Predstavnici više nevladinih organizacija koje su pokrenule peticiju "Stop devastaciji – Velika plaža za buduće generacije, ne za privatne interese" okupili su se danas u Ulcinju i dogovorili zajedničko djelovanje kako bi na najbolji način pojasnili javnosti i donosiocima odluka posljedice, kako kažu, netransparentnog i štetnog Sporazuma o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina, između Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) , koji je premijer Milojko Spajić nedavno potpisao u Abu Dabiju, navodi se u saopštenju koje je medijima dostavio Centar za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP).
U zajedničkom saopštenju se ističe da je davanje u zakup 12 kilometara Velike plaže privatnom investitoru iz UAE na 99 godina da bi on betonirao prostor izuzetnih prirodnih vrijednosti, zaštićen domaćim i međunarodnim propisima, protiv zakona i interesa Crne Gore.
Iz ovih organizacija su poručili da će se na sve legitimne načine boriti protiv toga da se prostor, kako kažu, njihove generacije i svih budućih daje u bescjenje radi nečijih ličnih interesa.
"Pokretnje peticije samo prvi u nizu koraka koji će biti preduzeti. Jasno je da je potpisivanjem ovog Sporazuma narušen javni interes, strategija održivog razvoja i evropski put Crne Gore. Pozivamo nadležne državne organe, a posebno pravosuđe, da preispitju ovaj Sporazum, kako bi preduprijedili nesagledive štete koje bi nastale njegovom implementacijom”, zaključuje se u saopštenju koje su pored CZIP-a potpisali i NVO EnvPro, NVO Parkovi Dinarida, Centar za istraživačko novinarstvo CIN CG, NVO KANA/ko ako ne arhitekt, Dr Martin Schneider-Jacoby Association -MSJA, CEE Bankwatch Network, NVO Crnogorsko društvo ekologa, NVO Green Home, NVO MogUL, Portal Ulcinj info, NVO Mreža za afirmaciju nevladinog sektora MANS, Biciklo.me, Expeditio i NVO Gradionica.
Center for Investigative Journalism of Montenegro (CIN-CG) along with the partners in Reporting Diversity Network have opened the call for project proposals aiming to counter hate speech and improve representation of diversity.
The call was opened as part of the Reporting Diversity Network, which was established with the objective of effectively influencing media representation of ethnicity, religion, and gender in the Western Balkans. RDN aims to activate the role of civil society in countering the narratives of division and replacing them with much-needed positive discourse contributing to the value of good neighbouring relations and respect for social diversity.
The Call for Proposals will be publicised with the overall objective of increasing the influence of CSOs on media reporting shaping perceptions of ethnicity, religion and gender in the Western Balkans.
The specific objectives of the Call will be to:
- strengthen the position of local CSOs in safeguarding their beneficiaries’ rights in media
- provide opportunities for local CSOs to influence public perceptions and respond to hateful and harmful narratives contributing to polarisation.
- increase the number and quality of messages conveyed to the audience to diminish the effect of polarising narratives
- improve visibility and media representation of women and minority rights’ issues
- contribute to positive perceptions of the others and tolerance and inclusion in the region
Types of actions that are eligible for funding (list is open and might include other project ativities as long as they contribute to the above-mentioned objectives):
a) Advocacy and awareness-raising campaigns;
b) Production of media content;
c) Creation of campaigns countering hateful narratives in the public sphere;
e) Consultations, roundtables and meetings with local stakeholders;
f) Facilitating policy dialogue with stakeholders (e.g. political parties, local officials, expert community, media).
All activities must take place in the country where the organisation is registered.
Project timeframe is maximum of nine month.
The overall budget for the programme is 30.000 EUR per country. Five projects per country will be supported, while the envisaged size of grants is minimum 5,000 EUR and maximum 7,000 EUR.
CSOs responding to this call must meet the following criteria:
• that they are registered and that they have settled all legal obligations;
• have experience in the field of representation of diversity and/or hate speech;
• be directly responsible for project preparation and management;
• that their bank account is not blocked;
• that the organisations are not beneficiaries of the funds of the EU Civil Society Facility and Media Programme in favour of the Western Balkans and Turkey for 2021-2023 (IPA III), budget line: 15.020101.01
• Organisations can submit only one project proposal under this Program as an applicant or as a partner
We welcome applications from diverse type of civil society organisations: grassroot organisations, memebrs of the larger-scale networks acting nationaly or regionaly, media established as CSOs.
Partnership with local media will be considered as an advantage and will ensure additional points.
A one-day training regarding the rules and procedures for the implementation of EU grants will be organised for selected grant recipients. The training will cover topics such as: project management, visibility rules, financial reporting, etc.
In addition, selected CSOs will be provided with mentoring support to assist them in conducting creative media campaigns to raise public awareness as well as in managing project activities.
We invite all interested organisations to fill in the application forms (attached).
The deadline to submit the application is May 31.
Please submit your question at assistantcincg@gmail.com and redakcijacincg@gmail.com by May 9.
Please submit your proposal at assistantcincg@gmail.com and redakcijacincg@gmail.com by May 31.
The evaluation criteria:
1) Relevance of the proposal to the objectives of the Call for Proposals and relevance of the proposal to meet the needs of the target groups; (30 points)
2) Effectiveness and feasibility of the action - clear links and consistency between objectives, estimated results, proposed activities and strategy; (20 points)
3) Financial and operational capacity to autonomously undertake the proposed activities - an elementary level of organisational and managerial capacity will need to be demonstrated; (20 points)
4) Impact and stakeholders’ involvement - proposals must be feasible and indicators objectively verifiable (number of citizens that will be involved in the action); (10 points)
5) Involvement of vulnerable groups and gender-related issues - proposals need to take into consideration the needs of vulnerable groups; (5 points)
6) Follow-up - proposals clearly stating how this project will align with their organisations' plans and future activities. (5 points)
7) Budget and cost effectiveness of the action – ratio between estimated cost and expected results must be satisfactory (10 points)
The Evaluation Committee will pay attention to geographic and thematic diversity of the grants, while respecting the principals of equal opportunities and inclusiveness.
Note: The Center for Investigative Journalism (CIN-CG) may request additional documentation no later than eight days after the deadline for submission.
Applications will be reviewed by an independent Evaluation Committee.
Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) zajedno sa partnerima u Mreži za izvještavanje o različitosti (Reporting Diversity Network) otvara poziv za projektne prijedloge sa ciljem suzbijanja govora mržnje i unapređenja reprezentacije različitosti.
Poziv je otvoren kao dio Mreže za Izvještavanje o Različitosti (Reporting Diversity Network), osnovane sa ciljem da efikasno utiče na medijsku reprezentaciju etniciteta, religije i roda na Zapadnom Balkanu. RDN ima za cilj da aktivira ulogu civilnog društva u suprotstavljanju narativima podjela i njihovoj zamjeni prijeko potrebnim pozitivnim diskursom koji doprinosi vrijednostima dobrosusjedskih odnosa i poštovanju društvene različitosti.
Poziv za prijedloge biće objavljen sa opštim ciljem da se poveća uticaj organizacija civilnog društva (OCD) na medijsko izvještavanje koje oblikuje percepcije o etnicitetu, religiji i rodu na Zapadnom Balkanu.
Specifični ciljevi poziva biće:
- jačanje pozicije lokalnih OCD u zaštiti prava njihovih korisnika/ca u medijima;
- pružanje mogućnosti lokalnim OCD da utiču na javne percepcije i odgovore na govor mržnje i štetne narative koji doprinose polarizaciji;
- povećanje broja i kvaliteta poruka koje se prenose publici kako bi se umanjio efekat polarizujućih narativa;
- unapređenje vidljivosti i medijske reprezentacije žena i pitanja prava manjina;
- doprinos pozitivnim percepcijama drugih i toleranciji i inkluziji u regionu.
Vrste aktivnosti koje su podobne za finansiranje (lista je otvorena i može uključivati i druge projektne aktivnosti sve dok doprinose gore pomenutim ciljevima):
a) zagovaračke kampanje i kampanje podizanja svijesti;
b) produkcija medijskog sadržaja;
c) kreiranje kampanja koje se suprotstavljaju narativima mržnje u javnoj sferi;
e) konsultacije, okrugli stolovi i sastanci sa lokalnim akterima;
f) facilitacija političkog dijaloga sa akterima (npr. političkim partijama, lokalnim zvaničnicima, stručnom zajednicom, medijima).
Sve aktivnosti moraju biti sprovedene u Crnoj Gori.
Trajanje projekta je maksimalno devet mjeseci.
Ukupan budžet programa iznosi 30.000 EUR po zemlji. U skladu sa programom Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG), će podržati 5 projekata, dok je predviđena visina grantova minimum 5.000 EUR i maksimum 7.000 EUR.
OCD koji odgovaraju na ovaj poziv moraju ispunjavati sljedeće kriterijume:
• da su registrovani i da su izmirili sve zakonske obaveze;
• imaju iskustvo u oblasti reprezentacije različitosti i/ili govora mržnje;
• da su direktno odgovorni za pripremu i upravljanje projektom;
• da njihov bankovni račun nije blokiran;
• da organizacije nisu korisnici sredstava EU Civil Society Facility and Media Programa za Zapadni Balkan i Tursku za 2021-2023 (IPA III), budžetska linija: 15.020101.01
• organizacije mogu podnijeti samo jedan projektni prijedlog u okviru ovog Programa, kao aplikanti ili kao partneri.
Pozdravljamo prijave različitih tipova organizacija civilnog društva: organizacije na lokalnom nivou, članove šire mreže koje djeluju na nacionalnom ili regionalnom nivou, medije registrovane kao OCD.
Partnerstvo sa lokalnim medijima će se smatrati prednošću i donijeće dodatne bodove.
Jednodnevna obuka o pravilima i procedurama implementacije EU grantova biće organizovana za izabrane korisnike grantova. Obuka će obuhvatiti teme kao što su: upravljanje projektom, pravila vidljivosti, finansijsko izvještavanje itd.
Pored toga, izabranim projektima biće obezbijeđena mentorska podrška u sprovođenju kreativnih medijskih kampanja za podizanje javne svijesti, kao i u upravljanju projektnim aktivnostima.
Pozivamo sve zainteresovane organizacije da popune priložene prijavne formulare.
Rok za podnošenje prijava je 31. maj.
Molimo vas da svoje prijave pošaljete na: assistantcincg@gmail.com i redakcijacincg@gmail.com.
Ukoliko imate dodatna pitanja, obratite se na: assistantcincg@gmail.com i redakcijacincg@gmail.com najkasnije do 9. maja.
Kriterijumi za evaluaciju:
- Relevantnost prijedloga u odnosu na ciljeve poziva i relevantnost za potrebe ciljnih grupa; (30 poena)
- Efikasnost i izvodljivost aktivnosti – jasna povezanost i konzistentnost između ciljeva, očekivanih rezultata, predloženih aktivnosti i strategije; (20 poena)
- Finansijski i operativni kapacitet za samostalno sprovođenje aktivnosti – mora se pokazati elementarni nivo organizacionih i menadžerskih kapaciteta; (20 poena)
- Uticaj i uključivanje aktera – prijedlozi moraju biti izvodljivi, a indikatori objektivno provjerljivi (broj građana koji će biti uključeni); (10 poena)
- Uključivanje ranjivih grupa i rodna pitanja – prijedlozi treba da uzmu u obzir potrebe ranjivih grupa; (5 poena)
- Održivost - Prijedlozi treba da navedu kako će se ovaj projekat uskladiti sa planovima njihovih organizacija i budućim aktivnostima; (5 poena)
- Budžet i troškovna efektivnost – odnos između predviđenih troškova i očekivanih rezultata mora biti zadovoljavajući; (10 poena)
Komisija za evaluaciju će voditi računa o geografskoj i tematskoj raznovrsnosti dodeljenih grantova, uz poštovanje principa jednakih mogućnosti i inkluzivnosti.
Napomena: Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) može zatražiti dodatnu dokumentaciju najkasnije osam dana nakon roka za predaju projektnih prijedloga.
Prijave će ocenjivati nezavisna Komisija za evaluaciju.
PRIJAVNI OBRASCI
Kancelarija državnog tužioca Malte je uputila zamolnicu našem SDT-u u vezi sa istragom o pranju novca i drugim krivičnim djelima oko izgradnje vjetroelektrane na granici između Ulcinja i Bara
Jovo Martinović/Maja Boričić
Malteško tužilaštvo ispituje sumnje u pranje novca i traži dokumentaciju za više crnogorskih kompanija, u postupku koji se u toj državi vodi zbog poslova oko izgradnje vjetroelektrane (VE) Možura.
Prema dokumentima do kojih je došao Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG), Kancelarija državnog tužioca Malte je uputila zamolnicu našem Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) u vezi sa istragom o pranju novca i drugim krivičnim djelima.
Specijalno tužilaštvo je od Poreske uprave Crne Gore, zatražio dokumentaciju o više kompanija ranije povezanih sa izgradnjom jedne od prvih projekata vjetroelektrana u Crnoj Gori. Prema dokumentaciji koju posjedujemo ovaj zahtjev je SDT uputio Poreskoj upravi 15. novembra 2024. Traženi su podaci o kompanijama „Možura Wind Park“ (MWP), „Čelebić“, „Adriatic Energy Services“, „Management Consulting Montenegro“ i „Montmorency“. Malteškim tužiocima pomaže i evropska policijska organizacija Europol.
Kompanija „Fersa Energias Renovables” (sada “Audax Energias Renovables”) započela je pregovore sa Vladom Crne Gore prije gotovo dvije decenije, oko izgradnje vjetroelektrane na brdu između Ulcinja i Bara. Firma „Čelebić“, biznismena Tomislava Čelebića, je ušla u posao sa udjelom od jedan odsto u firmi Možura Wind Park, koju je zajedno sa Fersom osnovala u Crnoj Gori.
Sa Malte su tražili podatke i o kompaniji „Management Consulting Montenegro“, koja je u vlasništvu Marka Vujovića, brata od tetke bivšeg ministra iz redova Demokratske partije socijalista (DPS) Branimira Gvozdenovića.
Stopostotni vlasnik budvanskog preduzeća „Montmorency“ o kojem se takođe traže podaci je, prema Poslovnoj mreži, malteški advokat Antony Axisa. Organized Crime and Corruption reporting project (OCCRP) je još 2018.godine pisao da je ovaj advokat „jedan je od pionira onlajn kockanja na Malti”.
Pored Malte i špansko tužilaštvo u Madridu je, prema dokumentu u koji je CIN-CG imao uvid, u septembru 2024. godine pokrenuo izviđaj protiv kompanije „Audax Energias Renovables S.A.“ (Fersa), po prijavi Vladimira Popovića, zbog sumnji na pranje novca, zloupotrebu položaja, podmićivanje crnogorskih zvaničnika, utaju poreza i falsifikovanje dokumenata.
Popović tvrdi da je sa partnerom Karlas Palau Kolom oštećen, jer su navodno zakinuti za milionsku proviziju za posredovanje u ovom projektu i zbog toga su pokrenuli više sporova pred našim i inostranim sudovima.
Sve je počelo 2007. godine kada je španska kompanija „Fersa Energias Renovables“ izrazila interes za izgradnju vjetroelektrane Možura. Vlada Crne Gore je 2010. godine potpisala koncesioni ugovor sa Fersom na 20 godina. Tokom prvih 12 godina, ugovorom je predviđena finansijska pomoć Vlade Crne Gore investitoru kroz subvencije za struju od nevjerovatnih 115.3 miliona eura. Ubrzo nakon toga potpisan je i ugovor o zakupu zemljišta.
Zanimljivo je da je „Fersa“ svojim akcionarima u Španiji prijavila projekat izgradnje vjetroelktrane snage 100 megavata (MW) u Crnoj Gori. U realnosti, međutim, planirani i izgrađeni kapacitet vjetroelektrane je iznosio samo 46 MW. Ova razlika je, prema tvrdnjama nekih aktera, navodno služila za napumpavanje troškova i izradu koruptivne šeme isplata, po kojoj je planirano da se 10 miliona podijeli između više učesnika, uključujući tadašnje rukovodstvo Ferse i neke aktere u Crnoj Gori. Ove tvrdnje su izrečene i u procesima pred crnogorskim sudovima.
Iako je Fersa dobila koncesije od Vlade CG i sve dozvole još 2010. godine projekat izgradnje vjetroelektrane ta kompanija nije izvela, već je posao preuzeo lanac drugih kompanija i off-shore firmi.
Nakon više promjena vlasnika i izvođača, vjetroelektrana je ipak ugledala svjetlost dana, u novembru 2019.godine. Investiciju je na kraju realizovala malteška državna kompanija “Enemalta” i kompanija “Malta Montenegro Wind Park”, a glavni izvođač radova bila kineska kompanija “Shangai Electric Power Engineering”.
SDT ćuti, podgorički sud odbio tužbu
Crnogorsko tužilaštvo za sada nije uradilo gotovo ništa da rasvijetli sumnje u ovaj posao koja godinama opterećuje ne samo crnogorsku, već i međunarodnu javnost. Gotovo svi postupci su obustavljeni zbog nedostatka dokaza. Iz SDT nijesu odgovorili na pitanja CIN-CG da li su postupili po zamolnici malteškog tužilaštva, kao ni u kojoj je fazi postupak zbog sumnji u način formiranja firmi koje su vodile posao izgradnje vjetroelektrane na Možuri.
Obustavljen je postupak u kome je ispitivano da li je firmi „Možura Wind Park“ zakonito odbijeno gotovo sedam miliona eura ulaznog PDV-a, zatim postupak za utaju poreza i doprinosa protiv kineskog izvođača radova vjetroelektrane na brdu između Bara i Ulcinja, ali i proces oko konsultantskih usluga rađenih za “Možura Wind Park”.
SDT je godinama ispitivao da li je izvršni menadžer firme „Adriatic Capital Advisory“ Marko Vujović preplatio konsultantske usluge firmi Možura Wind Park od oko 1,5 miliona eura. I prijava koju je SDT proslijedilo Osnovnom tužilaštvu u Podgorici protiv izvođača radova kineske firme “Shangai Electric Power Engineering Montenegro LLC” i direktora te firme Jian Zhanga, za utaju poreza i doprinosa, takođe je odbačena.
Bivša sutkinja Osnovnog suda u Podgorici Katarina Peković je, nakon maratonskog suđenja odbacila i tužbu Vladimira Popovića i Karlasa Palou Kola, koji su tvrdili da su ih u ovom poslu prevarile kompanije Fersa (Audax) i BWP Montenegro, čiji je zastupnik bila Milena Popović, kćerka dugogodišnjeg sindikalnog lidera Danila Popovića. Popović i Kol tvrde da su se Danilo i Milena Popović našli na spornoj šemi isplate, zajedno sa predsjednikom borda direktora Ferse Hose Maria Roherom, iako je to navodno bio konflikt interesa. Popović i Kol su tvrdili da su ostali bez honorara, zato što nisu htjeli da pristanu na koruptivnu šemu isplate. Danilo Popović je nekoliko puta negirao da ima veze sa šemom isplate i uopšte sa projektom.
Presuda je postala pravosnažna u februaru 2023. Sada se čeka odluka o reviziji postupka pred Vrhovnim sudom. Peković je sada zastupnica Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu.
U razgovoru za CIN-CG Vladimir Popović kaže da „smatra da je bio žrtva koruptivnog sistema“ i da je zato presuda takva kakva jeste. „Odbio sam da učestvujem u spornoj šemi i insistirao na zakonitosti“ kaže Popović.
Tužba protiv Audax-a (Ferse) u Španiji
Španac Karlas Kol je pokrenuo tužbeni zahtjev pred Osnovnim sudom u Barseloni u junu 2023.godine i traži nadoknadu štete od 75 miliona eura od Audax-a Renovables. Suđenje je počelo u januaru 2025. godine.
„Audax“ nije odgovarao na brojna pitanja novinara CIN-CG o ovom poslu poslata više puta emailom. Ostala su bez odgovora i pitanja poslata na mobilni broj potpredsjednika borda direktora Audax-a Eduarda Romea.
Kol Palau je pred španskim sudom optužio Audax da je, između ostalog, i nezakonito prodao 99 odsto akcija Možura Wind Park (MWP) mističnoj firmi Cifidex Ltd. sa Sejšela, koja nije zadovoljavala ni jedan uslov iz crnogorskog tendera da preuzme koncesiju od 115.3 miliona eura novca građana Crne Gore, koje su prema ugovoru date investitorima kroz subvencije.
Interesantno je da je pravni zastupnik Cifidex-a bio rođeni brat Marka Vujovića, Bojan Vujović. Pravi vlasnik Cifidex-a se krio iza druge ofšor firme GSA Services Ltd osnovane samo nekoliko mjeseci prije transakcije sa Fersom i Čelebićem.
Crnogorski Zakon o koncesijama navodi da se ugovor o koncesiji ne može prenijeti na drugog koncesionara bez prethodne saglasnosti koncedenta (u ovom slučaju Vlade CG). Takođe zakon nalaže da novi koncesionar mora ispunjavati najmanje iste uslove kao i raniji koncesionar. Cifidex sa kapitalom od jednog američkog dolara i bez ikakvog iskustva u predmetnom poslu nije mogao zadovoljavati uslove.
Bivši predsjednik i premijer Milo Đukanović je ranije medijima rekao da je čitav posao urađen „besprekorno zakonito“ i da iza optužbi za korupciju "stoji samo destrukcija koja se medijski sistematski spinuje”. Crnogorska Vlada je insistirala da je pregovarala sa državnom firmom Enemalta o prodaji MWP i prenošenju koncesije.
Bivši premijer Malte Džozef Muskat je nekoliko puta pred malteškim medijima rekao da mu „nije jasno zašto tolika povika oko posla u Crnoj Gori“ i da „tu nema ništa sporno“. Muskat je, krajem maja prošle godine, optužen za pranje novca, prevaru, podmićivanje i korupciju u slučaju privatizacije tri bolnice na Malti.
Za Cifidex čuli iz štampe
Fersa je u novembru 2015. finalizovala prodaju svojih 99 odsto akcija MWP-a za 2.9 miliona, dok je Tomislav Čelebić za svojih jedan odsto dobio 650.000 eura (preko 22 puta više od cijene akcije koja je plaćena Fersi).
Ministarstvo ekonomije u Markovićevoj vladi, kojim je rukovodila Dragica Sekulić, je u julu 2020. objavilo da nema informacije „o navodnom učešću ofšor kompanija 17 Black i Cifidex Ltd u prenosu udjela sa prethodnih na novog zakupca u projektu gradnje VE Možura“. Takođe je navedeno da sa tim kompanijama nisu nikad stupili u kontakt, a još manje zaključivali bilo kakve ugovore.
Međutim, dokumenta Poreske uprave i zvanična objava Službenog lista Crne Gore od 9. decembra 2015. godine pokazuju da je Cifidex Ltd postao vlasnik Možura Wind Park, uprkos tvrdnjama crnogorskih zvaničnika.
Nakon što je sejšelski Cifidex kupio 100 odsto akcija MWP-a od Španaca i Tomislava Čelebića za tri i po miliona eura, krajem 2015, samo poslije 19 dana prodaje se vjetroelektrana državnoj malteškoj kompaniji Enemalta po tri puta većoj cijeni-10,3 miliona.
Tri miliona eura za kupovinu akcija MWP-a je, prema tvrdnjama, izvora agencije Reuters obezbijedio Jorgen Fenek, glavnooptuženi za organizaciju ubistva malteške novinarke Dafne Karuana Galicije. Fenek je novac za akcije MWP uplatio preko svoje kompanije 17 Black Limited iz Dubaija. Ubijena malteška novinarka je, između ostalog, istraživala i sumnjive poslove oko izgradnje Možure. Galicija je ubijena na Malti eksplozivom postavljenim ispod njenog auta 2017. godine.
Fenek je nedavno pušten da se brani sa slobode za ubistvo novinarke, uz kauciju od preko 50 miliona dolara. Suđenje mu još nije počelo, a on negira umiješanost u ubistvo. Dva brata Džordž i Alfred Deđorđo priznali da su postavili bombu i osuđeni su na po 40 godina zatvora. Još jedan saučesnik u ubistvu Vins Muskat takođe je priznao i nagodio se da robija 15 godina.
Ostaje nada da će Španci, Maltežani i Europol uraditi svoj dio posla i podstaknuti crnogorsko pravosuđe da konačno počne sa rasvjetljavanjem ove složene afere.
Nevladine organizacije koje su podržale kandidaturu Dragoljuba Vukovića za člana Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge uputile su danas inicijative predsjedniku Skupštine, Andriji Mandiću, i ministarki kulture i medija Tamari Vujović, trežeći od njih da, shodno svojim nadležnostima, doprinesu zakonitoj primjeni medijskih zakona i zaštite process imenovanja članova Savjeta Agencije za AVM usluge od političkih i pravnih manipulacija.
Podsjećamo da je posljednja odluka Administrativnog odbora Skupštine Crne Gore, kojom se dokumentacija NVO i CANU proglašava nepotpunom, pravno neutemeljena i predstavlja opasan presedan. Svi akti su uredno potpisani od strane ovlašćenih lica, a ni Zakon ni javni poziv ne traže dodatne interne odluke upravljačkih tijela.
Takođe, ukazujemo da se ista zakonska procedura primijenila prilikom izbora članova Savjeta Gradske RTV Podgorica, bez ikakvih osporavanja validnosti, iako su u oba slučaja korišćeni identični obrasci i dokumentacija.
Ovakav selektivan pristup otvara prostor za pravnu nesigurnost i politički voluntarizam, ali i prijeti da ugroz primjenu evropskih standarda u ovoj oblasti.
Pozivamo predsjednika Skupštine i ministarku kulture i medija da bez odlaganja dostave pojašnjenja i mišljenje Administrativnom odboru, te time spriječe dalju zloupotrebu zakonskog procesa i osiguraju primjenu važećih medijskih zakona koje je Skupština usvojila u okviru tzv. IBAR zakona.
Ovo nije tehničko pitanje već duboko političko i od presudnog značaja za nezavisnost medijskih institucija i vladavinu prava u Crnoj Gori, zbog čega ćemo nastaviti da informišemo i javnost, kao i relevantne organizacije, uključujući Delegaciju EU u Crnoj Gori, koja je već reagovala na ove netransparentne pokušaje opstrukcije medijskih zakona.
Goran Đurović, Media centar
Olivera Nikolić, Institut za medije Crne Gore (IMCG)
Daliborka Uljarević, Centar za građansko obrazovanje (CGO)
Milka Tadić Mijović, Centar za istraživačko novinarstvo (CIN-CG)
Mila Radulović, Udruženje profesionalnih novinara Crne Gore
Mustafa Canka, NVO „Ul Info“
Zdravko Janjušević, Bjelopoljski demokratski centar
Željko Đukić, NVO Multimedijal Montenegro
Nataša Nelević, NOVA – Centar za feminističku kulturu
Azra Hrapović, NVO Đakomo Adriatic
Boris Nedović, NVU Centar sjevera
Radomir Petrić, NVU Sua Sponte Bar
Danas je svim poslaničkim klubovima u Skupštini Crne Gore dostavljena inicijativa čak 101 organizacije civilnog društva sa snažnim protivljenjem najavljenim izmjenama medijskih zakona koje bi trebalo da omoguće potpunu partijsku kontrolu nad savjetima RTCG, Agencije za audiovizuelne medijske usluge i lokalnih javnih emitera.
Povod je najava da bi se ubuduće predstavnici NVO u tim tijelima birali voljom političkih partija, umjesto samih NVO koje ispunjavaju zakonom propisane uslove. Žao nam je što je inicijativa manjeg broja NVO poslužila za pokušaj ostvarenja određenih političkih interesa u Skupštini Crne Gore. Zato smo se i odlučili da pokažemo da je višestruko više onih koji drže do autonomije civilnog sektora, ali i jačanja nezavisnosti medijskih institucija i ubrzanja evropskih integracija, što je bio cilj tzv. IBAR zakona, čiji su dio i medijski zakoni, koji bi se u važnom segmetu ovim izmjenama obesmislili.
Važeći zakoni jasno definišu stroge kriterijume za izbor članova savjeta – VII1 nivo obrazovanja i najmanje 10 godina iskustva, te omogućavaju da predstavnike NVO biraju same organizacije koje imaju dokazano iskustvo i rezultate u relevantnim oblastima. Time se ograničava neprimjereni politički uticaj i osigurava profesionalizacija ključnih upravljačkih tijela javnih servisa i regulatora.
Predložene izmjene otvaraju vrata partijskom kadriranju, snižavaju profesionalne standarde i vode direktno ka urušavanju sistema. Neprihvatljivo je da se članovima savjeta mogu imenovati osobe sa trogodišnjim fakultetom i pet godina iskustva, umjesto visokokvalifikovanih i iskusnih kandidata.
Podsjećamo da je aktuelni Savjet RTCG, izabran po takvom naopakom modelu političke trgovine, dva puta protivzakonito imenovao generalnog direktora – što su potvrdile i pravosnažne sudske presude, a njegovi članovi se sada i krivično procesuiraju.
Upozoravamo da bi izmjene zakona mogle voditi otvaranju samo privremeno zatvorenog Poglavlja 10 (Informatičko društvo i mediji), jer EU traži funkcionalnu i profesionalnu Agenciju za AVM usluge, bez političke kontrole. Takođe, novi Akt o slobodi medija, koji je EU donijela 2024. godine, dodatno obavezuje države članice i kandidate da osiguraju nezavisnost javnih servisa i medijskih regulatora, a ne da ovu oblast dodatno urušavaju zarad partikularnih interesa.
Zato pozivamo Skupštinu i Administrativni odbor da odustanu od retrogradnih inicijativa i opstrukcija, kao i da hitno primijene važeće zakonske norme. NVO koje su nezavisne u radu moraju same birati svoje predstavnike kroz transparentan i kredibilan proces, a ne političkim dekretima.
Ovo je jedna od najšire podržanih inicijativa civilnog društva u Crnoj Gori u posljednjih 15 godina. O njenom sadržaju biće obaviještene i relevantne međunarodne institucije, posebno one iz EU koje pažljivo prate stanje u sektoru medija u Crnoj Gori.
Podnosioci inicijative:
- Media centar, Goran Đurović
- Sindikat medija Crne Gore, Radomir Kračković
- Unija slobodnih sindikata Crne Gore, Srđa Keković
- Centar za istraživačko novinarstvo CIN-CG, Milka Tadić Mijović
- Akcija za ljudska prava, Tea Gorjanc Prelević
- Institut za medije Crne Gore, Olivera Nikolić
- NVO Juventas, Ivana Vujović
- Centar za građansko obrazovanje (CGO), Daliborka Uljarević
- NVO Prima, Aida Perović
- Udruženje pravnika Crne Gore, Branislav Radulović
- BIRN, Vuk Maraš
- Centar za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA, Ljupka Kovačević
- NVO 35 mm, Darko Ivanović
- Asocijacija SPEKTRA, Jovan Ulićević
- Crnogorski PEN centar, Adnan Čirgić
- Centar za monitoring i istraživanja (CeMI), Zlatko Vujović
- Fakultet za crnogorski jezik i književnost (FCKJ), Aleksandar Radoman
- Savez za jednaka prava LGBTI osoba ERA, Danijel Kalezić
- Crnogorski ženski lobi, Aida Petrović
- Crnogorska LGBTIQ asocijacija Kvir Montenegro, Staša Baštrica
- Centar za ženska prava (CŽK), Maja Raičević
- Centar za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO), Zorana Marković
- Udruženje mladih sa hendikepom (UMHCG), Marina Vujačić
- Green Home, Azra Vuković
- CAZAS, Mišo Pejković
- SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja Podgorica, Bijana Zeković
- SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja Berane, Radmila Anđić
- SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja Plav, Esmeralda Šuvahić
- Sociološki centar Crne Gore (SOCEN), Nikoleta Đukanović
- Centar za građanske slobode (CEGAS), Marija Popović Kalezić
- Unija mladih preduzetnika Crne Gore (UMPCG), Uroš Bulatović
- NVO NADA – Herceg Novi, Marina Vuksanović
- NVO Natura, Mikan Medenica
- Otvoreni centar Bona fide, Sabina Talović
- Media tim, Duško Marković
- NVO Ikre, Velida Hodžić
- NVO Gradionica, Goran Janković
- NVO Udruženje roditelja djece sa teškoćama u razvoju – Podgorica, Milisav Korać
- Mreža za evropske politike MASTER, Andrea Popović
- NVO Udruženje za afirmaciju i podršku mladima – Podgorica, Savo Jovović
- NVO Udruženje za podršku djeci sa teškoćama u razvoju i njihovim porodicama Crne Gore – Podgorica, Dragana Pešikan
- NVO Vuča – Berane, Vučeta Korać
- NVO Vunov lom, Branislav Šekularac
- NVO SOS telefon za zene i djecu žrtve nasilja Bijelo Polje, Nada Ristanović
- NVO Manifest, Mirsad Lukač
- Bjelopoljski savez nevladinih organizacija, Uglješa Prebiračević
- NVO Evropski omladinski centar Crne Gore, Mladen Španjević
- NVO Agro centar, Ljubomir Radović
- Centar za romske inicijative (CRI), Fana Delija
- NVO Bjelopoljski demokratski centar, Zdravko Janjušević
- Defendologija – Centar za bezbjednosna, sociološka i kriminološka istraživanja Crne Gore, Slavko Milić
- Udruženje za zaštitu prava radnika i nezaposlenih lica Opštine Bijelo Polje, Drago Zeković
- NVO E-Roma, Ismet Selimović
- Udruženje Roma “Novi put”, Safet Selimović
- NVO Demokratski progres, Mirko Rakonjac
- NVO Zelena akcija, Božidar Rogović
- NVO Ekološko društvo Breznica Pljevlja, Miloran Mitrović
- NVO Udruženje mladih Alternativa Pljevlja, Alija Šljulka
- Udruženje za razvoj demokratije i građanskog društva, Stefan Fuštić
- NVO Točak života Mojkovac, Miodrag Kalezić
- NVO Centar za informisanje i anketno ispitivanje -BP Megafon, Svetislav Perišić
- Centar za razvoj demokratije i ljudskih prava, Snežana Konatar
- NVO Centar za unapređenje i razvoj Mioče, Momčilo Sarić
- NVO Super zvezde A1 Plav, Milorad Vuković
- NVO Borba za inkluziju OSI – BIOS, Miroslav Božović
- Multimedijalni studio Bijelo Polje, Ruzmir Osmanović
- NVO Zelena dolina, Zihno Omerović
- Udruženje penzionera i invalida rada sa najnižim primanjima, Marko Hajduković
- Udruženje za razvoj civilnog društva, Mirsala Tomić
- NVO BIhorski parlament, Safet Adžibulić
- NVO Multimedijal Montenegro, Željko Đukić
- NVO Bonum Pljevlja, Ruždija Strujić
- Centar za razvoj Durmitora, Darko Stijepović
- NVO Talas Bihora, Samir Rastoder
- NVO Đakomo Adriatik, Azra Hrapović
- Udruženje gluvih i nagluvih veterana, Velibor Tomović
- NVU Lica sa Invaliditetom Petnjica, Denis Ramdedović
- NVU Dobrovoljni davaoci krvi Petnjica, Enver Rastoder
- NVU Kulturno umjetničko društvo BIHOR, Sinan Tiganj
- NVO BEHAR – Centar za proučavanje kulturne baštine Muslimana-Bošnjaka u Crnoj Gori, Rifat Vesković
- NVO Znanje stav ponašanje – Began, Beća Čoković
- Lokalno omladinsko vijeće-Lokalni omladinski savjet Pljevlja, Ljubiša Lečić
- NVO Geen Action Herceg Novi, Dragomir Mitrović
- NVO Turističko informativni centar Herceg Novi, Ivan Savčenko
- NOVI HORIZONT, Nazif Velić
- SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja Ulcinj, Hatixhe Nelaj
- EDUKO PLUS, Almedina Dodić
- NVO UL INFO, Mustafa Canka
- NVO Naš glas:UL, Enes Uković
- Društvo za zaštitu zivotinja – FENIKS Cetinje, Julija Milanović
- NVO Optimisti, Boško Milović
- Ženska akcija, Slavica Striković
- NOVA – Centar za feminističku kulturu, Nataša Nelević
- NVU Centar sjevera, Boris Nedović
- NVU Sua Sponte Bar, Radomir Petrić
- NVO Aktivna zona, Miloš Marković
- NVO Asocijacja lokalnih emitera sa sjevera, Buljana Rudić
- NVO Život sa dijebetesom LIFE, Miranda Ćurčija
- NVO Zrak sunca, Ljiljana Krstić
- Asocijacija hercegnovska inicijativa, Mladen Rostović
- NVO Ksena, Sanja Crnić
Inicijativu su dodatno podržali:
102. NVO Alumni akademija Pravnog fakulteta UCG, Nebojša Vučinić
103. Centar za demokratiju i ljudska prava CEDEM, Nevenka Vuksanović
Nevladine organizacije koje su podržale kandidaturu Duška Vukovića za člana Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge, ocjenjuju da je jučerašnja odluka Administrativnog odbora Skupštine Crne Gore politički motivisana i pravno neutemeljena, ali i jasan izraz namjere vladajuće većine da partijski zarobi medijski sektor uz cijenu da ugrozi i evropski put Crne Gore.
Administrativni odbor je, prihvatajući nezakonite razloge radne grupe za provjeru validnosti dokumentacije ovlaštenih predlagača, koju čine poslanici vladajuće većine Duško Stijepović, Vasilije Čarapić i Bogdan Božović, odbio prijedlog za imenovanje nespornih kandidata iz CANU i NVO u oblasti medija. Izgovor da se ne može utvrditi da su upravljački organi predlagača donijeli odluku o kandidaturi je besmislen, jer su svi akti uredno potpisani od strane ovlašćenih lica u tim subjektima.
Dodatno, obrazac za podnošenje kandidature ne sadrži mogućnost navođenja upravljačkog organa koji je donio odluku, već se traže osnovni podaci: naziv NVO, ime kandidata, njegova biografija i radno iskustvo, kao i potpis ovlašćenog lica. Štoviše, ni Zakon o audiovizuelnim medijskim uslugama niti Javni poziv ne predviđaju dostavljanje posebnih odluka skupštine ili drugog upravljačkog organa NVO kao dijela tražene dokumentacije. U statutima svih predlagačkih NVO jasno je definisano da su ovlašćena lica, uključujući direktore, nadležna za potpisivanje akata u okviru svakodnevnog poslovanja NVO. Administrativni odbor ima obavezu da tačno navede u svakom pojedinačnom aktu što nedostaje ako je to utemeljeno u zakonu, što nije učinjeno. Dakle, dokumentacija je bila potpuna i u skladu sa pravilima koje je propisao upravo Administrativni odbor.
Sebičnu političku motivaciju vladajuće većine u Odboru potvrđuje i činjenica da je ista procedura, sa identičnim obrascem, sprovedena i prilikom imenovanja članova Savjeta Gradske RTV Podgorica. Ništa tada nije bilo sporno poslaniku i odborniku Vasiliju Čarapiću, koji je sad akter ove opstrukcije.
Suština je jasna – kandidati sa integritetom koje predlažu relevantne organizacije civilnog društva i koji ispunjavaju zakonom propisane uslove, treba da se eliminišu iz postupka zbog političke nepodobnosti, čak i ako to uključuje gaženje zakonskih normi.
Ovaj politički perfomans Administrativnog odbora nastavak je pravnog nasilja koje je započeo predsjednik Skupštine, Andrija Mandić, kada je bez obrazloženja poništio prethodni Javni poziv za imenovanje članova Savjeta Agencije. Sve to treba uvezati sa najavama parlamentarne većine o izmjenama medijskih zakona, kojima bi se, pod izgovorom „poboljšanja“, išlo u pravcu “ozakonjenja” partijske kontrole nad RTCG i Agencijom za AVM usluge.
Podsjećamo da je usvajanje Zakona o audiovizuelnim medijskim uslugama bio jedan od uslova za dobijanje pozitivnog IBAR-a, kao i za privremeno zatvaranje Poglavlja 10 – Informaciono društvo i mediji. Drugo završno mjerilo u Poglavlju 10 odnosi se na funkcionalan i nezavisan rad regulatornog tijela za elektronske medije, odnosno Agencije za AVM usluge. Opstrukcije vladajuće većine da se imenuju kredibilni predstavnici civilnog društva u Savjet Agencije, ozbiljan su i svjestan rizik za ponovno otvaranje ovog poglavlja jer se ovim dovodi u pitanje, za početak, funkcionalnost Agencije.
Očigledan je cilj da se suzi prostor za djelovanje nezavisnih regulatornih tijela i obesmisli uloga civilnog društva u procesu demokratizacije medijskog sistema. Stoga, očekujemo da se oko ovog jasno odredi Vlada Crne Gore, a posebno Ministarstvo kulture i medija, Ministarstvo evropskih poslova i Ministarstvo regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa NVO, ovo pitanje ćemo komunicirati i sa relevatnim međunarodnim akterima.
Goran Đurović, Media centar
Olivera Nikolić, Institut za medije Crne Gore (IMCG)
Daliborka Uljarević, Centar za građansko obrazovanje (CGO)
Milka Tadić Mijović, Centar za istraživačko novinarstvo (CIN-CG)
Mila Radulović, Udruženje profesionalnih novinara Crne Gore
Mustafa Canka, NVO „Ul Info“
Zdravko Janjušević, Bjelopoljski demokratski centar
Željko Đukić, NVO Multimedijal Montenegro
Nataša Nelević, NOVA – Centar za feminističku kulturu
Azra Hrapović, NVO Đakomo Adriatic
Boris Nedović, NVU Centar sjevera
Radomir Petrić, NVU Sua Sponta Bar
Nevladine organizacije - Media centar, Centar za istraživačko novinarstvo (CIN-CG), Akcija za ljudska prava (HRA), Institut za medije Crne Gore (IMCG), Centar za građansko obrazovanje (CGO), Udruženje profesionalnih novinara Crne Gore, Sindikat medija Crne Gore smatraju jučerašnju odluku Administrativnog odbra sramnom i politički motivisanom sa namjerom da se zaustavi imenovanje nepodobnih kandidata za članove Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge.
Administrativni odbor je prihvatio navodne argumente radne grupe za provjeru validnosti podnijete dokumentacije (koju su sačinjavali poslanici Duško Stjepović, Vasilije Čarapić i Bogdan Božović) ovlaštenih predlagača, da nisu mogli jasno da utvrde da li su upravljački organi NVO, u skladu sa zakonom, donijeli odluku o imenovanju Dragoljuba Vukovića za člana Savjeta Agencije za AVM sluge.
Podjsećamo poslanike i javnost da Obrazac za podnošenje predloga za imenovanje člana Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge, kojeg je upravo propisao Administrativni odbor, nigdje ne sadrži mogućnost da se saopšti naziv upravljačkog organa koji je unutar NVO donio odluku o imenovanju kandidata za člana Savjeta Agencije za AVM usluge.
U Aktu o imenovanju, kako je to propisao Adminstrativni odbor, traži se da se navede naziv NVO, radno iskustvo kandidata, biografija kandidata, ime i prezime predlagača i svojeručni potpis. Dakle, u samom Aktu o imenovanju koje je upravo propisao Administrativni odbor nije ni ostavljena mogućnost da se navede više podataka o tome koji je organ donio odluku o imenovanju.
Sa druge strane poslanici većine u Administrativnom odboru su namjerno zanemarali činjenicu da se u Javnom pozivu kao i samom Zakonu o audiovizuelnim medijskim uslugama, u članu 149, ne navodi da se u sklopu dokumentacije od strane ovlaštenih predlagača dostavlja odluka skupštine ili drugog upravljačkog organa NVO kojom je imenovan kandidat za člana Savjeta Agencije za AVM usluge.
U statutima svih NVO je propisano da su ovlaštena lica (u koja spadaju i direktori NVO) zadužena za obavljanje dnevnog poslovanja i sprovođenje odluka drugih organa.
Obrasci ovlaštenih predlagača za članove Savjeta Agencije za AVM usluge, koji su se dostavljali i do sada, nikada nisu problematizovani od strane poslanika.
Da se radi o smišljenoj i protivzakonitoj odluci koja je samo uvod u ostvarivanje političke namjere skupštinske većine o izmjeni medijskih zakona, najboje govori činjenica da je poslanik PES-a Vasilije Čarapić iznio stav o neophodnoj izmjeni medijskih zakona, dok je predsjednica Administartivnog odbora Jelena Nedović pročitala inicijativu grupe NVO za izmjenu medijskih zakona kako bi valda potvrdila opravdanost izmjene medijskih zakona.
Isti postupak, sa identičnim formularom za imenovanje kandidata, sproveden je nedavno i za članove Savjeta Gradske RTV Podgorica. Tada ništa u proceduri nije smetalo poslaniku i odborniku Čarapiću. Identična normativna rješenja koja su sada propisana u Zakonu o audiovizuelnim medijskim uslugama, sadržana su u važećoj, novoj, Odluci od osnivanju RTV Podgorica. Poslanik i odbornik Čarapić nije tada smatrao da su normativan rješenja neprimjenjiva kako to izjavljuje danas.
Promijenile su se samo okolnosti i suština je da kandidat za člana Savjeta Agencije za AVM usluge sada nije po volji skupštinske većine jer je kredibilan predstavnik NVO koje su spunile eoma zahtijevne kriterijume propisane Zakonom.
Čitav ovaj performans započet je prije nekoliko mjeseci kada je Andrija Mandić, predsjednik Skupštine, bez bilo kakvog smislenog objašnjenja poništio Javni poziv za imenovanje članova saveta Agencije za AVM usluge. Pravno nasilje se nastavlja današnjom odlukom Administrativnog odbora.
Direktna posljedica ovakvog djelovanja Skupštine je da Savjet Agencije danas ima samo tri od pet članova, a što znači da svi moraju biti na svim sjednicama i jednoglasno odlučivati da bi Agencija mogla da funkcioniše.
Namjera poslanika skupštinske većine je poslednjom odlukom Administrativnog odbora ogoljena i jasno je da nas čekaju izmjene medijskih zakona sa namjerom da se zadrži politički uticaj nad RTCG i pojača politički pritisak na Agenciju za audiovizuelne medijske usluge.
Goran Đurović, Media centar
Milka Tadić Mijović, Centar za istraživačko novinarstvo (CIN-CG)
Tea Gorjanc Prelević, Akcija za ljudska prava (HRA)
Olivera Nikolić, Institut za medije Crne Gore (IMCG)
Daliborka Uljarević, Centar za građansko obrazovanje (CGO)
Mila Radulović, Udruženje profesionalnih novinara Crne Gore
Radomir Kračković, Sindikat medija Crne Gore
Investitori iz Srbije, Rusije i Turske prednjačili su u Crnoj Gori lani. Profili zemalja iz kojih se najviše ulaže nije usklađen sa evroatlantskim ciljevima Crne Gore. Strani investitori nezadovoljni ambijentom i uslovima za ulaganja, Vlada bez strategije
Predrag Nikolić/Đurđa Radulović
Tokom prošle godine vodeći strani investitori u Crnu Goru bile su Srbija, Rusija i Turska, čija ulaganja zbirno čine više od trećine ukupnih stranih direktnih investicija (SDI) u 2024. Iz ove tri zemlje uloženo je oko 318 miliona od ukupno 889 miliona SDI. Ulaganja iz zemalja Evropske unije (EU) znatno su manja, i iznose svega 250,5 miliona.
„Dubina procesa integracija nije se odražavala na promjenu profila investitora, pa na vrhu liste ne dominiraju zemlje EU. To je statistika iza koje se krije mnogo prostora za istraživanja“, kaže u razgovoru za Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) Gordana Đurović, redovna profesorka Ekonomskog fakulteta, nekadašnja ministarka za evropske integracije.
Trend ulaganja iz zemalja van zapadnog bloka nastavljen je i nakon obnove nezavisnosti, 2006. i deklarisana priključenja u EU i NATO za ključne prioritete. Od tada do danas, u Crnu Goru se slilo preko 14,6 milijardi direktnih stranih investicija (SDI). Od toga je 10 zemalja uložilo najviše, oko devet milijardi, a među njima su samo četiri članice i EU i NATO (EU), uz Turski koja je dio NATO saveza.
SDI po zemljama porijekla, tabela načinjena na osnovu podataka CBCG
Među prvih deset stranih ulagača od zemalja EU našle su se Italija, Austrija, Kipar i Njemačka, čije ukupno ulaganje iznosi nešto preko tri milijarde.
Prvo mjesto po SDI zauzima Rusija, sa preko dvije milijarde, koja je svake godine od nezavisnosti bila među prvih pet ulagača. Za njom slijede Švajcarska, Italija i Srbija, od kojih je iz svake uloženo nešto preko milijardu. U prvih deset su i Turska, kao i Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE) i Azerbejdžan, svaka sa preko pola milijarde ulaganja.
Ukupna ulaganja zemalja EU od 2006. do danas čini manje od polovine ukupnog SDI, tj. 6,1 milijardi.
Iz kabineta premijera Milojka Spajića kažu za CIN-CG da su neki od najznačajnijih projekata u Crnoj Gori realizovale kompanije iz EU, kao što je podmorski energetski kabl između Crne Gore i Italije, koji je realizovala italijanska kompanija Terna, te da veliki broj predstavništava stranih kompanija sa sjedištem u Srbiji indirektno investiraju u Crnu Goru.
Nadalje, tvrde da se, shodno putu ka EU, u budućnosti očekuje veći priliv investicija iz država zapadne Evrope.
,,Uslijed globalnih dešavanja tokom posljednjih nekoliko godina, zabilježen je pad interesovanja investitora iz Rusije, paralelno sa porastom interesovanja investitora iz EU i drugih država, te se ne možemo saglasiti sa konstatacijom da u Crnu Goru ne ulažu razvijene države EU”, tvrde iz kabineta.
Međutim, podaci iz prošle godine, koje smo naveli na osnovu statistike Centralne banke Crne Gore (CBCG), demantuju te tvrdnje, jer su Srbija, Rusija i Turska i dalje vodeći strani direktni investitori.
Iz poreskih rajeva dolazi mnogo novca
U prvih 20 najvećih investitora u Crnu Goru od nezavisnosti su i poreski rajevi – Djevičanska Ostrva sa 184 miliona i Panama sa 173 miliona. A kada se na te cifre dodaju prihodi i sa nekih drugih sličnih adresa (Barbados, Bahami, Belize, Džerzi, Mauricijus, Sejšeli, Gibraltar, Bahrein, Kajmanska Ostrva, Maršalska Ostrva...) oni prelaze 600 miliona eura. Samo to je više nego što je u Crnu Goru od nezavisnosti uložila recimo Njemačka, koja je jedna od najvećih investitora iz EU. Ulaganja iz netransparentnih zona su zapravo daleko veća, jer ovdje nijesu uračunate of-šor kompanije koje dolaze sa Kipra, Velike Britanije, Holandije ili nekih drugih zemalja, jer nijesu dostupni podaci koliko je ulaganja sa ovih destinacija došlo iz of-šor firmi, a koliko od kompanija sa transparentnom vlasničkom strukturom.
,,To ulaganje preko of-šor kompanija može da ukazuje na skrivanje vlasnika kapitala ili porijekla kapitala. Takođe i domaći kapital može osnovati firmu u zemljama koje važe za poreski raj, a potom, osnovati firmu u Crnoj Gori koja će se potom oporezivati po nižoj stopi u matičnoj kompaniji. U ovim slučajevima, od presudne je važnosti nadzor Poreske uprave'', kaže za CIN-CG Zarija Pejović, ekonomski analitičar.
Nadzora za orgomni kapital koji je ulazio u Crnu Goru uglavnom nije bilo. Investicije skrivenih vlasnika više su uticale na enormno bogaćenje pojedinaca nego na dobrobit društva i građana. Investiranje preko of-šor kompanija su koristili često i crnogorski građani, koji su i tako skrivali tragove sumnjivo stečenog kapitala i legalizovali ga u zemlji.
Globalnu istragu o of-šor finansijskim poslovima pod nazivom Pandora papiri vodio je Međunarodni konzorcijum istraživačkih novinara (ICIJ) sa partnerima iz 117 zemalja. Baza procurjelih podataka sadrži skoro 12 miliona dokumenata koja su prikupljena iz registara zemalja Britanskih Djevičanskih Ostrva, Paname, Belizea, Kipra, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Singapura, Velike Britanije, Švajcarske i tako dalje.
Ova afera iz 2021. još uvijek nije dobila pravosudni epilog u Crnoj Gori. U Panama papirima se pominju bivšu premijer i predsjednik države Milo Đukanović i njegov sin Blažo koji su 2012. godine sklopili tajne ugovore o upravljanju imovinom skrivajući se iza mreže kompanija iz Velike Britanije, Švajcarske, Britanskih Djevičanskih Ostrva, Paname i Gibraltara.
Ne ulaže se u razvoj zemlje
Nije samo problem odakle novac dolazi. Gordana Đurović ističe da, ni po strukturi, investicije ne ukazuju na aktivno ulaganje u realni sektor, a time i razvoj zemlje, što predstavlja izazov, jer se Crna Gora od nezavisnosti gotovo u potpunosti oslanjala na rast i razvoj od SDI. ,,Neto priliv SDI bio je prosječno oko 14 odsto BDP-a godišnje, što govori o modelu razvoja zasnovanom pretežno na privlačenju SDI, dok izostaje izvozna orijentacija, posebno u robnom izvozu'', objašnjava za CIN-CG profesorica Đurović.
Međutim, iako se od nezavisnosti SDI bliži cifri od 15 milijardi, od čega su neto SDI gotovo 10 milijardi, ta su sredstva nedovoljno korištena za razvoj, objašnjava Đurović.
Struktura SDI, tabela sačinjena na osnovu podataka CBCG
Struktura investicija od nezavisnosti pokazuje da je najviše novca otišlo u nekretnine, 32,9 odsto, ulaganje u realni sektor je iznosilo je 31,6 odsto, dok je 30,6 odsto SDI otišlo u interkompanijski dug, odnosno pozajmljivanje novca lokalnim kompanijama od strane matičnih firmi iz inostranstva, što predstavlja ulaganja koje ne povećavaju osnovni kapital.
Zarija Pejović objašnjava da učešće interkompanijskog duga u SDI u iznosu od 30,6 odsto, što upućuje na to da matične firme, umjesto da vrše dokapitalizaciju kćerki firmi u Crnoj Gori radije ih kreditiraju i na taj način kroz rashode za kamatne stope umanjuju oporezivu dobit, a time smanjuju i poresku obavezu prema Crnoj Gori na dobit pravnih lica.
Ulaganja u nekretnine prelaze polovinu ukupnog SDI u 2023. i 2024. što je zabrinjavajući trend, s obzirom da Crna Gora ne diverzifikuje privredni sektor i ne podstiče izvoz, kažu sagovornici CIN-CG. ,,Iz Srbije stižu zdravija ulaganja, jer dio novca ide u realni sektor - dakle podstiče se razvoj zemlje, dok novac iz Rusije uglavnom ide u nekretnine, što zamrzava razvoj“, navodi Đurović.
,,Efekat investicija u nekretnine na priveredni rast izražava se u uvećanju potrošnje. Ovo dovodi do rasta cijena nekretnina, što opet otežava domaćem stanovništvu kupovinu nekretnina i za osnovne, egzistencijalne potrebe“, kaže Pejović.
Iz kabineta premijera međutim tvrde da investicije u nekretnine mogu donijeti korist društvu. ,,One ne predstavljaju nužno i negativan uticaj na ekonomiju, posebno kroz rast građevinskog sektora, povećanje turističkih, poslovnih, stambenih kapaciteta i rast potrošnje povezan sa kupovinom nekretnina, što su generalno investicije sa bržim povratom u odnosu na investicije u realni sektor.” Kako navode, ovakva ulaganja doprinose zapošljavanju, jačanju pratećih djelatnosti i povećanju budžetskih prihoda kroz poreze i takse. ,,Takođe, potrebno je istaći da je ova vrsta ulaganja, dominantno kroz program ekonomskog državljanstva, podstakla ubrzani razvoj sjevernih opština, posebno opštine Kolašin”, naglašavaju za CIN-CG iz kabineta premijera.
Međutim, prema upozorenjima više stručnjaka, arhitekata i prostornih planera projekat ubrzane urbanizacije Kolašina doveo je do devastacije ovog grada i okoline, a jedan od razloga bio je upravo institut ekonomskog državljanstva. Ubrzana urbanizacija, dovela je i do devastacije drugih vrijednih prostora u zemlji.
Ulaganje u kompanije manje nego tokom kovid krize 2020.
Posljednje dvije godine SDI je značajno opao, nakon uspona 2021. i 2022, a naročito je izražen pad ulaganja u kompanije i banke. I prošle i 2023. godine ulaganje u domaće kompanije bilo je manje nego u godini kovid krize- 2020. kada je iznosilo 123 miliona. Ukoliko se na to doda inflacija u odnosu na 2020. podaci su zaista zabrinjavajući. Tako je 2020. ulaganje iznosilo 123,8 miliona, godinu kasnije značajno više 215 miliona, a i u 2022. je zabilježen rast od 219, 4 miliona, da bi u 2023. došlo do ogromnog pada – iz inostranstva uloženo je svega 95,2 miliona. Lani se stanje malo poravilo, ali bilo je svega 113,9 miliona ulaganja u kompanije, što je gotovo duplo manje nego u 2023. godini.
I dok se ulaganje u kompanije značajno smanjilo, analiza podataka CBCG pokazije da ulaganje u nekretnine nije opalo - posljednje tri godine kretalo se u prosjeku oko 450 miliona godišnje.
Struktura SDI 2020.- 2024, podaci CBCG
,,Analiza priliva SDI u Crnoj Gori pokazuje trend smanjenja u posljednjem periodu, uz promjene u samoj strukturi investicija. Naime, dolazi do opadanja investicija u kompanije i banke, dok se porast dešava u sektoru nekretnina. Ovaj signal se odražava na slabljenje investicione atraktivnosti Crne Gore, na koju je uticala i politička nestabilnost u zemlji”, navodi se u Bijeloj knjizi Savjeta crnogorskih stranih investitora iz 2024.
Trend rasta ulaganja bio je naročit u postpandemijskom periodu i nakon agresije Rusije na Ukrajinu. U prvoj godini invazije 2021, SDI je porastao i približio se cifri od milijardu. Naredne, 2022. godine ta brojka je bila preko milijardu. Međutim 2023. i 2024. SDI je iznosio manje od 900 miliona.
„Crnoj Gori treba više ulaganja u kompanije a manje u nekretnine, jer samo takva ulaganja imaju održiv i mjerljiv efekat na razvoj lokalnih zajednica i zemlju u cjelini“, ističe Đurović.
Prema podacima iz više različitih izvora, stranih državljana koji su privremeno pronašli dom u Crnoj Gori ima oko 100.000. Međutim, važno je napomenuti da povećana potrošnja i dolazak stranih državljana nijesu pokrenuli značajne investicije u realnom sektoru, kao ni otvaranje novih radnih mjesta, ističu sagovornici CIN-CG.
Istraživanje BIRN-a iz 2023. pokazalo je da 64 odsto od gotovo šest hiljada kompanija koje su u Crnoj Gori otvorili ruski državljani nakon invazije na Ukrajinu, ima samo jednog zaposlenog, a preko 20 odsto nema registrovanih radnika osim osnivača. Budžet Crne Gore je od ovih kompanija tokom prve godine agresije Rusije na Ukrainu imao prihod od svega 4,8 miliona eura, pokazalo je ovo istraživanje BIRN-a.
Vlada bez strateške vizije
Iz Spajićevog kabineta kažu za CIN-CG da je prioritet Vlade da usmjeri ulaganja investitora, naročito stranih, u realni sektor crnogorske privrede. Međutim, prema riječima Đurović percepcija investicione zajednice je da je Crna Gora kao i ostale zemlje Zapadnog Balkana, država gdje sigurnost za privatnu imovinu i ulaganja nije dovoljno snažna. Državi ne ide u prilog ni manjak kontrole stranih investitora, nedostatak brzog reagovanja u slučaju lošeg poslovanja i kršenja ugovora, kršenje rokova realizacije investicija i tako dalje, dodaje ona.
,,U više navrata, istakli smo da su potencijali Crne Gore za strana ulaganja, a time i razvoj i diverzifikaciju ekonomije, neupitni i značajni. Međutim, za njihovu potpunu valorizaciju, neophodno je osigurati predvidivi i transparentni poslovni ambijent. Poštovanje i jačanje principa vladavine prava je nužno kako bi se osigurao predvidivi i stimulišući poslovni ambijent'', istakli su za CIN-CG iz Savjeta stranih investitora u Crnoj Gori. Oni navode da godinama ukazuju na to, ali da se indeksi ne popravljaju.
Iz Vlade pak za CIN-CG ističu Crna Gora aktivno preduzima korake za jačanje ekonomske stabilnosti, otvaranja novih radnih mesta i povećanja konkurentnosti. Kako kažu rade na rješavanju izazova u tom procesu, a to su dostupnost kvalifikovane radne snage, razvoj infrastrukture, rješavanje pitanja zaštite životne sredine i restutucije zbog kojih su, kako navode, neke investicije u realnom sektoru stopirane. Kako navode, rade na unapređenju zakonodavnog okvira ne bi li se stvorila povoljnija investiciona klima.
Međutim, Svjet stranih investitora u Crnoj Gori smatra da suštinski problemi ostaju, uprkos, prividnom napretku u periodu nakon pandemije, kako se ističe u njihovoj publikaciji Bijela knjiga za 2024. ,,Reformski koraci koje preduzima Vlada Crne Gore nedovoljni su i neadekvatni za suočavanje sa ozbiljnim izazovima koji ugrožavaju održivost crnogorske ekonomije”, navodi se u publikaciji. Ističe se da je rast BDP-a kojim se Vlada hvali, baziran na rasta plata i penzija, a ne na povećanju produktivnosti iz proizvodnje i investicija, što ne doprinosi dugoročnom razvoju. Stabilizacija javnih finansija je takođe posljedica potrošnje stranaca, a ne stvarnih strukturnih reformi. Navodi se i da je povećanje minimalnih plata upitne održivosti - jer se ne oslanja na rast realnog sektora.
Bijela knjiga navodi i da je: ,,ekonomija bez strateške vizije, zavisna od potrošnje; alarmantan deficit u trgovinskoj razmjeni od 14 odsto, odnosno manjak izvoza, inflacija koja je bila iznad prosjeka EU 2022. i 2023 koja je otežala opstanak malih i srednjih preduzeća, naročito u nerazvijenim regionima, te problem pretrpanog javnog sektora koji je najveći poslodavac u zemlji, manjak diversifikacije djelatnosti i preveliko oslanjanje ekonomije na turizam.“
U Bijeloj knjizi nalaze se i preporuke za hitno djelovanje: razvoj poljoprivrede, prerađivačke industrije, tehnoloških sektora, smanjenje prekomjernog zapošljavanja u javnom sektoru, pružanje podrške malim i srednjim preduzećima, naročito u manje razvijenim regionima kao što je sjever i kreiranje povoljnog ambijenta za produktivne SDI.
Ako bi se nešto od ovog ispunilo i struktura SDI bila bi značajno povoljnija za realni sektor i cjelokupne ekonomske prilike u zemlji.
- Jedan od ključnih instrumenata SAD – crne liste, postale su svakodnevna pojava na Balkanu.
- Spiskovi takozvanih ciljanih ličnosti sa Balkana su prilično dugi i na njima se mogu „sresti“ mrtvi.
- Stavljanje na crnu listu obično ima samo politički i nesadržajni uticaj na pojedince i kompanije.
- Pooštravanje sankcija ponekad prati i zatvaranje bankovnih računa sankcionisanih fizičkih i pravnih lica.
- Balkan sa radoznalošću iščekuje crne liste, ali onda nastupa razočarenje kada se shvati da – „svako čudo traje samo tri dana“.
Jedan od ključnih instrumenata Sjedinjenih Američkih Država, lista nepoželjnih osoba, poznata kao „crna lista“, postala je svakodnevna pojava na Balkanu. Na meti poznate američke „disciplinske mjere” su političari, biznismeni i tajkuni. Ali da li je to donijelo rezultate - to je drugo pitanje.
Za više od dvije decenije, više desetina političara i biznismena, predstavnika pravosuđa iz Makedonije, samostalno ili „u paketu” sa porodicama, iznenada se našlo na američkoj crnoj listi. Većini njih je zabranjen ulazak u Sjedinjene Države. Najnovija ažurirana lista iz Stejt departmenta uključuje Artana Grubija i njegovu užu porodicu i sudiju Envera Bedžetija. Njima je zabranjen ulazak u SAD, a Vašington je najavio moguće dodatne sankcije. Bivši potpredsjednik vlade i visoki političar u stranci DUI, zajedno sa sadašnjim sudijom Apelacionog suda Enverom Bedžetijem, optuženi su za korupciju putem podmićivanja u sudskim postupcima vezanim za krivičnu osudu bivšeg moćnika za vrijeme vlade Nikole Gruevskog, Saša Mijalkova, koji se takođe nalazi na crnoj listi SAD-a.
foto: Printscreen Youtube
Krajnji cilj sankcija nije kažnjavanje, već podsticanje pozitivnih promjena u ponašanju, navodi se u saopštenju američkog Ministarstva finansija iz aprila 2022. godine, kada je na listu sankcija Sjedinjenih država dodat bivši predsjednik zajedničke države Srbije i Crne Gore i bivši potpredsjednik Demokratske partije socijalista (DPS), sada odbegli, Svetozar Marović. Ova izjava možda najbolje pokazuje da stavljanje na crne liste najčešće ima samo politički, a ne suštinski uticaj na pojedince i kompanije.
Kancelarija za kontrolu strane imovine američkog Ministarstva finansija (OFAC) stavila je nekoliko crnogorskih državljana na svoju listu sankcija u proteklih deset godina, zbog ozbiljnih optužbi za korupciju, organizovani kriminal i zlonamjerni ruski uticaj, ali niko od njih nije pretrpio značajnije posljedice.
A u Bosni i Hercegovini, samo u posljednjih 10 godina, više od 60 osoba stavljeno je na listu sankcija američkog Ministarstva finansija zbog nepoštovanja Dejtonskog sporazuma, podrivanja državnih institucija, kriminala i korupcije, te ugrožavanja mira i stabilnosti u regionu. Većina njih su visoki zvaničnici i nalaze se u Republici Srpskoj. Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik dva puta je bio na američkoj crnoj listi. Prvi put je sankcionisan u januaru 2017. Godine, zbog ometanja implementacije Dejtonskog mirovnog sporazuma. U tadašnjoj odluci OFAC-a navodi se da je američkim vlastima dozvoljeno da blokiraju Dodikov pristup bilo kojoj njegovoj imovini ili imovini pod jurisdikcijom SAD. Takođe, ovom odlukom američkim pojedincima je zabranjeno da s njom obavljaju transakcije.
Čak i u Albaniji, većina pojedinaca na američkoj crnoj listi su „visoko profilisani“ i obično političari. Reč je o Aćifu Rakipiju, bivšem poslaniku, Iliju Ndrokiju, vlasniku Ora TV, kao i o lideru demokratske opozicije, Sali Berishi, umešanom u korupciju 2021. godine.
Ali šta se dešava nakon stavljanja na crnu listu? Šta se dešava sa tim ljudima i da li snose posljedice? U Centralnoj banci Crne Gore (CBCG), koja je nadležna za nadzor nad primjenom Zakona o restriktivnim mjerama, kažu da nema građana Crne Gore pod restriktivnim mjerama, koje su finansijske institucije u Crnoj Gori dužne da poštuju.
"Sankcione liste Kancelarije za kontrolu strane imovine (OFAC) Ministarstva finansija SAD služe finansijskim institucijama van SAD za dodatne kontrole u vidu praćenja rizika lica sa kojima stupaju ili imaju uspostavljene poslovne odnose. Takođe, na osnovu procjene, preduzimaju mjere i radnje prema njima, u skladu sa internom politikom", kaže jedan od direktora sektora banke Nikola Bašanović.
Spiskovi takozvanih ciljanih lica sa Balkana su prilično dugački i na njima se mogu "sresti" mrtve osobe. U Crnoj Gori se na američkoj „crnoj listi“ trenutno nalaze pokojni Branislav Mićunović, odbjegli Svetozar Marović, Miodrag Daka Davidović, Sergej Kokorev i njegova kompanija International Business Corporation Bar, te kompanije Nasera Keljmendija i njegove porodice u Crnoj Gori – kompanija Donata i hotel Kasa Grande u Ulcinju. Sankcije uključuju zamrzavanje njihove imovine u Americi ili imovine i kompanija koje kontrolišu ljudi bliski njima u toj zemlji. Marović je na spisak dodat 2022. godine, a Mićunović i Davidović 2023. godine, dok su ostali od ranije na ovoj listi. Koliko crna lista utiče na njihove živote najbolje govori podatak da Marovićev advokat Zdravko Begović i ne zna da je njegov klijent na listi. On je u razgovoru sa novinarom naveo da on i Marović o ovome i ne razgovaraju.
Prije skoro deceniju, Marović je postigao dogovor sa tužilaštvom i priznao optužbe za korupciju kao gradonačelnik Budve.Osuđen je na tri godine i devet mjeseci zatvora i trebao je da plati oko milion evra, ali je prije izdržavanja kazne pobjegao u Srbiju. Tada je dobio srpsko državljanstvo, a vlasti u Srbiji godinama ignorišu zahtjeve Crne Gore da ga izruče na izdržavanje kazne, koja zastarijeva u oktobru sljedeće godine.
Prali su novac decenijama i niko ih nije „vidio”
Ministarstvo finansija SAD saopštilo je u novembru 2023. da je Miodrag „Daka“ Davidović na listi, jer je „decenijama prao novac za kriminalne sindikate, stvarajući kriminalnu imperiju zasnovanu na švercu cigareta, nafte i oružja u Crnu Goru“. On je, dodaje se, umiješan i u skandal koji je doveo do hapšenja generalnog sekretara Vlade Severne Makedonije Dragija Raškovskog.
Specijalno državno tužilaštvo Crne Gore nije odgovorilo na pitanje da li je pokrenut postupak protiv Miodraga Dake Davidovića ili Sergeja Kokoreva i, ako jeste, u kojoj su fazi i za koja krivična djela se terete.
Davidović takođe nije odgovorio na pitanja da li je stavljanje na crnu listu SAD uticalo na njegov život i poslovanje. Da Davidović nije snosio nikakve posljedice zbog sankcija, svjedoči i njegovo nesmetano učešće na tenderu za kupovinu željezare u Nikšiću.
Branislav "Brano" Mićunović stavljen je na crnu listu 2023. godine, optužen da je "decenijama bio jedna od vodećih ličnosti organizovanog kriminala u Crnoj Gori". Bio je suvlasnik i vlasnik više kompanija koje se bave kockarskim i građevinskim poslovima u Crnoj Gori. Preminuo je u aprilu prošle godine, ali je i dalje na američkoj listi. Crnogorske "Vijesti" su pisale da je imovina njegove kompanije "Zeta film" udvostručena od 2022. godine.
Naser Keljmendi, njegova porodica i njihove kompanije stavljeni su na crnu listu 2015. Ministarstvo finansija SAD je naknadno saopštilo da je Keljmendi poznat kao narko bos i da je više od 35 godina bio umiješan u kriminalne aktivnosti na Balkanu, sa mrežom saradnika širom Evrope.
U saopštenju iz 2015. se objašnjava da njegova organizacija vodi mrežu za distribuciju droge koja se proteže od Avganistana do Turske i Evrope, uglavnom za prodaju heroina, ali i za šverc kokaina i ekstazija. Američka odluka je uključila i Keljmendijevo četvoro dece - Besnika, Elvisa, Donatu i Liridona "zbog podrške njegovim aktivnostima trgovine drogom ili delovanja u njegovo ime".
Ipak, na spisku sankcija Srbiji su i neki Crnogorci. Među njima je i brat Radovana Karadžića, Luka Karadžić.
U Makedoniji, pored bivšeg zamenika premijera Artana Grubija i sudije Envera Bedžetija, na crnoj listi su i bivša specijalna javna tužiteljka Katica Janeva i gradonačelnik skopske opštine Karpoš Stevče Jakimovski. Janeva je iza rešetaka dobila vijest da je na crnoj listi Stejt departmenta i da joj je zabranjen ulazak u SAD. Kada je u pitanju bivša specijalna tužiteljka, istaknuto je da postoje vjerodostojne informacije da je tražila i primala mito da bi uticala na tužilaštvo. Osim Janeve, na američkoj crnoj listi nalazi se i njena uža porodica. Gradonačelniku je, međutim, objašnjeno da je umiješan u korupciju. Ali to nije ugrozilo njegovu političku karijeru i on trenutno služi svoj četvrti mandat kao gradonačelnik jedne od ključnih skopskih opština, Karpoš.
Još jedan bivši potpredsednik vlade i poslovni tajkun –Kočo Anđušev, nalazi se na crnoj listi u Makedoniji, gdje ga „prate” supruga i dvoje djece. Razlog je, kako navode Sjedinjene Američke Države, njegova umešanost u korupciju dok je bio na vladinoj funkciji. Anđušev je 2021. godine imenovan za počasnog konzula Malte, ali nakon što su ga SAD stavile na crnu listu, tamošnje Ministarstvo spoljnih poslova mu je oduzelo ovu titulu. To su jedine posljedice koje je osjetio na svojim leđima.
Na pitanje da li su američke crne liste efikasne ili samo neka vrsta poruke lokalnim vlastima, prema riječima direktora Makedonskog centra za međunarodnu saradnju (MCMS) Aleksandra Kržalovskog, riječ je o kombinaciji „pomalo i jednog i drugog“, ali ocjenjuje da crne liste u Sjevernoj Makedoniji nemaju nikakav poseban efekat.
„Kako kažu iz same ambasade, ovo je pokazatelj njihovog istraživanja i kontrole slučajeva i uputstvo ili preporuka lokalnim pravosudnim organima da postupaju i kontrolišu počinioce takvih djela“, kaže on. Problem je, dodaje Kržalovski, što se to obično dešava nakon završetka političkih funkcija, a ne dok se te stvari rade.
„Onda je kasno, prođu godine dok se neke od tih stvari ne kontrolišu i od svega toga nema efekta“, smatra on.
Ofanziva protiv Dodika
U Bosni i Hercegovini se, međutim, stezao obruč čak i za saradnike Milorada Dodika. Nikoli Špiriću, visokom funkcioneru Dodikove stranke, izrečene su sankcije zbog umiješanosti u korupciju. Pored njega, istom odlukom sankcionisani su i njegova supruga, sin i ćerka. Godine 2020. sankcije su uvedene i Amiru Zukiću, tadašnjem funkcioneru SDA (Stranke demokratske akcije), takođe zbog umiješanosti u korupciju.
Pola godine kasnije, u januaru 2022, počela je „ofanziva“ američkih sankcija protiv Dodika, njegove porodice i „Dodikove mreže podrške“. Dodiku su 5. januara 2022. produžene sankcije „zbog koruptivnih aktivnosti i prijetnji stabilnosti Bosne i Hercegovine“. Osim Dodika, sankcije su uvedene i Alternativnoj televiziji iz Banjaluke, čiji se vlasnički udjeli vezuju za Milorada Dodika, tačnije, pod njegovom kontrolom. U odluci o sankcijama je navedeno da su blokirana sva imovina i prava na imovinu koja se nalazi u Sjedinjenim Državama.
Istog dana, od Stejt departmenta su sankcionisani i Dodikov tadašnji savjetnik i bivši predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH Milan Tegeltija, kao i njegova supruga Tijana i predsjednik stranke PDA (Pokret za demokratsku akciju) Mirsad Kukić (sada pokojni). Tegeltia je navodno koristio svoj položaj za dobijanje beneficija u zamjenu za miješanje u sudski proces i manipulaciju imenovanjima na pravosudne funkcije i zapošljavanjem na drugim javnim pozicijama.
U aprilu 2022. na američku crnu listu stavljeni su i Asim Sarajlić, visoki funkcioner stranke SDA i tadašnji poslanik, i Gordana Tadić, bivša glavna tužiteljka Tužilaštva BiH, kao i članovi njihovih porodica. Obrazloženje je da korupcijom i kriminalom ugrožavaju stabilnost regiona. U junu te godine, tadašnji predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine Marinko Čavara i tadašnji ministar zdravlja Republike Srpske Alen Šeranić stavljeni su na listu sankcija zbog „podrivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma i demokratskih institucija Bosne i Hercegovine“.
U septembru 2022. godine, tadašnja državna tužiteljka Bosne i Hercegovine Dijana Kajmaković dodata je na spisak sankcija zbog „nastavka podrivanja demokratije i vladavine prava u Bosni i Hercegovini“. U obrazloženju se navodi da je ona "eklatantan primjer korumpiranog državnog tužioca u Bosni i Hercegovini, povezanog sa kriminalnim organizacijama".
Čini se da je Bosna i Hercegovina na vrhu balkanske liste sankcionisanih od strane SAD, a na njoj se nalazi i nekoliko desetina premijera i ministara, poput premijera Fadila Novalića, članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine, premijera i ministara iz Republike Srpske, koji se navode kao Dodikovi saradnici, šefovi obavještajnih službi itd.
Posljednje u nizu sankcija, praktično u posljednjim danima Bajdenovog mandata kao predsjednika SAD, najavljene su u januaru ove godine i usmjerene su na zvaničnike Republike Srpske poput ministra unutrašnjih poslova Siniše Karana, Džerarda Selmana, predsjednika Ustavnog suda i drugih, a sve zbog „antidejtonskog ponašanja, korupcije ili drugih radnji koje destabilizuju ili ugrožavaju teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine“.
Treba napomenuti da je pooštravanje sankcija na osnovu izvršne naredbe predsjednika SAD prošle godine u Bosni i Hercegovini bilo praćeno zatvaranjem bankovnih računa sankcionisanih fizičkih i pravnih lica.
Sali Beriša ljut na Soroša
Kako prenose naši medijski saradnici iz Albanije, ukupan broj ljudi na američkoj crnoj listi je 22. Zanimljivo, svi oni, uključujući i one koji su bili dio aktivnog političkog života u vrijeme proglašenja sankcija, nastavili su nesmetano da obavljaju svoje funkcije. Čak i oni koji su kasnije bili optuženi i osuđeni od strane suda, kao što su javni tužilac Adriatik Lala i gradonačelnik Drača Vanđuš Dako, suočili su se sa posljedicama, ne zbog toga što su ih SAD stavile na crnu listu, već za potpuno različite slučajeve, koji se odnose na njihov javni položaj ili njihovo bogatstvo.
Jedan od ilustrativnih primjera je primjer sa Salijem Berišom. Lulzim Baša, tadašnji predsjednik Demokratske partije, odlučio je da izbaci Berišu iz poslaničke grupe te stranke, jer je bio na crnoj listi SAD. To je izazvalo unutrašnji sukob i podjele u stranci, ali je posle tri godine ponovo ujedinjena i Beriša se ove godine kandiduje za poslanika kao predsjednik Demokratske stranke.
Beriša je tada okrivio Soroša za odluku SAD.
"Moje proglašenje kao 'persona non grata' je djelo Soroša da pomogne vladi Edija Rame, najkorumpiranijoj u Evropi, da nanese štetu albanskoj opoziciji i okalja njeno 30-godišnje nasleđe," izjavio je on.
Ali, mišljenje van Berišine orbite ne prihvata njegove argumente.
„Vjerujem da je crna lista imala efekte. Možda izgledaju nemjerljivi, ali su vidljivi. Na primjer, u slučaju gospodina Beriše – političari njegovog kalibra, oni koji su vodili državu kao premijeri ili predsjednici, provode pola vremena razmišljajući o svom političkom nasleđu. Završetak karijere na crnoj listi je mrlja koju niko ne želi na njihovoj političkoj biografiji," kaže Afrim Krasnići, izvršni direktor Instituta za političke studije u Albaniji - nevladine organizacije koja prati korupciju u institucijama.
Zbog crne liste, Tom Doši, bivši predsjednik Socijaldemokratske partije Albanije, takođe je napravio pauzu od politike, ali se poslije četiri godine vratio i ušao u trku za parlamentarne izbore u maju ove godine.
Ali u isto vrijeme u Albaniji postoje i optužbe za stavljanje pojedinaca na crnu listu. Takav je slučaj generalnog tužioca Adriatika Lale, koji je osuđen na zatvorsku kaznu, nakon čega je pobjegao, ali ga je Interpol uhapsio u Rimu i izručio albanskim vlastima, kao i slučaj bivšeg gradonačelnika Drača Vanđuša Dakoa, koji je osuđen na zatvorsku kaznu, ali je pošteđen zbog proceduralnih grešaka i trenutno se nalazi u kućnom pritvoru.
Eugen Beci, bivši tužilac za teške zločine u Albaniji, kaže da crna lista ima uticaj i nije samo simbolična, već i praktična, jer orjentiše birače i često služi kao veoma efikasan alat za rješavanje pitanja sa kojima lokalne institucije za sprovođenje zakona nijesu u stanju da se izbore.
"Ali da bi se pokrenula krivična istraga, potrebni su mnogo sadržajniji dokazi od prostog mišljenja ili stava strane države. Međutim, to svakako može poslužiti kao značajan razlog za fokusiranje pravnih mehanizama, kako bi se omogućilo otvaranje krivičnog postupka", naglasio je Beci.
U Makedoniji je američka crna lista postala dio političke i pravne debate u zemlji o tome da li ona može biti osnova za preduzimanje mjera države. Zatraženo je ograničavanje ekonomskih i političkih aktivnosti sankcionisanih lica. Na primjer, zabrana pojedincima da se kandiduju za javne funkcije ili zabrana sporazuma sa državom, kao npr. učešće na tenderima, za pravna lica. Međutim, nova vlast smatra da u sistemu postoje kvalitetne procedure za procesuiranje ovakvih krivičnih dela.
Na ovoj liniji je i naš sagovornik, advokat Zvonko Davidović.
"Naš pravni okvir je dovoljan. Problem je što ne sprovodimo zakone. On predviđa zatvorske kazne i konfiskaciju imovine, ali je problem što izvršna vlast usmjerava sav rad pravosuđa i zakonodavne vlasti. Američke crne liste nemaju nikakvog uticaja, ti ljudi koji su na crnim listama nastavljaju da rade, žive, ostvaruju i uvećavaju svoje bogatstvo, a veliki broj njih aktivno učestvuje u odlučivanju", smatra Davidović.
Takav je slučaj i sa makedonskim biznismenom Kočom Anđuševom. Naime, prošlog oktobra se pojavio na javnom događaju kod ministra prosvjete, gdje je govorio o tome kakvi su kadrovi potrebni državi.
Tužilaštvo tvrdi da vodi postupke protiv svih koji su na crnim listama. Ali sudskog epiloga nema.
„Protiv Koče Anđuševa je pokrenut postupak, ali izmjenama Krivičnog zakonika mnogi slučajevi koje smo vodili su propali. Uradićemo šta možemo, ali je teško doći do dokaza“, rekao je nedavno glavni državni tužilac Makedonije Ljupčo Kocevski.
Slično je i sa drugim funkcionerom, Ramizom Merkom, predsjednikom opštine Struga, koji se zajedno sa porodicom nalazi na crnoj listi. Podstaknut crnom listom, protiv njega je u toku devet postupaka za razna krivična djela, ali on je i dalje gradonačelnik, dok je njegov sin Genc Merko, koji je takođe na američkoj crnoj listi, ranije dobio dozvolu za otvaranje Medicinskog fakulteta na kome je njegova stranka DUI bila koalicioni partner, ali je sadašnja vlast tu dozvolu ukinula.
Na spisku su i premijer od 2006-2016 Nikola Gruevski i njegov rođak, tada šef tajne službe Sašo Mijalkov sa porodicama. Ali, osim što je Gruevski morao da pobjegne i da je u azilu u Mađarskoj da bi izbjegao domaću pravdu, nema značajnih posledica ni za jednog ni za drugog, a Mijalkov nije ni odgovarao po lokalnom zakonu za teška krivična djela, jer je poslije odsluženja dijela zatvorske kazne postao slobodan građanin „zahvaljujući” izmjenama Krivičnog zakonika u Makedoniji, koje su uništile pravni sistem.
Crna lista nije „ocrnila” biznismene Jordana Kamčeva i njegovu porodicu, kao ni njegovog poslovnog partnera Sergeja Samsonenka, jer su oni i danas na poslovnoj sceni nakon što su zatvorskim kaznama i konfiskacijom imovine „otplatili” dugove makedonskom pravosudnom sistemu. Zanimljivo je da je Kamčev stavljen na crnu listu nakon što je pravosudni sistem završio s njim. Ruski tajkun sa makedonskim državljanstvom Samsonenko nastavio je da gradi svoj hotel u centru Skoplja kao da se ništa nije dogodilo.
Tužilaštvo Bosne i Hercegovine pokrenulo je istragu i protiv nekoliko osoba sa američke crne liste. Kako su rekli, predmeti u procesu formirani su odmah nakon što su pojedinci i zvaničnici stavljeni na crnu listu američke vlade. Međutim, nisu otkrili ko su ti ljudi. Slične izjave iz ove pravosudne institucije stizale su i ranije, tačnije tokom 2023. i 2022. godine, ali konkretnog epiloga nije bilo.
Međutim, ranije ili istovremeno su pokrenute istrage protiv pojedinih lica koja su stavljena na crnu listu za korupciju i zloupotrebu službenog položaja, što je, kao i u slučaju bivšeg premijera Bosne i Hercegovine Fadila Novalića, rezultiralo optužnicama i osudama. Među njima je i Milorad Dodik.
Neki od pojedinaca koji su navedeni na crnoj listi pristali su da govore o svojim iskustvima. Milovan Bjelica, bivši načelnik opštine Sokolac i jedan od osnivača Srpske demokratske stranke (SDP), izjavio je za bosanskohercegovački medij „Fokus” da se nalazi na američkoj crnoj listi od 2003. godine. Te godine je smijenjen sa dužnosti gradonačelnika tadašnjeg srpskog grada Sarajeva, pod optužbom da je pomagao haškom odbjeglom optuženiku Radovanu Karadžiću.
"Bio sam među prvima na crnoj listi i Amerike i EU. Tada se govorilo da će mjere ostati na snazi dok Karadžić ne bude uhapšen i izručen Haškom tribunalu. Karadžić je 2008. godine uhapšen, a njegovim hapšenjem su prestali razlozi za sankcije protiv mene", kaže Bjelica.
On kaže da je uklonjen sa crne liste EU tek 2011. i sugeriše da vjeruje da se to odnosi i na crnu listu SAD.
"Međutim, ostao sam na toj listi. Uskoro će se navršiti 22 godine kako sam na američkoj crnoj listi. Nikada nisam putovao u Sjedinjene Američke Države, ne posjedujem nikakvu imovinu, a ne poslujem sa američkim državljanima. U Bosni i Hercegovini nisam imao drugih prepreka da živim i radim bezbjedno. Početkom prošle godine, kada su pooštrene američke sankcije grupi oko Milorada Dodika, pooštrene su mjere u vezi sa bankarskim sistemom. Morali smo da zatvorimo račune. Dobrovoljno sam otišao u banku da ljudi ne trpe posljedice zbog mene, a dobrovoljno sam raskinuo ugovor da ne bih imao otvorene račune u banci“, priznaje Bjelica.
Ostali sankcionisani funkcioneri, poput Milorada Dodika, zadržali su svoje funkcije. Među njima su bivši predsjednik Bosne i Hercegovine Marinko Čavara, premijer Fadil Novalič, Željka Cvijanović, premijer, ministar zdravlja i predsjednik Skupštine Republike Srpske Radovan Višković, Alen Šeranić i Nenad Stevandić i drugi. Neki su kasnije smijenjeni nakon što im je istekao mandat ili kada su nove stranke došle na vlast i prešle na druge funkcije. Veliki broj sankcionisanih zvaničnika izjavio je tada da nije ni osjetio sankcije koje su im nametnute i da nemaju namjeru da putuju u SAD.
Samo tokom 2024. godine sankcije SAD protiv pojedinaca i kompanija sa crne liste su značajno porasle. Banke su počele sa zatvaranjem računa. Ugašeni su računi firmi Gorice Dodik, ćerke Milorada Dodika, kao i firmi njenog brata Igora. Ugašeni su i računi političke stranke SDP, ali i još nekoliko sankcionisanih lica, među kojima je i Marinko Čavara, koji je zatražio pomoć od institucija Bosne i Hercegovine, jer zbog zatvorenog računa nije mogao da primi platu. Prošle jeseni zatvorena su preduzeća povezana sa porodicom Dodik, a nakon što su vlasnici počeli da ih preregistruju ili kreiraju nove, sankcije su uvedene i novim firmama.
Predsjednik Transparency International za Bosnu i Hercegovinu Srđan Blagovčanin je na našoj platformi prokomentarisao da su ove sankcije imale veoma značajne efekte.
"Sankcije su jasno potvrdile ono na šta su upozoravali mediji i organizacije civilnog društva. Da zapravo imamo kriminalnu hobotnicu u državi, čiji je centar na čelu vlade. U stvari, godinama je situacija bila takva da tu hobotnicu nije procesuirao pravosudni sistem", kaže on.
Blagovčanin dodaje da su neki od ljudi koji su bili na crnoj listi u Bosni i Hercegovini bili onemogućeni da rade.
"Ova vrsta kriminalne hobotnice, ako je možemo tako nazvati, očigledno je imala velike implikacije. Njihovi bankovni računi su zatvoreni, a da nemaju pristup bankovnim računima, ne bi mogli legalno da rade", kaže on.
Znatiželja i razočaranje
U Finansijsko-obavještajnoj upravi (FIU) Crne Gore kažu da ako se neko nađe na crnoj listi, neće moći da otvori poslovni račun u crnogorskim poslovnim bankama.
„Međutim, ako to lice već radi u Crnoj Gori, onda će njegov rad uključivati mjere dubinskog skrininga“, kažu u Upravi.
Međutim, pravnik i profesor međunarodnog javnog prava Miloš Vukčević smatra da postoji i mogućnost ograničavanja poslovnih aktivnosti ovih lica.
U Crnoj Gori postoji dovoljno zakonskih osnova za preduzimanje određenih radnji, posebno sada kada je na snazi Zakon o restriktivnim mjerama, koji uključuje i nacionalne restriktivne mjere“, naglašava Vukčević.
Na pitanje zašto ljudi na crnoj listi nisu imali veće posljedice u Crnoj Gori, Vukčević kaže da na to treba da odgovaraju državni organi.
„Ali ako se analiziraju u formalno-pravnom aspektu, akti koje je donijela druga država ne podliježu zakonskoj primjeni kod nas u Zakonu o restriktivnim mjerama, jer se pozivaju na Rezoluciju UN i akte EU. Čak je i Centralna banka, koja je nadležna za praćenje finansijskih transakcija, reagovala da postojeći zakon ne daje dovoljan pravni osnov, ali ako država razmišlja u tom pravcu, zakon predviđa i mogućnost nacionalnih restriktivnih mjera“, naglasio je Vukčević.
Stiče se utisak da Balkan sa radoznalošću čeka crne liste, ali onda počinje razočarenje odnosom vlasti prema njima. Izreka koja najbolje odgovara temi crnih lista je: „Svako čudo traje tri dana“. Ili kako kaže naš sagovornik Nurko Pobrić, bivši sudija i profesor ustavnog prava u Bosni i Hercegovini, zabrinjavajuće je da oni koji su sankcionisani, poput Dodika, i dalje obavljaju važne javne funkcije u Bosni i Hercegovini.
„Katastrofalno je što ove sankcije nisu ohrabrile pravosuđe u Bosni i Hercegovini da se pozabavi korupcijom na visokom nivou, odnosno da u potpunosti ispita navode američke Kancelarije za kontrolu strane imovine (OFAC)“, kaže on.
Sankcije SAD mogu imati ograničen uticaj na određene pojedince, posebno u zemljama sa ograničenim kapacitetom ili nespremnošću da ih sprovedu, ističe se u izvještaju pod naslovom „Koliko su efikasne sankcije na Zapadnom Balkanu?“, koju je u decembru prošle godine pripremila međunarodna organizacija Globalna inicijativa protiv transnacionalnog organizovanog kriminala.
„Vlasti kojima nedostaje jasna volja da se pozabave vezama organizovanog kriminala i politike potencijalno se suočavaju sa nedostatkom stručnosti o tome kako sankcije mogu uticati na odnos između kriminalnih aktera i najviših nivoa društva“, navodi se u izvještaju.
On dodaje da vlade rijetko osporavaju opravdanost sankcija i generalno priznaju da su svjesne navodnih djela sankcionisanih pojedinaca. „Međutim, nespremnost da se preduzme odlučna akcija ostaje uobičajen izazov“, kaže se u izvještaju.
Takođe se ocjenjuje da mnogi sankcionisani pojedinci na Zapadnom Balkanu imaju značajan uticaj i da vladajuće strukture nastavljaju da sarađuju sa sankcionisanim pojedincima ili subjektima, prikriveno ili otvoreno.
„Takvu praksu trebaju javno osuditi subjekti koji uvode sankcije, sa jasnim posledicama za one koji podrivaju sprovođenje sankcija“, navodi se u izveštaju.
U dokumentu se takođe ističe da bi EU trebalo da slijedi primjer SAD i Velike Britanije u uvođenju sankcija, jer EU igra ključnu ulogu na Zapadnom Balkanu i mnogi pojedinci pod sankcijama posjeduju imovinu u državama članicama EU i često putuju u zemlje EU. „Stoga bi zabrana putovanja i druge sankcije od strane EU bile efikasnije od onih koje bi uvele Velika Britanija ili SAD. To bi takođe podstaklo političare da izbjegavaju ponašanje koje podriva demokratiju i destabilizuje region“, zaključuje se u izveštaju.
Prevedeno na „naš balkanski jezik“, crne liste se mogu sažeti i kao „psi laju, karavan ide dalje“, što je još jedan verbalni izum za talas korupcije i kriminala, koji koči napredak regiona.
Ovaj sadržaj je proizveo Institut za komunikacijske studije.
Novinari: Sonja Kramarska, Maja Boričić (CIN Crna Gora), Jona Plumbi (Faktoje Albanija), Amil Dučić (Fokus Bosna i Hercegovina)
Snimatelji: Slaven Tomović, Damir Begović
Montaža: Fani Goševska Živković
English
Facebook
Youtube
X (Twitter)
Instagram2023, Centar za istraživačko novinarstvo CG - Sva prava zadržana