Nastavlja se stara praksa neutvrđivanja odgovornosti u pravosuđu
Predrag Nikolić/Maja Boričić
Sudovi su nezakonito oslobodili okrivljenog za pranje novca, ukinuli privremenu mjeru zabrane raspolaganja nepokretnostima, donijeli nezakonitu odluku o zastarjelosti krivičnog postupka, izuzeli zakonit zapisnik o pretresanju, zakonito mišljenje vještaka, nezakonito smanjivali kazne i potvrđivali optužnice... Ovo su samo su neke od nepravilnosti, koje je tokom prošle godine utvrdio Vrhovni sud, kod nekoliko osnovnih, dva viša suda i Apelacionog suda Crne Gore.
Prema analizi Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) od 17 zahtjeva za zaštitu zakonitosti, o kojima je odlučeno tokom 2024, prihvaćeno je 14. Koliko je porastao ovaj broj govori činjenica da je 2023. usvojeno osam zahtjeva, a 2022. i 2021. samo po jedan.
I ove godine već je usvojeno nekoliko zahtjeva za zaštitu zakonitosti, od kojih je u jednom utvrđeno i da su sudije nezakonito smanjile kaznu za silovanje djevojčice sa 15 na osam godina zatvora.
Međutim, nastavlja se sa starom praksom neodgovornosti za greške u pravosuđu.
Problem je što kada se utvrdi da je povreda zakona učinjena u korist okrivljenih, Vrhovni sud može samo da konstatuje da je rad bio nezakonit. Ali bi ovo moralo da utiče na ocjenu rada ovih sudija, a mogli bi se pokretati i eventualni krivični postupci, navode stručnjaci sa kojima je razgovarao CIN-CG.
Iz Sudskog savjeta (SS) su za CIN-CG rekli da su u toku izmjene Pravilnika za ocjenjivanje sudija, te da bi utvrđene nezakonitosti u radu sudija trebalo da utiču na ocjenjivanje.
Trenutno se vodi se nekoliko krivičnih postupaka protiv visokih funkcionera pravosuđa, pa su tako bivša predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica, bivši predsjednik Privrednog suda Blažo Jovanić, bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić i specijalni tužilac Saša Čađenović optuženi za zloupotrebu službenog položaja, ali su suđenja i dalje na početku ili nijesu ni počela.
Sudski savjet je prošle godine privremeno udaljio sudiju Višeg suda u Bijelom Polju Dragana Mrdaka, zbog vođenja postupka za zloupotrebu službenog položaja i falsifikovanja službene isprave. Tužilački savjet je privremeno udaljio i specijalnu tužiteljku Lidiju Mitrović, koja je nepravosnažno osuđena na sedam mjeseci zatvora zbog zloupotrebe službenog položaja.
Sudija Danilo Jegdić je jedini razriješeni sudija posljednjih godina i to nakon što je, posle višegodišnjeg suđenja protiv njega u kome je dio optužbe zastario, pravosnažno osuđen na šest mjeseci kućnog zatvora, zbog falsifikovanja zapisnika sa suđenja.
Pravna savjetnica Akcije za ljudska prava (HRA) Amra Bajrović ocjenjuje za CIN-CG da ovi krivični postupci jasno ukazuju na ozbiljne sistemske probleme i izostanak efikasnih mehanizama prevencije i odgovornosti unutar pravosuđa.
Da je neophodno obezbijediti djelotvorne mjere za iskorjenjivanje korupcije iz sudstva i tužilaštva, ukazao je i Komitet za ljudska prava UN u svojim zaključnim razmatranjima o izvještaju za Crnu Goru, napominje Bajrović.
“Ovi problemi ne samo da narušavaju povjerenje građana u pravosudni sistem, već i ozbiljno ugrožavaju proces evropskih integracija ”, ističe pravna savjetnica HRA.
Evropska komisija u posljednjem izvještaju za Crnu Goru ponavlja da se treba poboljšati odgovornost pravosuđa u praksi, te da standardi profesionalnog ponašanja, kao i primjena disciplinskih pravila i etičkih normi za sudije i tužioce, i dalje predstavljaju izazov. ,,Sudski i Tužilački savjet (TS) moraju unaprijediti svoju praksu i proaktivnost, s obzirom na to da disciplinski postupci, kada su osnovani, uglavnom rezultiraju relativno blagim sankcijama, dok su razrješenja rijetka”, napominje se u izvještaju EK.
Ističe se i da se provjera imovinskih izvještaja sudija i tužilaca može unaprijediti i efikasnim disciplinskim mjerama od strane oba savjeta za nesprovođenje obaveze podnošenja izvještaja o imovini i prihodima Agenciji za sprečavanje korupcije (ASK).
Otvoren prostor za nekažnjavanje najozbiljnijih propusta
Sudski savjet ocjenjuje da nedostavljanje podataka o imovini i prihodima nije disciplinski prekršaj, ako se učini samo jednom. HRA je ranije upozoravala da ovakvo tumačenje otvara prostor za nekažnjavanje i najozbiljnih propusta da se prijavi vrlo vrijedna imovina, pod uslovom da se to učini samo jednom.
I dalje ne postoji adekvatan sistem utvrđivanja odgovornosti sudija i državnih tužilaca za neprijavljivanje imovine, iako je ASK u svim slučajevima prethodno utvrdila povrede Zakona o sprečavanju korupcije, podsjeća Bajrović.
U posljednje dvije godine nijednom sudiji, ni tužiocu, nije utvrđena disciplinska odgovornost po ovom osnovu.
„Tumačenje Sudskog savjeta da jednokratno neprijavljivanje imovine ne predstavlja disciplinski prekršaj, uz zahtjev da se dokaže namjera prikrivanja, praktično onemogućava utvrđivanje odgovornosti i otvara prostor za zloupotrebe“, ističe pravna savjetnica HRA.
Ona dodaje da i TS već duže vrijeme u svojim odlukama insistira na postojanju namjere kao uslova za disciplinsku odgovornost zbog neprijavljivanja imovine.
Jedini postupak, u kome je utvrđena disciplinska odgovornost sudije po bilo kom osnovu, u prethodne dvije godine, je slučaj sutkinje Višeg suda Suzane Mugoše, koja je kažnjena 30 odsto od plate tri mjeseca i zabranom napredovanja od dvije godine, zbog njenih izjava da vjeruje da je presuda Apelacionog suda u predmetu "državni udar", kojom je ukinuta njena osuđujuća presuda, kupljena. Međutim, ni ova odluka još nije pravosnažna.
U rijetkim slučajevima u kojima je utvrđena disciplinska odgovornost posljednju deceniju- za kašnjenje u donošenju odluka, odugovlačenje postupka, neuzimanje predmeta u rad po redosljedu, kazne su bile 20 do najviše 40 odsto od plate na nekoliko mjeseci.
Osim toga, SS je obustavio i više postupaka, zbog stare prakse da sudije daju ostavku i time izbjegnu vođenje disciplinskog postupka.
Tačno je da u praksi postoji eventualna mogućnost zloupotrebe podnošenja ostavke u cilju izbjegavanja utvrđivanja disciplinske odgovornosti, priznaju iz Ministarstva pravde (MP). „Treba razmotriti mogućnosti za sprječavanje ovih pojava, uvažavajući ustavne i zakonske odredbe u ovoj oblasti. S druge strane, ukoliko postoji sumnja da je sudija ili državni tužilac u svom radu postupao nezakonito, pored disciplinske odgovornosti postoje i drugi odgovarajući postupci“, dodaju iz resora kojim rukovodi Bojan Božović.
Ni u Tužilačkom savjetu situacija nije ništa bolja. Tužilački savjet je od 21 odluke koju je donio od početka 2023, u 20 slučajeva odbio ili odbacio predlog za utvrđivanje disciplinske odgovornosti.
Samo u jednom slučaju TS je obavezao disciplinskog tužioca da sprovede istragu i podnese predlog za utvrđivanje odgovornosti. Međutim, iz TS su za CIN-CG rekli da je i u tom predmetu odbijen predlog za utvrđivanje disciplinske odgovornosti, zbog nepostojanja dokaza da je učinjen disciplinski prekršaj.
Iz Ministarstva pravde za CIN-CG napominju da je izmjenama Zakona o Sudskom savjetu i sudijama i Zakona o državnom tužilaštvu u 2024. godini, u okviru tzv. IBAR zakona, revidiran i disciplinski i etički okvir za sudije i tužioce.
Iz MP pojašnjavaju da su izmjenama propisa uvedeni novi razlozi za utvrđivanje disciplinske odgovornosti sudija i data mogućnost članovima Sudskog savjeta da podnose predlog za utvrđivanje disciplinske odgovornosti sudija.
„Revidirani su postojeći i propisani novi disciplinski prekršaji državnog tužioca, te data mogućnost disciplinskom tužiocu da samoinicijativno pokrene istragu za utvrđivanje disciplinske odgovornosti državnog tužioca“, navode iz MP.
Oni dodaju da će nakon sagledavanja efekata ovih reformi, eventualno razmotriti potrebu za budućim mijenjanjem ovih propisa.
Međutim, Bajrović navodi da je evidentno da trenutne reforme i promjene u zakonodavnom okviru ne donose očekivane rezultate u pogledu odgovornosti sudija i državnih tužilaca.
Ona pojašnjava da zakonodavni okvir i dalje ne pravi jasnu razliku između disciplinskih prekršaja i kršenja Etičkog kodeksa, pa se u praksi njihovi opisi često preklapaju. “Disciplinski prekršaji nisu dovoljno precizirani, što omogućava da čak i ozbiljna kršenja zakona prođu nekažnjeno. Neophodno je da se nastavi rad na izmjenama Zakona o Sudskom savjetu i sudijama i Zakona o Državnom tužilaštvu”, ocjenjuje pravna savjetnica HRA.
Ni osnovane pritužbe nijesu djelotvorne
U izvještajima HRA, u kojima su, između ostalog, analizirali i pritužbe na rad sudija i tužilaca u posljednje dvije godine se ističe da ni osnovane pritužbe ne dovode do bilo kakve odgovornosti, pa ni kada se utvrde vrlo ozbiljni propusti u radu.
Nijedna od 17 osnovanih pritužbi na rad tužilaca, u posljednje dvije godine, nije dovela do utvrđivanja bilo kakve odgovornosti, ističe se u izvještaju HRA „Analiza izbora,napredovanja i utvrđivanja odgovornosti državnih tužilaca u 2023.i 2024.“
Kao primjer dobre prakse valjanog obrazloženja navodi se odluka da je djelimično osnovana pritužba na rad bivšeg Glavnog specijalnog državnog tužioca (GST) Milivoja Katnića. “Međutim, ova odluka je zakašnjela zbog neopravdane pasivnosti ranijeg sastava Tužilačkog savjeta i donijeta je više od godinu dana nakon što je bivšem GST-u prestala funkcija”, naglašava se u izvještaju.
Katnić je, na sajtu tužilaštva, nezakonito objavio transkripte telefonskih komunikacija između advokata Gorana Rodića i njegovog klijenta Milana Kneževića, koji su pribavljeni mjerama tajnog nadzora.
U januaru 2024. TS je utvrdio da je osnovana pritužba koja je podnešena protiv državne tužiteljke u Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT), ali je ona u međuvremenu napredovala u Vrhovno državno tužilaštvo. “Skoro dvije godine nije bila donijeta odluka u predmetu, iako je zakonom propisan rok za donošenje odluke od tri mjeseca, odnosno maksimalno šest mjeseci u složenim predmetima”, ističe se u izvještaju HRA.
U drugoj odluci u kojoj je TS konstatovao da specijalna tužiteljka više od tri godine nije preduzimala ni jednu radnju, a najmanje šest godina nije donijela odluku, tužiteljki je samo ukazano da je potrebno da donese odluku iz njene nadležnosti.
Tužiteljka u ODT u Podgorici je saslušavala svjedoke bez urednog obavještenja osumnjičenog, zbog čega čega su kasnije zapisnici o saslušanju svjedoka izuzeti iz spisa predmeta. U izvještaju HRA se ističe da je ova tužiteljka ocijenjena ocjenom odličan.
Iz TS za CIN-CG tvrde da se podnijete pritužbe uzimaju u obzir prilikom ocjenjivanja tužilaca. „Takođe, postupak po pritužbama i mišljenja koja daje Tužilački savjet, imaju za cilj da državni tužilac intenzivira svoj rad u predmetima“, navode u TS.
U izvještaju “Analiza postupaka izbora,napredovanja i utvrđivanja odgovornosti sudija u Crnoj Gori u 2023 i 2024.” piše da su za dvije godine, prihvaćene samo dvije pritužbe i to na rad jednog sudije Osnovnog suda u Herceg Novom, ali je sudija podnošenjem ostavke, obustavio vođenje disciplinskog postupka.
Iz SS za CIN-CG navode da je najčešći motiv podnošenja pritužbi bilo nezadovoljstvo sudskom odlukom, zbog čega su stranke tražile da Sudski savjet te odluke ukine i predmet vrati na ponovno odlučivanje, što nije njihov posao. Oni dodaju da su ipak uvidjeli da postoje problemi, pa mijenjaju Poslovnik SS.
„Inicirane izmjene imaju za cilj da dođe do konzistentnosti u načinu odlučivanja. Takođe, inicirano je propisivanje roka u kojem bi Sudski savjet trebalo da odluči o pritužbi, čime će se doprinijeti ažurnijem postupanju. Usvajanje izmijena Poslovnika se očekuje u prvoj polovini 2025. godine“, navode iz SS.
Unutrašnjim nadzorom utvrđeni propusti u osnovnim tužilaštvima
Podgoričko Više državno tužilaštvo (VDT) je 2023. godine, unutrašnjim nadzorom, ukazalo na propuste u radu pojedinih osnovnih tužilaštava i naložilo, između ostalog, i pokretanje disciplinskih postupaka. U izvještaju Višeg državnog tužilaštva za 2023. piše da je u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici, veći broj broj predmeta koji imaju status nezavršenih predmeta, dok je taj broj predmeta manji u tužilaštvu u Kotoru.
“U određenom broju predmeta nije preduzeta nijedna radnja, određeni broj predmeta u kojima nisu preduzete radnje u dužem vremenskom periodu, a u određenom broju predmeta nastupila je zastarjelost krivičnog gonjenja”, piše u izvještaju.
I u Osnovnom tužilaštvu u Baru u 62 predmeta nijesu poštovani zakonski rokovi za preduzimanje i sprovođenje radnji u postupku, a bilo je i više predmeta u kojima nije preduzeta nijedna radnja ili je prošlo više od tri mjeseca od njihovog sprovođenja, a “rukovodiocima tih tužilaštava je naloženo i da preduzmu mjere u cilju efikasnog, blagovremenog i zakonitog izvršavanja poslova u državnom tužilaštvu”.
Bajrović dodaje da su neophodne suštinske reforme koje će omogućiti jasno definisanje odgovornosti i unaprijediti postojeće mehanizme za nadzor i sankcionisanje.
“Uvođenje vetinga kao mehanizma za provjeru integriteta, uz jačanje disciplinskih normi i etičkih standarda, bi mogao biti ključni korak ka obnovi povjerenja i osnaživanju pravosudnog sistema”, zaključuje Bajrović.
I dok obećane odgovornosti u pravosuđu još nema, sudska praksa nastavlja da šokira javnost. Tako je nedavno objavljena odluka pljevaljskog Osnovnog suda kojom je Dušku Šariću dosuđena odšteta od čak 15 miliona eura, zbog gubitaka njegove firme, dok je bio optužen za milionsko pranje novca. Ni u tom slučaju niko nije odgovarao zbog ozbiljnih propusta suda i tužilaštva, zbog kojih je Šarić oslobođen krivice. Slične greške napravljene su i u procesu protiv Safeta Kalića, ali ni za to niko nije odgovarao, a on je takođe uzeo milionsku odštetu.
Iako iz civilnog sektora uporno ponavljaju da je crnogorskom pravosuđu hitno potrebna provjera profesionalnosti i odgovornosti, ali i imovine kroz proces vetinga, nadležni još ne preduzimaju ništa, pa greške predstavnika pravosuđa skupo koštaju državu i građane.
Pravosuđe ponovo pucalo u Mrdaka
Oslobađajuća presuda Višeg suda sedmorici osumnjičenih za oružanu pljačku i ubistvo zaštitara Ljubiše Mrdaka u Nikšiću 2021. izazvala je buru u javnosti. I ovaj slučaj je ponovo pokrenuo staro pitanje ima li pravde u crnogorskom pravosuđu.
,,Teži dan mi je bio kada je presuda izrečena, nego dan pogibije brata. Taj dan sam bio u šoku, za to se ne možete spremiti. A ovo je kao da je ponovo ubijen'', priča za CIN-CG Aleksandar Mrdak, brat Ljubiše Mrdaka, koji je ubijen tokom pljačke Pošte u Nikšiću, u oktobru 2021.
Viši sud u Podgorici oslobodio je 25. februara sve optužene, njih sedam, za oružanu pljačku nikšićke Pošte, tokom koje je ubijen Mrdak, koji se suprotstavio pljačkašima.
Obrazlažući prvostepenu presudu, sudija Veljko Radovanović je, između ostalog, tvrdio da ima propusta u tužilačkoj istrazi ovog slučaja. Iz VDT-a su odgovorili da je optužnica potvrđena od strane vijeća Višeg suda u Podgorici, te da sud ni jedan dokaz nije izveo samostalno. Najavili su da će se žaliti na prvostepenu presudu.
Vršilac dužnosti direktora Uprave policije (UP) Lazar Šćepanović koji je radio na ovom slučaju kao tadašnji šef sektora za borbu protiv kriminala, zajedno sa tadašnjom tužiteljkom Višeg državnog tužilaštva Majom Jovanović, tvrdio je, u novembru 2022. da je slučaj riješen.
Nakon oslobađajuće odluke suda i prepucavanja suda i tužilaštva, uslijedili su protesti u Nikšiću i Podgorici.
Mrdak za CIN-CG kaže da su se i advokati odbrane, njih devet, na sve načine trudili da uspore proces, da bi nakon tri godine došlo do zastare.
,,Smatram da su svi podjednako krivi, kompletan pravosudni sistem, a i sama država'', naveo je Mrdak.
Grupa od 36 organizacija civilnog društva uputila je danas pisma na više adresa u Briselu, uključujući Evropski parlament i Evropsku komisiju, tražeći ocjenu usklađenosti potpisanog Sporazuma o saradnji u turizmu i razvoju nekretnina između Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) sa Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju i relevantnim pravnim okvirom Evropske unije.
Organizacije su u pismu izrazile ozbiljnu zabrinutost da pomenuti sporazum sa UAE predstavlja značajnu prijetnju za vladavinu prava, zaštitu životne sredine i proces integracije Crne Gore u EU, piše u saopštenju koje je medijima dostavila Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS).
"Sporazum, koji je potpisan 28. marta, omogućava realizaciju velikih investicionih projekata direktnim pregovorima, zaobilazeći pri tom transparentne i nediskriminatorne procedure javnih nabavki. Time se direktno krše principi jednakog tretmana svih tržišnih učesnika koji se garantuju Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju između Crne Gore i EU", kazali su.
Smatraju da sporazum favorizuje investitore iz UAE na štetu fer konkurencije, ali i da i "potencijalno stvara uslove za nezakonito davanje državne pomoći", što je zabranjeno pravilima EU o konkurenciji.
Sporazum takođe uključuje odredbe koje predviđaju prilagođavanje nacionalnog zakonodavstva potrebama pojedinih investicionih projekata, što "ozbiljno podriva pravnu sigurnost i jednakost pred zakonom”, kako se navodi u pismu koje su crnogorske nevladine organizacije uputile EU.
"Jedan od projekata koji je već predstavljen javnosti uključuje zakup 12 kilometara Velike plaže na 99 godina, što je izazvalo veliku zabrinutost zbog potencijalnog uticaja na biodiverzitet i ekološku vrijednost ove jedinstvene oblasti. Velika plaža i okolna područja su ključna za očuvanje rijetkih pjeskovitih dina, vitalnih za kontrolu poplava i prevenciju zastite obale od abrazije morskom vodom, te za ublažavanje klimatskih promjena", piše u saopštenju.
Organizacije su pozvale Evropski parlament i Evropsku komisiju da od Vlade zatraže punu transparentnost u vezi sa sadržajem sporazuma sa UAE i pravnim osnovom za njegovo donošenje, pozove na zaštitu strateških prirodnih resursa Crne Gore, posebno onih koji su već dio ekoloških koridora od međunarodnog značaja, te podrži crnogorske institucije i civilno društvo u očuvanju demnokratskih standarda, zaštite životne sredine i javnog interesa.
U nastavku se nalazi pismo nevladinih organizacija, upućeno Evropskoj komisiji, komesaru za proširenje EU, Odboru za životnu sredinu, javno zdravlje i bezbednost hrane, Odboru za ekonomska i monetarna pitanja, Odboru za spoljne poslove, Generalnom direktoratu za spoljne politike Unije pri Evropskom parlamentu, te Spoljnoj akciji Evropske unije:
"Mi, koalicija organizacija civilnog društva iz Crne Gore, izražavamo zabrinutost zbog nedavno potpisanog sporazuma između Vlade Crne Gore i Vlade Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) u petak, 28. marta, koji prijeti da ugrozi vladavinu prava, zaštitu životne sredine i usklađivanje Crne Gore sa pravnim tekovinama EU.
"Sporazum o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina omogućava sprovođenje velikih investicionih projekata putem direktnih pregovora s investitorima bez primjene transparentnih i nediskriminatornih procedura javnih nabavki. To je u direktnoj suprotnosti sa principima jednakog tretmana svih tržišnih učesnika, kako je propisano Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) između Crne Gore i EU.
"Ovaj sporazum otvara vrata preferencijalnom tretmanu investitora iz UAE, narušavanju fer konkurencije i potencijalno nezakonito državnoj pomoći, što je zabranjeno zakonima EU o konkurenciji. Još alarmantnije, sporazum uključuje odredbe o prilagođavanju nacionalnog zakonodavstva potrebama specifičnih investicionih projekata i investitora — pristup koji ozbiljno ugrožava pravnu sigurnost i jednakost pred zakonom.
"Iako je javno predstavljen kao prilika za ekonomski rast, sporazum je dogovoren i usvojen iza zatvorenih vrata, tokom elektronske sednice Vlade, i sadržaj je ostao nedostupan javnosti.
"Jedan od prvih javno predstavljenih projekata od strane premijera Crne Gore, gospodina Milojka Spajića, koji snažno zagovara interese investitora pod ovim sporazumom, uključuje zakup 12 kilometara Velike plaže na 99 godina—jedinstvenog i krhkog obalnog ekosistema u delti rijeke Bojane, poznatog po izuzetnom biodiverzitetu i strateškoj ekološkoj vrijednosti.
"Ovo područje, zajedno sa Ulcinjskom solanom, predstavlja jednu od najvažnijih ekoloških zona na Balkanu. Dom je ugroženim vrstama, rijetkim staništima pješčanih dina (jedinih preostalih u Crnoj Gori) i močvarama ključnih za kontrolu poplava, sprečavanje erozije i ublažavanje klimatskih promjena.
"Ova područja su već nacionalno i međunarodno priznata kao zaštićena pod IBA, IPA, Ramsar, Emerald i potencijalnom Natura 2000 mrežama. Velika plaža je proglašena zaštićenim područjem 1968. godine i revizija studije zaštite je pripremljena od strane Agencije za zaštitu životne sredine 2022 godine, ali proces nikada nije finalizovan.
"Godine 2024, italijanski naučnici, pod projektom finansiranim od EU, sproveli su studiju pod nazivom 'Podrška pripremi projekata za sektor životne sredine i klimatskih promjena, Crna Gora'. Studija naglašava da je zaštita Velike plaže ključna za očuvanje ekološke dimenzije u Crnoj Gori i da njen pejzaž štiti od erozije i daljeg poplavljivanja šireg područja.
"Uprkos ovome, Vlada izgleda da nastavlja s planovima za masovnu urbanizaciju, luksuzna odmarališta i mogući razvoj infrastrukture koji protivrječe postojećim strateškim dokumentima i zakonski obavezujućim zaštitama.
"Štaviše, Prostorni plan Crne Gore—najvažniji planski dokument u zemlji—još uvijek nije usvojen, uključujući komentare i zaključke iznijete tokom javne debate, iako je prethodni plan istekao 2020. godine i javne konsultacije o novom nacrtu završene su početkom 2024.
"Duboko smo zabrinuti što se kašnjenje u usvajanju koristi za retroaktivno prilagođavanje plana kako bi se bez konsultacija smjestili novi i ekološki štetni projekti, uključujući one u okviru sporazuma Crne Gore i UAE.
"Vjerujemo da ovakav razvoj događaja:
- Krši ključne odredbe SSP-a i pravila EU o konkurenciji,
- Potkopava integritet crnogorskog planiranja i pravnog sistema,
- Ugrožava područja izuzetne ekološke i zajedničke vrijednosti, i
- Diskredituje posvećenost Crne Gore održivom razvoju i integraciji u EU.
"Molimo evropske institucije da:
- Zatraže punu transparentnost od crnogorskih vlasti u vezi sa sadržajem i pravnim osnovom sporazuma sa UAE;
- Procijene usklađenost sporazuma sa Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju i relevantnim pravnim okvirom EU;
- Pozovu na zaštitu strateških prirodnih područja Crne Gore, posebno onih koji su već deo ekoloških koridora međunarodnog značaja;
- Podrže crnogorske institucije, predstavnike opštine Ulcinj i civilno društvo u očuvanju demokratskih standarda, zaštite životne sredine i javnog interesa.
"Stojimo na raspolaganju da pružimo svu dostupnu dokumentaciju, pravne analize i terenske podatke vezane za sporazum i njegove očekivane posledice. Duboko smo posvećeni evropskoj budućnosti Crne Gore i zaštiti našeg prirodnog i pravnog nasljeđa", piše u pismu koje potpisuju:
- Centar za zaštitu i proučavanje ptica - CZIP
- Udruženje "Dr Martin Schneider-Jacoby" - MSJA
- Program zaštite okoline - EnvPro
- NVO Parkovi Dinarida
- Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore - CIN CG
- NVO KANA/Ko ako ne arhitekta
- Mreža CEE Bankwatch
- Crnogorsko ekološko društvo
- NVO Zeleni dom
- NVO MogUL
- Portal Ulcinj info
- NVO MANS
- NVO Expeditio
- NVO KOD
- NVO Biciklo.me
- Društvo ekologa Crne Gore
- Centar za građansko obrazovanje - CGO
- NVO Gradionica
- Građanska alijansa
- NVO Prima
- Udruženje mladih sa invaliditetom Crne Gore
- NVO Doniraj za život
- Centar za razvoj nevladinih organizacija - CRNVO
- NVO "35mm"
- Crnogorski ženski lobi
- Agencija za lokalnu demokratiju
- Udruženje mladih ekologa Nikšića
- NVO Institut Alternativa
- NVO Kulturni most
- Centar za demokratiju i ljudska prava - CEDEM
- Centar za demokratsku tranziciju - CDT
- NVO KORINA
- NVO Naša akcija
- NVO Ozon
- Centar za ženska prava
- Unija slobodnih sindikata
Predstavnici više nevladinih organizacija koje su pokrenule peticiju "Stop devastaciji – Velika plaža za buduće generacije, ne za privatne interese" okupili su se danas u Ulcinju i dogovorili zajedničko djelovanje kako bi na najbolji način pojasnili javnosti i donosiocima odluka posljedice, kako kažu, netransparentnog i štetnog Sporazuma o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina, između Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) , koji je premijer Milojko Spajić nedavno potpisao u Abu Dabiju, navodi se u saopštenju koje je medijima dostavio Centar za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP).
U zajedničkom saopštenju se ističe da je davanje u zakup 12 kilometara Velike plaže privatnom investitoru iz UAE na 99 godina da bi on betonirao prostor izuzetnih prirodnih vrijednosti, zaštićen domaćim i međunarodnim propisima, protiv zakona i interesa Crne Gore.
Iz ovih organizacija su poručili da će se na sve legitimne načine boriti protiv toga da se prostor, kako kažu, njihove generacije i svih budućih daje u bescjenje radi nečijih ličnih interesa.
"Pokretnje peticije samo prvi u nizu koraka koji će biti preduzeti. Jasno je da je potpisivanjem ovog Sporazuma narušen javni interes, strategija održivog razvoja i evropski put Crne Gore. Pozivamo nadležne državne organe, a posebno pravosuđe, da preispitju ovaj Sporazum, kako bi preduprijedili nesagledive štete koje bi nastale njegovom implementacijom”, zaključuje se u saopštenju koje su pored CZIP-a potpisali i NVO EnvPro, NVO Parkovi Dinarida, Centar za istraživačko novinarstvo CIN CG, NVO KANA/ko ako ne arhitekt, Dr Martin Schneider-Jacoby Association -MSJA, CEE Bankwatch Network, NVO Crnogorsko društvo ekologa, NVO Green Home, NVO MogUL, Portal Ulcinj info, NVO Mreža za afirmaciju nevladinog sektora MANS, Biciklo.me, Expeditio i NVO Gradionica.
Center for Investigative Journalism of Montenegro (CIN-CG) along with the partners in Reporting Diversity Network have opened the call for project proposals aiming to counter hate speech and improve representation of diversity.
The call was opened as part of the Reporting Diversity Network, which was established with the objective of effectively influencing media representation of ethnicity, religion, and gender in the Western Balkans. RDN aims to activate the role of civil society in countering the narratives of division and replacing them with much-needed positive discourse contributing to the value of good neighbouring relations and respect for social diversity.
The Call for Proposals will be publicised with the overall objective of increasing the influence of CSOs on media reporting shaping perceptions of ethnicity, religion and gender in the Western Balkans.
The specific objectives of the Call will be to:
- strengthen the position of local CSOs in safeguarding their beneficiaries’ rights in media
- provide opportunities for local CSOs to influence public perceptions and respond to hateful and harmful narratives contributing to polarisation.
- increase the number and quality of messages conveyed to the audience to diminish the effect of polarising narratives
- improve visibility and media representation of women and minority rights’ issues
- contribute to positive perceptions of the others and tolerance and inclusion in the region
Types of actions that are eligible for funding (list is open and might include other project ativities as long as they contribute to the above-mentioned objectives):
a) Advocacy and awareness-raising campaigns;
b) Production of media content;
c) Creation of campaigns countering hateful narratives in the public sphere;
e) Consultations, roundtables and meetings with local stakeholders;
f) Facilitating policy dialogue with stakeholders (e.g. political parties, local officials, expert community, media).
All activities must take place in the country where the organisation is registered.
Project timeframe is maximum of nine month.
The overall budget for the programme is 30.000 EUR per country. Five projects per country will be supported, while the envisaged size of grants is minimum 5,000 EUR and maximum 7,000 EUR.
CSOs responding to this call must meet the following criteria:
• that they are registered and that they have settled all legal obligations;
• have experience in the field of representation of diversity and/or hate speech;
• be directly responsible for project preparation and management;
• that their bank account is not blocked;
• that the organisations are not beneficiaries of the funds of the EU Civil Society Facility and Media Programme in favour of the Western Balkans and Turkey for 2021-2023 (IPA III), budget line: 15.020101.01
• Organisations can submit only one project proposal under this Program as an applicant or as a partner
We welcome applications from diverse type of civil society organisations: grassroot organisations, memebrs of the larger-scale networks acting nationaly or regionaly, media established as CSOs.
Partnership with local media will be considered as an advantage and will ensure additional points.
A one-day training regarding the rules and procedures for the implementation of EU grants will be organised for selected grant recipients. The training will cover topics such as: project management, visibility rules, financial reporting, etc.
In addition, selected CSOs will be provided with mentoring support to assist them in conducting creative media campaigns to raise public awareness as well as in managing project activities.
We invite all interested organisations to fill in the application forms (attached).
The deadline to submit the application is May 31.
Please submit your question at assistantcincg@gmail.com and redakcijacincg@gmail.com by May 9.
Please submit your proposal at assistantcincg@gmail.com and redakcijacincg@gmail.com by May 31.
The evaluation criteria:
1) Relevance of the proposal to the objectives of the Call for Proposals and relevance of the proposal to meet the needs of the target groups; (30 points)
2) Effectiveness and feasibility of the action - clear links and consistency between objectives, estimated results, proposed activities and strategy; (20 points)
3) Financial and operational capacity to autonomously undertake the proposed activities - an elementary level of organisational and managerial capacity will need to be demonstrated; (20 points)
4) Impact and stakeholders’ involvement - proposals must be feasible and indicators objectively verifiable (number of citizens that will be involved in the action); (10 points)
5) Involvement of vulnerable groups and gender-related issues - proposals need to take into consideration the needs of vulnerable groups; (5 points)
6) Follow-up - proposals clearly stating how this project will align with their organisations' plans and future activities. (5 points)
7) Budget and cost effectiveness of the action – ratio between estimated cost and expected results must be satisfactory (10 points)
The Evaluation Committee will pay attention to geographic and thematic diversity of the grants, while respecting the principals of equal opportunities and inclusiveness.
Note: The Center for Investigative Journalism (CIN-CG) may request additional documentation no later than eight days after the deadline for submission.
Applications will be reviewed by an independent Evaluation Committee.
Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) zajedno sa partnerima u Mreži za izvještavanje o različitosti (Reporting Diversity Network) otvara poziv za projektne prijedloge sa ciljem suzbijanja govora mržnje i unapređenja reprezentacije različitosti.
Poziv je otvoren kao dio Mreže za Izvještavanje o Različitosti (Reporting Diversity Network), osnovane sa ciljem da efikasno utiče na medijsku reprezentaciju etniciteta, religije i roda na Zapadnom Balkanu. RDN ima za cilj da aktivira ulogu civilnog društva u suprotstavljanju narativima podjela i njihovoj zamjeni prijeko potrebnim pozitivnim diskursom koji doprinosi vrijednostima dobrosusjedskih odnosa i poštovanju društvene različitosti.
Poziv za prijedloge biće objavljen sa opštim ciljem da se poveća uticaj organizacija civilnog društva (OCD) na medijsko izvještavanje koje oblikuje percepcije o etnicitetu, religiji i rodu na Zapadnom Balkanu.
Specifični ciljevi poziva biće:
- jačanje pozicije lokalnih OCD u zaštiti prava njihovih korisnika/ca u medijima;
- pružanje mogućnosti lokalnim OCD da utiču na javne percepcije i odgovore na govor mržnje i štetne narative koji doprinose polarizaciji;
- povećanje broja i kvaliteta poruka koje se prenose publici kako bi se umanjio efekat polarizujućih narativa;
- unapređenje vidljivosti i medijske reprezentacije žena i pitanja prava manjina;
- doprinos pozitivnim percepcijama drugih i toleranciji i inkluziji u regionu.
Vrste aktivnosti koje su podobne za finansiranje (lista je otvorena i može uključivati i druge projektne aktivnosti sve dok doprinose gore pomenutim ciljevima):
a) zagovaračke kampanje i kampanje podizanja svijesti;
b) produkcija medijskog sadržaja;
c) kreiranje kampanja koje se suprotstavljaju narativima mržnje u javnoj sferi;
e) konsultacije, okrugli stolovi i sastanci sa lokalnim akterima;
f) facilitacija političkog dijaloga sa akterima (npr. političkim partijama, lokalnim zvaničnicima, stručnom zajednicom, medijima).
Sve aktivnosti moraju biti sprovedene u Crnoj Gori.
Trajanje projekta je maksimalno devet mjeseci.
Ukupan budžet programa iznosi 30.000 EUR po zemlji. U skladu sa programom Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG), će podržati 5 projekata, dok je predviđena visina grantova minimum 5.000 EUR i maksimum 7.000 EUR.
OCD koji odgovaraju na ovaj poziv moraju ispunjavati sljedeće kriterijume:
• da su registrovani i da su izmirili sve zakonske obaveze;
• imaju iskustvo u oblasti reprezentacije različitosti i/ili govora mržnje;
• da su direktno odgovorni za pripremu i upravljanje projektom;
• da njihov bankovni račun nije blokiran;
• da organizacije nisu korisnici sredstava EU Civil Society Facility and Media Programa za Zapadni Balkan i Tursku za 2021-2023 (IPA III), budžetska linija: 15.020101.01
• organizacije mogu podnijeti samo jedan projektni prijedlog u okviru ovog Programa, kao aplikanti ili kao partneri.
Pozdravljamo prijave različitih tipova organizacija civilnog društva: organizacije na lokalnom nivou, članove šire mreže koje djeluju na nacionalnom ili regionalnom nivou, medije registrovane kao OCD.
Partnerstvo sa lokalnim medijima će se smatrati prednošću i donijeće dodatne bodove.
Jednodnevna obuka o pravilima i procedurama implementacije EU grantova biće organizovana za izabrane korisnike grantova. Obuka će obuhvatiti teme kao što su: upravljanje projektom, pravila vidljivosti, finansijsko izvještavanje itd.
Pored toga, izabranim projektima biće obezbijeđena mentorska podrška u sprovođenju kreativnih medijskih kampanja za podizanje javne svijesti, kao i u upravljanju projektnim aktivnostima.
Pozivamo sve zainteresovane organizacije da popune priložene prijavne formulare.
Rok za podnošenje prijava je 31. maj.
Molimo vas da svoje prijave pošaljete na: assistantcincg@gmail.com i redakcijacincg@gmail.com.
Ukoliko imate dodatna pitanja, obratite se na: assistantcincg@gmail.com i redakcijacincg@gmail.com najkasnije do 9. maja.
Kriterijumi za evaluaciju:
- Relevantnost prijedloga u odnosu na ciljeve poziva i relevantnost za potrebe ciljnih grupa; (30 poena)
- Efikasnost i izvodljivost aktivnosti – jasna povezanost i konzistentnost između ciljeva, očekivanih rezultata, predloženih aktivnosti i strategije; (20 poena)
- Finansijski i operativni kapacitet za samostalno sprovođenje aktivnosti – mora se pokazati elementarni nivo organizacionih i menadžerskih kapaciteta; (20 poena)
- Uticaj i uključivanje aktera – prijedlozi moraju biti izvodljivi, a indikatori objektivno provjerljivi (broj građana koji će biti uključeni); (10 poena)
- Uključivanje ranjivih grupa i rodna pitanja – prijedlozi treba da uzmu u obzir potrebe ranjivih grupa; (5 poena)
- Održivost - Prijedlozi treba da navedu kako će se ovaj projekat uskladiti sa planovima njihovih organizacija i budućim aktivnostima; (5 poena)
- Budžet i troškovna efektivnost – odnos između predviđenih troškova i očekivanih rezultata mora biti zadovoljavajući; (10 poena)
Komisija za evaluaciju će voditi računa o geografskoj i tematskoj raznovrsnosti dodeljenih grantova, uz poštovanje principa jednakih mogućnosti i inkluzivnosti.
Napomena: Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) može zatražiti dodatnu dokumentaciju najkasnije osam dana nakon roka za predaju projektnih prijedloga.
Prijave će ocenjivati nezavisna Komisija za evaluaciju.
PRIJAVNI OBRASCI
Kancelarija državnog tužioca Malte je uputila zamolnicu našem SDT-u u vezi sa istragom o pranju novca i drugim krivičnim djelima oko izgradnje vjetroelektrane na granici između Ulcinja i Bara
Jovo Martinović/Maja Boričić
Malteško tužilaštvo ispituje sumnje u pranje novca i traži dokumentaciju za više crnogorskih kompanija, u postupku koji se u toj državi vodi zbog poslova oko izgradnje vjetroelektrane (VE) Možura.
Prema dokumentima do kojih je došao Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG), Kancelarija državnog tužioca Malte je uputila zamolnicu našem Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) u vezi sa istragom o pranju novca i drugim krivičnim djelima.
Specijalno tužilaštvo je od Poreske uprave Crne Gore, zatražio dokumentaciju o više kompanija ranije povezanih sa izgradnjom jedne od prvih projekata vjetroelektrana u Crnoj Gori. Prema dokumentaciji koju posjedujemo ovaj zahtjev je SDT uputio Poreskoj upravi 15. novembra 2024. Traženi su podaci o kompanijama „Možura Wind Park“ (MWP), „Čelebić“, „Adriatic Energy Services“, „Management Consulting Montenegro“ i „Montmorency“. Malteškim tužiocima pomaže i evropska policijska organizacija Europol.
Kompanija „Fersa Energias Renovables” (sada “Audax Energias Renovables”) započela je pregovore sa Vladom Crne Gore prije gotovo dvije decenije, oko izgradnje vjetroelektrane na brdu između Ulcinja i Bara. Firma „Čelebić“, biznismena Tomislava Čelebića, je ušla u posao sa udjelom od jedan odsto u firmi Možura Wind Park, koju je zajedno sa Fersom osnovala u Crnoj Gori.
Sa Malte su tražili podatke i o kompaniji „Management Consulting Montenegro“, koja je u vlasništvu Marka Vujovića, brata od tetke bivšeg ministra iz redova Demokratske partije socijalista (DPS) Branimira Gvozdenovića.
Stopostotni vlasnik budvanskog preduzeća „Montmorency“ o kojem se takođe traže podaci je, prema Poslovnoj mreži, malteški advokat Antony Axisa. Organized Crime and Corruption reporting project (OCCRP) je još 2018.godine pisao da je ovaj advokat „jedan je od pionira onlajn kockanja na Malti”.
Pored Malte i špansko tužilaštvo u Madridu je, prema dokumentu u koji je CIN-CG imao uvid, u septembru 2024. godine pokrenuo izviđaj protiv kompanije „Audax Energias Renovables S.A.“ (Fersa), po prijavi Vladimira Popovića, zbog sumnji na pranje novca, zloupotrebu položaja, podmićivanje crnogorskih zvaničnika, utaju poreza i falsifikovanje dokumenata.
Popović tvrdi da je sa partnerom Karlas Palau Kolom oštećen, jer su navodno zakinuti za milionsku proviziju za posredovanje u ovom projektu i zbog toga su pokrenuli više sporova pred našim i inostranim sudovima.
Sve je počelo 2007. godine kada je španska kompanija „Fersa Energias Renovables“ izrazila interes za izgradnju vjetroelektrane Možura. Vlada Crne Gore je 2010. godine potpisala koncesioni ugovor sa Fersom na 20 godina. Tokom prvih 12 godina, ugovorom je predviđena finansijska pomoć Vlade Crne Gore investitoru kroz subvencije za struju od nevjerovatnih 115.3 miliona eura. Ubrzo nakon toga potpisan je i ugovor o zakupu zemljišta.
Zanimljivo je da je „Fersa“ svojim akcionarima u Španiji prijavila projekat izgradnje vjetroelktrane snage 100 megavata (MW) u Crnoj Gori. U realnosti, međutim, planirani i izgrađeni kapacitet vjetroelektrane je iznosio samo 46 MW. Ova razlika je, prema tvrdnjama nekih aktera, navodno služila za napumpavanje troškova i izradu koruptivne šeme isplata, po kojoj je planirano da se 10 miliona podijeli između više učesnika, uključujući tadašnje rukovodstvo Ferse i neke aktere u Crnoj Gori. Ove tvrdnje su izrečene i u procesima pred crnogorskim sudovima.
Iako je Fersa dobila koncesije od Vlade CG i sve dozvole još 2010. godine projekat izgradnje vjetroelektrane ta kompanija nije izvela, već je posao preuzeo lanac drugih kompanija i off-shore firmi.
Nakon više promjena vlasnika i izvođača, vjetroelektrana je ipak ugledala svjetlost dana, u novembru 2019.godine. Investiciju je na kraju realizovala malteška državna kompanija “Enemalta” i kompanija “Malta Montenegro Wind Park”, a glavni izvođač radova bila kineska kompanija “Shangai Electric Power Engineering”.
SDT ćuti, podgorički sud odbio tužbu
Crnogorsko tužilaštvo za sada nije uradilo gotovo ništa da rasvijetli sumnje u ovaj posao koja godinama opterećuje ne samo crnogorsku, već i međunarodnu javnost. Gotovo svi postupci su obustavljeni zbog nedostatka dokaza. Iz SDT nijesu odgovorili na pitanja CIN-CG da li su postupili po zamolnici malteškog tužilaštva, kao ni u kojoj je fazi postupak zbog sumnji u način formiranja firmi koje su vodile posao izgradnje vjetroelektrane na Možuri.
Obustavljen je postupak u kome je ispitivano da li je firmi „Možura Wind Park“ zakonito odbijeno gotovo sedam miliona eura ulaznog PDV-a, zatim postupak za utaju poreza i doprinosa protiv kineskog izvođača radova vjetroelektrane na brdu između Bara i Ulcinja, ali i proces oko konsultantskih usluga rađenih za “Možura Wind Park”.
SDT je godinama ispitivao da li je izvršni menadžer firme „Adriatic Capital Advisory“ Marko Vujović preplatio konsultantske usluge firmi Možura Wind Park od oko 1,5 miliona eura. I prijava koju je SDT proslijedilo Osnovnom tužilaštvu u Podgorici protiv izvođača radova kineske firme “Shangai Electric Power Engineering Montenegro LLC” i direktora te firme Jian Zhanga, za utaju poreza i doprinosa, takođe je odbačena.
Bivša sutkinja Osnovnog suda u Podgorici Katarina Peković je, nakon maratonskog suđenja odbacila i tužbu Vladimira Popovića i Karlasa Palou Kola, koji su tvrdili da su ih u ovom poslu prevarile kompanije Fersa (Audax) i BWP Montenegro, čiji je zastupnik bila Milena Popović, kćerka dugogodišnjeg sindikalnog lidera Danila Popovića. Popović i Kol tvrde da su se Danilo i Milena Popović našli na spornoj šemi isplate, zajedno sa predsjednikom borda direktora Ferse Hose Maria Roherom, iako je to navodno bio konflikt interesa. Popović i Kol su tvrdili da su ostali bez honorara, zato što nisu htjeli da pristanu na koruptivnu šemu isplate. Danilo Popović je nekoliko puta negirao da ima veze sa šemom isplate i uopšte sa projektom.
Presuda je postala pravosnažna u februaru 2023. Sada se čeka odluka o reviziji postupka pred Vrhovnim sudom. Peković je sada zastupnica Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu.
U razgovoru za CIN-CG Vladimir Popović kaže da „smatra da je bio žrtva koruptivnog sistema“ i da je zato presuda takva kakva jeste. „Odbio sam da učestvujem u spornoj šemi i insistirao na zakonitosti“ kaže Popović.
Tužba protiv Audax-a (Ferse) u Španiji
Španac Karlas Kol je pokrenuo tužbeni zahtjev pred Osnovnim sudom u Barseloni u junu 2023.godine i traži nadoknadu štete od 75 miliona eura od Audax-a Renovables. Suđenje je počelo u januaru 2025. godine.
„Audax“ nije odgovarao na brojna pitanja novinara CIN-CG o ovom poslu poslata više puta emailom. Ostala su bez odgovora i pitanja poslata na mobilni broj potpredsjednika borda direktora Audax-a Eduarda Romea.
Kol Palau je pred španskim sudom optužio Audax da je, između ostalog, i nezakonito prodao 99 odsto akcija Možura Wind Park (MWP) mističnoj firmi Cifidex Ltd. sa Sejšela, koja nije zadovoljavala ni jedan uslov iz crnogorskog tendera da preuzme koncesiju od 115.3 miliona eura novca građana Crne Gore, koje su prema ugovoru date investitorima kroz subvencije.
Interesantno je da je pravni zastupnik Cifidex-a bio rođeni brat Marka Vujovića, Bojan Vujović. Pravi vlasnik Cifidex-a se krio iza druge ofšor firme GSA Services Ltd osnovane samo nekoliko mjeseci prije transakcije sa Fersom i Čelebićem.
Crnogorski Zakon o koncesijama navodi da se ugovor o koncesiji ne može prenijeti na drugog koncesionara bez prethodne saglasnosti koncedenta (u ovom slučaju Vlade CG). Takođe zakon nalaže da novi koncesionar mora ispunjavati najmanje iste uslove kao i raniji koncesionar. Cifidex sa kapitalom od jednog američkog dolara i bez ikakvog iskustva u predmetnom poslu nije mogao zadovoljavati uslove.
Bivši predsjednik i premijer Milo Đukanović je ranije medijima rekao da je čitav posao urađen „besprekorno zakonito“ i da iza optužbi za korupciju "stoji samo destrukcija koja se medijski sistematski spinuje”. Crnogorska Vlada je insistirala da je pregovarala sa državnom firmom Enemalta o prodaji MWP i prenošenju koncesije.
Bivši premijer Malte Džozef Muskat je nekoliko puta pred malteškim medijima rekao da mu „nije jasno zašto tolika povika oko posla u Crnoj Gori“ i da „tu nema ništa sporno“. Muskat je, krajem maja prošle godine, optužen za pranje novca, prevaru, podmićivanje i korupciju u slučaju privatizacije tri bolnice na Malti.
Za Cifidex čuli iz štampe
Fersa je u novembru 2015. finalizovala prodaju svojih 99 odsto akcija MWP-a za 2.9 miliona, dok je Tomislav Čelebić za svojih jedan odsto dobio 650.000 eura (preko 22 puta više od cijene akcije koja je plaćena Fersi).
Ministarstvo ekonomije u Markovićevoj vladi, kojim je rukovodila Dragica Sekulić, je u julu 2020. objavilo da nema informacije „o navodnom učešću ofšor kompanija 17 Black i Cifidex Ltd u prenosu udjela sa prethodnih na novog zakupca u projektu gradnje VE Možura“. Takođe je navedeno da sa tim kompanijama nisu nikad stupili u kontakt, a još manje zaključivali bilo kakve ugovore.
Međutim, dokumenta Poreske uprave i zvanična objava Službenog lista Crne Gore od 9. decembra 2015. godine pokazuju da je Cifidex Ltd postao vlasnik Možura Wind Park, uprkos tvrdnjama crnogorskih zvaničnika.
Nakon što je sejšelski Cifidex kupio 100 odsto akcija MWP-a od Španaca i Tomislava Čelebića za tri i po miliona eura, krajem 2015, samo poslije 19 dana prodaje se vjetroelektrana državnoj malteškoj kompaniji Enemalta po tri puta većoj cijeni-10,3 miliona.
Tri miliona eura za kupovinu akcija MWP-a je, prema tvrdnjama, izvora agencije Reuters obezbijedio Jorgen Fenek, glavnooptuženi za organizaciju ubistva malteške novinarke Dafne Karuana Galicije. Fenek je novac za akcije MWP uplatio preko svoje kompanije 17 Black Limited iz Dubaija. Ubijena malteška novinarka je, između ostalog, istraživala i sumnjive poslove oko izgradnje Možure. Galicija je ubijena na Malti eksplozivom postavljenim ispod njenog auta 2017. godine.
Fenek je nedavno pušten da se brani sa slobode za ubistvo novinarke, uz kauciju od preko 50 miliona dolara. Suđenje mu još nije počelo, a on negira umiješanost u ubistvo. Dva brata Džordž i Alfred Deđorđo priznali da su postavili bombu i osuđeni su na po 40 godina zatvora. Još jedan saučesnik u ubistvu Vins Muskat takođe je priznao i nagodio se da robija 15 godina.
Ostaje nada da će Španci, Maltežani i Europol uraditi svoj dio posla i podstaknuti crnogorsko pravosuđe da konačno počne sa rasvjetljavanjem ove složene afere.
Nevladine organizacije koje su podržale kandidaturu Dragoljuba Vukovića za člana Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge uputile su danas inicijative predsjedniku Skupštine, Andriji Mandiću, i ministarki kulture i medija Tamari Vujović, trežeći od njih da, shodno svojim nadležnostima, doprinesu zakonitoj primjeni medijskih zakona i zaštite process imenovanja članova Savjeta Agencije za AVM usluge od političkih i pravnih manipulacija.
Podsjećamo da je posljednja odluka Administrativnog odbora Skupštine Crne Gore, kojom se dokumentacija NVO i CANU proglašava nepotpunom, pravno neutemeljena i predstavlja opasan presedan. Svi akti su uredno potpisani od strane ovlašćenih lica, a ni Zakon ni javni poziv ne traže dodatne interne odluke upravljačkih tijela.
Takođe, ukazujemo da se ista zakonska procedura primijenila prilikom izbora članova Savjeta Gradske RTV Podgorica, bez ikakvih osporavanja validnosti, iako su u oba slučaja korišćeni identični obrasci i dokumentacija.
Ovakav selektivan pristup otvara prostor za pravnu nesigurnost i politički voluntarizam, ali i prijeti da ugroz primjenu evropskih standarda u ovoj oblasti.
Pozivamo predsjednika Skupštine i ministarku kulture i medija da bez odlaganja dostave pojašnjenja i mišljenje Administrativnom odboru, te time spriječe dalju zloupotrebu zakonskog procesa i osiguraju primjenu važećih medijskih zakona koje je Skupština usvojila u okviru tzv. IBAR zakona.
Ovo nije tehničko pitanje već duboko političko i od presudnog značaja za nezavisnost medijskih institucija i vladavinu prava u Crnoj Gori, zbog čega ćemo nastaviti da informišemo i javnost, kao i relevantne organizacije, uključujući Delegaciju EU u Crnoj Gori, koja je već reagovala na ove netransparentne pokušaje opstrukcije medijskih zakona.
Goran Đurović, Media centar
Olivera Nikolić, Institut za medije Crne Gore (IMCG)
Daliborka Uljarević, Centar za građansko obrazovanje (CGO)
Milka Tadić Mijović, Centar za istraživačko novinarstvo (CIN-CG)
Mila Radulović, Udruženje profesionalnih novinara Crne Gore
Mustafa Canka, NVO „Ul Info“
Zdravko Janjušević, Bjelopoljski demokratski centar
Željko Đukić, NVO Multimedijal Montenegro
Nataša Nelević, NOVA – Centar za feminističku kulturu
Azra Hrapović, NVO Đakomo Adriatic
Boris Nedović, NVU Centar sjevera
Radomir Petrić, NVU Sua Sponte Bar
Danas je svim poslaničkim klubovima u Skupštini Crne Gore dostavljena inicijativa čak 101 organizacije civilnog društva sa snažnim protivljenjem najavljenim izmjenama medijskih zakona koje bi trebalo da omoguće potpunu partijsku kontrolu nad savjetima RTCG, Agencije za audiovizuelne medijske usluge i lokalnih javnih emitera.
Povod je najava da bi se ubuduće predstavnici NVO u tim tijelima birali voljom političkih partija, umjesto samih NVO koje ispunjavaju zakonom propisane uslove. Žao nam je što je inicijativa manjeg broja NVO poslužila za pokušaj ostvarenja određenih političkih interesa u Skupštini Crne Gore. Zato smo se i odlučili da pokažemo da je višestruko više onih koji drže do autonomije civilnog sektora, ali i jačanja nezavisnosti medijskih institucija i ubrzanja evropskih integracija, što je bio cilj tzv. IBAR zakona, čiji su dio i medijski zakoni, koji bi se u važnom segmetu ovim izmjenama obesmislili.
Važeći zakoni jasno definišu stroge kriterijume za izbor članova savjeta – VII1 nivo obrazovanja i najmanje 10 godina iskustva, te omogućavaju da predstavnike NVO biraju same organizacije koje imaju dokazano iskustvo i rezultate u relevantnim oblastima. Time se ograničava neprimjereni politički uticaj i osigurava profesionalizacija ključnih upravljačkih tijela javnih servisa i regulatora.
Predložene izmjene otvaraju vrata partijskom kadriranju, snižavaju profesionalne standarde i vode direktno ka urušavanju sistema. Neprihvatljivo je da se članovima savjeta mogu imenovati osobe sa trogodišnjim fakultetom i pet godina iskustva, umjesto visokokvalifikovanih i iskusnih kandidata.
Podsjećamo da je aktuelni Savjet RTCG, izabran po takvom naopakom modelu političke trgovine, dva puta protivzakonito imenovao generalnog direktora – što su potvrdile i pravosnažne sudske presude, a njegovi članovi se sada i krivično procesuiraju.
Upozoravamo da bi izmjene zakona mogle voditi otvaranju samo privremeno zatvorenog Poglavlja 10 (Informatičko društvo i mediji), jer EU traži funkcionalnu i profesionalnu Agenciju za AVM usluge, bez političke kontrole. Takođe, novi Akt o slobodi medija, koji je EU donijela 2024. godine, dodatno obavezuje države članice i kandidate da osiguraju nezavisnost javnih servisa i medijskih regulatora, a ne da ovu oblast dodatno urušavaju zarad partikularnih interesa.
Zato pozivamo Skupštinu i Administrativni odbor da odustanu od retrogradnih inicijativa i opstrukcija, kao i da hitno primijene važeće zakonske norme. NVO koje su nezavisne u radu moraju same birati svoje predstavnike kroz transparentan i kredibilan proces, a ne političkim dekretima.
Ovo je jedna od najšire podržanih inicijativa civilnog društva u Crnoj Gori u posljednjih 15 godina. O njenom sadržaju biće obaviještene i relevantne međunarodne institucije, posebno one iz EU koje pažljivo prate stanje u sektoru medija u Crnoj Gori.
Podnosioci inicijative:
- Media centar, Goran Đurović
- Sindikat medija Crne Gore, Radomir Kračković
- Unija slobodnih sindikata Crne Gore, Srđa Keković
- Centar za istraživačko novinarstvo CIN-CG, Milka Tadić Mijović
- Akcija za ljudska prava, Tea Gorjanc Prelević
- Institut za medije Crne Gore, Olivera Nikolić
- NVO Juventas, Ivana Vujović
- Centar za građansko obrazovanje (CGO), Daliborka Uljarević
- NVO Prima, Aida Perović
- Udruženje pravnika Crne Gore, Branislav Radulović
- BIRN, Vuk Maraš
- Centar za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA, Ljupka Kovačević
- NVO 35 mm, Darko Ivanović
- Asocijacija SPEKTRA, Jovan Ulićević
- Crnogorski PEN centar, Adnan Čirgić
- Centar za monitoring i istraživanja (CeMI), Zlatko Vujović
- Fakultet za crnogorski jezik i književnost (FCKJ), Aleksandar Radoman
- Savez za jednaka prava LGBTI osoba ERA, Danijel Kalezić
- Crnogorski ženski lobi, Aida Petrović
- Crnogorska LGBTIQ asocijacija Kvir Montenegro, Staša Baštrica
- Centar za ženska prava (CŽK), Maja Raičević
- Centar za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO), Zorana Marković
- Udruženje mladih sa hendikepom (UMHCG), Marina Vujačić
- Green Home, Azra Vuković
- CAZAS, Mišo Pejković
- SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja Podgorica, Bijana Zeković
- SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja Berane, Radmila Anđić
- SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja Plav, Esmeralda Šuvahić
- Sociološki centar Crne Gore (SOCEN), Nikoleta Đukanović
- Centar za građanske slobode (CEGAS), Marija Popović Kalezić
- Unija mladih preduzetnika Crne Gore (UMPCG), Uroš Bulatović
- NVO NADA – Herceg Novi, Marina Vuksanović
- NVO Natura, Mikan Medenica
- Otvoreni centar Bona fide, Sabina Talović
- Media tim, Duško Marković
- NVO Ikre, Velida Hodžić
- NVO Gradionica, Goran Janković
- NVO Udruženje roditelja djece sa teškoćama u razvoju – Podgorica, Milisav Korać
- Mreža za evropske politike MASTER, Andrea Popović
- NVO Udruženje za afirmaciju i podršku mladima – Podgorica, Savo Jovović
- NVO Udruženje za podršku djeci sa teškoćama u razvoju i njihovim porodicama Crne Gore – Podgorica, Dragana Pešikan
- NVO Vuča – Berane, Vučeta Korać
- NVO Vunov lom, Branislav Šekularac
- NVO SOS telefon za zene i djecu žrtve nasilja Bijelo Polje, Nada Ristanović
- NVO Manifest, Mirsad Lukač
- Bjelopoljski savez nevladinih organizacija, Uglješa Prebiračević
- NVO Evropski omladinski centar Crne Gore, Mladen Španjević
- NVO Agro centar, Ljubomir Radović
- Centar za romske inicijative (CRI), Fana Delija
- NVO Bjelopoljski demokratski centar, Zdravko Janjušević
- Defendologija – Centar za bezbjednosna, sociološka i kriminološka istraživanja Crne Gore, Slavko Milić
- Udruženje za zaštitu prava radnika i nezaposlenih lica Opštine Bijelo Polje, Drago Zeković
- NVO E-Roma, Ismet Selimović
- Udruženje Roma “Novi put”, Safet Selimović
- NVO Demokratski progres, Mirko Rakonjac
- NVO Zelena akcija, Božidar Rogović
- NVO Ekološko društvo Breznica Pljevlja, Miloran Mitrović
- NVO Udruženje mladih Alternativa Pljevlja, Alija Šljulka
- Udruženje za razvoj demokratije i građanskog društva, Stefan Fuštić
- NVO Točak života Mojkovac, Miodrag Kalezić
- NVO Centar za informisanje i anketno ispitivanje -BP Megafon, Svetislav Perišić
- Centar za razvoj demokratije i ljudskih prava, Snežana Konatar
- NVO Centar za unapređenje i razvoj Mioče, Momčilo Sarić
- NVO Super zvezde A1 Plav, Milorad Vuković
- NVO Borba za inkluziju OSI – BIOS, Miroslav Božović
- Multimedijalni studio Bijelo Polje, Ruzmir Osmanović
- NVO Zelena dolina, Zihno Omerović
- Udruženje penzionera i invalida rada sa najnižim primanjima, Marko Hajduković
- Udruženje za razvoj civilnog društva, Mirsala Tomić
- NVO BIhorski parlament, Safet Adžibulić
- NVO Multimedijal Montenegro, Željko Đukić
- NVO Bonum Pljevlja, Ruždija Strujić
- Centar za razvoj Durmitora, Darko Stijepović
- NVO Talas Bihora, Samir Rastoder
- NVO Đakomo Adriatik, Azra Hrapović
- Udruženje gluvih i nagluvih veterana, Velibor Tomović
- NVU Lica sa Invaliditetom Petnjica, Denis Ramdedović
- NVU Dobrovoljni davaoci krvi Petnjica, Enver Rastoder
- NVU Kulturno umjetničko društvo BIHOR, Sinan Tiganj
- NVO BEHAR – Centar za proučavanje kulturne baštine Muslimana-Bošnjaka u Crnoj Gori, Rifat Vesković
- NVO Znanje stav ponašanje – Began, Beća Čoković
- Lokalno omladinsko vijeće-Lokalni omladinski savjet Pljevlja, Ljubiša Lečić
- NVO Geen Action Herceg Novi, Dragomir Mitrović
- NVO Turističko informativni centar Herceg Novi, Ivan Savčenko
- NOVI HORIZONT, Nazif Velić
- SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja Ulcinj, Hatixhe Nelaj
- EDUKO PLUS, Almedina Dodić
- NVO UL INFO, Mustafa Canka
- NVO Naš glas:UL, Enes Uković
- Društvo za zaštitu zivotinja – FENIKS Cetinje, Julija Milanović
- NVO Optimisti, Boško Milović
- Ženska akcija, Slavica Striković
- NOVA – Centar za feminističku kulturu, Nataša Nelević
- NVU Centar sjevera, Boris Nedović
- NVU Sua Sponte Bar, Radomir Petrić
- NVO Aktivna zona, Miloš Marković
- NVO Asocijacja lokalnih emitera sa sjevera, Buljana Rudić
- NVO Život sa dijebetesom LIFE, Miranda Ćurčija
- NVO Zrak sunca, Ljiljana Krstić
- Asocijacija hercegnovska inicijativa, Mladen Rostović
- NVO Ksena, Sanja Crnić
Inicijativu su dodatno podržali:
102. NVO Alumni akademija Pravnog fakulteta UCG, Nebojša Vučinić
103. Centar za demokratiju i ljudska prava CEDEM, Nevenka Vuksanović
Investors from Serbia, Russia, and Turkey were the leading contributors to Montenegro's investment landscape last year. However, the profiles of these countries do not align with Montenegro's Euro-Atlantic aspirations. Many foreign investors have expressed dissatisfaction with the investment climate, while the Government lacks a clear strategy to address these concerns.
Predrag Nikolić/Đurđa Radulović
In the past year, Serbia, Russia, and Turkey were the leading foreign investors in Montenegro, accounting for over a third of the total foreign direct investments (FDI) in 2024. These three countries collectively invested approximately 318 million euros out of 889 million euros in FDI. In contrast, investments from the European Union (EU) countries were significantly lower, totaling only 250.5 million euros.
"The depth of the integration process is not reflected in the shift of investor profiles, as EU countries do not dominate the top of the list. This statistic reveals significant gaps that warrant further investigation," Gordana Đurović, a full professor at the Faculty of Economics and former Minister for European Integration, says in an interview with the Center for Investigative Journalism of Montenegro (CIN-CG).
The trend of investments from countries outside the Western bloc continued even after Montenegro regained independence in 2006 and declared EU and NATO membership as key priorities. Since then, Montenegro has received over 14.6 billion euros in foreign direct investments (FDI). Of this total, ten countries accounted for approximately nine billion euros in assets. Among them, only four are members of both the EU and NATO, along with Turkey, which is part of the NATO alliance.
FDI by Country of Origin, Table Based on CBCG Data
Italy, Austria, Cyprus, and Germany are among the top ten foreign investors from EU countries, with their total investments exceeding three billion euros.
Russia leads in foreign direct investment (FDI) with over two billion euros invested, maintaining a position in the top five investors every year since Montenegro's independence. Following Russia are Switzerland, Italy, and Serbia, each contributing slightly more than one billion euros. The top ten also includes Turkey, along with the United Arab Emirates (UAE) and Azerbaijan, each investing over half a billion euros.
Since 2006, investments from EU countries account for less than half of the total FDI, totaling 6.1 billion euros.
In a statement to CIN-CG, the office of Prime Minister Milojko Spajić highlighted some of Montenegro's most significant projects, such as the submarine energy cable between Montenegro and Italy, implemented by the Italian company Terna. They also pointed out that many representative offices of foreign companies based in Serbia indirectly contribute to investments in Montenegro.
Furthermore, they assert that, in line with Montenegro's EU accession process, a greater influx of investments from Western European countries is expected.
"Due to global developments in recent years, there has been a decline in interest from Russian investors, while interest from the EU and other countries has increased. Therefore, we disagree with the statement that developed EU countries are not investing in Montenegro," the Prime Minister's office states.
However, data from the previous year, based on statistics from the Central Bank of Montenegro (CBCG), contradicts these claims. Serbia, Russia, and Turkey remain the leading foreign direct investors.
Tax Havens: A Major Source of Foreign Capital in Montenegro
Since its independence, the top 20 most prominent investors in Montenegro include tax havens, such as the Virgin Islands, with 184 million euros, and Panama, with 173 million euros. When investments from other similar destinations—like Barbados, the Bahamas, Belize, Jersey, Mauritius, Seychelles, Gibraltar, Bahrain, the Cayman Islands, and the Marshall Islands—are included, the total exceeds 600 million euros. This amount alone surpasses the total investments from Germany, one of the largest EU investors, since Montenegro's independence.
In reality, investments from non-transparent regions are likely even higher. Offshore companies based in countries like Cyprus, the UK, the Netherlands, and others are not reflected in these figures, as there is no available data to differentiate between investments from offshore companies and those from entities with transparent ownership structures.
"Investment through offshore companies may suggest an attempt to conceal the true owner or the origin of the capital," Zarija Pejović, an economic analyst, says in an interview with CIN-CG. "Domestic capital can also set up a company in a tax haven and then establish a subsidiary in Montenegro, benefiting from lower tax rates at the parent company level. In such cases, the oversight of the Tax Administration is crucial."
There has generally been a lack of oversight regarding the influx of substantial capital into Montenegro. The investments made by hidden owners have had a greater impact on the personal enrichment of individuals than on the overall well-being of society and its citizens. Investing through offshore companies was frequently utilized by Montenegrin nationals to conceal the origins of suspiciously acquired capital and subsequently legalize it within the country.
The Pandora Papers, a global investigation into offshore financial activities, was conducted by the International Consortium of Investigative Journalists (ICIJ) in collaboration with partners from 117 countries. The leaked database includes nearly 12 million documents sourced from registries in jurisdictions such as the British Virgin Islands, Panama, Belize, Cyprus, the United Arab Emirates, Singapore, the United Kingdom, Switzerland, and others.
This 2021 affair has yet to reach a judicial conclusion in Montenegro. The Panama Papers reveal that former Prime Minister and President Milo Đukanović and his son Blažo were involved in secret asset management agreements in 2012, concealing their assets through a network of companies registered in the United Kingdom, Switzerland, the British Virgin Islands, Panama, and Gibraltar.
Lack of Investment in Montenegro's Development
The issue goes beyond the source of the money. Gordana Đurović emphasizes that, in terms of structure, the investments fail to demonstrate a focus on active engagement in the real sector, which is critical for the country's development. This presents a significant challenge, as Montenegro has relied almost entirely on foreign direct investment (FDI) for its growth and development since gaining independence. "The net inflow of FDI has averaged about 14 percent of GDP annually, highlighting a development model that is largely based on attracting FDI, without a strong export orientation, particularly in terms of commodity exports," Professor Đurović explains to CIN-CG.
However, despite foreign direct investment (FDI) since independence approaching 15 billion euros, with nearly 10 billion euros in net FDI, these funds have been insufficiently utilized for the country's development, Đurović explains.
FDI Structure, Table Based on CBCG Data
The structure of investments since Montenegro's independence reveals that the largest share of capital went into real estate (32.9%), followed by investments in the real sector (31.6%). In comparison, 30.6% of foreign direct investment (FDI) went into intercompany debt—essentially loans from parent companies to their subsidiaries in Montenegro. These loans do not contribute to increasing the basic capital of the local companies.
Zarija Pejović explains that the high share of intercompany debt (30.6%) suggests that parent companies prefer lending to their subsidiaries in Montenegro instead of recapitalizing them. This strategy allows them to reduce taxable profits by deducting interest rate expenses, thus lowering their tax liabilities in Montenegro.
According to CIN-CG sources, investments in real estate accounted for over half of the total FDI in 2023 and 2024, a worrying trend considering Montenegro's failure to diversify its economic sectors and encourage exports. "Healthier investments, such as those from Serbia, contribute to the real sector, which supports the country's development. In contrast, Russian investments predominantly flow into real estate, which stifles development," Đurović says.
Pejović adds, "The impact of real estate investments on economic growth is primarily seen in increased consumption. This drives up property prices, making it harder for the local population to afford homes for basic needs."
However, the Prime Minister's office argues that real estate investments can benefit society. "They don't necessarily hurt the economy, especially through growth in the construction sector, increased tourism, business, and housing capacities, and the rise in consumption linked to property purchases—investments that typically offer quicker returns than those in the real sector." They also highlight that such investments contribute to employment, strengthen supporting activities, and increase budget revenues through taxes and fees. "Moreover, this type of investment, particularly through the economic citizenship program, has accelerated the development of northern municipalities, especially Kolašin," the Prime Minister's office stated in an interview with CIN-CG.
However, several experts, architects, and urban planners have warned that the rapid urbanization of Kolašin, driven in part by the economic citizenship program, has led to the city's degradation and the destruction of surrounding areas. This phenomenon of accelerated urbanization has similarly impacted other valuable regions in Montenegro.
Investments in Companies Decline Since the COVID-19 Crisis
Foreign direct investment (FDI) has significantly declined over the past two years, following the increases in 2021 and 2022. The drop in investment, particularly in companies and banks, is especially notable. In both 2022 and 2023, investments in domestic companies were lower than in 2020, the year of the COVID-19 crisis, when they totaled 123 million euros. When accounting for inflation since 2020, the figures become even more concerning. In 2020, investments amounted to 123.8 million euros, rising to 215 million in 2021 and 219.4 million in 2022. However, in 2023, there was a dramatic decline, with only 95.2 million euros invested from abroad. While the situation slightly improved in 2024, investments in companies only reached 113.9 million euros, almost half of what was invested in 2023.
Despite the sharp decline in company investments, CBCG data shows that real estate investments have remained steady, averaging around 450 million euros annually over the past three years.
FDI Structure (2020-2024), Based on CBCG Data
"Analysis of FDI inflows into Montenegro reveals a downward trend in recent periods, accompanied by shifts in the structure of investments. Specifically, there has been a decline in investments in companies and banks, while the real estate sector has seen an increase. This shift indicates a weakening of Montenegro's investment attractiveness, further exacerbated by political instability in the country, according to the 2024 White Book by the Montenegrin Foreign Investors Council.
The trend of rising investments was particularly notable in the post-pandemic period and following Russia's aggression against Ukraine. In 2021, the first year of the invasion, FDI surged, nearing the one billion euro mark, and in 2022, it surpassed one billion. However, in 2023 and 2024, FDI dropped below 900 million euros.
"Montenegro needs more investments in companies and fewer in real estate, as only such investments can have a sustainable and measurable impact on the development of local communities and the country as a whole," Gordana Đurović notes.
According to data from various sources, approximately 100,000 foreign citizens have temporarily settled in Montenegro. However, as highlighted by CIN-CG sources, this influx has not led to significant investments in the real sector or the creation of new jobs.
Research by BIRN in 2023 revealed that 64% of the nearly 6,000 companies established in Montenegro by Russian citizens following the invasion of Ukraine have only one employee, while over 20% have no registered employees beyond the founder. In the first year of Russia's aggression against Ukraine, these companies contributed just 4.8 million euros to Montenegro's budget, according to BIRN's findings.
Government's Absence of a Clear Strategic Vision
Spajić's cabinet informed CIN-CG that the Government's priority is to direct investments, particularly foreign ones, into the real sector of Montenegro's economy. However, according to Gordana Đurović, the investment community perceives Montenegro, like other Western Balkan countries, as lacking sufficient security for private property and investments. She adds that the absence of effective control over foreign investors, slow responses to poor business practices, breaches of contracts, and violations of investment deadlines all work against the state's interests.
"The potential for foreign investment in Montenegro, and its potential for economic development and diversification, is unquestionable. However, to fully realize this potential, it is necessary to ensure a predictable and transparent business environment," the Foreign Investors Council in Montenegro stated. They emphasized that strengthening the rule of law is essential for creating a predictable and stimulating investment climate. Despite highlighting this need for years, they noted that the situation has yet to improve.
On the other hand, the Government pointed out to CIN-CG that Montenegro is actively strengthening economic stability, creating new jobs, and boosting competitiveness. They claim to address challenges such as the availability of skilled labor, infrastructure development, environmental protection, and restitution, which have caused delays in investments in the real sector. Furthermore, they are focused on improving the legislative framework to enhance the investment climate.
However, the Foreign Investors Council in Montenegro believes that despite some post-pandemic progress, the fundamental issues persist, as detailed in their 2024 White Book. "The Government's reform efforts are insufficient to address the serious challenges threatening the sustainability of Montenegro's economy," the publication states. It also points out that the GDP growth the Government promotes is largely driven by increases in wages and pensions, rather than a boost in productivity from production and investment, which undermines long-term development. They further assert that the stabilization of public finances is mainly due to foreign spending rather than genuine structural reforms. The increase in minimum wages, they argue, is also questionable as it is not tied to growth in the real sector.
The White Book highlights several alarming issues: the economy's dependence on consumption, an alarming trade deficit of 14%, a lack of exports, inflation surpassing the EU average in 2022 and 2023, which has hindered the survival of small and medium-sized enterprises, especially in underdeveloped regions, and an oversized public sector, which remains the country's largest employer. It also stresses the lack of economic diversification and the over-reliance on tourism.
The publication also includes recommendations for urgent action: developing agriculture, processing industries, and technological sectors; reducing excessive employment in the public sector; supporting small and medium-sized enterprises, particularly in underdeveloped regions like the north; and fostering an environment conducive to productive FDI.
Should these recommendations be implemented, the structure of FDI in Montenegro could shift significantly, favoring the real sector and contributing to more sustainable economic conditions in the country.
English
Facebook
Youtube
X (Twitter)
Instagram2023, Centar za istraživačko novinarstvo CG - Sva prava zadržana