Predstavnici više nevladinih organizacija koje su pokrenule peticiju "Stop devastaciji – Velika plaža za buduće generacije, ne za privatne interese" okupili su se danas u Ulcinju i dogovorili zajedničko djelovanje kako bi na najbolji način pojasnili javnosti i donosiocima odluka posljedice, kako kažu, netransparentnog i štetnog Sporazuma o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina, između Crne Gore i Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) , koji je premijer Milojko Spajić nedavno potpisao u Abu Dabiju, navodi se u saopštenju koje je medijima dostavio Centar za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP).
U zajedničkom saopštenju se ističe da je davanje u zakup 12 kilometara Velike plaže privatnom investitoru iz UAE na 99 godina da bi on betonirao prostor izuzetnih prirodnih vrijednosti, zaštićen domaćim i međunarodnim propisima, protiv zakona i interesa Crne Gore.
Iz ovih organizacija su poručili da će se na sve legitimne načine boriti protiv toga da se prostor, kako kažu, njihove generacije i svih budućih daje u bescjenje radi nečijih ličnih interesa.
"Pokretnje peticije samo prvi u nizu koraka koji će biti preduzeti. Jasno je da je potpisivanjem ovog Sporazuma narušen javni interes, strategija održivog razvoja i evropski put Crne Gore. Pozivamo nadležne državne organe, a posebno pravosuđe, da preispitju ovaj Sporazum, kako bi preduprijedili nesagledive štete koje bi nastale njegovom implementacijom”, zaključuje se u saopštenju koje su pored CZIP-a potpisali i NVO EnvPro, NVO Parkovi Dinarida, Centar za istraživačko novinarstvo CIN CG, NVO KANA/ko ako ne arhitekt, Dr Martin Schneider-Jacoby Association -MSJA, CEE Bankwatch Network, NVO Crnogorsko društvo ekologa, NVO Green Home, NVO MogUL, Portal Ulcinj info, NVO Mreža za afirmaciju nevladinog sektora MANS, Biciklo.me, Expeditio i NVO Gradionica.
Center for Investigative Journalism of Montenegro (CIN-CG) along with the partners in Reporting Diversity Network have opened the call for project proposals aiming to counter hate speech and improve representation of diversity.
The call was opened as part of the Reporting Diversity Network, which was established with the objective of effectively influencing media representation of ethnicity, religion, and gender in the Western Balkans. RDN aims to activate the role of civil society in countering the narratives of division and replacing them with much-needed positive discourse contributing to the value of good neighbouring relations and respect for social diversity.
The Call for Proposals will be publicised with the overall objective of increasing the influence of CSOs on media reporting shaping perceptions of ethnicity, religion and gender in the Western Balkans.
The specific objectives of the Call will be to:
- strengthen the position of local CSOs in safeguarding their beneficiaries’ rights in media
- provide opportunities for local CSOs to influence public perceptions and respond to hateful and harmful narratives contributing to polarisation.
- increase the number and quality of messages conveyed to the audience to diminish the effect of polarising narratives
- improve visibility and media representation of women and minority rights’ issues
- contribute to positive perceptions of the others and tolerance and inclusion in the region
Types of actions that are eligible for funding (list is open and might include other project ativities as long as they contribute to the above-mentioned objectives):
a) Advocacy and awareness-raising campaigns;
b) Production of media content;
c) Creation of campaigns countering hateful narratives in the public sphere;
e) Consultations, roundtables and meetings with local stakeholders;
f) Facilitating policy dialogue with stakeholders (e.g. political parties, local officials, expert community, media).
All activities must take place in the country where the organisation is registered.
Project timeframe is maximum of nine month.
The overall budget for the programme is 30.000 EUR per country. Five projects per country will be supported, while the envisaged size of grants is minimum 5,000 EUR and maximum 7,000 EUR.
CSOs responding to this call must meet the following criteria:
• that they are registered and that they have settled all legal obligations;
• have experience in the field of representation of diversity and/or hate speech;
• be directly responsible for project preparation and management;
• that their bank account is not blocked;
• that the organisations are not beneficiaries of the funds of the EU Civil Society Facility and Media Programme in favour of the Western Balkans and Turkey for 2021-2023 (IPA III), budget line: 15.020101.01
• Organisations can submit only one project proposal under this Program as an applicant or as a partner
We welcome applications from diverse type of civil society organisations: grassroot organisations, memebrs of the larger-scale networks acting nationaly or regionaly, media established as CSOs.
Partnership with local media will be considered as an advantage and will ensure additional points.
A one-day training regarding the rules and procedures for the implementation of EU grants will be organised for selected grant recipients. The training will cover topics such as: project management, visibility rules, financial reporting, etc.
In addition, selected CSOs will be provided with mentoring support to assist them in conducting creative media campaigns to raise public awareness as well as in managing project activities.
We invite all interested organisations to fill in the application forms (attached).
The deadline to submit the application is May 31.
Please submit your question at assistantcincg@gmail.com and redakcijacincg@gmail.com by May 9.
Please submit your proposal at assistantcincg@gmail.com and redakcijacincg@gmail.com by May 31.
The evaluation criteria:
1) Relevance of the proposal to the objectives of the Call for Proposals and relevance of the proposal to meet the needs of the target groups; (30 points)
2) Effectiveness and feasibility of the action - clear links and consistency between objectives, estimated results, proposed activities and strategy; (20 points)
3) Financial and operational capacity to autonomously undertake the proposed activities - an elementary level of organisational and managerial capacity will need to be demonstrated; (20 points)
4) Impact and stakeholders’ involvement - proposals must be feasible and indicators objectively verifiable (number of citizens that will be involved in the action); (10 points)
5) Involvement of vulnerable groups and gender-related issues - proposals need to take into consideration the needs of vulnerable groups; (5 points)
6) Follow-up - proposals clearly stating how this project will align with their organisations' plans and future activities. (5 points)
7) Budget and cost effectiveness of the action – ratio between estimated cost and expected results must be satisfactory (10 points)
The Evaluation Committee will pay attention to geographic and thematic diversity of the grants, while respecting the principals of equal opportunities and inclusiveness.
Note: The Center for Investigative Journalism (CIN-CG) may request additional documentation no later than eight days after the deadline for submission.
Applications will be reviewed by an independent Evaluation Committee.
Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) zajedno sa partnerima u Mreži za izvještavanje o različitosti (Reporting Diversity Network) otvara poziv za projektne prijedloge sa ciljem suzbijanja govora mržnje i unapređenja reprezentacije različitosti.
Poziv je otvoren kao dio Mreže za Izvještavanje o Različitosti (Reporting Diversity Network), osnovane sa ciljem da efikasno utiče na medijsku reprezentaciju etniciteta, religije i roda na Zapadnom Balkanu. RDN ima za cilj da aktivira ulogu civilnog društva u suprotstavljanju narativima podjela i njihovoj zamjeni prijeko potrebnim pozitivnim diskursom koji doprinosi vrijednostima dobrosusjedskih odnosa i poštovanju društvene različitosti.
Poziv za prijedloge biće objavljen sa opštim ciljem da se poveća uticaj organizacija civilnog društva (OCD) na medijsko izvještavanje koje oblikuje percepcije o etnicitetu, religiji i rodu na Zapadnom Balkanu.
Specifični ciljevi poziva biće:
- jačanje pozicije lokalnih OCD u zaštiti prava njihovih korisnika/ca u medijima;
- pružanje mogućnosti lokalnim OCD da utiču na javne percepcije i odgovore na govor mržnje i štetne narative koji doprinose polarizaciji;
- povećanje broja i kvaliteta poruka koje se prenose publici kako bi se umanjio efekat polarizujućih narativa;
- unapređenje vidljivosti i medijske reprezentacije žena i pitanja prava manjina;
- doprinos pozitivnim percepcijama drugih i toleranciji i inkluziji u regionu.
Vrste aktivnosti koje su podobne za finansiranje (lista je otvorena i može uključivati i druge projektne aktivnosti sve dok doprinose gore pomenutim ciljevima):
a) zagovaračke kampanje i kampanje podizanja svijesti;
b) produkcija medijskog sadržaja;
c) kreiranje kampanja koje se suprotstavljaju narativima mržnje u javnoj sferi;
e) konsultacije, okrugli stolovi i sastanci sa lokalnim akterima;
f) facilitacija političkog dijaloga sa akterima (npr. političkim partijama, lokalnim zvaničnicima, stručnom zajednicom, medijima).
Sve aktivnosti moraju biti sprovedene u Crnoj Gori.
Trajanje projekta je maksimalno devet mjeseci.
Ukupan budžet programa iznosi 30.000 EUR po zemlji. U skladu sa programom Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG), će podržati 5 projekata, dok je predviđena visina grantova minimum 5.000 EUR i maksimum 7.000 EUR.
OCD koji odgovaraju na ovaj poziv moraju ispunjavati sljedeće kriterijume:
• da su registrovani i da su izmirili sve zakonske obaveze;
• imaju iskustvo u oblasti reprezentacije različitosti i/ili govora mržnje;
• da su direktno odgovorni za pripremu i upravljanje projektom;
• da njihov bankovni račun nije blokiran;
• da organizacije nisu korisnici sredstava EU Civil Society Facility and Media Programa za Zapadni Balkan i Tursku za 2021-2023 (IPA III), budžetska linija: 15.020101.01
• organizacije mogu podnijeti samo jedan projektni prijedlog u okviru ovog Programa, kao aplikanti ili kao partneri.
Pozdravljamo prijave različitih tipova organizacija civilnog društva: organizacije na lokalnom nivou, članove šire mreže koje djeluju na nacionalnom ili regionalnom nivou, medije registrovane kao OCD.
Partnerstvo sa lokalnim medijima će se smatrati prednošću i donijeće dodatne bodove.
Jednodnevna obuka o pravilima i procedurama implementacije EU grantova biće organizovana za izabrane korisnike grantova. Obuka će obuhvatiti teme kao što su: upravljanje projektom, pravila vidljivosti, finansijsko izvještavanje itd.
Pored toga, izabranim projektima biće obezbijeđena mentorska podrška u sprovođenju kreativnih medijskih kampanja za podizanje javne svijesti, kao i u upravljanju projektnim aktivnostima.
Pozivamo sve zainteresovane organizacije da popune priložene prijavne formulare.
Rok za podnošenje prijava je 31. maj.
Molimo vas da svoje prijave pošaljete na: assistantcincg@gmail.com i redakcijacincg@gmail.com.
Ukoliko imate dodatna pitanja, obratite se na: assistantcincg@gmail.com i redakcijacincg@gmail.com najkasnije do 9. maja.
Kriterijumi za evaluaciju:
- Relevantnost prijedloga u odnosu na ciljeve poziva i relevantnost za potrebe ciljnih grupa; (30 poena)
- Efikasnost i izvodljivost aktivnosti – jasna povezanost i konzistentnost između ciljeva, očekivanih rezultata, predloženih aktivnosti i strategije; (20 poena)
- Finansijski i operativni kapacitet za samostalno sprovođenje aktivnosti – mora se pokazati elementarni nivo organizacionih i menadžerskih kapaciteta; (20 poena)
- Uticaj i uključivanje aktera – prijedlozi moraju biti izvodljivi, a indikatori objektivno provjerljivi (broj građana koji će biti uključeni); (10 poena)
- Uključivanje ranjivih grupa i rodna pitanja – prijedlozi treba da uzmu u obzir potrebe ranjivih grupa; (5 poena)
- Održivost - Prijedlozi treba da navedu kako će se ovaj projekat uskladiti sa planovima njihovih organizacija i budućim aktivnostima; (5 poena)
- Budžet i troškovna efektivnost – odnos između predviđenih troškova i očekivanih rezultata mora biti zadovoljavajući; (10 poena)
Komisija za evaluaciju će voditi računa o geografskoj i tematskoj raznovrsnosti dodeljenih grantova, uz poštovanje principa jednakih mogućnosti i inkluzivnosti.
Napomena: Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) može zatražiti dodatnu dokumentaciju najkasnije osam dana nakon roka za predaju projektnih prijedloga.
Prijave će ocenjivati nezavisna Komisija za evaluaciju.
PRIJAVNI OBRASCI
Kancelarija državnog tužioca Malte je uputila zamolnicu našem SDT-u u vezi sa istragom o pranju novca i drugim krivičnim djelima oko izgradnje vjetroelektrane na granici između Ulcinja i Bara
Jovo Martinović/Maja Boričić
Malteško tužilaštvo ispituje sumnje u pranje novca i traži dokumentaciju za više crnogorskih kompanija, u postupku koji se u toj državi vodi zbog poslova oko izgradnje vjetroelektrane (VE) Možura.
Prema dokumentima do kojih je došao Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG), Kancelarija državnog tužioca Malte je uputila zamolnicu našem Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) u vezi sa istragom o pranju novca i drugim krivičnim djelima.
Specijalno tužilaštvo je od Poreske uprave Crne Gore, zatražio dokumentaciju o više kompanija ranije povezanih sa izgradnjom jedne od prvih projekata vjetroelektrana u Crnoj Gori. Prema dokumentaciji koju posjedujemo ovaj zahtjev je SDT uputio Poreskoj upravi 15. novembra 2024. Traženi su podaci o kompanijama „Možura Wind Park“ (MWP), „Čelebić“, „Adriatic Energy Services“, „Management Consulting Montenegro“ i „Montmorency“. Malteškim tužiocima pomaže i evropska policijska organizacija Europol.
Kompanija „Fersa Energias Renovables” (sada “Audax Energias Renovables”) započela je pregovore sa Vladom Crne Gore prije gotovo dvije decenije, oko izgradnje vjetroelektrane na brdu između Ulcinja i Bara. Firma „Čelebić“, biznismena Tomislava Čelebića, je ušla u posao sa udjelom od jedan odsto u firmi Možura Wind Park, koju je zajedno sa Fersom osnovala u Crnoj Gori.
Sa Malte su tražili podatke i o kompaniji „Management Consulting Montenegro“, koja je u vlasništvu Marka Vujovića, brata od tetke bivšeg ministra iz redova Demokratske partije socijalista (DPS) Branimira Gvozdenovića.
Stopostotni vlasnik budvanskog preduzeća „Montmorency“ o kojem se takođe traže podaci je, prema Poslovnoj mreži, malteški advokat Antony Axisa. Organized Crime and Corruption reporting project (OCCRP) je još 2018.godine pisao da je ovaj advokat „jedan je od pionira onlajn kockanja na Malti”.
Pored Malte i špansko tužilaštvo u Madridu je, prema dokumentu u koji je CIN-CG imao uvid, u septembru 2024. godine pokrenuo izviđaj protiv kompanije „Audax Energias Renovables S.A.“ (Fersa), po prijavi Vladimira Popovića, zbog sumnji na pranje novca, zloupotrebu položaja, podmićivanje crnogorskih zvaničnika, utaju poreza i falsifikovanje dokumenata.
Popović tvrdi da je sa partnerom Karlas Palau Kolom oštećen, jer su navodno zakinuti za milionsku proviziju za posredovanje u ovom projektu i zbog toga su pokrenuli više sporova pred našim i inostranim sudovima.
Sve je počelo 2007. godine kada je španska kompanija „Fersa Energias Renovables“ izrazila interes za izgradnju vjetroelektrane Možura. Vlada Crne Gore je 2010. godine potpisala koncesioni ugovor sa Fersom na 20 godina. Tokom prvih 12 godina, ugovorom je predviđena finansijska pomoć Vlade Crne Gore investitoru kroz subvencije za struju od nevjerovatnih 115.3 miliona eura. Ubrzo nakon toga potpisan je i ugovor o zakupu zemljišta.
Zanimljivo je da je „Fersa“ svojim akcionarima u Španiji prijavila projekat izgradnje vjetroelktrane snage 100 megavata (MW) u Crnoj Gori. U realnosti, međutim, planirani i izgrađeni kapacitet vjetroelektrane je iznosio samo 46 MW. Ova razlika je, prema tvrdnjama nekih aktera, navodno služila za napumpavanje troškova i izradu koruptivne šeme isplata, po kojoj je planirano da se 10 miliona podijeli između više učesnika, uključujući tadašnje rukovodstvo Ferse i neke aktere u Crnoj Gori. Ove tvrdnje su izrečene i u procesima pred crnogorskim sudovima.
Iako je Fersa dobila koncesije od Vlade CG i sve dozvole još 2010. godine projekat izgradnje vjetroelektrane ta kompanija nije izvela, već je posao preuzeo lanac drugih kompanija i off-shore firmi.
Nakon više promjena vlasnika i izvođača, vjetroelektrana je ipak ugledala svjetlost dana, u novembru 2019.godine. Investiciju je na kraju realizovala malteška državna kompanija “Enemalta” i kompanija “Malta Montenegro Wind Park”, a glavni izvođač radova bila kineska kompanija “Shangai Electric Power Engineering”.
SDT ćuti, podgorički sud odbio tužbu
Crnogorsko tužilaštvo za sada nije uradilo gotovo ništa da rasvijetli sumnje u ovaj posao koja godinama opterećuje ne samo crnogorsku, već i međunarodnu javnost. Gotovo svi postupci su obustavljeni zbog nedostatka dokaza. Iz SDT nijesu odgovorili na pitanja CIN-CG da li su postupili po zamolnici malteškog tužilaštva, kao ni u kojoj je fazi postupak zbog sumnji u način formiranja firmi koje su vodile posao izgradnje vjetroelektrane na Možuri.
Obustavljen je postupak u kome je ispitivano da li je firmi „Možura Wind Park“ zakonito odbijeno gotovo sedam miliona eura ulaznog PDV-a, zatim postupak za utaju poreza i doprinosa protiv kineskog izvođača radova vjetroelektrane na brdu između Bara i Ulcinja, ali i proces oko konsultantskih usluga rađenih za “Možura Wind Park”.
SDT je godinama ispitivao da li je izvršni menadžer firme „Adriatic Capital Advisory“ Marko Vujović preplatio konsultantske usluge firmi Možura Wind Park od oko 1,5 miliona eura. I prijava koju je SDT proslijedilo Osnovnom tužilaštvu u Podgorici protiv izvođača radova kineske firme “Shangai Electric Power Engineering Montenegro LLC” i direktora te firme Jian Zhanga, za utaju poreza i doprinosa, takođe je odbačena.
Bivša sutkinja Osnovnog suda u Podgorici Katarina Peković je, nakon maratonskog suđenja odbacila i tužbu Vladimira Popovića i Karlasa Palou Kola, koji su tvrdili da su ih u ovom poslu prevarile kompanije Fersa (Audax) i BWP Montenegro, čiji je zastupnik bila Milena Popović, kćerka dugogodišnjeg sindikalnog lidera Danila Popovića. Popović i Kol tvrde da su se Danilo i Milena Popović našli na spornoj šemi isplate, zajedno sa predsjednikom borda direktora Ferse Hose Maria Roherom, iako je to navodno bio konflikt interesa. Popović i Kol su tvrdili da su ostali bez honorara, zato što nisu htjeli da pristanu na koruptivnu šemu isplate. Danilo Popović je nekoliko puta negirao da ima veze sa šemom isplate i uopšte sa projektom.
Presuda je postala pravosnažna u februaru 2023. Sada se čeka odluka o reviziji postupka pred Vrhovnim sudom. Peković je sada zastupnica Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu.
U razgovoru za CIN-CG Vladimir Popović kaže da „smatra da je bio žrtva koruptivnog sistema“ i da je zato presuda takva kakva jeste. „Odbio sam da učestvujem u spornoj šemi i insistirao na zakonitosti“ kaže Popović.
Tužba protiv Audax-a (Ferse) u Španiji
Španac Karlas Kol je pokrenuo tužbeni zahtjev pred Osnovnim sudom u Barseloni u junu 2023.godine i traži nadoknadu štete od 75 miliona eura od Audax-a Renovables. Suđenje je počelo u januaru 2025. godine.
„Audax“ nije odgovarao na brojna pitanja novinara CIN-CG o ovom poslu poslata više puta emailom. Ostala su bez odgovora i pitanja poslata na mobilni broj potpredsjednika borda direktora Audax-a Eduarda Romea.
Kol Palau je pred španskim sudom optužio Audax da je, između ostalog, i nezakonito prodao 99 odsto akcija Možura Wind Park (MWP) mističnoj firmi Cifidex Ltd. sa Sejšela, koja nije zadovoljavala ni jedan uslov iz crnogorskog tendera da preuzme koncesiju od 115.3 miliona eura novca građana Crne Gore, koje su prema ugovoru date investitorima kroz subvencije.
Interesantno je da je pravni zastupnik Cifidex-a bio rođeni brat Marka Vujovića, Bojan Vujović. Pravi vlasnik Cifidex-a se krio iza druge ofšor firme GSA Services Ltd osnovane samo nekoliko mjeseci prije transakcije sa Fersom i Čelebićem.
Crnogorski Zakon o koncesijama navodi da se ugovor o koncesiji ne može prenijeti na drugog koncesionara bez prethodne saglasnosti koncedenta (u ovom slučaju Vlade CG). Takođe zakon nalaže da novi koncesionar mora ispunjavati najmanje iste uslove kao i raniji koncesionar. Cifidex sa kapitalom od jednog američkog dolara i bez ikakvog iskustva u predmetnom poslu nije mogao zadovoljavati uslove.
Bivši predsjednik i premijer Milo Đukanović je ranije medijima rekao da je čitav posao urađen „besprekorno zakonito“ i da iza optužbi za korupciju "stoji samo destrukcija koja se medijski sistematski spinuje”. Crnogorska Vlada je insistirala da je pregovarala sa državnom firmom Enemalta o prodaji MWP i prenošenju koncesije.
Bivši premijer Malte Džozef Muskat je nekoliko puta pred malteškim medijima rekao da mu „nije jasno zašto tolika povika oko posla u Crnoj Gori“ i da „tu nema ništa sporno“. Muskat je, krajem maja prošle godine, optužen za pranje novca, prevaru, podmićivanje i korupciju u slučaju privatizacije tri bolnice na Malti.
Za Cifidex čuli iz štampe
Fersa je u novembru 2015. finalizovala prodaju svojih 99 odsto akcija MWP-a za 2.9 miliona, dok je Tomislav Čelebić za svojih jedan odsto dobio 650.000 eura (preko 22 puta više od cijene akcije koja je plaćena Fersi).
Ministarstvo ekonomije u Markovićevoj vladi, kojim je rukovodila Dragica Sekulić, je u julu 2020. objavilo da nema informacije „o navodnom učešću ofšor kompanija 17 Black i Cifidex Ltd u prenosu udjela sa prethodnih na novog zakupca u projektu gradnje VE Možura“. Takođe je navedeno da sa tim kompanijama nisu nikad stupili u kontakt, a još manje zaključivali bilo kakve ugovore.
Međutim, dokumenta Poreske uprave i zvanična objava Službenog lista Crne Gore od 9. decembra 2015. godine pokazuju da je Cifidex Ltd postao vlasnik Možura Wind Park, uprkos tvrdnjama crnogorskih zvaničnika.
Nakon što je sejšelski Cifidex kupio 100 odsto akcija MWP-a od Španaca i Tomislava Čelebića za tri i po miliona eura, krajem 2015, samo poslije 19 dana prodaje se vjetroelektrana državnoj malteškoj kompaniji Enemalta po tri puta većoj cijeni-10,3 miliona.
Tri miliona eura za kupovinu akcija MWP-a je, prema tvrdnjama, izvora agencije Reuters obezbijedio Jorgen Fenek, glavnooptuženi za organizaciju ubistva malteške novinarke Dafne Karuana Galicije. Fenek je novac za akcije MWP uplatio preko svoje kompanije 17 Black Limited iz Dubaija. Ubijena malteška novinarka je, između ostalog, istraživala i sumnjive poslove oko izgradnje Možure. Galicija je ubijena na Malti eksplozivom postavljenim ispod njenog auta 2017. godine.
Fenek je nedavno pušten da se brani sa slobode za ubistvo novinarke, uz kauciju od preko 50 miliona dolara. Suđenje mu još nije počelo, a on negira umiješanost u ubistvo. Dva brata Džordž i Alfred Deđorđo priznali da su postavili bombu i osuđeni su na po 40 godina zatvora. Još jedan saučesnik u ubistvu Vins Muskat takođe je priznao i nagodio se da robija 15 godina.
Ostaje nada da će Španci, Maltežani i Europol uraditi svoj dio posla i podstaknuti crnogorsko pravosuđe da konačno počne sa rasvjetljavanjem ove složene afere.
Nevladine organizacije koje su podržale kandidaturu Dragoljuba Vukovića za člana Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge uputile su danas inicijative predsjedniku Skupštine, Andriji Mandiću, i ministarki kulture i medija Tamari Vujović, trežeći od njih da, shodno svojim nadležnostima, doprinesu zakonitoj primjeni medijskih zakona i zaštite process imenovanja članova Savjeta Agencije za AVM usluge od političkih i pravnih manipulacija.
Podsjećamo da je posljednja odluka Administrativnog odbora Skupštine Crne Gore, kojom se dokumentacija NVO i CANU proglašava nepotpunom, pravno neutemeljena i predstavlja opasan presedan. Svi akti su uredno potpisani od strane ovlašćenih lica, a ni Zakon ni javni poziv ne traže dodatne interne odluke upravljačkih tijela.
Takođe, ukazujemo da se ista zakonska procedura primijenila prilikom izbora članova Savjeta Gradske RTV Podgorica, bez ikakvih osporavanja validnosti, iako su u oba slučaja korišćeni identični obrasci i dokumentacija.
Ovakav selektivan pristup otvara prostor za pravnu nesigurnost i politički voluntarizam, ali i prijeti da ugroz primjenu evropskih standarda u ovoj oblasti.
Pozivamo predsjednika Skupštine i ministarku kulture i medija da bez odlaganja dostave pojašnjenja i mišljenje Administrativnom odboru, te time spriječe dalju zloupotrebu zakonskog procesa i osiguraju primjenu važećih medijskih zakona koje je Skupština usvojila u okviru tzv. IBAR zakona.
Ovo nije tehničko pitanje već duboko političko i od presudnog značaja za nezavisnost medijskih institucija i vladavinu prava u Crnoj Gori, zbog čega ćemo nastaviti da informišemo i javnost, kao i relevantne organizacije, uključujući Delegaciju EU u Crnoj Gori, koja je već reagovala na ove netransparentne pokušaje opstrukcije medijskih zakona.
Goran Đurović, Media centar
Olivera Nikolić, Institut za medije Crne Gore (IMCG)
Daliborka Uljarević, Centar za građansko obrazovanje (CGO)
Milka Tadić Mijović, Centar za istraživačko novinarstvo (CIN-CG)
Mila Radulović, Udruženje profesionalnih novinara Crne Gore
Mustafa Canka, NVO „Ul Info“
Zdravko Janjušević, Bjelopoljski demokratski centar
Željko Đukić, NVO Multimedijal Montenegro
Nataša Nelević, NOVA – Centar za feminističku kulturu
Azra Hrapović, NVO Đakomo Adriatic
Boris Nedović, NVU Centar sjevera
Radomir Petrić, NVU Sua Sponte Bar
Danas je svim poslaničkim klubovima u Skupštini Crne Gore dostavljena inicijativa čak 101 organizacije civilnog društva sa snažnim protivljenjem najavljenim izmjenama medijskih zakona koje bi trebalo da omoguće potpunu partijsku kontrolu nad savjetima RTCG, Agencije za audiovizuelne medijske usluge i lokalnih javnih emitera.
Povod je najava da bi se ubuduće predstavnici NVO u tim tijelima birali voljom političkih partija, umjesto samih NVO koje ispunjavaju zakonom propisane uslove. Žao nam je što je inicijativa manjeg broja NVO poslužila za pokušaj ostvarenja određenih političkih interesa u Skupštini Crne Gore. Zato smo se i odlučili da pokažemo da je višestruko više onih koji drže do autonomije civilnog sektora, ali i jačanja nezavisnosti medijskih institucija i ubrzanja evropskih integracija, što je bio cilj tzv. IBAR zakona, čiji su dio i medijski zakoni, koji bi se u važnom segmetu ovim izmjenama obesmislili.
Važeći zakoni jasno definišu stroge kriterijume za izbor članova savjeta – VII1 nivo obrazovanja i najmanje 10 godina iskustva, te omogućavaju da predstavnike NVO biraju same organizacije koje imaju dokazano iskustvo i rezultate u relevantnim oblastima. Time se ograničava neprimjereni politički uticaj i osigurava profesionalizacija ključnih upravljačkih tijela javnih servisa i regulatora.
Predložene izmjene otvaraju vrata partijskom kadriranju, snižavaju profesionalne standarde i vode direktno ka urušavanju sistema. Neprihvatljivo je da se članovima savjeta mogu imenovati osobe sa trogodišnjim fakultetom i pet godina iskustva, umjesto visokokvalifikovanih i iskusnih kandidata.
Podsjećamo da je aktuelni Savjet RTCG, izabran po takvom naopakom modelu političke trgovine, dva puta protivzakonito imenovao generalnog direktora – što su potvrdile i pravosnažne sudske presude, a njegovi članovi se sada i krivično procesuiraju.
Upozoravamo da bi izmjene zakona mogle voditi otvaranju samo privremeno zatvorenog Poglavlja 10 (Informatičko društvo i mediji), jer EU traži funkcionalnu i profesionalnu Agenciju za AVM usluge, bez političke kontrole. Takođe, novi Akt o slobodi medija, koji je EU donijela 2024. godine, dodatno obavezuje države članice i kandidate da osiguraju nezavisnost javnih servisa i medijskih regulatora, a ne da ovu oblast dodatno urušavaju zarad partikularnih interesa.
Zato pozivamo Skupštinu i Administrativni odbor da odustanu od retrogradnih inicijativa i opstrukcija, kao i da hitno primijene važeće zakonske norme. NVO koje su nezavisne u radu moraju same birati svoje predstavnike kroz transparentan i kredibilan proces, a ne političkim dekretima.
Ovo je jedna od najšire podržanih inicijativa civilnog društva u Crnoj Gori u posljednjih 15 godina. O njenom sadržaju biće obaviještene i relevantne međunarodne institucije, posebno one iz EU koje pažljivo prate stanje u sektoru medija u Crnoj Gori.
Podnosioci inicijative:
- Media centar, Goran Đurović
- Sindikat medija Crne Gore, Radomir Kračković
- Unija slobodnih sindikata Crne Gore, Srđa Keković
- Centar za istraživačko novinarstvo CIN-CG, Milka Tadić Mijović
- Akcija za ljudska prava, Tea Gorjanc Prelević
- Institut za medije Crne Gore, Olivera Nikolić
- NVO Juventas, Ivana Vujović
- Centar za građansko obrazovanje (CGO), Daliborka Uljarević
- NVO Prima, Aida Perović
- Udruženje pravnika Crne Gore, Branislav Radulović
- BIRN, Vuk Maraš
- Centar za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA, Ljupka Kovačević
- NVO 35 mm, Darko Ivanović
- Asocijacija SPEKTRA, Jovan Ulićević
- Crnogorski PEN centar, Adnan Čirgić
- Centar za monitoring i istraživanja (CeMI), Zlatko Vujović
- Fakultet za crnogorski jezik i književnost (FCKJ), Aleksandar Radoman
- Savez za jednaka prava LGBTI osoba ERA, Danijel Kalezić
- Crnogorski ženski lobi, Aida Petrović
- Crnogorska LGBTIQ asocijacija Kvir Montenegro, Staša Baštrica
- Centar za ženska prava (CŽK), Maja Raičević
- Centar za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO), Zorana Marković
- Udruženje mladih sa hendikepom (UMHCG), Marina Vujačić
- Green Home, Azra Vuković
- CAZAS, Mišo Pejković
- SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja Podgorica, Bijana Zeković
- SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja Berane, Radmila Anđić
- SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja Plav, Esmeralda Šuvahić
- Sociološki centar Crne Gore (SOCEN), Nikoleta Đukanović
- Centar za građanske slobode (CEGAS), Marija Popović Kalezić
- Unija mladih preduzetnika Crne Gore (UMPCG), Uroš Bulatović
- NVO NADA – Herceg Novi, Marina Vuksanović
- NVO Natura, Mikan Medenica
- Otvoreni centar Bona fide, Sabina Talović
- Media tim, Duško Marković
- NVO Ikre, Velida Hodžić
- NVO Gradionica, Goran Janković
- NVO Udruženje roditelja djece sa teškoćama u razvoju – Podgorica, Milisav Korać
- Mreža za evropske politike MASTER, Andrea Popović
- NVO Udruženje za afirmaciju i podršku mladima – Podgorica, Savo Jovović
- NVO Udruženje za podršku djeci sa teškoćama u razvoju i njihovim porodicama Crne Gore – Podgorica, Dragana Pešikan
- NVO Vuča – Berane, Vučeta Korać
- NVO Vunov lom, Branislav Šekularac
- NVO SOS telefon za zene i djecu žrtve nasilja Bijelo Polje, Nada Ristanović
- NVO Manifest, Mirsad Lukač
- Bjelopoljski savez nevladinih organizacija, Uglješa Prebiračević
- NVO Evropski omladinski centar Crne Gore, Mladen Španjević
- NVO Agro centar, Ljubomir Radović
- Centar za romske inicijative (CRI), Fana Delija
- NVO Bjelopoljski demokratski centar, Zdravko Janjušević
- Defendologija – Centar za bezbjednosna, sociološka i kriminološka istraživanja Crne Gore, Slavko Milić
- Udruženje za zaštitu prava radnika i nezaposlenih lica Opštine Bijelo Polje, Drago Zeković
- NVO E-Roma, Ismet Selimović
- Udruženje Roma “Novi put”, Safet Selimović
- NVO Demokratski progres, Mirko Rakonjac
- NVO Zelena akcija, Božidar Rogović
- NVO Ekološko društvo Breznica Pljevlja, Miloran Mitrović
- NVO Udruženje mladih Alternativa Pljevlja, Alija Šljulka
- Udruženje za razvoj demokratije i građanskog društva, Stefan Fuštić
- NVO Točak života Mojkovac, Miodrag Kalezić
- NVO Centar za informisanje i anketno ispitivanje -BP Megafon, Svetislav Perišić
- Centar za razvoj demokratije i ljudskih prava, Snežana Konatar
- NVO Centar za unapređenje i razvoj Mioče, Momčilo Sarić
- NVO Super zvezde A1 Plav, Milorad Vuković
- NVO Borba za inkluziju OSI – BIOS, Miroslav Božović
- Multimedijalni studio Bijelo Polje, Ruzmir Osmanović
- NVO Zelena dolina, Zihno Omerović
- Udruženje penzionera i invalida rada sa najnižim primanjima, Marko Hajduković
- Udruženje za razvoj civilnog društva, Mirsala Tomić
- NVO BIhorski parlament, Safet Adžibulić
- NVO Multimedijal Montenegro, Željko Đukić
- NVO Bonum Pljevlja, Ruždija Strujić
- Centar za razvoj Durmitora, Darko Stijepović
- NVO Talas Bihora, Samir Rastoder
- NVO Đakomo Adriatik, Azra Hrapović
- Udruženje gluvih i nagluvih veterana, Velibor Tomović
- NVU Lica sa Invaliditetom Petnjica, Denis Ramdedović
- NVU Dobrovoljni davaoci krvi Petnjica, Enver Rastoder
- NVU Kulturno umjetničko društvo BIHOR, Sinan Tiganj
- NVO BEHAR – Centar za proučavanje kulturne baštine Muslimana-Bošnjaka u Crnoj Gori, Rifat Vesković
- NVO Znanje stav ponašanje – Began, Beća Čoković
- Lokalno omladinsko vijeće-Lokalni omladinski savjet Pljevlja, Ljubiša Lečić
- NVO Geen Action Herceg Novi, Dragomir Mitrović
- NVO Turističko informativni centar Herceg Novi, Ivan Savčenko
- NOVI HORIZONT, Nazif Velić
- SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja Ulcinj, Hatixhe Nelaj
- EDUKO PLUS, Almedina Dodić
- NVO UL INFO, Mustafa Canka
- NVO Naš glas:UL, Enes Uković
- Društvo za zaštitu zivotinja – FENIKS Cetinje, Julija Milanović
- NVO Optimisti, Boško Milović
- Ženska akcija, Slavica Striković
- NOVA – Centar za feminističku kulturu, Nataša Nelević
- NVU Centar sjevera, Boris Nedović
- NVU Sua Sponte Bar, Radomir Petrić
- NVO Aktivna zona, Miloš Marković
- NVO Asocijacja lokalnih emitera sa sjevera, Buljana Rudić
- NVO Život sa dijebetesom LIFE, Miranda Ćurčija
- NVO Zrak sunca, Ljiljana Krstić
- Asocijacija hercegnovska inicijativa, Mladen Rostović
- NVO Ksena, Sanja Crnić
Inicijativu su dodatno podržali:
102. NVO Alumni akademija Pravnog fakulteta UCG, Nebojša Vučinić
103. Centar za demokratiju i ljudska prava CEDEM, Nevenka Vuksanović
Investors from Serbia, Russia, and Turkey were the leading contributors to Montenegro's investment landscape last year. However, the profiles of these countries do not align with Montenegro's Euro-Atlantic aspirations. Many foreign investors have expressed dissatisfaction with the investment climate, while the Government lacks a clear strategy to address these concerns.
Predrag Nikolić/Đurđa Radulović
In the past year, Serbia, Russia, and Turkey were the leading foreign investors in Montenegro, accounting for over a third of the total foreign direct investments (FDI) in 2024. These three countries collectively invested approximately 318 million euros out of 889 million euros in FDI. In contrast, investments from the European Union (EU) countries were significantly lower, totaling only 250.5 million euros.
"The depth of the integration process is not reflected in the shift of investor profiles, as EU countries do not dominate the top of the list. This statistic reveals significant gaps that warrant further investigation," Gordana Đurović, a full professor at the Faculty of Economics and former Minister for European Integration, says in an interview with the Center for Investigative Journalism of Montenegro (CIN-CG).
The trend of investments from countries outside the Western bloc continued even after Montenegro regained independence in 2006 and declared EU and NATO membership as key priorities. Since then, Montenegro has received over 14.6 billion euros in foreign direct investments (FDI). Of this total, ten countries accounted for approximately nine billion euros in assets. Among them, only four are members of both the EU and NATO, along with Turkey, which is part of the NATO alliance.
FDI by Country of Origin, Table Based on CBCG Data
Italy, Austria, Cyprus, and Germany are among the top ten foreign investors from EU countries, with their total investments exceeding three billion euros.
Russia leads in foreign direct investment (FDI) with over two billion euros invested, maintaining a position in the top five investors every year since Montenegro's independence. Following Russia are Switzerland, Italy, and Serbia, each contributing slightly more than one billion euros. The top ten also includes Turkey, along with the United Arab Emirates (UAE) and Azerbaijan, each investing over half a billion euros.
Since 2006, investments from EU countries account for less than half of the total FDI, totaling 6.1 billion euros.
In a statement to CIN-CG, the office of Prime Minister Milojko Spajić highlighted some of Montenegro's most significant projects, such as the submarine energy cable between Montenegro and Italy, implemented by the Italian company Terna. They also pointed out that many representative offices of foreign companies based in Serbia indirectly contribute to investments in Montenegro.
Furthermore, they assert that, in line with Montenegro's EU accession process, a greater influx of investments from Western European countries is expected.
"Due to global developments in recent years, there has been a decline in interest from Russian investors, while interest from the EU and other countries has increased. Therefore, we disagree with the statement that developed EU countries are not investing in Montenegro," the Prime Minister's office states.
However, data from the previous year, based on statistics from the Central Bank of Montenegro (CBCG), contradicts these claims. Serbia, Russia, and Turkey remain the leading foreign direct investors.
Tax Havens: A Major Source of Foreign Capital in Montenegro
Since its independence, the top 20 most prominent investors in Montenegro include tax havens, such as the Virgin Islands, with 184 million euros, and Panama, with 173 million euros. When investments from other similar destinations—like Barbados, the Bahamas, Belize, Jersey, Mauritius, Seychelles, Gibraltar, Bahrain, the Cayman Islands, and the Marshall Islands—are included, the total exceeds 600 million euros. This amount alone surpasses the total investments from Germany, one of the largest EU investors, since Montenegro's independence.
In reality, investments from non-transparent regions are likely even higher. Offshore companies based in countries like Cyprus, the UK, the Netherlands, and others are not reflected in these figures, as there is no available data to differentiate between investments from offshore companies and those from entities with transparent ownership structures.
"Investment through offshore companies may suggest an attempt to conceal the true owner or the origin of the capital," Zarija Pejović, an economic analyst, says in an interview with CIN-CG. "Domestic capital can also set up a company in a tax haven and then establish a subsidiary in Montenegro, benefiting from lower tax rates at the parent company level. In such cases, the oversight of the Tax Administration is crucial."
There has generally been a lack of oversight regarding the influx of substantial capital into Montenegro. The investments made by hidden owners have had a greater impact on the personal enrichment of individuals than on the overall well-being of society and its citizens. Investing through offshore companies was frequently utilized by Montenegrin nationals to conceal the origins of suspiciously acquired capital and subsequently legalize it within the country.
The Pandora Papers, a global investigation into offshore financial activities, was conducted by the International Consortium of Investigative Journalists (ICIJ) in collaboration with partners from 117 countries. The leaked database includes nearly 12 million documents sourced from registries in jurisdictions such as the British Virgin Islands, Panama, Belize, Cyprus, the United Arab Emirates, Singapore, the United Kingdom, Switzerland, and others.
This 2021 affair has yet to reach a judicial conclusion in Montenegro. The Panama Papers reveal that former Prime Minister and President Milo Đukanović and his son Blažo were involved in secret asset management agreements in 2012, concealing their assets through a network of companies registered in the United Kingdom, Switzerland, the British Virgin Islands, Panama, and Gibraltar.
Lack of Investment in Montenegro's Development
The issue goes beyond the source of the money. Gordana Đurović emphasizes that, in terms of structure, the investments fail to demonstrate a focus on active engagement in the real sector, which is critical for the country's development. This presents a significant challenge, as Montenegro has relied almost entirely on foreign direct investment (FDI) for its growth and development since gaining independence. "The net inflow of FDI has averaged about 14 percent of GDP annually, highlighting a development model that is largely based on attracting FDI, without a strong export orientation, particularly in terms of commodity exports," Professor Đurović explains to CIN-CG.
However, despite foreign direct investment (FDI) since independence approaching 15 billion euros, with nearly 10 billion euros in net FDI, these funds have been insufficiently utilized for the country's development, Đurović explains.
FDI Structure, Table Based on CBCG Data
The structure of investments since Montenegro's independence reveals that the largest share of capital went into real estate (32.9%), followed by investments in the real sector (31.6%). In comparison, 30.6% of foreign direct investment (FDI) went into intercompany debt—essentially loans from parent companies to their subsidiaries in Montenegro. These loans do not contribute to increasing the basic capital of the local companies.
Zarija Pejović explains that the high share of intercompany debt (30.6%) suggests that parent companies prefer lending to their subsidiaries in Montenegro instead of recapitalizing them. This strategy allows them to reduce taxable profits by deducting interest rate expenses, thus lowering their tax liabilities in Montenegro.
According to CIN-CG sources, investments in real estate accounted for over half of the total FDI in 2023 and 2024, a worrying trend considering Montenegro's failure to diversify its economic sectors and encourage exports. "Healthier investments, such as those from Serbia, contribute to the real sector, which supports the country's development. In contrast, Russian investments predominantly flow into real estate, which stifles development," Đurović says.
Pejović adds, "The impact of real estate investments on economic growth is primarily seen in increased consumption. This drives up property prices, making it harder for the local population to afford homes for basic needs."
However, the Prime Minister's office argues that real estate investments can benefit society. "They don't necessarily hurt the economy, especially through growth in the construction sector, increased tourism, business, and housing capacities, and the rise in consumption linked to property purchases—investments that typically offer quicker returns than those in the real sector." They also highlight that such investments contribute to employment, strengthen supporting activities, and increase budget revenues through taxes and fees. "Moreover, this type of investment, particularly through the economic citizenship program, has accelerated the development of northern municipalities, especially Kolašin," the Prime Minister's office stated in an interview with CIN-CG.
However, several experts, architects, and urban planners have warned that the rapid urbanization of Kolašin, driven in part by the economic citizenship program, has led to the city's degradation and the destruction of surrounding areas. This phenomenon of accelerated urbanization has similarly impacted other valuable regions in Montenegro.
Investments in Companies Decline Since the COVID-19 Crisis
Foreign direct investment (FDI) has significantly declined over the past two years, following the increases in 2021 and 2022. The drop in investment, particularly in companies and banks, is especially notable. In both 2022 and 2023, investments in domestic companies were lower than in 2020, the year of the COVID-19 crisis, when they totaled 123 million euros. When accounting for inflation since 2020, the figures become even more concerning. In 2020, investments amounted to 123.8 million euros, rising to 215 million in 2021 and 219.4 million in 2022. However, in 2023, there was a dramatic decline, with only 95.2 million euros invested from abroad. While the situation slightly improved in 2024, investments in companies only reached 113.9 million euros, almost half of what was invested in 2023.
Despite the sharp decline in company investments, CBCG data shows that real estate investments have remained steady, averaging around 450 million euros annually over the past three years.
FDI Structure (2020-2024), Based on CBCG Data
"Analysis of FDI inflows into Montenegro reveals a downward trend in recent periods, accompanied by shifts in the structure of investments. Specifically, there has been a decline in investments in companies and banks, while the real estate sector has seen an increase. This shift indicates a weakening of Montenegro's investment attractiveness, further exacerbated by political instability in the country, according to the 2024 White Book by the Montenegrin Foreign Investors Council.
The trend of rising investments was particularly notable in the post-pandemic period and following Russia's aggression against Ukraine. In 2021, the first year of the invasion, FDI surged, nearing the one billion euro mark, and in 2022, it surpassed one billion. However, in 2023 and 2024, FDI dropped below 900 million euros.
"Montenegro needs more investments in companies and fewer in real estate, as only such investments can have a sustainable and measurable impact on the development of local communities and the country as a whole," Gordana Đurović notes.
According to data from various sources, approximately 100,000 foreign citizens have temporarily settled in Montenegro. However, as highlighted by CIN-CG sources, this influx has not led to significant investments in the real sector or the creation of new jobs.
Research by BIRN in 2023 revealed that 64% of the nearly 6,000 companies established in Montenegro by Russian citizens following the invasion of Ukraine have only one employee, while over 20% have no registered employees beyond the founder. In the first year of Russia's aggression against Ukraine, these companies contributed just 4.8 million euros to Montenegro's budget, according to BIRN's findings.
Government's Absence of a Clear Strategic Vision
Spajić's cabinet informed CIN-CG that the Government's priority is to direct investments, particularly foreign ones, into the real sector of Montenegro's economy. However, according to Gordana Đurović, the investment community perceives Montenegro, like other Western Balkan countries, as lacking sufficient security for private property and investments. She adds that the absence of effective control over foreign investors, slow responses to poor business practices, breaches of contracts, and violations of investment deadlines all work against the state's interests.
"The potential for foreign investment in Montenegro, and its potential for economic development and diversification, is unquestionable. However, to fully realize this potential, it is necessary to ensure a predictable and transparent business environment," the Foreign Investors Council in Montenegro stated. They emphasized that strengthening the rule of law is essential for creating a predictable and stimulating investment climate. Despite highlighting this need for years, they noted that the situation has yet to improve.
On the other hand, the Government pointed out to CIN-CG that Montenegro is actively strengthening economic stability, creating new jobs, and boosting competitiveness. They claim to address challenges such as the availability of skilled labor, infrastructure development, environmental protection, and restitution, which have caused delays in investments in the real sector. Furthermore, they are focused on improving the legislative framework to enhance the investment climate.
However, the Foreign Investors Council in Montenegro believes that despite some post-pandemic progress, the fundamental issues persist, as detailed in their 2024 White Book. "The Government's reform efforts are insufficient to address the serious challenges threatening the sustainability of Montenegro's economy," the publication states. It also points out that the GDP growth the Government promotes is largely driven by increases in wages and pensions, rather than a boost in productivity from production and investment, which undermines long-term development. They further assert that the stabilization of public finances is mainly due to foreign spending rather than genuine structural reforms. The increase in minimum wages, they argue, is also questionable as it is not tied to growth in the real sector.
The White Book highlights several alarming issues: the economy's dependence on consumption, an alarming trade deficit of 14%, a lack of exports, inflation surpassing the EU average in 2022 and 2023, which has hindered the survival of small and medium-sized enterprises, especially in underdeveloped regions, and an oversized public sector, which remains the country's largest employer. It also stresses the lack of economic diversification and the over-reliance on tourism.
The publication also includes recommendations for urgent action: developing agriculture, processing industries, and technological sectors; reducing excessive employment in the public sector; supporting small and medium-sized enterprises, particularly in underdeveloped regions like the north; and fostering an environment conducive to productive FDI.
Should these recommendations be implemented, the structure of FDI in Montenegro could shift significantly, favoring the real sector and contributing to more sustainable economic conditions in the country.
Nevladine organizacije koje su podržale kandidaturu Duška Vukovića za člana Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge, ocjenjuju da je jučerašnja odluka Administrativnog odbora Skupštine Crne Gore politički motivisana i pravno neutemeljena, ali i jasan izraz namjere vladajuće većine da partijski zarobi medijski sektor uz cijenu da ugrozi i evropski put Crne Gore.
Administrativni odbor je, prihvatajući nezakonite razloge radne grupe za provjeru validnosti dokumentacije ovlaštenih predlagača, koju čine poslanici vladajuće većine Duško Stijepović, Vasilije Čarapić i Bogdan Božović, odbio prijedlog za imenovanje nespornih kandidata iz CANU i NVO u oblasti medija. Izgovor da se ne može utvrditi da su upravljački organi predlagača donijeli odluku o kandidaturi je besmislen, jer su svi akti uredno potpisani od strane ovlašćenih lica u tim subjektima.
Dodatno, obrazac za podnošenje kandidature ne sadrži mogućnost navođenja upravljačkog organa koji je donio odluku, već se traže osnovni podaci: naziv NVO, ime kandidata, njegova biografija i radno iskustvo, kao i potpis ovlašćenog lica. Štoviše, ni Zakon o audiovizuelnim medijskim uslugama niti Javni poziv ne predviđaju dostavljanje posebnih odluka skupštine ili drugog upravljačkog organa NVO kao dijela tražene dokumentacije. U statutima svih predlagačkih NVO jasno je definisano da su ovlašćena lica, uključujući direktore, nadležna za potpisivanje akata u okviru svakodnevnog poslovanja NVO. Administrativni odbor ima obavezu da tačno navede u svakom pojedinačnom aktu što nedostaje ako je to utemeljeno u zakonu, što nije učinjeno. Dakle, dokumentacija je bila potpuna i u skladu sa pravilima koje je propisao upravo Administrativni odbor.
Sebičnu političku motivaciju vladajuće većine u Odboru potvrđuje i činjenica da je ista procedura, sa identičnim obrascem, sprovedena i prilikom imenovanja članova Savjeta Gradske RTV Podgorica. Ništa tada nije bilo sporno poslaniku i odborniku Vasiliju Čarapiću, koji je sad akter ove opstrukcije.
Suština je jasna – kandidati sa integritetom koje predlažu relevantne organizacije civilnog društva i koji ispunjavaju zakonom propisane uslove, treba da se eliminišu iz postupka zbog političke nepodobnosti, čak i ako to uključuje gaženje zakonskih normi.
Ovaj politički perfomans Administrativnog odbora nastavak je pravnog nasilja koje je započeo predsjednik Skupštine, Andrija Mandić, kada je bez obrazloženja poništio prethodni Javni poziv za imenovanje članova Savjeta Agencije. Sve to treba uvezati sa najavama parlamentarne većine o izmjenama medijskih zakona, kojima bi se, pod izgovorom „poboljšanja“, išlo u pravcu “ozakonjenja” partijske kontrole nad RTCG i Agencijom za AVM usluge.
Podsjećamo da je usvajanje Zakona o audiovizuelnim medijskim uslugama bio jedan od uslova za dobijanje pozitivnog IBAR-a, kao i za privremeno zatvaranje Poglavlja 10 – Informaciono društvo i mediji. Drugo završno mjerilo u Poglavlju 10 odnosi se na funkcionalan i nezavisan rad regulatornog tijela za elektronske medije, odnosno Agencije za AVM usluge. Opstrukcije vladajuće većine da se imenuju kredibilni predstavnici civilnog društva u Savjet Agencije, ozbiljan su i svjestan rizik za ponovno otvaranje ovog poglavlja jer se ovim dovodi u pitanje, za početak, funkcionalnost Agencije.
Očigledan je cilj da se suzi prostor za djelovanje nezavisnih regulatornih tijela i obesmisli uloga civilnog društva u procesu demokratizacije medijskog sistema. Stoga, očekujemo da se oko ovog jasno odredi Vlada Crne Gore, a posebno Ministarstvo kulture i medija, Ministarstvo evropskih poslova i Ministarstvo regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa NVO, ovo pitanje ćemo komunicirati i sa relevatnim međunarodnim akterima.
Goran Đurović, Media centar
Olivera Nikolić, Institut za medije Crne Gore (IMCG)
Daliborka Uljarević, Centar za građansko obrazovanje (CGO)
Milka Tadić Mijović, Centar za istraživačko novinarstvo (CIN-CG)
Mila Radulović, Udruženje profesionalnih novinara Crne Gore
Mustafa Canka, NVO „Ul Info“
Zdravko Janjušević, Bjelopoljski demokratski centar
Željko Đukić, NVO Multimedijal Montenegro
Nataša Nelević, NOVA – Centar za feminističku kulturu
Azra Hrapović, NVO Đakomo Adriatic
Boris Nedović, NVU Centar sjevera
Radomir Petrić, NVU Sua Sponta Bar
Nevladine organizacije - Media centar, Centar za istraživačko novinarstvo (CIN-CG), Akcija za ljudska prava (HRA), Institut za medije Crne Gore (IMCG), Centar za građansko obrazovanje (CGO), Udruženje profesionalnih novinara Crne Gore, Sindikat medija Crne Gore smatraju jučerašnju odluku Administrativnog odbra sramnom i politički motivisanom sa namjerom da se zaustavi imenovanje nepodobnih kandidata za članove Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge.
Administrativni odbor je prihvatio navodne argumente radne grupe za provjeru validnosti podnijete dokumentacije (koju su sačinjavali poslanici Duško Stjepović, Vasilije Čarapić i Bogdan Božović) ovlaštenih predlagača, da nisu mogli jasno da utvrde da li su upravljački organi NVO, u skladu sa zakonom, donijeli odluku o imenovanju Dragoljuba Vukovića za člana Savjeta Agencije za AVM sluge.
Podjsećamo poslanike i javnost da Obrazac za podnošenje predloga za imenovanje člana Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge, kojeg je upravo propisao Administrativni odbor, nigdje ne sadrži mogućnost da se saopšti naziv upravljačkog organa koji je unutar NVO donio odluku o imenovanju kandidata za člana Savjeta Agencije za AVM usluge.
U Aktu o imenovanju, kako je to propisao Adminstrativni odbor, traži se da se navede naziv NVO, radno iskustvo kandidata, biografija kandidata, ime i prezime predlagača i svojeručni potpis. Dakle, u samom Aktu o imenovanju koje je upravo propisao Administrativni odbor nije ni ostavljena mogućnost da se navede više podataka o tome koji je organ donio odluku o imenovanju.
Sa druge strane poslanici većine u Administrativnom odboru su namjerno zanemarali činjenicu da se u Javnom pozivu kao i samom Zakonu o audiovizuelnim medijskim uslugama, u članu 149, ne navodi da se u sklopu dokumentacije od strane ovlaštenih predlagača dostavlja odluka skupštine ili drugog upravljačkog organa NVO kojom je imenovan kandidat za člana Savjeta Agencije za AVM usluge.
U statutima svih NVO je propisano da su ovlaštena lica (u koja spadaju i direktori NVO) zadužena za obavljanje dnevnog poslovanja i sprovođenje odluka drugih organa.
Obrasci ovlaštenih predlagača za članove Savjeta Agencije za AVM usluge, koji su se dostavljali i do sada, nikada nisu problematizovani od strane poslanika.
Da se radi o smišljenoj i protivzakonitoj odluci koja je samo uvod u ostvarivanje političke namjere skupštinske većine o izmjeni medijskih zakona, najboje govori činjenica da je poslanik PES-a Vasilije Čarapić iznio stav o neophodnoj izmjeni medijskih zakona, dok je predsjednica Administartivnog odbora Jelena Nedović pročitala inicijativu grupe NVO za izmjenu medijskih zakona kako bi valda potvrdila opravdanost izmjene medijskih zakona.
Isti postupak, sa identičnim formularom za imenovanje kandidata, sproveden je nedavno i za članove Savjeta Gradske RTV Podgorica. Tada ništa u proceduri nije smetalo poslaniku i odborniku Čarapiću. Identična normativna rješenja koja su sada propisana u Zakonu o audiovizuelnim medijskim uslugama, sadržana su u važećoj, novoj, Odluci od osnivanju RTV Podgorica. Poslanik i odbornik Čarapić nije tada smatrao da su normativan rješenja neprimjenjiva kako to izjavljuje danas.
Promijenile su se samo okolnosti i suština je da kandidat za člana Savjeta Agencije za AVM usluge sada nije po volji skupštinske većine jer je kredibilan predstavnik NVO koje su spunile eoma zahtijevne kriterijume propisane Zakonom.
Čitav ovaj performans započet je prije nekoliko mjeseci kada je Andrija Mandić, predsjednik Skupštine, bez bilo kakvog smislenog objašnjenja poništio Javni poziv za imenovanje članova saveta Agencije za AVM usluge. Pravno nasilje se nastavlja današnjom odlukom Administrativnog odbora.
Direktna posljedica ovakvog djelovanja Skupštine je da Savjet Agencije danas ima samo tri od pet članova, a što znači da svi moraju biti na svim sjednicama i jednoglasno odlučivati da bi Agencija mogla da funkcioniše.
Namjera poslanika skupštinske većine je poslednjom odlukom Administrativnog odbora ogoljena i jasno je da nas čekaju izmjene medijskih zakona sa namjerom da se zadrži politički uticaj nad RTCG i pojača politički pritisak na Agenciju za audiovizuelne medijske usluge.
Goran Đurović, Media centar
Milka Tadić Mijović, Centar za istraživačko novinarstvo (CIN-CG)
Tea Gorjanc Prelević, Akcija za ljudska prava (HRA)
Olivera Nikolić, Institut za medije Crne Gore (IMCG)
Daliborka Uljarević, Centar za građansko obrazovanje (CGO)
Mila Radulović, Udruženje profesionalnih novinara Crne Gore
Radomir Kračković, Sindikat medija Crne Gore
Investitori iz Srbije, Rusije i Turske prednjačili su u Crnoj Gori lani. Profili zemalja iz kojih se najviše ulaže nije usklađen sa evroatlantskim ciljevima Crne Gore. Strani investitori nezadovoljni ambijentom i uslovima za ulaganja, Vlada bez strategije
Predrag Nikolić/Đurđa Radulović
Tokom prošle godine vodeći strani investitori u Crnu Goru bile su Srbija, Rusija i Turska, čija ulaganja zbirno čine više od trećine ukupnih stranih direktnih investicija (SDI) u 2024. Iz ove tri zemlje uloženo je oko 318 miliona od ukupno 889 miliona SDI. Ulaganja iz zemalja Evropske unije (EU) znatno su manja, i iznose svega 250,5 miliona.
„Dubina procesa integracija nije se odražavala na promjenu profila investitora, pa na vrhu liste ne dominiraju zemlje EU. To je statistika iza koje se krije mnogo prostora za istraživanja“, kaže u razgovoru za Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) Gordana Đurović, redovna profesorka Ekonomskog fakulteta, nekadašnja ministarka za evropske integracije.
Trend ulaganja iz zemalja van zapadnog bloka nastavljen je i nakon obnove nezavisnosti, 2006. i deklarisana priključenja u EU i NATO za ključne prioritete. Od tada do danas, u Crnu Goru se slilo preko 14,6 milijardi direktnih stranih investicija (SDI). Od toga je 10 zemalja uložilo najviše, oko devet milijardi, a među njima su samo četiri članice i EU i NATO (EU), uz Turski koja je dio NATO saveza.
SDI po zemljama porijekla, tabela načinjena na osnovu podataka CBCG
Među prvih deset stranih ulagača od zemalja EU našle su se Italija, Austrija, Kipar i Njemačka, čije ukupno ulaganje iznosi nešto preko tri milijarde.
Prvo mjesto po SDI zauzima Rusija, sa preko dvije milijarde, koja je svake godine od nezavisnosti bila među prvih pet ulagača. Za njom slijede Švajcarska, Italija i Srbija, od kojih je iz svake uloženo nešto preko milijardu. U prvih deset su i Turska, kao i Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE) i Azerbejdžan, svaka sa preko pola milijarde ulaganja.
Ukupna ulaganja zemalja EU od 2006. do danas čini manje od polovine ukupnog SDI, tj. 6,1 milijardi.
Iz kabineta premijera Milojka Spajića kažu za CIN-CG da su neki od najznačajnijih projekata u Crnoj Gori realizovale kompanije iz EU, kao što je podmorski energetski kabl između Crne Gore i Italije, koji je realizovala italijanska kompanija Terna, te da veliki broj predstavništava stranih kompanija sa sjedištem u Srbiji indirektno investiraju u Crnu Goru.
Nadalje, tvrde da se, shodno putu ka EU, u budućnosti očekuje veći priliv investicija iz država zapadne Evrope.
,,Uslijed globalnih dešavanja tokom posljednjih nekoliko godina, zabilježen je pad interesovanja investitora iz Rusije, paralelno sa porastom interesovanja investitora iz EU i drugih država, te se ne možemo saglasiti sa konstatacijom da u Crnu Goru ne ulažu razvijene države EU”, tvrde iz kabineta.
Međutim, podaci iz prošle godine, koje smo naveli na osnovu statistike Centralne banke Crne Gore (CBCG), demantuju te tvrdnje, jer su Srbija, Rusija i Turska i dalje vodeći strani direktni investitori.
Iz poreskih rajeva dolazi mnogo novca
U prvih 20 najvećih investitora u Crnu Goru od nezavisnosti su i poreski rajevi – Djevičanska Ostrva sa 184 miliona i Panama sa 173 miliona. A kada se na te cifre dodaju prihodi i sa nekih drugih sličnih adresa (Barbados, Bahami, Belize, Džerzi, Mauricijus, Sejšeli, Gibraltar, Bahrein, Kajmanska Ostrva, Maršalska Ostrva...) oni prelaze 600 miliona eura. Samo to je više nego što je u Crnu Goru od nezavisnosti uložila recimo Njemačka, koja je jedna od najvećih investitora iz EU. Ulaganja iz netransparentnih zona su zapravo daleko veća, jer ovdje nijesu uračunate of-šor kompanije koje dolaze sa Kipra, Velike Britanije, Holandije ili nekih drugih zemalja, jer nijesu dostupni podaci koliko je ulaganja sa ovih destinacija došlo iz of-šor firmi, a koliko od kompanija sa transparentnom vlasničkom strukturom.
,,To ulaganje preko of-šor kompanija može da ukazuje na skrivanje vlasnika kapitala ili porijekla kapitala. Takođe i domaći kapital može osnovati firmu u zemljama koje važe za poreski raj, a potom, osnovati firmu u Crnoj Gori koja će se potom oporezivati po nižoj stopi u matičnoj kompaniji. U ovim slučajevima, od presudne je važnosti nadzor Poreske uprave'', kaže za CIN-CG Zarija Pejović, ekonomski analitičar.
Nadzora za orgomni kapital koji je ulazio u Crnu Goru uglavnom nije bilo. Investicije skrivenih vlasnika više su uticale na enormno bogaćenje pojedinaca nego na dobrobit društva i građana. Investiranje preko of-šor kompanija su koristili često i crnogorski građani, koji su i tako skrivali tragove sumnjivo stečenog kapitala i legalizovali ga u zemlji.
Globalnu istragu o of-šor finansijskim poslovima pod nazivom Pandora papiri vodio je Međunarodni konzorcijum istraživačkih novinara (ICIJ) sa partnerima iz 117 zemalja. Baza procurjelih podataka sadrži skoro 12 miliona dokumenata koja su prikupljena iz registara zemalja Britanskih Djevičanskih Ostrva, Paname, Belizea, Kipra, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Singapura, Velike Britanije, Švajcarske i tako dalje.
Ova afera iz 2021. još uvijek nije dobila pravosudni epilog u Crnoj Gori. U Panama papirima se pominju bivšu premijer i predsjednik države Milo Đukanović i njegov sin Blažo koji su 2012. godine sklopili tajne ugovore o upravljanju imovinom skrivajući se iza mreže kompanija iz Velike Britanije, Švajcarske, Britanskih Djevičanskih Ostrva, Paname i Gibraltara.
Ne ulaže se u razvoj zemlje
Nije samo problem odakle novac dolazi. Gordana Đurović ističe da, ni po strukturi, investicije ne ukazuju na aktivno ulaganje u realni sektor, a time i razvoj zemlje, što predstavlja izazov, jer se Crna Gora od nezavisnosti gotovo u potpunosti oslanjala na rast i razvoj od SDI. ,,Neto priliv SDI bio je prosječno oko 14 odsto BDP-a godišnje, što govori o modelu razvoja zasnovanom pretežno na privlačenju SDI, dok izostaje izvozna orijentacija, posebno u robnom izvozu'', objašnjava za CIN-CG profesorica Đurović.
Međutim, iako se od nezavisnosti SDI bliži cifri od 15 milijardi, od čega su neto SDI gotovo 10 milijardi, ta su sredstva nedovoljno korištena za razvoj, objašnjava Đurović.
Struktura SDI, tabela sačinjena na osnovu podataka CBCG
Struktura investicija od nezavisnosti pokazuje da je najviše novca otišlo u nekretnine, 32,9 odsto, ulaganje u realni sektor je iznosilo je 31,6 odsto, dok je 30,6 odsto SDI otišlo u interkompanijski dug, odnosno pozajmljivanje novca lokalnim kompanijama od strane matičnih firmi iz inostranstva, što predstavlja ulaganja koje ne povećavaju osnovni kapital.
Zarija Pejović objašnjava da učešće interkompanijskog duga u SDI u iznosu od 30,6 odsto, što upućuje na to da matične firme, umjesto da vrše dokapitalizaciju kćerki firmi u Crnoj Gori radije ih kreditiraju i na taj način kroz rashode za kamatne stope umanjuju oporezivu dobit, a time smanjuju i poresku obavezu prema Crnoj Gori na dobit pravnih lica.
Ulaganja u nekretnine prelaze polovinu ukupnog SDI u 2023. i 2024. što je zabrinjavajući trend, s obzirom da Crna Gora ne diverzifikuje privredni sektor i ne podstiče izvoz, kažu sagovornici CIN-CG. ,,Iz Srbije stižu zdravija ulaganja, jer dio novca ide u realni sektor - dakle podstiče se razvoj zemlje, dok novac iz Rusije uglavnom ide u nekretnine, što zamrzava razvoj“, navodi Đurović.
,,Efekat investicija u nekretnine na priveredni rast izražava se u uvećanju potrošnje. Ovo dovodi do rasta cijena nekretnina, što opet otežava domaćem stanovništvu kupovinu nekretnina i za osnovne, egzistencijalne potrebe“, kaže Pejović.
Iz kabineta premijera međutim tvrde da investicije u nekretnine mogu donijeti korist društvu. ,,One ne predstavljaju nužno i negativan uticaj na ekonomiju, posebno kroz rast građevinskog sektora, povećanje turističkih, poslovnih, stambenih kapaciteta i rast potrošnje povezan sa kupovinom nekretnina, što su generalno investicije sa bržim povratom u odnosu na investicije u realni sektor.” Kako navode, ovakva ulaganja doprinose zapošljavanju, jačanju pratećih djelatnosti i povećanju budžetskih prihoda kroz poreze i takse. ,,Takođe, potrebno je istaći da je ova vrsta ulaganja, dominantno kroz program ekonomskog državljanstva, podstakla ubrzani razvoj sjevernih opština, posebno opštine Kolašin”, naglašavaju za CIN-CG iz kabineta premijera.
Međutim, prema upozorenjima više stručnjaka, arhitekata i prostornih planera projekat ubrzane urbanizacije Kolašina doveo je do devastacije ovog grada i okoline, a jedan od razloga bio je upravo institut ekonomskog državljanstva. Ubrzana urbanizacija, dovela je i do devastacije drugih vrijednih prostora u zemlji.
Ulaganje u kompanije manje nego tokom kovid krize 2020.
Posljednje dvije godine SDI je značajno opao, nakon uspona 2021. i 2022, a naročito je izražen pad ulaganja u kompanije i banke. I prošle i 2023. godine ulaganje u domaće kompanije bilo je manje nego u godini kovid krize- 2020. kada je iznosilo 123 miliona. Ukoliko se na to doda inflacija u odnosu na 2020. podaci su zaista zabrinjavajući. Tako je 2020. ulaganje iznosilo 123,8 miliona, godinu kasnije značajno više 215 miliona, a i u 2022. je zabilježen rast od 219, 4 miliona, da bi u 2023. došlo do ogromnog pada – iz inostranstva uloženo je svega 95,2 miliona. Lani se stanje malo poravilo, ali bilo je svega 113,9 miliona ulaganja u kompanije, što je gotovo duplo manje nego u 2023. godini.
I dok se ulaganje u kompanije značajno smanjilo, analiza podataka CBCG pokazije da ulaganje u nekretnine nije opalo - posljednje tri godine kretalo se u prosjeku oko 450 miliona godišnje.
Struktura SDI 2020.- 2024, podaci CBCG
,,Analiza priliva SDI u Crnoj Gori pokazuje trend smanjenja u posljednjem periodu, uz promjene u samoj strukturi investicija. Naime, dolazi do opadanja investicija u kompanije i banke, dok se porast dešava u sektoru nekretnina. Ovaj signal se odražava na slabljenje investicione atraktivnosti Crne Gore, na koju je uticala i politička nestabilnost u zemlji”, navodi se u Bijeloj knjizi Savjeta crnogorskih stranih investitora iz 2024.
Trend rasta ulaganja bio je naročit u postpandemijskom periodu i nakon agresije Rusije na Ukrajinu. U prvoj godini invazije 2021, SDI je porastao i približio se cifri od milijardu. Naredne, 2022. godine ta brojka je bila preko milijardu. Međutim 2023. i 2024. SDI je iznosio manje od 900 miliona.
„Crnoj Gori treba više ulaganja u kompanije a manje u nekretnine, jer samo takva ulaganja imaju održiv i mjerljiv efekat na razvoj lokalnih zajednica i zemlju u cjelini“, ističe Đurović.
Prema podacima iz više različitih izvora, stranih državljana koji su privremeno pronašli dom u Crnoj Gori ima oko 100.000. Međutim, važno je napomenuti da povećana potrošnja i dolazak stranih državljana nijesu pokrenuli značajne investicije u realnom sektoru, kao ni otvaranje novih radnih mjesta, ističu sagovornici CIN-CG.
Istraživanje BIRN-a iz 2023. pokazalo je da 64 odsto od gotovo šest hiljada kompanija koje su u Crnoj Gori otvorili ruski državljani nakon invazije na Ukrajinu, ima samo jednog zaposlenog, a preko 20 odsto nema registrovanih radnika osim osnivača. Budžet Crne Gore je od ovih kompanija tokom prve godine agresije Rusije na Ukrainu imao prihod od svega 4,8 miliona eura, pokazalo je ovo istraživanje BIRN-a.
Vlada bez strateške vizije
Iz Spajićevog kabineta kažu za CIN-CG da je prioritet Vlade da usmjeri ulaganja investitora, naročito stranih, u realni sektor crnogorske privrede. Međutim, prema riječima Đurović percepcija investicione zajednice je da je Crna Gora kao i ostale zemlje Zapadnog Balkana, država gdje sigurnost za privatnu imovinu i ulaganja nije dovoljno snažna. Državi ne ide u prilog ni manjak kontrole stranih investitora, nedostatak brzog reagovanja u slučaju lošeg poslovanja i kršenja ugovora, kršenje rokova realizacije investicija i tako dalje, dodaje ona.
,,U više navrata, istakli smo da su potencijali Crne Gore za strana ulaganja, a time i razvoj i diverzifikaciju ekonomije, neupitni i značajni. Međutim, za njihovu potpunu valorizaciju, neophodno je osigurati predvidivi i transparentni poslovni ambijent. Poštovanje i jačanje principa vladavine prava je nužno kako bi se osigurao predvidivi i stimulišući poslovni ambijent'', istakli su za CIN-CG iz Savjeta stranih investitora u Crnoj Gori. Oni navode da godinama ukazuju na to, ali da se indeksi ne popravljaju.
Iz Vlade pak za CIN-CG ističu Crna Gora aktivno preduzima korake za jačanje ekonomske stabilnosti, otvaranja novih radnih mesta i povećanja konkurentnosti. Kako kažu rade na rješavanju izazova u tom procesu, a to su dostupnost kvalifikovane radne snage, razvoj infrastrukture, rješavanje pitanja zaštite životne sredine i restutucije zbog kojih su, kako navode, neke investicije u realnom sektoru stopirane. Kako navode, rade na unapređenju zakonodavnog okvira ne bi li se stvorila povoljnija investiciona klima.
Međutim, Svjet stranih investitora u Crnoj Gori smatra da suštinski problemi ostaju, uprkos, prividnom napretku u periodu nakon pandemije, kako se ističe u njihovoj publikaciji Bijela knjiga za 2024. ,,Reformski koraci koje preduzima Vlada Crne Gore nedovoljni su i neadekvatni za suočavanje sa ozbiljnim izazovima koji ugrožavaju održivost crnogorske ekonomije”, navodi se u publikaciji. Ističe se da je rast BDP-a kojim se Vlada hvali, baziran na rasta plata i penzija, a ne na povećanju produktivnosti iz proizvodnje i investicija, što ne doprinosi dugoročnom razvoju. Stabilizacija javnih finansija je takođe posljedica potrošnje stranaca, a ne stvarnih strukturnih reformi. Navodi se i da je povećanje minimalnih plata upitne održivosti - jer se ne oslanja na rast realnog sektora.
Bijela knjiga navodi i da je: ,,ekonomija bez strateške vizije, zavisna od potrošnje; alarmantan deficit u trgovinskoj razmjeni od 14 odsto, odnosno manjak izvoza, inflacija koja je bila iznad prosjeka EU 2022. i 2023 koja je otežala opstanak malih i srednjih preduzeća, naročito u nerazvijenim regionima, te problem pretrpanog javnog sektora koji je najveći poslodavac u zemlji, manjak diversifikacije djelatnosti i preveliko oslanjanje ekonomije na turizam.“
U Bijeloj knjizi nalaze se i preporuke za hitno djelovanje: razvoj poljoprivrede, prerađivačke industrije, tehnoloških sektora, smanjenje prekomjernog zapošljavanja u javnom sektoru, pružanje podrške malim i srednjim preduzećima, naročito u manje razvijenim regionima kao što je sjever i kreiranje povoljnog ambijenta za produktivne SDI.
Ako bi se nešto od ovog ispunilo i struktura SDI bila bi značajno povoljnija za realni sektor i cjelokupne ekonomske prilike u zemlji.
English
Facebook
Youtube
X (Twitter)
Instagram2023, Centar za istraživačko novinarstvo CG - Sva prava zadržana