora bolnice u Meljinama, preko veledrogerije Glosarij i Montefarma zaduživao tu bolnicu i izvlačio pare.

Prije par godina Medojević je u Skupštini izjavio da nadležni ne hapse vlasnika Glosarija zbog nezakonitih radnji jer je kum glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića.

Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) je krajem 2021. otkrila da je Katnić u julu 2009. za 67.800 eura kupio stan od 54 metra kvadratna u podgoričkoj Ulici Vasa Raičkovića. Svega četiri mjeseca nakon toga, Katnić je taj stan prodao kompaniji Glosarij za 96.000 eura. Katnić je povećanje vrijednosti stana od blizu 30 hiljada eura, koja se desila u svega nekoliko mjeseci, pravdao ulaganjima u rekonstrukciju. MANS je tvrdio da je riječ o korupciji kroz poklon.

Kada je počela pandemija, za četiri mjeseca Nacionalnom koordinacionom tijelu za zarazne bolesti (NKT) uplaćeno je preko osam miliona eura donacija za borbu protiv korona virusa. NKT je od doniranog novca potrošio 1,7 miliona. Najviše novca iz ovog fonda uplaćeno je firmi Glosarij - 537.837 eura. Opozicija i javnost su se pitali kako to da je humanista Hajriz Brčvak poklonio respiratore koji su prema fakturama, koje je objavio javnosti, koštali 4.700 i 5.000 dolara, dok je Glosarij respiratore kupovao i državi prodavao za 19.000 eura.

FOND PRED KOLAPSOM, POZIVI NOVOVIĆU I IDEJA ABAZOVIĆA

Nakon pandemije i promjene vlasti iz Fond za zdravstveno osiguranje su obavijestili da je zdravstveni sistem pred kolapsom. Ispostavilo se da FZO duguje oko 45 miliona veledrogerijama i dobavljačima koji isporučuju ljekove Montefarmu, od čega čak 75 odsto ili skoro 30 miliona samo jednom privrednom subjektu - Glosariju, saopštio je tadašnji direktor Fonda Dragoslav Šćekić. Krajem 2021. Šćekić je pozvao tužilaštvo da ispita ko je i kako doveo zdravstveni sistem u podređen i kontrolisan položaj. Ukazao je da Montefarm ne može vršiti uvoz, već sve ljekove mora da kupuje od veledrogerije Glosarij, koja je po tom osnovu fakturisala 114 miliona eura u prethodne dvije godine.

Šćekić 2022. postaje ministar zdravlja, a Pokret Evropa sad ga optužuje za brojne propuste u zdravstvu. Iz Montefarma u septembru 2022. odgovaraju na prozivke PES-a koje su upućene njima i ministru, uz optužbe bivših ministara Spajića i Jakova Milatovića.

“Nedospjeli dugovi u 2021. godini, a koji su dospijevali krajem te godine prema dobavljaču Glosarij u iznosu od 15 miliona eura, na vaše insistiranje jednostavno su putem faktoringa prenešeni u 2022. godinu uz čvrsto obećanje da će ta sredstva biti planirana budžetom za 2022. godinu. Naravno, ništa od vašeg obećanja’’, naveli su iz Montefarma.

U isto vrijeme, Medojević je pozvao glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića da ispita posao iz 2021. između tadašnjeg ministra finansija Spajića i firme Glosarij, u kome je država dala garancije i preko cesije platila 17 miliona.

U martu prošle godine na sjednici Vlade tadašnji ministar zdravlja Dragoslav Šćekić kazao je da je potrebno stati na put farmaceutskoj mafiji. Tada je premijer Dritan Abazović izjavio da bi Montefarm trebalo da pokrene ideju početka pravljenja fabrike koja bi proizvodila ljekove u Crnoj Gori.

“Montefarm je ciljano u Crnoj Gori postao Glovo za ljekove. On je samo jedan distributivni centar. Umjesto da proizvodi ljekove, Montefarm je sveo sve da bude mjesto gdje razni ljekovi dolaze i onda se transportnim vozilima voze prema apotekama. Možda je to bila vizija prošle vlasti. Odgovorno tvrdim da Montefarm može da počne da radi proizvodnju ljekova, makar onih široke potrošnje”, istakao je Abazović.

ZAUSTAVLJENI PLANOVI ZA FABRIKU LJEKOVA

Marinović za CIN-CG kaže da su napravili predelaborat za fabriku. Po elaboratu nijesu trebali da se zadužuju jer su mogli da gradnju finansiraju placem od 6.300 kvadrata koji Montefarm ima pored Atlas kapital centra. Prema planu, procjenjuje se da bi ljekovi proizvedeni u novoj fabrici zauzeli oko 40 odsto tržišnog udjela, s mogućnošću povećanjau zavisnosti od zahtjeva domaćeg i izvoznog tržišta. Marinović navodi da je planirano 400 zaposlenih, te da bi u prvoj godinu profit bio pet miliona, a u petoj 25 miliona. Pored tržišnog efekta, u sklopu fabrike otvorile bi se i nedostajuće laboratorije, a fabrika bi imala veliki značaj za stvaranje rezervi ljekova koje Crna Gora sada nema.

U Planu razvoja iz okobra prošle godine navodi se da je prioritet da Crna Gora napravi bar jednu fabriku esencijalnih ljekova. Kao jedna od bitnih stavki navodi se i da je Crna Gora jedina u okruženju koja nema svoju galensku laboratoriju (proizvodnja jednostavnih ljekova malih serija) i prijeko je potrebno da se što prije formira.

“Prema planu nova galenska laboratorija u okviru Montefarma proizvodila bi od 180 do 200 galenskih ljekova - preparata na površini od oko 700-900 kvadrata i sredstva potrebna za njeno formiranje iznosila bi između 880 hiljada i milion eura”. Realizacija je stala prošle jeseni u Ministarstvu finansija.

Godinu dana od javnog iniciranja ovog projekta sve je po starom. Glosarij je za posljednje tri godine i tri mjeseca ove dobio 226 tendera. U strukturi kupaca dominira Montefarm sa 94 odsto, slijedi KCCG sa tri odsto, Institut za javno zdravlje i ostali sa po jedan odsto.

VEZA V.D. DIREKTORA MONTEFARMA I GLOSARIJA

Posao se širi, pa Martinovići imaju i jednu od najvećih privatnih apoteka Tea Medica, a vlasnik Glosarija Martinović ima 33 odsto udjela u zdravstvenoj ustanovi Moj lab, koja ima tri poliklinike u Podgorici, Ulcinju i Budvi, i laboratorije u 10 crnogorskih gradova. Suvlasnici sa istim udjelom u Moj labu su Dragan Bokan, vlasnik Volija, i nekadašnji direktor KCCG, hirurg Milan Mijović.

Ministar zdravlja Vojislav Šimun iz PES-a optužio je nedavno u Skupštini Marinovića da su u vrijeme njegovog mandata rasli neki lobiji, uz tvrdnju da on sam niti je dio, niti planira da bude dio farmaceutskog lobija.

“Jedna veledrogerija imala je 2021. godine udio u budžetu od 83,8 odsto, naredne godine 106,4 odsto, a 2023. imala je 90 odsto, a druga kompanija 18 iz prostog razloga što je prodavala jedan mnogo skuplji lijek”, istakao je Šimun.

Najavio je i da će sve predati tužilaštvu.

Nakon Marinovićeve smjene, za v.d. direktora Montefarma imenovan je Aleksandar Bogavac. U njegovoj biografiji piše da je radio kao referent prodaje i medicinski predstavnik ​​​u firmi Farmegra, te da je obavljao funkciju ​supervizora marketinga i prodaje ​​​u firmi Alkaloid u Podgorici.

Inače, autorizovani distributer skopske fabrike Alkaloid za Crnu Goru je Glosarij.

Ljekovi, biznis i košarka

Vladimir Martinović je vlasnik četiri firme - Glosarij, Glosarij CD, Keywork Estate i Monte resort. On najveći poslovni prihod ostvaruje preko Glosarija - tokom prošle godine 128 miliona eura, a dobit je bila 5,6 miliona.

Prihod preko Glosarij CD 2023. je bio 14,7 miliona, a neto rezultat 3,1 milion.

Keywork Estate, u kojoj je Martinović takođe stoprocentni vlasnik, imala je u prošloj godini prihod od 411 hiljadu, a dobit od 191.964 eura.

Monte resort u posljednje tri godine imao je prihod od 200 hiljada, s tim da je dobit sa 6.000 iz 2021, pretprošle i prošle godine bila 94.000.

Preko firme Glosarij, Martinović je vlasnik 10 odsto The Badger MNE, a firma posljednje tri godine nije imala poslovnih prihoda, prošle je bila u gubitku od 22 hiljade eura.

Do septembra 2022, Martinović je bio vlasnik i Gradske Cetinje, sada su vlasnici Jovan Martinović i Marko Martinović. Poslovni prihod od 1,3 miliona ostvarila je tokom 2023, uz dobit od 77 hiljada eura.

Martinović je bio suvlasnik i izvršni direktor firme Evergreen koja je od kraja 2005. u blokadi. Iznos blokade 629 eura. Do sredine 2016. Martinović je bio vlasnik 50 odsto udjela u firmi Terra Properties d.o.o. Beograd, koja je u blokadi od oktobra 2018, sa dugom od 152 hiljade eura. Do 2014. bio je suvlasnik u porodičnom preduzeću Monte vila Kotor koje je u likvidaciji.

U Glosariju M i Glosariju PH, koji su takođe u likvidaciji, Martinović je bio indirektni vlasnik. Suvlasnik je bio i u obrisanom preduzeću Sensilab.

Do maja 2008. bio je suvlasnik Baypharm, čiji je zastupnik do 2013. bio Oleg Obradović, nekadašnji predsjednik Odbora Prve banke braće Đukanović i jedan od glavnih aktera afere Telekom. U ovom preduzeću stečajni postupak je uveden krajem 2022. Poreski dug iznosi 352 hiljade eura.

Martinovićevi sinovi vlasnici su jedne od najvećih apoteka u Crnoj Gori Tea Medica, koja je prošle godine imala poslovni prihod od 21 milion eura, i dobit od 972 hiljade.

Sa po trećinu udjela Martinović, Dragan Bokan i Milan Mijović vlasnici su zdravstvene ustanove Moj lab. Profit u ovoj firmi je sa 2,8 miliona 2021, u 2022. pao na 50 hiljada, da bi u prošloj godini bio u minusu od 462 hiljade.

Pored zdravstva, navedenu trojicu povezuje i košarka. Mijović je bivši ljekar Košarkaškog kluba Budućnost i košarkaške reprezentacije Crne Gore. Bokan je na čelu uprave, a Martinović član Uprave Budućnost Volija.

Da podsjetimo da je dugogodišnji predsjednik Košarkaškog saveza bio Milo Đukanović.

. 

“Ubij, zakolji...”, “Nož, žica Podgorica”, skandiranja su koja se mogu čuti na stadionima i ispred njih. Sankcija za ovakve izlive mržnje nema, pa se nacionalističko navijanje nastavlja

Predrag NIKOLIĆ

Nacionalističke uvrede na račun Albanaca postale su sastavni dio navijanja na fudbalskim derbijima između podgoričke Budućnosti i Dečića iz Tuzi. Posljednju utakmicu ova dva tima, koja je održana početkom aprila, prekinuli su navijači Budućnosti - “varvari”.

“Varvarima” je zabranjeno da idu na četiri sljedeća gostovanja, a Budućnost je kažnjena sa 5.000 eura zbog navijačke pirotehnike i još 5.000 zbog vrijeđanja suparnika na nacionalnoj osnovi. Kažnjavanje klubova zbog uvreda na nacionalnoj osnovi je novijeg datuma.

Uvrede i govor mržnje uslijedile su nakon naglog uspona Dečića koji posljednjih godina igra sve zapaženiju ulogu u crnogorskom fudbalu, a ove se bori za titulu. Prvi put su pogrdna skandiranja na račun Albanaca sa tribine “varvara” mogla da se čuju još tokom finala Kupa Crne Gore 2021. godine.

Budućnost je ove sezone već kažnjena sa tri meča bez prisustva publike nakon što su u duelu drugog kola “varvari” vrijeđali Albance na nacionalnoj osnovi.

Pravilnik FSCG je jasan pri ponovljenom prekršaju - koji se odnosi na uvrede navijača “gestom ili pisanim transparentom” na račun protivničkog igrača, kluba, saveza, fudbalskog funkcionera ili gledalaca - izriče se kazna oduzimanja devet bodova. Pri trećem prekršaju, klub se izbacuje u niži takmičarski rang.

Dan nakon odluke Disciplinske komisije Fudbalskog saveza Crne Gore da kazni Budućnost sa 10.000 eura, kao i sa četiri utakmice bez podrške svojih navijača, oštro je reagovao predsjednik Opštine Tuzi Lindon Đeljaj.

“Svi koji su bili na stadionu tog dana, kao i gledaoci koji su na televiziji pratili jednu od najvažnijih utakmica ove sezone, prisustvovali su ponovnom ničim izazvanom izlivu divljaštva, mržnje i šovinizma. I umjesto da, nakon nekoliko sličnih skandala, FSCG decidirano pokaže nultu toleranciju na rasizam, što je i tendencija same UEFA kroz kampanju Say No To Racism, Disciplinska komisija je svojim odlukama pokazala da direktno podstiče ovakvo ponašanje, koje ne služi na čast ni državi ni sportu uopšte”, izjavio je Đeljaj.

On je poručio i da će razmotriti soluciju da Dečić istupi iz Prve lige, te da će se žaliti evropskoj i svjetskoj kući fudbala - UEFA i FIFA.

UEFA kažnjavala zbog rasizma

UEFA je prošle godine, u maju, kaznila fudbalske saveze Crne Gore i Srbije nakon utakmice ove dvije reprezentacije u Podgorici. Iz krovne evropske organizacije ocijenjeno je da je navijanje dijela publike bilo “pogrdno i rasističko”.

Zbog rasizma, FSCG kažnjen je i 2019. nakon utakmice sa Engleskom kada je grupa navijača Crne Gore fudbalerima afričkog porijekla iz Engleske uputila “majmunske krike”.

Dok su pravila u Evropi jasna, sportski novinar Aleksandar Radović za CIN-CG kaže da je pitanje šta državni organi i sistem u cjelini radi po pitanju govora mržnje.

“Nisam upoznat da su pojedinac ili pojedinci na bilo koji način kažnjeni zbog uvreda na nacionalnoj, rasnoj ili vjerskoj osnovi tokom fudbalskih utakmica, a nije prvi put da se takva skandiranja čuju na utakmicama između Budućnosti i Dečića. Koliko znam, ni najblaža kazna kao što je zabrana ulaska na stadione ili sportske objekte nije izrečena, da ne govorimo o novčanim, ili zatvorskim”.

Navijačko nacionalističko divljanje prisutno je i u nižim ligama. Početkom ove godine Zaštitnik ljudskih prava i sloboda utvrdio je u mišljenju, koje je potpisala zamjenica Nerma Dobardžić-Kurti, da OFK Grbalj, kao domaćin utakmice koja je odigrana 15. oktobra 2023, nije, shodno Zakonu o sprečavanju nasilja i nedoličnog ponašanja na sportskim priredbama, preduzeo odgovarajuće mjere prema navijačima koji su svojim ponašanjem raspirivali netrpeljivost, netoleranciju i mržnju i pozivali na nasilje prema članovima FK Otrant Olimpik iz Ulcinja.

Nacionalni savjet Albanaca u Crnoj Gori saopštio je da su se na utakmici između ekipa Grblja iz Kotora i Otranta iz Ulcinja, odigranoj u oktobru prošle godine, čuli “histerični povici rasističkog sadržaja prema Albancima”, poput “ubij, zakolji, da Š***** ne postoji”. Naveli su da se ovi povici često čuju na sportskim terenima u Crnoj Gori i identični su onima koji su se mogli čuti prije skoro 10 godina na utakmici između reprezentacija Srbije i Albanije odigranoj u Beogradu.

Fudbalski savez je u izjašnjenju dostavljenom Zaštitniku ukazao da je za slučajeve pojavljivanja vjerske, rasne, polne i bilo koje druge diskriminacije na tribinama ili u dvoranama nadležna Disciplinska komisija FSCG, koja je donijela odluku o pokretanju postupka protiv FK Grbalj.

OFK Grbalj je u izjašnjenju naveo da su utakmicu organizovali u skladu sa propozicijama takmičenja usvojenim od strane FSCG, te da su angažovali osam pripadnika ovlašćene agencije za obezbjeđenje i da je, u skladu sa obavezama koje se tiču javnih okupljanja, klub blagovremeno obavijestio Upravu policije, čijih pripadnika na stadionu nije bilo. Ukazali su da OFK Grbalj nema organizovanu navijačku grupu, već da prisutni gledaoci pojedinačno reaguju na zbivanja na terenu, te konstatovali da je pri kraju susreta došlo do huliganskih ispada grupice maloljetnih gledalaca, koje nijesu mogli spriječiti i čije skandiranje najoštrije osuđuju.

Klub ćuti, uticaj navijača veliki

Reakcije klubova su uglavnom nemušte ili izostaju.

Radović napominje da se ta praksa ponovila i nakon posljednjeg incidenta.

“Budućnost se nije ogradila ili osudila skandiranja na posljednjoj utakmici protiv Dečića, što, vjerujem, više govori o tome da navijačke strukture imaju jak uticaj na čelnike kluba, a ne o tome da čelnici kluba podržavaju ili ohrabruju takvo ponašanje”, kaže Radović.

Prošlog maja, pred finale državnog kupa, koje su Sutjeska i tivatski Arsenal igrali u glavnom gradu Crne Gore, dio navijača iz Nikšića je u blizini stadiona pod Goricom uzvikivao: “Nož, žica, Podgorica”, što referiše na povike mržnje navijačkih grupa iz Srbije i BiH koje veličaju genocid u Srebrenici.

Odmah nakon utakmice Više državno tužilaštvo u Podgorici je po službenoj dužnosti formiralo predmet protiv 40-ak pripadnika navijačke grupe “vojvode” i dalo nalog Upravi policije za prikupljanje potrebnih obavještenja i identifikaciji osoba koje su nedolično skandirale.

Počinitelji su identifikovani, prikupljeni su dokazi i svi neophodni podaci, ali je “tužilaštvo ocijenilo da nema osnova za preduzimanje krivičnog gonjenja protiv bilo kojeg lica za bilo koje krivično djelo za koje se goni po službenoj dužnosti”, odgovorila je novinarima Lepa Medenica iz podgoričkog tužilaštva. Naprotiv, zaključeno je da su “u radnjama više lica sadržani elementi prekršaja iz Zakona o sprečavanju nasilja i nedoličnog ponašanja na sportskim priredbama”.

Fudbalski savez Crne Gore je osudio “skandalozne i apsolutno neprihvatljive poruke” navijača iz Nikšića, te pokrenuo disciplinski postupak protiv FK Sutjeska zbog nedoličnog ponašanja njihovih simpatizera. Oglasili su se i navijači Sutjeske, demantirajući da njihovo skandiranje “ima veze sa genocidima i prozivanjem manjinskih naroda”.

Stanje u ovoj zapuštenoj oblasti pokušao je da promijeni Marko Begović, koji je u septembru 2021. izabran na čelo Uprave za sport.

“Po stupanju na dužnost, inicirao više analiza, a rezultati su potvrdili da je sistem sporta u Crnoj Gori prilično zapušten. Imajući u vidu lokalnu nespremnost, bilo je neophodno uspostaviti strateško partnerstvo sa Savjetom Evrope i Evropskom komisijom. Sa prvim je rezultiralo omogućavanjem Crnoj Gori razvoj zajedničkog projekta na temu suzbijanja govora mržnje, koji se nastavio i nakon moje ostavke aprila, 2022. godine”, kaže za CIN-CG Begović, koji je sada univerzitetski profesor u Norveškoj.

On kaže da je, dok je bio na čelu Uprave, od Evropske komisije zatražio finansijsku podršku i mogućnost da Crna Gora učestvuje u različitim projektima.

“No, intenzivirana međunarodna aktivnost nije pratila nužne reformske zahvate, koji priznajem, jesu neprijatni ali su ljekoviti. Nespremnost i nedovoljna stručnost predstavnika javnih vlasti i sportskih organizacija, pored brojnih zloupotreba javnih finansija, posljednično su erodirali integritet sporta, pa su tako nasilje i diskriminacija u sportu svakodnevica. Kako Ministarstvo sporta i Ministarstvo unutrašnjih poslova nijesu uradili domaći zadatak, Crna Gora još nije pristupila temeljnim konvencijama Savjeta Evropa koje tretiraju ovu oblast, tj. nije uspostavljen odgovarajući institucionalni aranžman za sistemski odgovor protiv negativnih pojava u sportu”.

Primjera iz sudske prakse u kojima je sankcionisan govor mržnje u sportu nema. Sredinom novembra 2020. K. D., K. R., T. M., B. Ž., B. B., na javnom mjestu Donje Luge istakli su transparent veličine 200 puta 120 centimetara, na kojem je pisalo: “Crnogorac koji nije Srbin nečije je kopile”, koji je onda objavljen na Instagramu pod nazivom “RS - Belgrade - hooligans”. Sud za prekršaje u Bijelom Polju je počinioce oslobodio krivice za prekršaj iz čl. 19 Zakona o javnom redu i miru, jer nije dokazano ko je konkretnog dana i vremena bio oštećen predmetnom radnjom, a “oštećeni ne može biti neodređeni i neidentifikovani broj građana, koji moguće nijesu ni bili upoznati sa postojanjem spornog natpisa”. Zahtjevom za pokretanje prekršajnog postupka okrivljenima se ne stavlja na teret da su vrijeđali konkretno određena lica - već da su vrijeđali građane Crne Gore po osnovu nacionalne pripadnosti i etničkog porijekla. Interesantno je obrazloženje suda koji smatra da nijesu mogli vrijeđati sve građane Crne Gore.

“U Crnoj Gori žive i građani koji u pogledu nacionalne pripadnosti i etničkog porijekla nijesu Crnogorci i Srbi na koje se odnosi sporni natpis, pa ti građani ovo ne bi ni doživjeli kao vrijeđanje, dok, sa druge strane, predmetnim natpisom je mogla biti izvršena radnja prekršaja i prema nekom licu koje nije građanin Crne Gore, već i one osobe van CG koje se osjećaju kao Crnogorci ili Srbi”, navodi se u obrazloženju.

Kazne i edukacija

Za razliku od Crne Gore, u Hrvatskoj se ovakvi ispadi sankcionišu. Navijači FK Dinamo iz Zagreba - “Bad Blue Boys” su se 11.6.2020. godine po dogovoru okupili na zagrebačkoj Kustošiji i mahali bakljama, skandirali: “Ubij Srbina”, noseći transparent: “J***t ćemo srpske žene i djecu”. Opštinski kazneni sud u Zagrebu je u februaru 2021. godine proglasio krivim pet navijača uzrasta od 20 do 22 godine za javno podsticanje na mržnju i nasilje. Četvorica su osuđeni na po šest mjeseci zatvora uslovno, a u kaznu im je uračunato vrijeme provedeno u pritvoru s rokom provjeravanja od dvije godine. Jedan je osuđen na pet mjeseci zatvora, ali mu je kazna zamijenjena društvenokorisnim radom u trajanju od 450 sati. Obavezani su da plate i 500 kuna sudskih troškova. Okrivljeni su priznali krivicu i pokajali se.

“U svijetu je, recimo, edukacija mladih ljudi koji su na bilo koji način vezani za fudbal, i sport uopšte, važna za sprečavanju ovakvih incidenata. Kod nas takva vrsta prevencije jednostavno ne postoji, mada bi zbog našeg mentaliteta i podjelama po raznim osnovama, možda bila i uzaludna. I zakašnjela”, ističe Radović.

Svojevremenu zakašnjelost u Velikoj Britaniji su uspjeli da riješe rigoroznim kaznama, tako da im stadioni sada nemaju ni ograde između terena i navijača.

Kod nas i dalje ostaje da roditelji dobro razmisle hoće li djecu povesti na stadion i umjesto fer-pleja i sportskog takmičenja izložiti ih gledanju nasilja i izliva nacionalne i druge verbalne mržnje.

Druga epizoda podkasta Istražuj.me Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) sa sudijom i piscem iz Beograda, Miodragom Majićem, u kojoj je više riječi o njegovim knjigama i vezama sa Crnom Gorom i Skadarskim jezerom.

Istražuj.me je podcast u kome će CIN-CG nastojati da osvijetli neke od ključnih procesa u društvu.

Prvu epizodu pogledajte na linku:

Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu firme Tehnoput na koji je saglasnost dala Agencija za zaštitu životne sredine temelji se na podacima starim čak sedam godina. Nijedna od firmi koje uništavaju Cijevnu i Moraču nema vodnu dozvolu, ali nesmetano rade 

Predrag NIKOLIĆ/Andrea PERIŠIĆ 

Izloženi buci i vazduhu koji se miješa sa česticama asfalta i pijeska i raznim drugim štetnim materijama – žive mještani i mještanke naselja Donja Cijevna i Mahala, od kojih neki imaju kuće svega pedesetak metara od čak tri postrojenja za proizvodnju asfalta. 

Sve je to na obali Cijevne, rijeke koja je većim dijelom zakonski zaštićena, ima status spomenika prirode i koja zajedno sa Moračom napaja ugroženo vodoizvorište Bolje sestre, koje se inače nalazi na UNESCO-voj mapi 150 najznačajnijih izvora karsta na svijetu. Nasuprot asfaltnih baza, na drugoj obali rijeke, nepregledni su zasadi Plantaža, kao i ljekovitog bilja, smilja koji su takođe ugroženi zbog štetnih čestica.

Uz obalu rijeke nekoliko preduzeća ima baze sa kompletnom mehanizacijom, drobilicama i voznim parkom - Putevi, Bemax i Genex, kao i firma Tehnoput. Posljednja je nedavno od Agencije za zaštitu životne sredine (EPA) dobila saglasnost na Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu i dozvolu za rad. Taj elaborat, pokazalo je istraživanje Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG), temelji se na podacima starim čak sedam godina, od kojih se mnogi ne odnose baš na tu lokaciju. 

Iz EPA za CIN-CG ističu da je njihova saglasnost na Elaborat samo jedan u nizu dokumenata koji je potreban firmi Tehnoput da obavlja svoje radove i da bi, da im ga nijesu odobrili, mogli da rizikuju tužbu i plaćanje odštete toj firmi. ,,Nijesmo mogli da pronađemo nijedan zakonski osnov da im ne izdamo saglasnost na Elaborat“, navode iz Agencije.  

Kompanija Tehnoput Saše Aćimića svoju djelatnost proizvodnje betona i eksploatacije šljunka obavljala je na državnom zemljištu. Od 2012. pokušali su da za svoje objekte dobiju građevinsku dozvolu i u tome nijesu uspjeli. U januaru 2023. građevinska inspekcija i policija zapečatili su asfaltnu bazu Tehnoputa na Cijevni. Međutim, pečat je ubrzo skinut i nastavljeno je sa nelegalnim aktivnostima. Reagovalo je tužilaštvo i Aćimić je uhapšen, ali je ubrzo pušten da se brani sa slobode.

Kada je u februara 2023. srušeno postrojenje druge kompanije Montenegro Petrola, mještani i javnost su se ponadali da je na vidiku kraj krađe šljunka i da se uvodi red u ovu oblast.

Međutim, nedavno izdavanje ekološke saglasnosti Tehnoputu je potvrda da se baš i ne ide u tom pravcu. 

,,Ponadali smo se da je stvar riješena. Ali sve je bila farsa. Nikada baze nijesu prestale da rade – od šest ujutru do četiri popodne. Baza ‘Puteva’ je bila primitivna baza, a onda su postavili novu, prije godinu i po dana i počela je da radi, bez vodne dozvole i ostalog. Krađa šljunka nije zaustavljena, a sada taj posao rade oni sa političkom podrškom ili dobrim familijarnim konekcijama…”, kaže za CIN-CG mještanin Donje Cijevne Saša Bošković. 

Koliko je pogubna ilegalna eksploatacija šljunka najbolje pokazuje podatak da je izdašnost Boljih sestara 2010, kada su izabrane za izvor sa kojeg će se napajati crnogorsko primorje, bila 2.600 litara u sekundi, a 2020. gotovo osam puta manje – 334 litra u sekundi. U 2021. i 2022. godini izdašnost je bila 265.  Ipak, nakon određenih aktivnosti države, 2023. izdašnost je uvećana za dva i po puta i bila je 677 litara u sekundi. 

Iz Regionalnog vodovoda – Crnogorsko primorje (Vodovod) za CIN-CG objašnjavaju da aktivnosti na zaustavljanju nelegalne eksploatacije šljunka i pijeska do početka 2023. godine nijesu davale očekivane rezultate i da je izdašnost u kontinuitetu padala. Dno korita rijeke Morače u II zoni sanitarne zaštite spuštalo se, navode, ispod dozvoljenih 10 metara nadmorske visine, a na nekim mjestima je spušteno čak ispod tri metra. 

Nadaju se da će dodatne količine koje su već ugovorene uz zahvaćenu vodu iz izvorišta Bolje sestre biti dovoljne za ovu ljetnju turističku sezonu. ,,Izgradnjom pješčane ustave očekuje se obezbjeđenje povećanja izdašnosti vodoizvorišta za dodatnih 50 do 70 litara u sekundi. U toku su aktivnosti za izgradnju filterskog postrojenja za prečišćavanje vode koje treba da obezbijedi dodatnih 100 litara u sekundi“, navode iz Vodovoda. 

Audio izjava: Saša Bošković

Nijedna od firmi nema vodne dozvole 

Svi mještani sa kojima je CIN-CG razgovarao tvrde da nijedna od firmi koje upravljaju asfaltnim bazama nema vodne dozvole koje izdaje Uprava za vode. 

CIN-CG-u su te navode potvrdili i iz Uprave za vode. 

,,Nijesmo izdali nijednu vodnu dozvolu za postrojenja - asfaltne baze na Cijevni. Za sprovođenje propisanih mjera i obaveza sa stanovišta upravljanja vodama, Zakon o vodama ne prepoznaje obavezu investitora da prije dobijanja saglasnosti na Elaborat o procjeni uticaja naživotnu sredinu mora prethodno pribaviti vodnu dozvolu. Međutim, taj zakon je izričit - za korišćenje objekata i postrojenja upotrebna dozvola ne može se izdati bez prethodno pribavljene vodne dozvole“, navode iz Uprave. 

Iz Agencije ističu da je ovaj problem od početka predimenzioniran, jer bez vodne dozvole, ova firma ne može zakonski da radi. Međutim, sve ove firme i dalje nesmetano rade, iako nemaju vodnu dozvolu. 

Prema Zakonu o vodama, asfaltna baza je objekat koji bi mogao imati značajan uticaj na zagađenje voda i zbog toga za dobijanje vodne saglasnosti na te objekte važe strogi kriterijumi. Neki od njih odnose se na način eksploatacije, mjere sanacija, procjene uticaja na živi svijet u vodi i okolna izvorišta, evidenciju izvađenih količina materijala, kao i brojne druge uslove.  

Postavlja se pitanje kako je moguće da ova preduzeća i dalje nesmetano rade i dobijaju zeleno svijetlo od državnih institucija kada je u februaru 2023. Vlada Crne Gore usvojila ,,Informaciju o potrebi hitne primjene mjera sanacije terena u zahvatu vodoizvorišta Bolje sestre, pojasa uz rijeke Moraču i Cijevnu sa elementima ekološke katastrofe” i zadužila tadašnje Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma i EPA da hitno uklone i sruše objekte koji se nalaze u ovom prostoru.  

CIN-CG se obratio Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine (MPPUDI) sa pitanjima koliko je trenutno objekata za ekspolataciju sljunka na Morači i Cijevni, da li rade i zašto nijesu uklonjeni kao postrojenje firme Montenegro petrol. I pored dužeg čekanja, do objavljivanja ovog istraživanja nijesmo dobili odgovore. 

Najveći je problem, ističe za CIN-CG direktor NVO Ozon Aleksandar Perović, obesmišljavanje sistema. ,,Ako se, recimo, vodna dozvola i ekološka saglasnost kose, odnosno jedne ima, a druge ne, to ukazuje na izostanak međusektorske saradnje i otvara prostor za preispitivanje koruptivnih momenata, kao i nedostatak stručnosti. Nemoguće je da se institucije koje se bave zaštitom životne sredine, konkretno voda, ne slažu“, smatra on. 

Iz EPA najvljuju da će pokušati da okončaju nesaradnju. CIN-CG saznaje da će, do kraja mjeseca, na inicijativu Agencije biti održan sastanak sa predstavnicima Uprave za vode, Regionalnog Vodovoda – Crnogorsko primorje i Opštine Zeta, koja tek treba da se razgraniči sa Glavnim gradom, kako bi se predstavnici svih ovih institucija dogovorili oko rješenja za problem asfaltnih baza. 

Prostorni planovi koji su na snazi mjesto na kom se nalaze sve ove baze tretiraju kao industrijsku zonu. Tu je praktično zakonski moguće sagraditi i nuklearnu elektranu, ako bi neko došao na tu ideju. Zbog toga je, smatraju iz Agencije za zaštitu životne sredine, jedino održivo rješenje moratorijum na gradnju. Dok se ne donesu novi prostorni planovi kojima će se izmijeniti namjena ovog prostora. 

,,Na području Zete je smješteno sve što ne valja, imamo ozbiljne ekološke probleme – KAP, crveni mulj, eksploataciju šljunka, asfaltne baze, kolektor…  Prostorna rješenja predviđaju mogućnost investitorima da otvore topionice, željezare, rafinerije, da skladište zapaljivi otpad. Plašim se da nas tek očekuje jedna složena priča. Prostorni plan treba da se mijenja prema potrebi građana”, kaže za CIN-CG Tatjana Torbica koja živi u blizini asfaltnih baza.

Elaborat Tehnoputa temelji se na nerelevantnim podacima

U Elaboratu Tehnoputa koji je krajem prošlog mjeseca odobrila EPA nailazimo na zanimljive podatke.

U segmentu koji tretira postojeće stanje oko kvaliteta vazduha priznaje se da mjerenja nijesu vršena na lokaciji projekta: ,,Mjerenja kvaliteta vazduha na lokaciji projekta nijesu rađena s obzirom na to da se lokacija projekta nalazi u blizini KAP-a“. Umjesto toga, navode se raniji rezultati ovih mjerenja, čak iz 2017. godine, na mjernom mjestu kod Ambulante KAP-a.

Ni podaci o kvalitetu zemljišta nijesu urađeni na lokaciji projekta. Jesu, kako se tvrdi, na obližnjoj, i datiraju iz marta 2019.

Audio izjava: Tatjana Torbica

Nešto noviji podaci su oni o kvalitetu rijeke Morače za mjerni profil ispod ušća Cijevne i preuzeti su iz Ekološkog godišnjaka III-21 Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore za 2021. godinu.

Bode u oči da EPA daje saglasnost na elaborat u kojem u odjeljku ,,Stanovništvo“ u jednom dijelu piše: ,,U blizini lokacije, odnosno jugozapadnom i južnom dijelu, nalaze se naselja Cijevna (61 stanovnik), Srpska (868 stanovnik), Balijače-Mahala (1354 stanovnik) i Mitrovići (299 stanovnik)“, a da se ipak nekako zaključuje da uticaja na stanovništvo neće biti: „U neposrednoj blizini nema stambenih objekata, te njegova eksploatacija neće imati uticaja na lokalno stanovništvo... U toku normalnog rada asfaltne baze nema negativnih uticaja na zdravlje ljudi“.

Ova konstatacija, navode mještani Donje Cijevne i Mahale u žalbi na Elaborat Tehnoputa koju su nedavno podnijeli EPA, a u koju je CIN-CG imao uvid, ,,toliko je netačna da je samo ona dovoljna da se donosilac zapita da li uopšte zna gdje je planirana izgradnja baze”. ,,Elaborat sadrži popis mjera koje se mogu preduzeti za zaštitu zemljišta, vode, vazduha..., međutim,… nigdje nije precizno navedeno šta će od tih mjera investitor zaista i preduzimati u svom radu i na koji način”, navode još mještani u žalbi. 

Ekološka suglasnost, objašnjavaju u Ozonu, podrazumijeva niz mjera monitoringa kvaliteta vazduha, zemljišta i vode, koje bi trebalo da budu redovno dostavljane nadležnim institucija. ,,Praksa pokazuje da se to ne radi“, navodi Perović. 

Niko se nije bavio uticajem na zdravlje ljudi tolikog broja asfaltnih baza na tako malom prostoru gdje su i poljoprivredna zemljišta

Mještane Donje Cijevne i Mahale posebno brine činjenica da se analizom uticaja na zdravlje ljudi tolikog broja asfaltnih baza na tako malom prostoru zapravo niko do sada nije bavio.

Zanimljivo je da se 2022. Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa Crne Gore (Zaštitnik) dopisom obratio Agenciji za zaštitu životne sredine sa zahtjevom da ta agencija izvrši procjenu kumulativnog uticaja sve tri asfaltne baze na prirodu, što godinama traže i mještani, ali bezuspješno.

Iz Agencije, na čijem je čelu Milan Gazdić, Zaštitniku je odgovoreno da navodi da su preduzeća koja rukovode asfaltnim bazama zagadila životnu sredinu nijesu prepoznati Zakonom o odgovornosti za štetu u životnoj sredini. Umjesto da se izvrše nove analize, iz EPA su se pozvali na nalaze Ekološke inspekcije i Centra za ekotoksikološka ispitivanja (CETI), kao i na činjenicu da su ove firme već dobile saglasnost na elaborate procjene uticaja na životnu sredinu.

Mještani se godinama obraćaju institucijama i dostavljaju podatke koji ukazuju na to da asfaltne baze ne rade po ekološkim standardima. ,,Posljedice su konstantno zagađenje vazduha, vode, nesnosna buka, ugrožavanje zdravlja usljed neograničenog radnog vremena postrojenja“, upozorava Torbica.

Ona opominje i da se dešava devastacija priobalnog zemljišta i ispuštanje otpadnih voda u rijeku Cijevnu. ,,Tu je i problem ogromnih nasipa deponovanog materijala koji pod uticajem vjetra završavaju u naše domove“, navodi Torbica. Zatražila je obustavu rada postrojenja do usklađivanja tehnologije proizvodnje sa evropskim standardima.

Stanovnici Donje Cijevne i Mahale su više puta ukazivali i na netačne podatke i u Elaboratu o procjeni uticaja na životnu sredinu Puteva. ,,Nije istina da poljoprivredna zemljišta u blizini asfaltnih baza nijesu prisutna, jer se sa istočne strane nalaze vinogradi Plantaža, a štetni uticaj na zasade još niko nije ispitao. Takođe, uz prugu sa druge strane obale, takođe na maloj udaljenosti, nalazi se privatni posjed zasada pšenice, kao i velika područja zasada aromatičnog bilja”, piše u jednom od dopisa mještana Glavnom gradu u koji je CIN-CG imao uvid.

CIN-CG je sve ove navode mještana potvrdio izlaskom na teren. Obratili smo se i Plantažama.

,,Iako do sada nije utvrđen negativni uticaj na mikrolokalitetima koji su najbliži lokacijama pomenutih asfaltnih baza, u okviru redovnih aktivnosti i svakodnevnim obilascima, kompanija kontinuirano prati stanje na terenu“, navode iz ove kompanije. 

Mještani su očekivali da se uklone sve baze. ,,Dvije već rade i sada će i treća, koja je tu već 10 godina postojala i to bez ikakvih dozvola, saglasnosti i elaborata. Objasnili smo i prošloj vlasti o čemu je riječ, a sada i svima u novoj Vladi i niko nam ništa nije odgovorio”, kaže još Bošković.

Mještani ne vjeruju Agenciji

Torbica ističe da do sada nemaju nijedan odgovor institucija o šteti. Posebno je razočarana u rad Agencije za zaštitu životne sredine. ,,Obratili smo im se, čak smo imali i usmeno obećanje Milana Gazdića. Rekao je da će nam dostaviti procjenu štete od rada asfaltnih baza još prije par godina i nijesmo nikada dobili odgovor“, kaže ona.

Nakon dobijanja saglasnosti za gradnju još jedne baze na Cijevni, usljedilo je prepucavanje EPA, Regionalnog vodovoda - Crnogorsko primorje i Uprave za vode oko toga ko je kriv što je dozvola uopšte izdata.

Iz Regionalnog vodovoda su još u septembru prošle godine decidno saopštili da nije moguće izdati saglasnost na Elaborat Tehnoputa zbog zaštite vodoizvorišta Bolje Sestre. Iz EPA navode da je Uprava za vode u izjašnjenju konstatovala da se parcela asfaltne baze ne nalazi u zoni sanitarne zaštite vodoizvorišta i da je baza od njega udaljena oko šest kilometara vazdušnom linijom. Iz Uprave za vode navode da parcela gdje se nalazi baza nije obuhvaćena drugom zonom sanitarne zaštite, a ni predloženoj trećom zonom zaštite ovog izvorišta. 

Zanimljivo je, međutim, da ova Uprava od 2008. nije utvrdila granice šire zone zaštite ovog područja. 

Torbica smatra da je Regionalni vodovod morao da angažuje akreditovanu ustanovu koja bi napravila realnu procjenu koje su to šire zone sanitarne zaštite. ,,Neko je, da li slučajno, izostavio ovu oblast iz šire zone sanitarne zaštite, iz treće zone”, navodi ona. 

Iz Regionalnog vodovoda ranije su objasnili i zašto asfaltne baze ne mogu biti u zonama sanitarne zaštite. ,,Uzimajući u obzir da rad baze prouzrokuje ispuštanje hemikalija u vazduh tokom proizvodnje, uključujući mnoge toksične zagađivače vazduha kao što su arsen, benzen, formaldehid, kadmijum, fenol i heksan, neprihvatljivo je i nepravedno da se na taj način zagađuje rijeka Morača i sam tim ugrožava se vodoizvorište Bolje sestre”.

Gazdić je u više navrata izjavio da su investitori dužni da poštuju mjere za sprječavanje ili otklanjanje štetnih uticaja.

,,Mi se ne možemo osloniti na to da će mjere zaštite predložene elaboratima biti preduzete, jer to ni do sada nije bio slučaj. Bemax, recimo, ispušta otpadne vode koje su proizvod pranja njihovih mašina direktno u Cijevnu. Ako znamo da se za to koriste najgore hemikalije, a da sve to ide u naše rijeke, pa onda i u Skadarsko jezero – o čemu mi onda pričamo”, pita se Bošković.

Nije čudo da građani nemaju povjerenja da će se raditi po zakonu, jer je i sama AZŽS u novembru 2023. saopštila da kompanije Montenegro petrol, Bemax, Cijevna Komerc i Beton Montenegro nijesu ispoštovale zakonsku obavezu i toj agenciji nijesu na saglasnost dostavile predlog mjera sanacije zbog štete učinjene u koritu rijeke Morače.

Zakon o odgovornosti za štetu u životnoj sredini, inače, predviđa prekršajnu novčanu kaznu od dvije do 40 hiljada eura za pravno lice koje u roku koji je određen rješenjem ne sačini i ne dostavi predlog mjera sanacije.

CIN-CG je ranije pisao o tome da je od 25 krivičnih postupaka koji su pokrenuti zbog nelegalne eksploatacije šljunka u posljednjih pet godina samo pet završeno. Dva su odbačena, a u tri su počinioci dobili simbolične kazne - dvije novčane od 1.700 i 800 eura i jednu uslovnu osudu.

Montenegro petrol, s druge strane, koji je decenijama na državnom zemljištu krao šljunak pred Privrednim sudom pokrenuo je postupak protiv države od koje traži obeštećenje od četiri miliona eura!

Bošković ističe da njihova borba i ignorisanje institucija traju 10 godina i najavljuje da će, ako i dalje ne budu dobijali odgovor, krenuti u proteste.

Audio izjava: Tatjana Torbica

U regionu asfaltne baze daleko od naseljenih mjesta

U najbližem okruženju Crne Gore mnoge asfaltne baze nijesu u blizini gusto naseljenih mjesta. Primjeri su Teko Mining Vinča u Grockoj, SremPut u Rumi, HidroKop u Banja Luci, Ceste Bjelovar, Zagrebačke ceste, Novi Pazar Put i druge.

U pojedinim zemljama postoje čak i ekološka asfaltska društva, a njihov prioritet je zelena upotreba recikliranog starog asfalta, odnosno zelena asfaltska industrija - proizvodnja niskotemperaturnog asfalta pri čemu je manja i količina štetnih emisija.

Iz Evropske komisije (EK) godinama upozoravaju da je industrija asfalta jedan od najvećih potrošača energije i sirovina i enormno doprinosi emisiji gasova staklene bašte. Oni rješenje vide u razvijanju novih tehnologija za integraciju otpada i recikliranih materijala u ciklus proizvodnje asfaltnih mješavina, jer bi se tako poboljšala održivost, smanjio karbonski otisak i poguban uticaj na životnu sredinu. U jednom od projekata u Španiji, koji je podržala EK još 2014, čak je predstavljen i koncept eko-asfalta koji kombinuje zelena veziva, reciklažne agregate koji su nastali iz građevinskog otpada i regenerisani asfalt. 

Sve ove zelene ideje, iako se u Evropi već godinama sprovode u djelo, još su mnogo daleko od Crne Gore. 
Iako bi asfaltne baze trebalo da budu privremenog karaktera, u praksi one na jednoj lokaciji funkcionišu decenijama. Mještani Donje Cijevne i Mahale ističu da drugi dom nemaju, kao ni živote. ,,Asfaltne baze su mobilne i mogu se premjestiti na drugu, adekvatniju lokaciju s obzirom na njihov poguban uticaj na okruženje. Mi nijesmo”, kažu. Uz gorčinu objašnjavaju da kada su se jednom prilikom obratili inspekciji na rad jedne od baza, odgovoreno im je da takva ista postoji i u centru Berlina. 

Većina firmi radi ilegalno, a policija ne reaguje

Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) imao je uvid u „Informaciju o statusu inspekcijskih postupaka inženjerskih objekata – postrojenja: asfaltnih baza, betonskih baza i drobiličnih postrojenja” koju je sačinio Direktorat za inspekcijski nadzor Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma krajem januara 2023.

Taj dokument pokazuje sve kontrole, rješenja za otklanjanje nepravilnosti, o rušenju ili zabrani građena, kao i sve zahtjeve za pokretanje prekršajnog postupka protiv firmi koje devastiraju Cijevnu i Moraču. 

Kada je riječ o postrojenjima na Cijevni, u slučaju firme Tehnoput Ministarstvo je 2023. donijelo rješenje o zabrani građenja njihovog objekta i objekat je zapečaćen. Ekološka inspekcija izvršila je 14 kontrola, donijeta su četiri rješenja za otklanjanje nepravilnosti, a podnijeta dva zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka. Prije nekoliko dana je i Urbanističko-građevinska inspekcija Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine donijela Rješenje o zabrani građenja asfaltne baze ove firme. Kakve će to rezultate imati, ostaje da se vidi, jer ni prethodna ovakva i slična rješenja nijesu spriječila Tehnoput da nastavi sa radom.

Za asfaltnu bazu Bemaksa donijeta su tri rješenja o rušenju djelova objekta koji su izgrađeni suprotno revidiranom glavnom projektu i građevinskoj dozvoli. Donijeto je i rješenje o prekidu postupka legalizacije. Ekološka inspekcija izvršila je 13 kontrola, donijeta su četiri rješenja za otklanjanje nepravilnosti, a podnijet je jedan zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka. Tržišna inspekcija je čak utvrdila da je na tržište stavljen beton za koji nije dokazana upotrebljivost izjavom o svojstvima, što je suprotno Zakonu o građevinskim proizvodima. Ali Bemax i dalje radi na ovoj lokaciji.

Cijevnoj Komerc donijeto je rješenje o rušenju, jer su dvije betonske baze i ostali objekti izgrađeni suprotno važećim planskim dokumentima i bez odgovarajućeg odobrenja. Ekološka inspekcija je u ovom slučaju sprovela 11 kontrola, četiri rješenja za otklanjanje nepravilnosti i dva zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka. Tržišna inspekcija je ustanovila da joj evidencija o nabavci i prodaji robe na veliko nije dostupna u toku kontrole, što predstavlja kršenje Zakona o unutrašnjoj trgovini. Takođe je, kao i u slučaju Bemaxa, utvrđeno da je na tržište stavljen beton za koji nije dokazana upotrebljivost. I ova firma je danas aktivna na Cijevni.

Firmi Putevi jedna je asfaltna baza uklonjena i postavljen je privremeni objekat. U njenom slučaju ekološka inspekcija obavila je najviše kontrola - njih 20, a donijela je i pet rješenja za otklanjanje nepravilnosti i četiri zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka. Ni Putevi nijesu prestali sa aktivnostima na ovoj lokaciji.

Na Morači, firmi Čelebić donijeto je rješenje o zabrani upotrebe objekta, jer nije upisan u katastar nepokretnosti shodno Zakonu o državnom premjeru i katastru nepokretnosti. Ekološka inspekcija izvršila je pet kontrola i donijela tri rješenja za otklanjanje nepravilnosti. Tržišna inspekcija je konstatovala i kršenje Zakona o unutrašnjoj trgovini, jer ni u ovom slučaju evidencija o nabavci i prodaji robe na veliko nije dostupna u momentu kontrole. Isto je utvrđeno da je firma na tržište stavljala beton za koji nije dokazana upotrebljivost izjavom o svojstvima. Čelebić na Morači i dalje ima velike aktivnosti.

Jedino je Montenegro Petrolu srušeno postrojenja izgrađena suprotno važećem planskom dokumentu i mimo odobrenja. Ekološka inspekcija obavila je 19 kontrola, donijela šest rješenja za otklanjanje nepravilnosti i podnijela četiri zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupk. Tržišna inspekcija je utvrdila da su kršeni Zakon o unutrašnjoj trgovini i Zakon o građevinskim proizvodima – iz istih razloga kao i u slučaju Čelebića.

Da sve ove firme nesmetano rade, potvrđuje i saznanje CIN-CG-a da su nedavno ovo područje posjetili predstavnici nadležnih institucija koje se bave zaštitom životne sredine i vodama u Crnoj Gori zajedno sa predstavnicima stranih ambasada kojima su pokazivali kako se ilegalno eksploatiše šljunak. Jedan od službenika iz ambasade je upitao – a zbog čega ne zovnemo policiju?  

Ukoliko vlasti ne pripreme temeljan projekat za zaustavljanje odliva stanovništva, Crna Gora bi za 25 godina mogla izgubiti i do sto hiljada stanovnika, što bi značajno oslabilo ljudski potencijal države. Ulazak u Evropsku uniju mogao bi dodatno pospješiti iseljavanja, pa bi ova cifra mogla biti i veća

Kristina Radović/Andrea Perišić

U Crnoj Gori se dešavaju ozbiljne demografske promjene, a država ne čini gotovo ništa da se uhvati u koštac sa izazovima. Nezvanični podaci do kojih je došao Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) pokazuju da je u deceniji, od 2011. do 2021. godine, državu naselilo nešto preko 66 hiljada mahom stranaca, a da je iz nje otišlo preko 70 hiljada crnogorskih državljana. Koliko ih još u inostranstvu stalno živi, a da odavde nijesu odjavili prebivalište, ne zna se, jer zvanične statistike nema. Podaci do kojih smo došli od Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) pokazuju da se nakon 2021. broj stranaca u državi značajno povećao i da ih je trenutno više od 90 hiljada.

“Napustio sam Crnu Goru u potrazi za boljim životom. Već skoro pet godina sam u Americi”, kaže za CIN-CG momak koji je u SAD otišao preko Work and Travel programa.

Tamo je “na crnom”, a život u toj zemlji, navodi on, drastično se razlikuje od života u Crnoj Gori.

“Svi se bore samo da što više zarade”, kratko kaže.

Najveća briga mu je da se ne razboli, jer je jednom imao problem sa zubima i samo za preglede i liječenje je dao hiljade i hiljade dolara. Tako je sve što je uštedio, teško radeći, morao da da ljekarima.

On je samo jedan od mnogih koji su otišli iz Crne Gore i koji se možda više nikada neće vratiti.

Migracije su kompleksna društvena pojava, objašnjava za CIN-CG demograf Miroslav Doderović. Uzroci mogu biti ekonomski, socijalni, politički i demografski, kao i ekološki i klimatski. Ekonomski faktori odnose se na potragu za boljim radnim prilikama, većim zaradama ili stabilnošću, dok socijalni faktori obuhvataju traženje boljeg kvaliteta života, obrazovanja ili zdravstvenih usluga. Politički uzroci mahom se odnose na ratna dešavanja, autoritarne režime ili kršenja ljudskih prava. Iz Crne Gore se zbog svih ovih razloga odlazilo.

U istraživanju Centra za demokratsku tranziciju (CDT) i Društva statističara i demografa Crne Gore (DSDCG) iz 2023. godine “Dok čekamo odgovorniju vlast: Zašto Crnoj Gori nije stalo do sopstvenog stanovništva” navodi se da neke zvanične procjene pokazuju da se smanjenje broja stanovnika (depopulacija države) nastavilo i u 2022, kada je zabilježena i najveća razlika u broju doseljenih i odseljenih u posljednjih 20 godina. Te se godine broj stanovnika smanjio za 1.998 osoba ili za približno isti procenat kao i u periodu pandemije, ali ne zbog povećanog mortaliteta, već zbog većeg odliva stanovništva. U toj godini je i prirodni priraštaj bio negativan u 17 od 25 opština.

Prema preliminarnim rezultatima Popisa stanovništva u 2023. godini u Crnoj Gori živi 633.158 stanovnika. Ako se oduzme broj stranaca, onda je broj državljana oko 545 hiljada stanovnika. Ova cifra najbolje govori o tome koliko je ljudi otišlo od popisa iz 2011, kada je u Crnoj Gori bilo oko 620 hiljada stanovnika, a stranaca svega nekoliko hiljada.

Crna Gora bi za 25 godina mogla da ima oko 540 hiljada stanovnika

Ukoliko se država ozbiljnije ne upusti u rješavanje problema odliva stanovništva, mogla bi za 25 godina imati 78 hiljada stanovnika manje nego na Popisu 2011. godine, objašnjava Doderović.

“To približno odgovara broju stanovnika iz 1971. godine”, upozorava on.

Iz demografske perspektive, navodi on, trend odliva stanovništva sa područja koje obiluje prirodnim i privrednim resursima uzrokuje razne negativne promjene na tržištu radne snage, dolazi do nestajanja pojedinih privrednih djelatnosti, manjka stručnjaka, smanjenja investicija, gašenja ili premještanja preduzeća i javnih ustanova, pritisaka na penzioni, zdravstveni i sistem socijalne zaštite jer je sve manje radnika koji finansiraju ove fondove, pada blagostanja i veće nejednakosti...

Crna Gora, ističe za CIN-CG sociološkinja Biljana Radović Fuštić, već decenijama ima visoku stopu emigracije, ali i visoku stopu unutrašnjih migracija, što takođe predstavlja ozbiljan problem.

“Iz Bijelog Polja sam se preselila u Podgoricu prije šest godina, jer sam htjela da nastavim školovanje, a tamo nije bilo fakulteta koji sam htjela da upišem”, kaže za CIN-CG mlada studentkinja.

Taj grad nije perspektivna sredina za mlade i mnogi njeni prijatelji su takođe otišli, što u inostranstvo, što u druge gradove u Crnoj Gori, jer nijesu mogli da nađu nikakav posao.

“Bila sam nezadovoljna i nesrećna. Magla u zimskom periodu, u kombinaciji sa dokolicom i par ulica u kojima je sve isto učinili su da odem čim mi se pružila prilika”, navodi naša sagovornica.

Prema podacima Monstata koje je CIN-CG analizirao, u gotovo deceniji, od 2014. do 2022. godine, samo iz Bijelog Polja se odselilo skoro četiri hiljade ljudi više nego što se doselilo. Iz Nikšića oko tri hiljade ljudi, Cetinja oko hiljadu, iz Berana i Pljevalja po oko dvije hiljade, iz Andrijevice oko 500, Rožaja oko 1.300, a Mojkovca - oko 800 ljudi. Interesantno je, na primjer, da su se i iz Šavnika stanovnici mahom mnogo više odseljavali sve do 2021, a da se onda, u 2022, baš kada su u tom gradu održani lokalni izbori, odjednom naselilo 300 ljudi više nego što je otišlo.

Ne može se znati sa sigurnošću kuda su svi ovi ljudi tačno otišli. Neki od njih vjerovatno u inostranstvo, a neki u druge gradove u Crnoj Gori. Zanimljivo je da se za osam godina u Budvu doselilo oko 2.300, a u Podgoricu skoro 10 hiljada ljudi više nego što je otišlo. U tim seobama učestvuju i stranci i naši građani.

Mnogi od njih su sigurno radna snaga koja fali Crnoj Gori, a koju traže poslodavci iz inostranstva.

Trenutno fali oko 25 hiljada radnika

CIN-CG-u su iz Zavoda za zapošljavanje Crne Gore (ZZZCG) kazali da su i kod nas i u inostranstvu deficitarna zanimanja inženjeri i IT specijalisti, metalski radnici i električari, hotelsko i restoransko osoblje, doktori medicine, medicinske sestre, domaćice, njegovatelji za starije osobe, radnici iz oblasti mehatronike, tehnike automatizacije, stručnjaci za sanitarnu tehniku i tehniku grijanja i klimatizacija, vodoinstalateri, elektrotehničari...

U ovom trenutku, ističe Doderović, crnogorskoj ekonomiji fali oko 25 hiljada radnika, naročito iz oblasti turizma, građevinarstva i poljoprivrede.

Crna Gora nema dovoljno ni medicinskog osoblja. Tako, prema nekim ranijim istraživanjima Instituta za javno zdravlje (IJZCG), fali oko 150 ljekara, ali nema preciznih podataka koliko ih je u proteklim godinama napustilo javno zdravstvo, a ni koliko ih je došlo ovdje da rade.

Radović Fuštić ističe da se postavlja pitanje o tome šta je Crna Gora uradila da zaštiti svoje stanovništvo.

“Svjedoci smo da je visoka stopa imigracije sa istoka, što zbog ratnih sukoba, što zbog investicionih projekata, dovela naše državljane u nezavidan položaj. To je naročito vidljivo kada je u pitanju tržište nekretnina na primorju”, ističe ona.

U istraživanju Monstata “Projekcije stanovništva Crne Gore do 2060. godine sa strukturnom analizom stanovništva Crne Gore” iz 2014. predviđa se da u bi naredne dvije dekade, odnosno do 2041. godine, bilo nastavljeno povećavanje broja doseljenih u primorski i centralni region, kao i odlazak stanovništva iz sjevernog dijela države.

Crna Gora je i na pragu duboke demografske starosti, upozorava se još u istraživanju “Dok čekamo odgovorniju vlast: Zašto Crnoj Gori nije stalo do sopstvenog stanovništva”. Udio populacije do 14 godina (koje ima 17,9 odsto) skoro da je izjednačen sa populacijom od 65+ (16,5 odsto)... Za dvije decenije učešće populacije do 14 godina se smanjilo sa 21 odsto na 17,9 odsto, odnosno sa 128,2 hiljada na 110,2 hiljade, dok se u istom periodu, učešće populacije od 65+ povećalo sa 12 na 16 odsto, piše u ovoj studiji.

Stanovništvo sve starije, posebno na sjeveru

Starenje društva naročito je izraženo u opštinama na sjeveru, ističe za CIN-CG sociološkinja Radović Fuštić.

“Ukoliko se ekonomski razvoj ne rasporedi ravnomjerno na sve tri regije, samo će se produžiti trenutna situacija u kojoj starenje populacije stvara pritisak na socijalni sistem - penzioni fond, zdravstvenu zaštitu, socijalnu pomoć...”

Razvijanje politika koje podržavaju porodice podstiče i natalitet, navodi Radović Fuštić, a upravo raspoređivanje ekonomskog razvoja dovodi do poboljšanja ambijenta u kom će se mladi ljudi ranije odvajati od roditelja nego što je to slučaj sada, kada, prema raznim istraživanjima, najčešće to čine tek poslije 30. godine.

“Kategorija stanovništva od 80 i više godina dvostruko je veća u poređenju sa 2000. godinom u Crnoj Gori. Broj starijih osoba (65 i više godina) koje nijesu radno aktivne se značajno povećava u odnosu na radno aktivno stanovništvo (od 15 do 65 godina)”, ističe Doderović.

Prosječna starost u Crnoj Gori je oko 40 godina. Ipak, to je, kaže ovaj demograf, za pet godina niže od prosjeka Evropske unije (EU), gdje Italija i Njemačka imaju najstariju populaciju (48 i 46 godina). Najmlađu populaciju u poređenju sa evropskim prosjekom imaju države kandidati za EU - Turska (33) i Kosovo (30).

Neke države već se suočavaju sa ozbiljnim posljedicama koje dolaze sa sve starijim stanovništvom. Tako se nedavno u Japanu, koji ima jednu od najstarijih populacija na svijetu, nekoliko velikih japanskih proizvođača pelena odlučilo da prestane da proizvodi pelene za bebe i umjesto toga se fokusiralo na tržište za odrasle. Ta država, inače, već duže vrijeme sprovodi razne nacionalne programe čija je svrha da “privuku” mlađe stanovništvo. Neki od tih programa se odnose na stvaranje povoljnih prilika za rješavanje stambenog pitanja.

Japan, inače, nije jedini koji ima problema sa niskom stopom nataliteta. To je slučaj i u Kini, Singapuru, Tajvanu i Južnoj Koreji, koja ima najniži natalitet na svijetu.

Od 2018. broj Rusa se upetostručio, turskih državljana tri puta više

Broj imigranata se ubrzano povećava u Crnoj Gori. Ovaj trend je započeo još 2000-ih, a intenziviran je naročito 2022. godine, kada dolazi do značajnijeg priliva državljana Ukrajine i Rusije, zbog rata.

Podaci iz MUP-a do kojih je došao CIN-CG pokazuju da najviše stranih državljana, osim iz zemalja regiona, dolazi iz Rusije, Turske, Ukrajine, Njemačke, Kine, Kazahstana, Italije, Izraela, Francuske, Moldavije, Filipina, Bjelorusije, Azerbejdžana, Austrije, Australije, Velike Britanije i Švajcarske.

Od 2018. do 2024. godine broj ruskih državljana i državljanki u Crnoj Gori je gotovo pet puta veći. U 2018. bilo ih je 5.151, a trenutno ih je 24.775. Broj doseljenih iz Turske je utrostručen u istom periodu - u 2018. bilo ih je 3.629, a sada 10.859. Isto je i sa državljanima Filipina. U istom periodu broj doseljenih iz Kine se smanjio više od pet i po puta, na što je najviše uticao završetak radova na auto-putu, koji su gradili Kinezi.

Doderović ističe činjenicu da je šest i po hiljada djece stranaca upisano u crnogorske škole i vrtiće u školskoj 2023/24 godini.

Najveći broj migranata, odnosno njih 23 odsto, ima između 20 i 29 godina, navodi se još u istraživanju “Dok čekamo odgovorniju vlast: Zašto Crnoj Gori nije stalo do sopstvenog stanovništva”.

Ovi podaci bi trebalo da upozore državu, smatra Doderović, da povede mnogo više računa o ovom pitanju.

“Rusi napuštaju svoju državu zbog mobilizacije i političke nestabilnosti, stanovnici Turske zbog političkih i ekonomskih razloga, a u Crnoj Gori se otvara i veliki broj turskih kompanija. Jasno je da je sada gotovo jedna sedmina novog stanovništva iz inostranstva”, navodi on.

Stranci, prema riječima sociološkinje Radović Fuštić, mogu donijeti novi kapital, tehnološka znanja i preduzetničke vještine, a to je korisno za razvoj novih industrija i poslovnih sektora.

“Imigracija može dovesti do kulturnih promjena i obogaćivanja društva različitim perspektivama, običajima i jezicima”.

Ipak, ovi kulturološki procesi mogu izazvati i društvene tenzije, posebno ako postoji otpor prema promjenama ili strah od gubitka identiteta.

“Važno je razvijati empatiju prema strancima i omogućiti im nesmetan boravak u državi”, smatra ona i navodi primjer dobre prakse - u Švajcarskoj vlasti pružaju kontinuiranu podršku migrantima u prilagođavanju, naročito kada treba da se nasele u neki specifičan kanton.

Veliki upliv imigranata u Crnu Goru, često veoma bogatih, napravio je veliki jaz koji je najvidljiviji u južnoj i centralnoj regiji države. Zbog nerealnog podizanja cijena iznajmljivanja stanova i kuća, naši građani i građanke plaćaju ogromne stanarine, a o kupovini stana mnogi ne mogu ni da sanjaju.

Na Fejsbuku neko je oglasio stan za iznajmljivanje u Podgorici od nepunih 50 kvadrata po cijeni od 700 eura. Oglas je privukao mnogo komentara, većinom ogorčenih građana.

“Po ovome, čovjek treba da ima preko hiljadu eura platu da bi mogao da živi. Bolje da ste naznačili da izdajete samo bogatim Rusima i Ukrajincima”, piše u jednom komentaru.

Jedan od razloga povećane prodaje nekretnina strancima je i program ekonomskog državljanstva.

“U periodu inflacije u euro zoni, kao što je bila prošla i pretprošla godina, mnogi se odlučuju za kupovinu nekretnina kao jednog od sigurnijih načina da njihov novac neće izgubiti na vrijednosti. Kupovina nekretnina u Crnoj Gori je interesantna strancima kako radi života ovdje, tako i zbog investiranja. Pored blage mediteranske klime i prirodnih ljepota, cijene nekretnina u Crnoj Gori su i dalje niže nego u ostalim zemljama evropskog Mediterana. Primorje je uvijek bilo atraktivno, međutim posljednjih godina i drugi djelovi države - naročito Kolašin”, navodi Doderović.

Stranci privremeni boravak mogu dobiti po osnovu kupovine rezidencijalne nekretnine u Crnoj Gori. Porez na imovinu zavisi od opštine do opštine.

“Za privremeni boravak je, nakon izbijanja rata u Ukrajini, aplicirao veliki broj Ukrajinaca i Rusa, ali je i broj zapadnih Evropljana koji žele privremeni boravak u Crnoj Gori u konstantnom porastu, pogotovo u posljednje tri godine”, ističe još Doderović i napominje da Crna Gora mora imati jasnu politiku upravljanja ovakvim situacijama kako bi unaprijedila stanje javnih finansija.

Trenutno posluje 26 hiljada stranih firmi

Prema najnovijim podacima koje je Uprava za inspekcijske poslove dostavila CIN-CG-u u Crnoj Gori trenutno posluje 26 hiljada firmi koje su osnovali stranci. Najviše onih sa vlasničkom strukturom stranaca, gotovo više od četvrtine, registrovano je u Podgorici i Budvi.

Najveći broj kompanija osnovali su državljani Turske, Rusije, Srbije, Ukrajine, Njemačke… Otvaraju se različite firme koje se bave trgovinom na veliko i malo, stručnim, naučnim i tehničkim djelatnostima, informisanjem i komunikacijama i IT, građevinarstvom, administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima, uslugama smještaja i ishrane, popravkom motornih vozila i drugim.

Prema podacima demografa Doderovića, trenutno su najbrojnije firme koje se bave nespecijalizovanom trgovinom na veliko i ima ih oko 3.500, a potom konsultantskim aktivnostima u vezi s poslovanjem i ostalim upravljanjem - njih ima oko 3.400. Firmi koje posluju u oblasti građevinarstva ima oko tri hiljade, a restorana i pokretnih ugostiteljskih objekata oko 1.600. Kompjuterskim programiranjem bavi se preko 1.500 firmi.

Rast broja novih preduzeća čiji su osnivači strani državljani doveo je i do velikog broja zaposlenih koji nijesu građani Crne Gore. To, upozorava Doderović, može imati i pozitivne i negativne posljedice za ekonomiju.

“U strancima koji dolaze u Crnu Goru mora se tražiti razvojni kreativni potencijal, jer oni utiču na tržište radne snage, investicija i rast bruto domaćeg proizvoda. Niska poreska stopa odličan je povod za otvaranje firmi u Crnoj Gori”, navodi demograf.

Sociološkinja Radović Fuštić smatra da novim zakonskim rješenjima treba ukloniti sve administrativne barijere i stvoriti uslove da stranci svoja statusna pitanja, uključujući pitanje rada i zapošljavanja, rješavaju u objedinjenom postupku, kod jednog organa - specijalizovane državne agencije.

“Potrebno je raditi na tačnosti evidencija o strancima i izdatih isprava po svim statusima, neophodna je brža i efikasnija kontrola nadležnih inspekcijskih organa i direktan pristup evidencijama od nadležnih državnih organa”, ističe ona.

Treba, međutim, voditi računa o zaštiti sopstvene radne snage i sopstvenih preduzetnika, što rade sve ozbiljne države.

CIN-CG se obratio Vladi Crne Gore sa pitanjima na koji način se država bavi svim ovim demografskim promjenama, šta radi da spriječi veliki odliv stanovništva i kako se odnosi prema sve većem doseljavanju stranaca. Do objavljivanja ovog istraživanja, nijesmo dobili odgovore.

Uređene države sprovode niz mjera kojima rješavaju problem nedostatka radne snage unutar sopstvenog stanovništva, ali i one kojima privlače strance sa određenim vještinama i tako podstiču rast bruto društvenog proizvoda. Zemlje EU, na primjer, imaju razne vrste pravnih mogućnosti koje strancima dozvoljavaju da se tamo nastane i žive pristojno, poput Plave karte EU (radne i boravišne dozvole), kao i nekih drugih jedinstvenih dozvola. Isto tako, one brinu o svojim državljanima na koje imigracije neminovno utiču, tako što ulažu u obrazovanje, zdravstvo, preduzetništvo… Crna Gora o tome još ne razmišlja, niti ima nacionalnu strategiju koja bi se bavila pitanjem uticaja demografskih promjena na njen razvoj. Nema ni rasprave među ključnim akterima o ovom problemu koji, prije svega zbog odliva stanovništva, prijeti ozbiljno da ugrozi same temelje društva.

Prvi u regionu po broju odbijenih američkih viza

Sve je veći broj odbijenih američkih viza crnogorskim državljanima. Taj broj raste iz godine u godinu. Tako je u 2023. čak 43 odsto viza odbijeno u Ambasadi SAD u Podgorici. To se vidi iz zvaničnih podataka vlade Sjedinjenih Američkih Država. To je čak za deset procenata više nego u 2022.

Do ovako velikog broja odbijenih viza moglo bi da dođe zbog toga što sve veći broj crnogorskih državljana ostaje ilegalno u Americi, ali i zbog toga što Vlada Crne Gore nije riješila neke administrativne zahtjeve koje traže SAD. Nije samo problem u odbijenim vizama, već i u tome što se crnogorskim državljanima, i kad im se odobri ulazak u SAD, viza izdaje na znatno kraći period nego stanovnicima drugih zemalja u regionu. Tako se obično crnogorskim državljanima turistička viza najduže izdaje na tri godine, dok se recimo državljanima Srbije izdaje i na deset godina. Tako je i sa studentima. Crnogorski studenti, čiji fakulteti traju četitri godine, moraju svake dvije godine da apliciraju za vizu, dok u Srbiji obično dobijaju vizu za cijeli period studija.

Crna Gora, u poređenju sa zemljama regiona, ima najveći procenat odbijenih viza.

Hrvatska u 2023. ima najmanju stopu odbijenih, oko devet odsto. Srbija oko 16 i po odsto, a Bosna i Hercegovina oko 18 i po odsto. Sjeverna Makedonija oko 29 odsto, Kosovo oko 30 odsto, a Albanija 31 odsto.

Zanimljivo je da je ova stopa bila veća u Srbiji i Bosni i Hercegovini u 2022. godini - u Srbiji je bila oko 19 i po odsto, a u Bosni i Hercegovini oko 20 odsto.

Osim u Crnoj Gori, i na Kosovu, u Albaniji, Sjevernoj Makedoniji i Hrvatskoj su se stope odbijenih viza povećale od 2022.

Media centar u okviru projekta: ,,Profesionalno novinarstvo za bolju zaštitu ljudskih prava“  koji sprovodi u partnerstvu sa Institutom za medije Crne Gore i Centrom za istraživačko novinarstvo Crne Gore raspisuje

JAVNI POZIV Za obuku novinara u oblasti istraživačkog novinarstva 

Na ovaj poziv mogu se javiti novinari iz Crne Gore koji su zaposleni, ali i oni koji rade kao frilenseri, novinari sa iskustvom, a i oni koji tek počinju. 

Obuka će se odvijati u dvije faze.  Prvo kroz organizovanje dvodnevnog treninga  koji će voditi iskusni treneri. Nakon sprovedene obuke biće izabrano deset polaznika koji će nastaviti rad na istraživačkim pričama, uz mentorsku podršku  stručnjaka i Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG). Ovaj dio obuke trajaće sedam mjeseci. Polaznici će tokom ovog perioda dobijati odgovarajuću mjesečnu naknadu, a njihove priče biće objavljene na sajtu CIN-CG i u drugim zainteresovanim  medijima.  

Prijave sa biografijom (CV) kandidata/kinja i motivaciono pismo slati najkasnije do 15.05.2024. na Media centar e-mail: media@mediacentar.me

Inicijativu da Crna Gora sponzoriše Rezoluciju UN o memorijalizaciji genocida u Srebrenici podržalo čak 84 NVO i preko 100 istaknutih građana i građanki među kojima brojne javne ličnosti koje decenijama aktivno doprinose opšem interesu u Crnoj Gori. Crnogorske nevladine organizacije se nikada do sada nijesu ujedinile u ovolikom broju da podrže neku inicijativu.

Premijeru Vlade, Milojku Spajiću, jutros su organizacije koje su inicijalno podržale inicijativu uputile novo pismo sa dodatnim argumentima koji Crnu Goru obavezuju na sponzorstvo Rezolucije UN o genocidu u Srebrenici.

Zahtijevamo da na dnevni red sjutrašnje sjednice Vlada uvrsti pitanje sponzorstva ove rezolucije UN od strane Crne Gore.

Očekujemo da Vlada odluči da sponzoriše rezoluciju prije svega iz moralnih razloga i izražavanja dužnog žaljenja zbog toga što je u Srebrenici u nekoliko dana jula 1995. godine strijeljano preko 8300 civila od kojih 600 djece, pri čemu je Crna Gora, u savezu sa Srbijom, tada pomagala Vojsku Republike Srpske čiji su pripadnici taj genocid izvršili.

Detaljnije u pismu koje je dostupno ovdje.

Kako istraživački novinari mogu koristiti podkaste u svom radu, koje su tehnike intervjuisanja sagovornika, ali i kako prevazići etičke dileme koje se mogu javiti prilikom upotrebe novih tehnologija, novinare Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) obučavili su na četvorodnevnom treningu, novinarka N1 iz Beograda Danica Vučenić i glavni i odgovorni urednik “Monitora” Esad Kočan.

Treneri su na primjerima pokazali dobre i loše novinarske prakse i tehnike u podkastu. Ukazali su i kako i na koji način se kroz ovu novinarsku formu može komunicira sa publikom, ali i kako povezati istraživačke priča i podkast, izabrati goste i tako dalje. Bilo je govora i o tehnikama intervjuisanja u audio i video podkastima, kao i o značaju pripreme za ovu formu.

Vučenić je sa 12 polaznika obuke radila i na praktičnim vježbama intervjua, pripreme pitanja, kao i radu na scenarijima za podkast na osnovu istraživačkih priča CIN-CG.

Kočan je novinarima, takođe kroz praktične vježbe, ukazao na razliku između govora mržnje i kritičkog govora, a diskutovalo se i o etici u istraživačkom novinarstvu i novim tehnikama.

Trening “Podkast kao forma u istraživačkom novinarstvu” održan je od 18. do 21.aprila u hotelu “Palas” u Petrovcu. Trening je dio projekta “Promovisanje odgovornosti preko onlajn medija”, koji CIN-CG sprovodi uz podršku Nacionalne zadužbine za demokratiju (NED).

Razgovor sa poznatim sudijom i piscem iz Beograda, Miodragom Majićem, prvi je podcast Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG), koji će i kroz ovu formu nastojati da osvijetli neke od ključnih procesa u društvu.

Prvu epizodu pogledajte na linku:

U Crnoj Gori, koja ima najveću stopu obolijevanja od raka grlića materice u Evropi, postoje predrasude u vezi sa vakcinom koja ovu bolest prevenira

Marija Đakonović

"Ne znam šta je HPV, a ne moje dijete da zna", jedan je od komentara koje je Centar za istraživačko novinarstvo (CIN-CG) dobio prilikom sporovođenja anonimnog onlajn upitnika o vakcinaciji protiv humanog papiloma virusa (HPV), koja se trenutno sprovodi u Crnoj Gori. Ovaj ispitanik izjavio je da neće vakcinisati svoje dijete, te da smatra da nije dovoljno informisan o vakcini, a za ovaj opasni, seksualno prenosivi virus, misli da je gljivica.

HPV vakcina je namijenjena djeci i mladima uzrasta od devet do 26 godina, pa je CIN-CG anketirao roditelje i mlade o stepenu informisanosti o HPV-u, i pitao ih da li će vakcinisati sebe ili svoje dijete. Rezultati ankete pokazali su da iako većina anketiranih ima pozitivan stav o vakcini, čak 25 odsto ima predrasude. Oni su na pitanje da li će se vakcinisati odgovorili da neće ili da još nijesu sigurni.

Ispitanici koji imaju predrasude izražavaju sumnju i strah u vezi sa vakcinom, a anketa pokazuje da su mnogi pod snažnim uticajem dezinformacija i teorija zavjere. Postoji i određeni stepen stigme i neznanja u vezi sa seksualnim zdravljem generalno.

Tako je među ispitanicima bio i roditelj, koji ima HPV, ali neće vakcinisati svoje dijete, ali i više njih koji smatraju da nema potrebe vakcinisati mušku djecu, što je još jedna od zabluda i nije tačno. Institut za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG) od februara 2024. obezbjeđuje vakcine i za dječake i mlade muškarce, što je u skladu sa preporukama Svjetske zdravstvene organizacije (SZO).

Sumnjičavost mnogih je povezana i sa pandemijom izazvanom korona virusom i nepovjerenjem koje dolazi od vakcina protiv kovida. Tako je jedan ispitanik izjavio da se neće vakcinisati jer kako kaže "od 2020. nijedna vakcina nije bezbjedna".

Čini se da ovi ispitanici imaju veći strah od vakcine, nego od kancera grlića materice, koji je u preko 70 odsto slučajeva posljedica neliječenog HPV virusa. Crna Gora ima najveću stopu obolijevanja od kancera grlića materice, koji je jedan od najčešćih vidova raka izazvanog HPV-om, kao i najveću smrtnost od ove bolesti u Evropi. U daleko manjem procentu, kao posljedica HPV-a, mogu se razviti i kod žena i kod muškaraca druge vrste kancera, a svi se prenose seksualnim putem.

Humani papiloma virus (HPV) naziv je grupe od 200 poznatih virusa, od kojih su neki visokoriznični. Svaki od ovih tipova virusa lako se prenosi, a preventivna vakcinacija protiv HPV-a igra ključnu ulogu u spriječavanju ovih vrsta raka.

Daleko od željenog broja vakcinisanih

Do početka marta ove godine, protiv HPV-a je u Crnoj Gori vakcinisano 7640 osoba, od čega je svega 68 muškog pola, podaci su IZJCG-a. "Odziv je za sada zadovoljavajući, ali još mnogo treba raditi na unapređivanju programa vakcinacije", kazali su iz IZJCG-a za CIN-CG. Naglašavaju da je mali broj vakcinisanih muškaraca posljedica i toga što je program vakcinacije muškog pola počeo tek u februaru.

U Crnoj Gori se primjenjuje jedna doza vakcine za potpunu vakcinaciju osoba uzrasta od devet do 20 godina i dvije doze za osobe uzrasta od 21 do 26 godina. Djelotvornost vakcine opada sa godinama i vakcina neće pružiti zaštitu u odnosu na tipove virusa sa kojima je osoba već došla u kontakt, objašnjavaju iz IZJCG-a.

Cilj Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) za evropsku regiju, kojoj pripada i Crna Gora, je da stopa vakcinacije djevojčica bude najmanje 90 odsto do 2030, kao i da se značajno poveća broj vakcinisanih dječaka i mladih muškaraca.

,,Da bismo imali vidljive rezultate treba da bude barem pola vakcinisanih u populaciji za koju je vakcina predviđena, u kontinuitetu 10 i više godina" kaže za CIN-CG epidemiolog IZJCG-a Milko Joksimović. "Za sada smo daleko od toga i fokus će ove i narednih nekoliko godina biti na individualnoj zaštiti i postepenom povećanju stope vakcinacije prije svega među djecom od devet do 14 godina, što je jedan od glavnih ciljeva SZO, posebno kada su pitanju djevojčice".

Iz IZJCG-a pozivaju roditelje da što prije vakcinušu djecu od devet do 14 godina, jer se u tom uzrastu vakcina naročito preporučuje i ima najveću djelotvornost. "HPV vakcina neće biti neograničeno dostupna zbog visoke cijene, pa upućuju apel svima kojima je u ovom krugu programa omogućena vakcinacije da iskoriste priliku", ističu iz IZJCG-a.

HPV vakcina već je dokazala svoju efikasnost. Iako je u Crnoj Gori dostupna od 2022, u svijetu postoji od 2006. U društvima koja su sprovela programe vakcinacije prisutne su manje stope prenosa HPV-a i manji broj slučajeva raka grlića materice, kao i drugih vrsta raka povezanih sa virusom. Studije su dokazale smanjenje HPV infekcija i genitalnih bradavica čak i do 90 odsto, kod tinejdžerki i mladih žena u Australiji, Belgiji, Njemačkoj, Švedskoj, Velikoj Britaniji, Sjedinjenim Američkim Državama i Novom Zelandu, objašnjavaju iz IZJCG-a. "To se očekuje i kod nas nakon 10-15 godina primjene vakcine", kaže Joksimović.

Osim što Crna Gora ima najveću stopu smrtnosti od raka grlića materica, naša zemlja je tokom istraživanja Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) 2019. imala i jednu od najnižih stopa skrininga na ovu bolest u Evropi. Veliki je problem i statistika, pa se trenutno u Crnoj Gori ne zna koliko žena pati od raka grlića materice. Posljednji zvanični podaci su stariji od 10 godina, iz 2013. Iz IZJCG-a najavljuju da će raditi na unapređenju statistike, prije svega u odjeljenju koje se bavi registracijom slučajeva raka, ali generaln evidencijom uzroka smrti u Crnoj Gori, kaže Joksimović.

Prema podacima SZO procenat vakcinisanih djevojčica u evropskoj regiji u 2022. bio je oko 32 odsto, s tim da su neke zemlje imale procenat od preko 90, a neke od ispod pet odsto. HPV vakcina ne spada u obavezne, ali se snažno preporučuje.

Nedovoljno informisani i roditelji i mladi

"Roditelji uglavnom pitaju da li dijete može imati neke posledice, najčešće se to odnosi na strah od steriliteta... A vakcina radi upravo suprotno. Naime, kada dođe do zaraze HPV-om i posljedično, na primjer, karcinoma grlića materice, u zavisnosti od stepena težine bolesti, može doći do različitih operativnih zahvata, pa i uklanjanja genitalnih organa, radi spasavanja života, što vodi do otežanog začeća ili steriliteta", kaže za CIN-CG Ivana Lakićević, specijalistkinja pedijatrije iz Doma zdravlja Podgorica.

Lakićević, kako kaže, koristi svaku priliku da porazgovara sa roditeljima i djecom o HPV vakcini prilikom sistematskih pregleda i razriješi svaku nedoumicu.

Gotovo 60 odsto ispitanih roditelja u upitniku CIN-CG-a izjavilo je da ih pedijatar nije informisao o vakcini, dok preko trećine anketiranih u grupi mladih do 26 godina smatra da u javnosti fali jasnih i pouzdanih informacija o HPV vakcini.

Većina roditelja koje je CIN-CG anketirao, njih 80 odsto, kazali su da će vakcinisati svoju djecu. Među roditeljima koji ne žele da vakcinišu svoju djecu navode da su njihova djeca već primila dovoljno vakcina, da od Ministarstva zdravlja nijesu dobili adekvatne informacije, te da je prevencija u vidu ginekoloških pregleda dovoljna. Dio njih smatra da je vakcina opasna ili imaju među prijateljima osobe koje su striktno protiv vakcine.

Izostao je odgovarajući angažman lokalnih domova zdravlja kada je u pitanju informisanje pacijenata o vakcinaciji, kažu iz IZJCG-a za CIN-CG. "Veliki problem je što u pojedinim opštinama postoji manjak pedijatara koji su inače opterećeni poslom i nemaju vremena da se aktivno posvete promovisanju HPV vakcine", kaže Joksimović. Prema podacima IZJCG-a stope vakcinacija van perioda aktivne kampanje bile su izrazito niske, kazao je Joksimović.

Preko 80 odsto roditelja i mladih smatraju da bi trebalo ozbiljnije uključiti i obrazovne ustanove u edukaciju o HPV vakcini. "Sprovedene su edukacije u školama za roditelje djevojčica koje su bile prva grupa vakcinisanih, onlajn edukacije prosvjetnih radnika u osnovnim školama krajem 2023. godine, a planiraju se i edukacije za nastavno osoblje i učenike u srednjim školama, što će se raditi nakon dogovora sa Ministarstvom prosvjete", kazao je Joksimović.

Generalno opada stopa vakcinacije u Crnoj Gori

Samo 56 odsto predškolske djece primilo je obaveznu vakcinu protiv morbila, zaušaka i rubele (MMR) prošle godine. UNICEF je krajem 2023. upozorio da je Crna Gora zemlja sa najnižom stopom rutinske vakcinacije djece u Evropi, te da mora pod hitno da poveća stopu imunizacije, jer je veliki broj djece pod rizikom od hospitalizacije, i čak smrti, usljed lako preventabilnih infekcija.

"Pad stope vakcinacije je zabilježen kod svih vakcina koje bi morale biti redovne, a naročito je izražen kod MMR vakcine", kaže Joksimović. "Opala je i stopa revakcinacije protiv difterije, tetanusa i pertusisa, koja se sprovodi tokom druge godine života", navodi ovaj epidemiolog.

Povjerenje u dječije vakcine generalno je opalo u Evropi i Centralnoj Aziji od pandemije kovida, upozorio je UNICEF prošle godine. Imunizacija je jedno od najvećih čovjekovih dostignuća, a veliki broj ljudi su žrtve dezinformacija uzrokovanih pandemijom, poručeno iz UNICEF-a tada. Od 2020. do 2022, UNICEF je zabilježio najveći pad u stopi vakcinacija u poslednjih 30 godina, na svjetskom nivou.

Više istraživanja pokazalo je postojanje snažne veze između između vjerovanja u teorije zavjere i odbojnost prema vakcinama. Ljudi koji imaju nepovjerenje prema vakcini i vjeruju u teorije zavjere, uglavnom nemaju povjerenja u nauku, navodi se u istraživanju "O vezi između teorija zavjere, dezinformacija i suzdržavanju od vakcina" iz 2022.

Da teorije zavjere utiču i na stanovnike Crne Gore pokazuju i izjave nekih od ispitanika CIN-CG-a. "Izgubio sam svako povjerenje u vakcine nakon 'korona pandemije'. Jasno da je nije bilo nikakvog virusa, masu ljudi je umrlo i umiru od vakcina i dan danas… Ne bih više primio vakcinu ni po cijenu života", izjava je jednog od ispitanika CIN-CG-a. Neki su izjavili da ne žele da vakcinom "ubace virus koji je uzročnik kancera'' ili da "truju zdravu djecu'', a nekoliko njih je pomenulo da postoje veći problemi "o kojima se ne priča'', poput "GMO'' i "5G zračenja''.

Teoretičari zavjere svojim suludim pričama,koje nerijetko imaju prolaz u medijima, mogu da utiču čak i na dobro informisane i obrazovane ljude, objašnjava za CIN-CG Darvin Murić, glavni urednik portala "Raskrinkavanje.me'', koji se bavi monitoringom lažnih vijesti i dezinformacija. "Činjenica da se u Crnu Goru vraćaju bolesti koje su iskorijenjene u prošlom vijeku, govore da dezinformisanje i antivakserski pokret idu zajedno i vode društvo u regresiju'', kaže Murić. Raskrinkavanje se svakodnevno suočava sa teorijama zavjere koje su vezane za ovu ili onu vakcinu, objašnjava Murić. "Skoro da ne postoji sprotista koji ima zdravstvene probleme da ih antivakserski pokret, koji je u onlajn svijetu dobro umrežen, ne pripiše vakcini protiv COVID-a'', kaže Murić za CIN-CG.

Slična je situacija i sa MMR vakcinom. "Gotovo da nema dana da na društvenim mrežama i marginalnim portaliama ne pronađemo tvrdnje da ona uzrokuje autizam, iako postoji bezbroj studija, članaka, naučnih analiza koje dokazuju da to nije tačno. Mislim da uticaj dezinformacija o MMR vakcini i autizmu najbolje pokazuju primjeri koje svi imamo u okruženju. Recimo, imam prijatelje koji su obrazovani, nisu dio antivakserskog pokreta, vakcinisani su protiv COVID-a, ali odlažu vakcinaciju djeteta jer čekaju da ono prvo progovori. Znam mnogo takvih primjera".

Stigmatizacija seksualnosti važan faktor

Zdravstveni radnici moraju da imaju pristup koji je pažljiv, otvoren i empatičan kada obavljaju razgovor na temu HPV vakcine sa roditeljima i adolescentima, što može dovesti do pozitivnih efekata kaže za CIN-CG psihološkinja Stela Burzanović.

Dobra priprema, sposobnost ljekara da komunicira i pristupi pacijentu na pravi način je ključna za dobijanje informacija, davanje adekvatnih savjeta i instrukcija, objašnjava Burzanović.

Naročito je važan seksualni aspekat, objašnjava Burzanović. "Seksualnost je složena i osjetljiva tema koja se tiče svakog pojedinca. Međutim, društvo često postavljaju norme, očekivanja i predrasude koje mogu rezultirati stigmom koja može imati ozbiljne posljedice na emocionalno i psihološko stanje pojedinaca, stvoriti osećaj srama, krivice, manje vrijednosti i izolacije. To može sputavati pojedince da otvoreno komuniciraju o svojim brigama, potrebama, i imati negativan uticaj na brigu o seksualnom zdravlju", navodi Burzanović. "S obzirom na to da je ovo vakcinacija mlađe populacije, adolescenata, tu je naravno važan roditelj, koji je savjestan i edukovan, a jako je važan i odnos roditelja i djeteta, da roditelj ima otvoren i podržavajuć stav. A sve to u cilju razbijanja bilo kojih pritisaka, stigmi, teorija zavjera", kazala je Burzanović.

Pod najvećim rizikom žene u zemljama sa niskim i srednjim prihodima

U 2019. godini HPV je izazvao oko 620 000 slučajeva raka kod žena i 70 000 slučajeva raka kod muškaraca u svijetu.

Najveća stopa smrtnosti HPV-a grlića materice među ženama je u subsaharskoj Africi, zatim u Južnoj Americi i Karibima, istočnoj Evropi i jugoistočnoj Aziji. Kod muškaraca su stope obolijevanja manje.

Rak grlića materice bio je četvrti vodeći uzrok raka i smrti od raka kod žena 2022. sa oko 660 000 novih slučajeva i oko 350 000 smrtnih slučajeva širom svijeta. Rak grlića materice čini preko 90 odsto karcinoma povezanih sa HPV-om kod žena.

HPV je vrlo česta infekcija, tokom života više od 80 odsto ljudi će biti inficirano jednim ili više tipova ovog virusa. Najopasniji tipovi ovog virusa su "16" i "18", koji su odgovorni za više od 70 odsto slučajeva raka grlića materice.

U najvećem broju slučajeva infekcija nema simptoma, pa je zbog toga prevencija ključna. HPV skrining i liječenje prekancerogenih lezija je efikasan način za prevenciju raka grlića materice.

Infekcija je dugotrajna, u prosjeku traje jednu, dvije godine i najčešće prolazi sama od sebe. Kod 90 odsto ljudi organizam sam kontroliše infekciju. Međutim, najmanje jedna do 10 takvih infekcija postaje hronična i mogu se razviti promjene koje prethode raku. Ako se ove lezije ne uklone na vrijeme, mogu se razviti u invazivnu formu raka koja može da ugrozi život.