Dobro došli u još jednu epizodu podkasta Istražuj.me. U ovoj epizodi razgovaramo sa Ivanom Vojinović, direktoricom Centra za klimatske promjene UDG. Ivana Vojinović je učestvovala u istraživanju CIN-CG-a o kvalitetu vazduha u Crnoj Gori. Ono je pokazalo jako loše rezultate posebno u sjevernoj regiji zemlje. Danas govorimo o tome koji su uzroci i posledice lošeg kvaliteta vazduha ali i o mnogim drugim ekološkim temama kao i obavezama Crne Gore kada je u pitanju Poglavlje 27.

Bivši sudija primljen u advokate dok je bio osuđen, disciplinski postupci zastarijevaju, netransparentna Komora, sumnje u primjenu odbrana po službenoj dužnosti i zloupotreba procesnih ovlašćenja, neki su od brojnih problema vezanih za ovu pravnu profesiju

Maja BORIČIĆ

Bivši sudija Milosav Zekić primljen je u Advokatsku komoru 2021.godine, iako je tada bio osuđen za ugrožavanje sigurnosti i nanošenje lakih tjelesnih povreda.

Prema dokumentaciji, u koju je Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) imao uvid, Komora je 7. septembra 2021. primila Zekića u svoje članstvo, iako je tada još bila na snazi pravosnažna presuda, po kojoj je osuđen na pet mjeseci uslovne kazne zbog učestvovanja u tuči.

Prema Zakonu o advokaturi, pravo upisa u imenik advokata, između ostalog, ima lice koje nije osuđivano za krivično djelo koje ga čini nedostojnim za bavljenje advokaturom.

Iz Advokatske komore Crne Gore (AKCG) za CIN-CG navode, međutim, da “svaka osuđivanost ne podrazumijeva i nedostojnost za bavljenje advokaturom”.

“Advokat Zekić upisan je u Imenik advokata za vrijeme mandata ranijeg Upravnog odbora, pa je pretpostavka da je taj Upravni odbor cijenio sve okolnosti i našao da nema smetnji da imenovani bude upisan u Imenik advokata Advokatske komore Crne Gore”, navodi predsjednik Komore Danilo Mićović.

Bivši predsjednik Komore Zdravko Begović kaže za CIN-CG da je takva odluka donijeta jer nije osuđen na kaznu zatvora preko šest mjeseci, te da ova dva krivična djela ne spadaju u ona koja ga, prema Statutu AKCG, čine nedostojnim za obavljanje advokatske profesije.

Međutim, u Zakonu o advokaturi i Statutu AKCG, se ne precizira koja krivična djela čine nekog nedostojnim za bavljenje tim poslom, pa očigledno Upravni odbor samovoljno odlučuje o tome.

Osnovni sud u Kotoru je u aprilu 2019.godine uslovno osudio Zekića za dva krivična djela-ugrožavanje sigurnosti i nanošenje lake tjelesne povrede. Bivša sutkinja tog suda, sada sudija Ustavnog suda Momirka Tešić je, obrazlažući odluku, navela da nije našla ni olakšavajuće, ni otežavajuće okolnosti na strani okrivljenog sudije, pa ga je osudila uslovno na pet mjeseci zatvora, kaznu koja se neće izvršiti, ukoliko u dvije godine od pravosnažnosti presude, ne počini novo krivično djelo. Presuda je postala pravosnažna 11. septembra 2019. Zekić je rješenjem suda u Kotoru iz decembra 2022. rehabilitovan, odnosno izbrisana je kazna iz evidencije, ali ga je Komora primila u svoje članstvo gotovo godinu i po prije rehabilitacije.

Bivša predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica, čiji je branilac advokat Begović, je nedavno prvostepeno osuđena na šest mjeseci zatvora, zbog ranijeg prikrivanja pred Sudskim savjetom da se protiv tadašnjeg sudije Zekića vodi krivični postupak. Tako je omogućila Zekiću da sam da ostavku na mjesto sudije Osnovnog suda u Rožajama, izbjegne razrješenje i vođenje disciplinskog postupka.  Zekić je uzeo i funkcionersku naknadu, ali i otpremninu, i nastavio da radi kao advokat.

Odsustvo okrivljenih i branilaca odgađa postupke, sudije ne planiraju suđenja

U više izvještaja kao jedan od razloga neefikasnosti pravosudnog sistema pominje se i to što advokati u nekim slučajevima opstruiraju sudski proces, različitim metodama.

U Izvještaju o praćenju suđenja na zapadnom Balkanu koji je izradio OEBS, se ističe da, od septembra 2021. do marta 2024. godine, u svim predmetima koji su praćeni pred sudovima, u prosjeku je održano samo sedam ročišta na mjesečnom nivou, a da je jedan od glavnih razloga izostanka bilo i odsustvo advokata.

“Glavni razlozi za odlaganje bili su odsustvo okrivljenih na 152 ročišta, od kojih su 72 ročišta odložena zbog zdravstvenih razloga, odsustvo branilaca na 78 ročišta i odsustvo sudija na 51 ročištu”, piše u izvještaju.

Napominje se da, pored nedostatka ljudskih i materijalnih resursa, uključujući i sudnice, nedovoljno proaktivni pristupi sudija doprinijeli su brojnim odlaganjima.“U najmanje dva predmeta, sudije su odložile ročište na zahtjev advokata, iako su procesne pretpostavke za održavanje ročišta bile ispunjene”, navodi se u dokumentu.

Viši sud u Podgorici, u kome se trenutno vodi više značajnih procesa protiv nekadašnjih čelnika pravosudnog sistema i policije je, u posljednje vrijeme, počeo češće da kažnjava advokate zbog nedolaska na zakazane pretrese. Međutim, iz tog suda nije odgovoreno na pitanje CIN-CG da li misle da advokati koče sudske postupke u tom sudu.

Advokat Veselin Radulović za CIN-CG kaže da procesne zloupotrebe pojedinih učesnika u postupku, među kojima su i advokati, jesu jedan od razloga zbog kojih je crnogorsko pravosuđe godinama neefikasno.

“Međutim, ključna odgovornost za to je na strani suda koji ne koristi dovoljno raspoložive mehanizme da te zloupotrebe onemogući”, ističe advokat.

Suđenje bivšoj predsjednici Vrhovnog suda, gdje je bilo više od 20 odlaganja to najbolje pokazuje, zato što su u najvećem broju slučajeva ta odlaganja bila neopravdana, naglašava Radulović.

“Ohrabruju mjere koje je nova sutkinja u tom predmetu Vesna Kovačević preduzela nakon što je zadužila predmet, ali istovremeno i potvrđuju da je sud dvije i po godine u tom predmetu bio nedopustivo pasivan i da je omogućavao zloupotrebe onima koji su procijenili da im je u interesu da postupak odugovlače”, ocijenio je Radulović.

Radi se o još jednom predmetu koji se vodi protiv Medenice zbog zloupotrebe službenog položaja, u kome je njen sin Miloš Medenica označen kao šef kriminalne grupe optužene, između ostalog, za šverc narkotika, cigareta i protivzakoniti uticaj na sudsku vlast.

Suđenje je nedavno, nakon gotovo dvije godine od pokušaja početka ovog procesa, počelo iznova, nakon što je promijenjena sutkinja, jer je prethodna koja je postupala na dužem bolovanju. U tom postupku je, u većini slučajeva, pretres odlagan zbog nedolaska okrivljenih, njihovih branilaca ili zahtjeva za izuzeće koje su podnosili sudu.

Pokrenuto nekoliko krivičnih postupaka protiv advokata

U posljednjih pet godina, protiv nekoliko advokata pokrenuti su krivični postupci, prema informacijama dostupnim CIN-CG.

SDT je optužilo advokata Dimitrija Dapčevića iz Budve za stvaranje kriminalne organizacije i pranje oko 2,6 miliona eura za vođu tzv „kavačkog“ klana Radoja Zvicera. Početak suđenja, u Višem sudu u Podgorici, je prošlog mjeseca odgođen za 19.mart.

SDT je odbio naš zahtjev za slobodan pristup informacijama, koji smo tražili da nam dostave sve pokrenute postupke protiv advokata, u posljednjih pet godina. Te informacije odbili su da dostave i Više i Osnovno tužilaštvo u Podgorici, ali i osnovna tužilaštva na Cetinju, u Rožajama i Kotoru, a u Pljevljima nijesu ni odgovorili na zahtjev. Ostala tužilaštva su dostavila tražene informacije, pa je ODT Nikšić pokrenulo dva postupka protiv advokata, dok su u Herceg Novom i Bijelom Polju pokrenuli po jedan krivični postupak protiv advokata. U bjelopoljskom Višem državnom tužilaštvu nije bilo pokrenutih postupaka, ali ni u osnovnim tužilaštvima u Ulcinju, Beranama, Plavu i Baru.

Protiv jednog advokata iz Nikšića pokrenut je postupak za prevaru, zato što je u junu 2023. doveo u zabludu javnu izvršiteljku, dva puta se naplatio po istom osnovu i uzeo oko 7.000 eura. Njemu prijeti robija od jedne do osam godina.

Drugi advokat iz tog grada optužen je da je, od decembra 2018. do oktobra 2023. držao svog klijenta u zabludi da se pred Osnovnim sudom u tom gradu vodi postupak u kome ga zastupa, te da je pribavio 350 eura. Sudi mu se za zloupotrebu povjerenja za koje je zaprijećena kazna od šest mjeseci do pet godina zatvora.

Iz Osnovnog suda u Nikšiću je za CIN-CG rečeno da su ta dva postupka u toku pred tim sudom.

Advokat iz Herceg Novog je optužen da je, u martu 2023, bez znanja klijentkinje prevarno uzeo sa njenog računa oko 15.000 eura. On je optužen za produženu zloupotrebu povjerenja i prijeti mu robija od jedne do osam godina. Predsjednica hercegnovskog Osnovnog suda Vesna Gazdić je za CIN-CG rekla da optužnica još nije potvrđena. 

Osnovno državno tužilaštvo iz Bijelog Polja je pokrenulo postupak za falsifikovanje isprave protiv advokata, koji je optužen da je, u junu prošle godine, upotrijebio lažno punomoćje, za šta je zaprijećena kazna do tri godine zatvora. Iz Osnovnog suda u Rožajama je CIN-CG odgovoreno da suđenje počinje 29.maja.

Disciplinski postupci tajna, kasni se sa usvajanjem Etičkog kodeksa

Iz Advokatske komore su odbili da nam dostave podatke o disciplinskim postupcima protiv advokata, navodeći da su ti podaci tajni.

Mićović objašnjava da se podaci o vođenju disciplinskih postupaka protiv advokata ne mogu davati bez saglasnosti onog protiv koga se postupak vodi. To piše i u Statutu AK, ali izgleda da niko ne planira da mijenja ovakve odredbe Statuta.

Na netransparentnost Komore, ukazuje i to što na njihovom sajtu nema podataka, nema izvještaja o radu, o disciplinskim postupcima, ni bilo kojeg dokumenta iz koga bi se moglo analizirati postupanje AKCG, što nije slučaj sa sajtovima drugih komora i pravnih udruženja, kao što su notari ili vještaci, gdje se mogu naći makar elementarni podaci o njihovom radu.

Strategija pravosuđa od 2024. do 2027. ističe da se nizak nivo povjerenja građana u pravosuđe, uključujući i advokate, obrazlaže manjkom integriteta usljed uticaja politike i korupcije, te da treba raditi na uspostavljanja efektivnih mehanizama odgovornosti.

“U slučaju Advokatske komore, ozbiljan problem predstavlja kašnjenje u usvajanju Etičkog kodeksa za advokate, ali i neefikasno vođenje disciplinskih postupaka koje nerijetko vodi nastupanju zastarjelosti”, prepoznaje se u strateškom dokumentu.

U izvještaju Evropske komisije za Crnu Goru iz prošle godine se naglašava “da ne postoji etički kodeks za advokate”.

Kao prioriteti Strategije su postavljeni hitno usvajanje Kodeksa profesionalne etike za advokate i efikasno vođenje disciplinskih postupaka.

Ova Komora i dalje koristi Kodeks profesionalne etike advokata, koji je usvojila AK Jugoslavije 1999.godine.

“Trenutno se radi na izmjenama i dopunama postojećeg Kodeksa, što zahtijeva određenu proceduru i vrijeme”, navodi predsjednik Komore.

Jednoj advokatici 140.000 eura za odbranu po službenoj dužnosti

Prema tvrdnjama više različitih izvora, neki advokati su privilegovani u dobijanju odbrana po službenoj dužnosti, međutim, CIN-CG nije došao do dokumenata, koji bi potvrdili ove sumnje. Ono do čega smo došli je da je nekoliko advokata dobilo neuporedivo više novca, od svih ostalih advokata, od Sudskog savjeta (SS) prošle godine.

Prema slobodnom pristupu informacijama, CIN-CG je dobio podatke da SS ubjedljivo najviše novca za odbranu po službenoj dužnosti trenutno duguje advokatici iz Podgorice Zorici Drašković - oko 140.000 eura u predmetu koji se vodi pred Višim sudom u Podgorici za tzv “državni udar”.

Nakon advokatice Drašković, za odbranu po službenoj dužnosti, oko 47.000 eura, dobila je, od SS prošle godine, njena koleginica Aleksandra Rogošić, ali za četiri predmeta. Još nekoliko advokata uzelo je od 30.000 do 40.000 eura.

Da se dobro može zaraditi i od troškova u prekršajnim postupcima, govori to što je advokat Dragan Nikolić naplatio oko 70.000 eura troškova od sudova za prekršaje u Podgorici, Budvi i Bijelom Polju, od čega je pola prinudno naplatio.

Ostalih oko 500 advokata, koji se nalaze na spisku isplata SS, dobilo je znatno manje novca, dok polovina upisanih u imenik Advokatske komore Crne Gore (AKCG) nije na tom spisku. U imenik AKCG upisano je oko 1000 advokata.

Na sajtu Višeg suda u Podgorici nije objavljeno nijedno rješenje o postavljenju advokata po službenoj dužnosti od 2019. godine, što ukazuje na nedovoljnu transparentnost, ali i sumnje u zloupotrebu. Ne objavljuje se ni tačan redosljed advokata koji je postavljen, odnosno ko je sljedeći na redu. Ranije su ovi podaci objavljivani na sajtu Suda.

Iz Višeg suda u Podgorici nijesu odgovorili na pitanja CIN-CG zašto je to tako.

 “Nažalost, godinama je uspostavljena praksa po kojoj jedan dio 'odabranih' advokata dobija ogroman novac iz državnog budžeta na ime odbrana po službenoj dužnosti, što ukazuje na ozbiljne sumnje da se radi o težim zloupotrebama kojima je odavno trebalo da se pozabavi SDT”, ističe za CIN-CG advokatRadulović.

Nemoguće je, ocjenjuje on, da jedan manji broj advokata po tom osnovu svake godine prihoduje desetine ili stotine hiljada eura iz državnog budžeta, a da se ne radi o zloupotrebi i nepoštovanju redosljeda sa liste advokata.

“Dakle, mislim da se radi o klasičnom primjeru protivpravnog iskorišćavanja službenog položaja radi pribavljanja imovinske koristi maloj grupi advokata, što čini bitne elemente bića krivičnog djela zloupotreba službenog položaja. Ta zloupotreba može imati i dodatno ozbiljne posljedice po funkcionisanje pravosuđa, jer se osnovano može postaviti pitanje i sumnja iz kojih motiva se određeni advokati privileguju i da li zauzvrat vraćaju uslugu sudijama i tužiocima koji im to omogućavaju”, naglašava advokat.

 Činjenica da Viši sud pred kojim se vode najznačajniji krivični postupci ne objavljuje rješenja o postavljenju branilaca po službenoj dužnosti, ocjenjuje on, “doprinosi sumnjama da se radi o uhodanoj koruptivnoj šemi koja omogućava pribavljanje velike imovinske koristi pojedincima, ali istovremeno se ugrožavaju i zakonito funkcionisanje pravosuđa i pravo na odbranu okrivljenima koje privilegovani branioci brane”, ocijenio je advokat Radulović.

Tužilaštva su prošle godine dala oko 166.000 eura za odbrane po službenoj dužnosti 326 advokata,  a svima je dat sličan iznos novca, najviše po nekoliko hiljada eura, prema uvidu u spisak isplata Tužilačkog savjeta (TS).

Nedavnim izmjenama Zakona o državnom tužilaštvu, tužilac čini lakši disciplinski prekršaj, ako bez opravdanog razloga, postavi osumnjičenom branioca po službenoj dužnosti, suprotno redosljedu sa spiska Advokatske komore.

Sudski savjet, međutim, nema dostupne podatke koliko je precizno novca uzeto od sudova samo za odbrane po službenoj dužnosti tokom prošle godine, ali je krajem 2024. dugovao advokatima, po više osnova, gotovo milion eura.

Više od trećine ispitanih advokata misli da njihove kolege daju mito

U anketi HRA “Percepcija korupcije kod aktera u pravosuđu” oko pet odsto anketiranih tužilaca smatra da pojedini advokati daju mito sudijama i tužiocima. Istog je stava 9,5 odsto sudija, dok to mišljenje dijeli 15,2 odsto vještaka. Interesantno, u anketi se ubjedljivo najveći procenat advokata slože sa ovom konstatacijom, njih 36,7 odsto. Dakle, više od trećine ispitanih advokata smatra da njihove kolege daju mit sudijama i tužiocima.

Advokat Radulović ističe da ta percepcija pokazuje nedostatak povjerenja advokata u rad pojedinih kolega. “Istovremeno, to je i zabrinjavajući podatak, jer je pretpostavka da su advokati, po logici stvari i prirodi svog posla, dobro obaviješteni o problemima koji prate rad pravosuđa”, naglašava advokat.

Na anketu HRA je odgovarao 41 tužilac, 95 sudija,92 vještaka i 109 advokata, u period od jula do septembra 2024.

Većina ispitanih vidi i rizik od konflikta interesa zbog članstva advokata u Tužilačkom i Sudskom savjetu. Posljednjim izmjenama Zakona o državnom tužilaštvu ograničen je broj advokata, na samo jendog u Tužilačkom savjetu.

U istraživanju HRA zanimljivo je da sudije i tužioci samo kod oko 19 odsto advokata prepoznaju visok nivo stručnosti u radu.

Preko 40 odsto advokata kazalo je da zna da neki advokati ne uplaćuju državi porez na prihode.

Radulović, međutim, ističe da je sistem oporezivanja advokata nepošten i diskriminatoran. On pojašnjava i da osnovica za obračunavanje i plaćanje raznih doprinosa iznosi čak 150 odsto prosječne mjesečne zarade u Crnoj Gori: “Ovakav način oprezivanja uveden je za advokate 2013. godine i osim toga što je neprimjeren i nepravičan teret za obveznike, on ne doprinosi boljoj poreskoj disciplini jer manji broj advokata je u stanju da takav teret redovno izmiruje”.

On zaključuje da su brojni problemi na koje je Advokatska komora više od 15 godina ćutala, a nekada i aktivno učestvovala u njihovom stvaranju.

“Dakle, jedan mali broj advokata koji pod sumnjivim okolnostima dobijaju ogroman novac iz državnog budžeta, koji opstruiraju rad pravosuđa i koje državni organi i Advokatska komora ne mogu ili neće da pozovu na bilo kakvu odgovornost, kreirao je ambijent u kome javnost cjelokupnu advokaturu percipira na negativan način i u kome su u drugi plan došli brojni problemi za funkcionisanje advokatske profesije”, zaključuje advokat Radulović.

Da javnost ne bi ovu profesiju percipirala na negativan način, bilo bi dobro da Komora za početak bude mnogo transparentnija, a advokati koji ne rade svoj posao profesionalno, konačno pozovu na odgovornost.

POŠTOVANI GRAĐANI I GRAĐANKE

NA OVOM MJESTU MOŽETE PUTEM QR KODA PREUZETI APLIKACIJU ZA PODNOŠENJE PRIGOVORA NA RAD MEDIJA.

KORISNICI KOJI KORISTE I-PHONE MOBILNI TELEFON MOGU KORISTITI QR KOD NA KOJEM JE OZNAKA KOMPANIJE APPLE, DOK KORISNICI DRUGIH TELEFONA MOGU PREUZETI APLIKACIJU PREKO DRUGOG QR KODA.

APLIKACIJE SE MOGU PREUZETI I SA APP STORE (U PRETRAZI SAMO UKUCATI: MEDIACENTAR I POJAVIĆE SE LOGO MEDIA CENTRA).

NA ISTI NAČIN SE MOŽE PRONAĆI APLIKACIJA I PUTEM GOOGLE PLAY (https://play.google.com/store/apps/details?id=media_centar.app&hl=sr) .

CILJ APLIKACIJE JE DA OLAKŠA SLANJE PRIGOVORA NA RAD MEDIJA U SLUČAJEVIMA KRŠENJA PROFESIONALNIH STANDARDA.

APLIKACIJA OMOGUĆAVA DOSTAVU VIDEO ILI AUDIO SNIMKA SADRŽAJA KOJI SMATRATE NEPROFESIONALNIM ILI  DOSTAVLJANJE PRIGOVORA U FORMI TEKSTA.

UKOLIKO ŽELITE DA DOSTAVITE VIDEO ILI AUDIO SNIMAK SADRŽAJA, PRETHODNO GA MORATE SNIMITI MOBILNIM TELEFONOM A ONDA PUTEM APLIKACIJE DOSTAVITI MEDIJU, AGENCIJI ZA AUDIOVIZUELNE MEDIJSKE USLUGE (AAVMU) I/ILI MEDIA CENTRU.

U APLIKACIJI SE NALAZE SVI REGISTROVANI ELEKTRONSKI MEDIJI KAO I PORTALI. DOVOLJNO JE DA U APLIKACIJI ODABERETE MEDIJ ČIJI STE SADRŽAJ SNIMILI I POŠALJETE.

UZ SNIMAK NEPROFSIONALNOG SADRŽAJA POTREBNO JE DA OZNAČITE (KLIKOM) KOJI JE PROFESIONALNI SADRŽAJ, PO VAŠEM MIŠLJENJU, PREKRŠEN.

ZA POŠTOVANJE NEKIH PROFESIONALNIH STANDARDA (PRVA 4 STANDARDA U PONUDI) NIJE NADLEŽNA AGENCIJA ZA AVM USLUGE I NEMA MOGUĆNOST DA POSTUPA PO VAŠEM PRIGOVORU.

SVAKAKO SE SVI VAŠI PRIGOVORI MOGU DOSTAVITI AGENCIJI ZA AVM USLUGE I DOBIĆETE ODGOVOR SA JASNIM OBRAZLOŽENJEM PREDUZETIH MJERA.

UKOLIKO IMATE BILO KAKVIH PROBLEMA ILI PITANJA U VEZI SA KORIŠTENJEM APLIKACIJE, ILI VAM JE POTREBNA PODRŠKA, OBRATITE SE MEDIA CENTRU NA TELEFON +382 67 324 555.

Projekat ,,Profesionalno novinarstvo za bolju zaštitu ljudskih prava“ sprovodi Media centar u partnerstvu sa Institutom za medije Crne Gore i Centrom za istraživačko novinarstvo Crne Gore. Projekat finansira Evropska unija, a kofinansira Ministarstvo javne uprave.

Mišljenja, nalazi, zaključci ili preporuke koji su ovdje iznešeni su stav Media centra i ni na koji način ne odražavaju stavove Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori ili Ministarstva javne uprave.

Najoštrije osuđujemo uvrede i prijetnje nasiljem koje je nepoznati muškarac uputio novinarki Radio televizije Crne Gore (RTCG), Duški Pejović, u nedjelju veče, 9. marta, ispred njenog stana u Podgorici, priopćeno je iz Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG), Sindikata medija Crne Gore (SMCG), Instituta za medije Crne Gore (IMCG), Media centra i Centra za ženska prava (CŽP).

"Ovo je napad na Duška Pejovića ne samo kao novinarku, ženu, već i kao aktivistkinju i borkinju za ljudska prava, čiji dugogodišnji rad prati kritičko izvještavanje o retrogradnim, antidemokratskim politikama, a koja je upravo zbog toga iu prošlosti bila izložena prijetnjama smrću i napadima u vidu medijskog linča. Ovakvi incidenti ugrožavaju slobodu izražavanja, sigurnosti novinara i novinarki, kao i demokratske vrijednosti na kojima bi trebalo počivati ​​građansko društvo. Pozivamo policiju i pravosudne organe da u potpunosti istraže prijetnje novinarke Pejović, da je zaštita i primijene sve mehanizme kojima će spriječiti ugrožavanje njenih prava i garantovati njenu sigurnost, te joj omogućiti da sigurno i slobodno obavlja svoj posao i živi bez straha”, navodi se u zajedničkom priopćenju CIN-CG, SMCG, IMCG i CŽP.

Ugovorom o eksploataciji rude boksita sa privatnom nikšićkom kompanijom, koji je potpisao ministar Šahmanović, odobrena je i sječa 90.000 kubnih metara drvne mase, uključujući i zaštićenu vrstu - muniku. Uprava za šume isključena je iz procesa donošenja koncesionog akta i odluka, a protiv sječe šuma je i Ministarstvo poljoprivrede

Tijana LEKIĆ

Kompanija „Novi Boksiti“ Nikšić dobila je koncesiju za detaljna geološka istraživanja i eksploataciju potencijalnih ležišta crvenih boksita u koncesionom bloku četiri, na teritoriji Opštine Nikšić. Pomenuti koncesioni blok se nalazi na području Kuta II koji pripada domenu planine Prekornici, koja je ujedno i dom najvećim zajednicama munike na Balkanu, posebne vrste bora koja je zaštićena zakonom.

Iz Uprave za gazdovanje šumama i lovištima (Uprava za šume) su naveli da u okviru koncesionog područja na kojem je planirana eksploatacija rude, čak 656 hektara su šume i šumsko zemljište. Pravo upravljanja nad tih 656 hektara ima Uprava na šume.

Na tom području nalazi se veliko šumsko bogatstvo, preko 90 hiljda kubnih metara vrijednih vrsta, od čega je čak 23 hiljade kubnih metara munike. „Polovina površine pripada zaštitnim šumama nad kojim se, shodno važećem Zakonu o šumama, ne može vršiti promjena namjene do čega bi moralo doći pri realizaciji predmetnog ugovora”, istakli su iz Uprave za šume za Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG).

Ugovor o koncesiji potpisao je 17. oktobra 2024. godine ministar rudarstva, nafte i gasa Admir Šahmanović, nakon što je za to dobio ovlašćenje Vlade Crne Gore na sjednici 12. septembra 2024. godine.

,,Koncesioni ugovor ne prepoznaje prisustvo munike, koja je zaštićena vrsta Zakonom o zaštiti prirode, iako ona čini čak 26 odsto ukupnog drvnog fonda u koncesionom području. Planirana sječa bi dodatno ugrozila ne samo muniku već i održivost cjelokupnog ekosistema ovog područja”, komentariše ovu koncesiju Andrijana Mićanović iz Crnogorskog društva ekologa (CDE) za CIN-CG.

Crveni boksit je ključna sirovina za proizvodnju aluminijuma. Njegova ekonomska i strateška važnost ogleda se u širokoj primjeni i velikoj potražnji na globalnom tržištu. Prema podacima Privredne komore Crne Gore, dokazane rezerve crvenog i bijelog boksita u našoj zemlji prelaze 40 miliona tona, što čini čak oko jedan odsto ukupnih svjetskih rezervi.

S druge strane, munika (pinus heldreichii) je vrsta bora koja raste isključivo na planinama Balkana, s izolovanim nalazištima na Apeninima. „Munika je reliktna vrsta, što znači da je preživjela ledeno doba. Njena staništa su od izuzetne ekološke važnosti i u Crnoj Gori su zaštićena još od 1976. godine“, kaže Mićanović.  

Iz CDE-a objašnjavaju da su šume munike već decenijama pod izuzetno visokim pritiskom zbog masovnih šumskih požara i sječe, a da bi dodatni gubici ugrozili ne samo ovu vrstu, već i cjelokupni šumski ekosistem i opstanak vrsta koje zavise upravo od ovih šuma. ,,Šume munike zahtijevaju obnovu, a ne dodatno uništavanje već brutalno devastiranih šumskih područja“, upozorava Mićanović.

Uprava za šume i Ministarstvo poljoprivrede isključeni iz procesa dodjele koncesije

Uprava za šume, koja je nadležna na tom području, bila je isključena iz procesa donošenja koncesionih akata i odluka o davanju koncesije. Njima je ostalo da tek po ugovorenom poslu upozore na moguće štete.  

Pored Uprave i Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede (MPSV) uputilo je kritike na račun ove koncesije.

„S obzirom na to da se munika, kao endemska vrsta Balkanskog poluostrva, nalazi na Crvenoj listi ugroženih vrsta biljaka Međunarodnog saveza za očuvanje prirode (IUCN), napominjemo da su zabrane njene sječe ustanovljene u procesu usklađivanja našeg zakonodavstva sa zakonodavstvom Evropske unije u predpristupnoj fazi i da smo ih već u obavezi primjenjivati“, istakli su u dopisu koji je ministar Vladimir Joković, u ime MPSV, proslijedio Ministarstvu rudarstva, nafte i gasa (MRNG) 31. januara 2025. godine, tri i po mjeseca nakon potpisivanja koncesije.

U dopisu koji je MPSV uputilo MRNG-u ističe se da Uprava za šume kao ni ovo Ministarstvo nisu bili konsultovani u procesu donošenja koncesionih akata i odluka o dodjeli koncesije.

„Kako Uprava za šume, kao upravljač predmetnog prostora, nije učestvovala u donošenju koncesionog akta, niti je uopšte bila obaviještena od strane nadležnog organa o namjeri zaključenja koncesionog ugovora za područje kojim upravlja, postavlja se pitanje legitimiteta predmetnog ugovora“, zaključuju iz Jokovićevog resora.

S druge strane, iz resora ministra Šahmanovića tvrde da je javna rasprava o Nacrtu koncesionog akta održana u periodu od 22. januara do 15. februara 2024. godine i da su sve nadležne institucije, uključujući i MPSV, bile uredno obaviještene.

Cijeli posao je pokrenulo Ministarstvo energetike i rudarstva, na čijem čelu je bio sadašnji gradonačelnik Podgorice Saša Mujović, koje jeobavijestilo nadležne institucije o javnoj raspravi putem javnog poziva. Poziv je, između ostalog, dostavljen i e-mailom na adresu Kabineta MPSV-a. ,,Na pomenuti dopis MPSV nije dostavio nikakve primjedbe ni sugestije“, navode iz MRNG-a.

Iz MPSV-a nisu odgovorili na upit CIN-CG-a da li su dobili poziv i ako jesu zašto nijesu učestvovali u javnoj raspravi. Iz Uprave za šume, međutim, potvrdili su za CIN-CG da su o koncesionom ugovoru bili obaviješteni tek 14 dana nakon zaključenja posla. 

Ministrastva različito o zakonitosti posla

MPSV i Uprava, zajedno sa osam ekoloških nevladinih organizacija, dovode u pitanje legitimitet koncesionog ugovora, ukazujući na niz proceduralnih propusta.

Jokovićevo ministarstvo u svom dopisu Šahmanovićevom resoru navodi da uočeni nedostaci u izradi plana davanja koncesija, koncesionog akta i odluke o dodjeli koncesije ograničavaju ostvarenje koncesionog prava u potpunosti.

S druge strane, iz MRNG-a tvrde da je cijeli proces sproveden u skladu sa zakonom. „Kako hronologija sprovedenih procedura pokazuje, tadašnje Ministarstvo energetike i rudarstva je postupak dodjele koncesije sprovelo u skladu sa zakonom, vodeći računa o zaštiti javnog interesa.“

Iz CDE-a upozoravaju da su neadekvatna zaštita i nedostatak transparentnosti u procesu odobravanja koncesija doveli do nekontrolisane eksploatacije prirodnih resursa bez ikakve strategije održivosti: „Institucije moraju preduzeti odgovarajuće mjere i postupati u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode i Zakonom o šumama,“ kažu iz CDE za CIN-CG.

Pored upozorenja nadležnima da se zakon mora poštovati iz CDE su uputili urgenciju svim nadležnim institucijama. „Ako ne postupe u skladu sa zakonom, obratićemo se nadležnim inspekcijama. Ukoliko inspekcije ne reaguju, tražićemo odgovornost organa nadležnih za njihov rad“, poručuju iz CDE-a.

Netransparentna izmjena PUP-a

U julu 2024. godine, četiri mjeseca prije nego što je ministar Šahmanović potpisao koncesioni ugovor, stupila je na snagu odluka Vlade o izmjenama i dopunama Prostorno-urbanističkog plana (PUP) Opštine Nikšić. Tom odlukom je u grafičkom dijelu predmetni lokalitet (KO Kuta II) definisan kao ležište mineralnih sirovina i eksploataciono polje.

Uprava za šume tvrdi da je tek nakon zaključenja koncesionog ugovora dobila informaciju o promjeni namjene parcele kojom gazduje, a koja je uključena u koncesiono područje za eksploataciju mineralnih sirovina.

„Odsjek za uređivanje šuma Uprave do dana dostavljanja ugovora o koncesiji nije imao informaciju o promjeni namjene parcela kojima Uprava gazduje kao šumom i šumskim zemljištem, a koje su dio koncesione površine za korišćenje mineralnih sirovina“, navodi se u zahtjevu za instrukciju o postupanju koji je Uprava za šuma uputila Ministarstvu poljoprivrede 21. januara 2025. godine, pola godine nakon izmjene PUP-a.

Iz CDE-a izražavaju zabrinutost zbog izmjena PUP-a opštine Nikšić, ističući da je promjena namjene zaštitnih šuma kroz krčenje zabranjena članom 45 Zakona o šumama.

„Zabrinjavajuća činjenica u vezi s izmjenama PUP-a opštine Nikšić jeste da je odluci o koncesiji prethodila izmjena ovog plana. Prema novim izmjenama, predmetni lokalitet (KO Kuta II) je definisan kao ležište mineralnih sirovina i eksploataciono polje, dok je ranije bio prepoznat kao šumska površina unutar gazdinske jedinice Župa-Štitovo, kojom upravlja Uprava za gazdovanje šumama i lovištima“, navodi Mićanović iz CDE-a.

Iz DOO “Novi Boksiti” su naglasili da se u neposredoj okolini predmetnog lokaliteta decenijama ekploatiše ruda crvenog boksita i da se tu nalaze četiri aktivna rudnika. ,,Predmetna lokacija na kojoj smo prema ugovoru sa Vladom Crne Gore dobili da radimo geološka istraživanja i eksploataciju ležišta crvenih boksita je tri puta u posljednjih dvadeset godina bila predmet koncesionog poziva,” rekli su za CIN-CG iz ove kompanije.

Prikaz lokacije Kuta II, koju je uradio CIN-CG na osnovu tehničkog elaborata firme Geo Friends, potvrđuje da se na malom dijelu tog lokaliteta obavlja eksploatacija boksita. Međutim, novim koncesionim ugovorom, legitimisanim PUP-om, predviđeno je širenje prostora rudnika i velika sječa uglavnom zaštićene šume.

U CDE-u ističu da isključenje Uprave za šume iz procesa izmjene PUP-a dodatno ukazuje na netransparentnost i nedostatak koordinacije u donošenju ovako važnih odluka. „Zbog toga zahtijevamo hitno preispitivanje usvojene odluke i obustavu svih daljih aktivnosti kako bi se spriječila brutalna devastacija zaštićenih šuma“, kažu iz CDE-a.

Umjesto ekološkog, cijenili areološki aspekt

Prema informacijama Uprave za šume, u koncesionom aktu se navodi da je tadašnje Ministarstvo energetike i rudarstva tražilo mišljenje Uprave za zaštitu kulturnih dobara, koja je utvrdila da na tom lokalitetu nema zakonom zaštićenih arheoloških nalazišta.

„Uvidom u dokumentaciju zaključeno je da se u blizini koncesionog područja nalazi kulturno dobro ‘Stari rudnik, Župa’, međutim, isto ne zahvata koncesiono područje i nalazi se na udaljenosti većoj od 500 metara“, saopštili su iz Uprave za zaštitu kulturnih dobara za CIN-CG.

Zakon o zaštiti kulturnih dobara predviđa da se geološka istraživanja i eksploatacija mineralnih sirovina ne mogu vršiti na područjima gdje se nalaze kulturna dobra, niti u njihovoj neposrednoj blizini, bez prethodne saglasnosti Uprave.

Međutim, dodatnu kontroverzu izaziva izostanak ekološkog aspekta u postupku donošenja odluke o koncesiji. Naime, iz Uprave za zaštitu kulturnih dobara navode da nisu nadležni za pitanje zaštite prirode, te upućuju na Agenciju za zaštitu životne sredine.

Iz Agencije za zaštitu životne sredine (EPA) su potvrdili za CIN-CG da procjena uticaja nije rađena. Međutim, shodno Zakonu o procjeni uticaja na životnu sredinu nosilac projekta je dužan da EPA-i podnese zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade elaborata.

„Koncesinar je dužan da na istražno-eksploatacionom prostoru 'Bloka br. 4', pri planiranju i sprovođenju investicionog zahvata, sprovode postupak prethodne procjene uticaja na životnu sredinu, u skladu sa zakonom“, piše u nacrtu Koncesionog akta koji je odradio tadašnje Ministarstvo energetike i rudarstva krajem 2023. godine.

S druge strane ,,Novi Boksiti” kažu za CIN-CG da prema informacijama kojima oni raspolažu, navedeni elaborat nije potreban za istražne radove koje trenutno rade u skladu sa projektom.

Iz Uprave za šume smatraju da je bilo neophodno izraditi procjenu uticaja na životnu sredinu prije zaključenja predmetnog ugovora.

,,Novi boksiti’’ pod istragom zbog obilježavanja koncesione površine

Sumnju da je posao utanačen i prije zvaničnog potpisivanja ugovora podgrijava i krivična prijava Uprave za šume. Naime, mjesec dana prije potpisivanja ugovora nikšićka područna jedinica Uprave za šume podnijela je krivičnu prijavu protiv NN lica, za koja je navedeno i da se sumnja da su zaposlena u privrednom društvu ,,Novi Boksiti”. ,,Prijava je podnesena zbog toga što su NN lica izvršila obilježavanje površine pod šumom i šumskim zemljištem (odjeljenja 81a i 125a, gazdinska jedinica „Župa-Štitovo“) u nadležnosti Uprave za Šume bez znanja i učešća iste”.

Iz Osnovnog državnog tužilaštva (ODT) Nikšić su za CIN-CG odgovorili da je povodom ove prijave formiran predmet i da se preduzimaju sve zakonom propisane mjere i radnje kako bi se prikupile relevantne činjenice za donošenje odluke u ovom predmetu.

,,Nakon usmenih informacija da je protiv nas podnešena krivična prijava, mi smo zatražili i dobili zvanično informaciju od ODT u Nikšiću da protiv nas nije podnešena prijava. Ne razumijemo ni zašto bi bila podnešena. Mi smo potpisali ugovor o koncesiji sa Vladom Crne Gore, tj. Ministarstvom rudarstva, nafte i gasa.', naveli su za CIN-CG iz Novi Boksiti.

Nikšićko preduzeće Novi Boksiti je u većinskom vlasništvu Nenada Bajovića (80 odsto), a suvlasnik sa 20 odsto udjela je Ivan Ivanović. Bajović je vlasnik Autoprevoza Bajović, a Ivanović je vlasnik preduzeća Rapax.

Raskid ugovora ne donosi štetu državi

Dva mjeseca nakon zaključenog ugovora „Novi Boksiti“ upućuju zahtjev Upravi za šume za sastanak s ciljem sprovođenja procedura za sječu šume na površini nad kojom imaju koncesiono pravo. Uprava se, tvrde iz Novih Boksita, nije se odazivala na njihove uporne pozive.

Iz ove kompanije navode da su tek početkom ove godine saznali za postojanje munike na koncesionom području. ,,Naši inženjeri su nakon saznanja o navodnom postojanju munike utvrdili da se područje gdje se po mapama navodno nalazi munika, što ne znači da je ima i na terenu, zbog požara i ostalog, samo dijelom preklapa sa koncesionim područjem gdje se trenutno sprovode istraživanja,” naglašavaju iz DOO “Novi Boksiti”.

Oni dodaju da bi se, ukoliko se pronađe ruda odgovarajućeg kvaliteta koja je isplativa za eksploataciju na području gdje se utvrdi da ima munike, eventualno radila podzemna eksploatacija, što, oni smatraju, ne bi ugrozilo muniku.

Zbog brojnih nepoznanica koje prate ovaj slučaj iz resoraŠahmanovića navode da je članom 18 Ugovora o koncesiji propisano pod kojim uslovima koncedent, odnosno država, ima pravo da raskine ugovor: „Naglašavamo da je stavom pet istog člana propisano da u slučaju raskida ugovora definisanih ovim članom, koncesionar nema pravo na naknadu štete“, kažu za CIN-CG iz Šahmanovićevog ministarstva.

Simbol otpornosti

Munika, ili pinus heldreichii je vrsta koja raste na visokim nadmorskim visinama između 1.200 i 2.000 metara. Ovo drvo može da dostigne visinu od 20-30 metara i izdvaja se po tankim i zelenim iglicama, raspoređenim u parovima, kao i po svojim cilindričnim čunjevima, dugim oko 7-12 cm. Kora je sivo-smeđa i gruba, posebno na starijim primijercima.

Munika nije samo biljka koja preživljava u ekstremnim uslovima, već predstavlja i izvanredan primer prilagođavanja prirodi. Njena sposobnost da raste u visokim planinama, na stjenovitim terenima i u oštrim klimatskim uslovima, čini je simbolom otpornosti.

Iz Uprave za šume kazu da je šuma munika rasprostranjena u Crnoj Gori na površini od 10.541 hektara, što je dva odsto ukupnog šumskog bogatstva. Najviše je ima u opštini Nikšić (803.474 kubnih metara), zatim na području Danilovgrada, Kolašina, Podgorice i Andrijevice.

Munika je dugovjeka vrsta, koja može da živi stotinama godina. U 2019. godini stručnjaci su procijenili da u okolini Andrijevice postoji munika stara preko 1500 godina, nazvali su je Radmilo.

Ta dugotrajnost muniku čini dragocjenim biološkim resursom, jer njene šume koje su među najstarijima i najprirodnijima u Evropi, pružaju utočište jedinstvenoj planinskoj fauni i podržavaju biodiverzitet koji bi inače mogao biti ugrožen krčenjem šuma ili klimatskim promenama.

Njeno prisustvo je indikator zdravlja planinskog okruženja u kojem raste. Zbog svoje osjetljivosti na klimatske promene, njena distribucija i rast mogu pružiti precizne signale o uticaju promjena u životnoj sredini, čineći je referentnom tačkom za studije ekologije i zaštite. Zbog ovih razloga, munika nije samo biljka kojoj se treba diviti zbog njene ljepote i snage, već i važan element za očuvanje prirodnog okruženja.

Munika kao ugrožena vrsta drveća je zaštićena u Crnoj Gori Zakonom o zaštiti prirode, a na međunarodnom nivou Evropskom direktivom o staništima, Evropskom strategijom za biodiverzitet, Međunarodnom unijom za očuvanje prirode (IUCN) i Konvencijom o biološkoj raznovrsnosti (CBD) i Bernskom konvencijom.

Iako su uporno posjećivali ljekare više državnih i privatnih klinika, Lazaru (11) je tek nekoliko dana prije fatalnog ishoda utvrđena dijagnoza. Vrhovno državno tužilaštvo ispituje da li je bilo propusta u liječenju 

Đurđa Radulović/Predrag Nikolić

„Majko da li ću ja umrijeti - pitao me je dok je ležao u bolnici, par dana pred smrt. Bila sam zaprepaštena. Rekla sam - nećeš sine. Slagala sam ga”, kaže za Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) Dragana Kankaraš, majka Lazara Kankaraša, dječaka koji je u decembru 2024.  preminuo u Kliničko- bolničkom centru Crne Gore (KCCG). Imao je svega 11 godina. 

U Višem državnom tužilaštvu (VDT) u Podgorici, formiran je predmet povodom slučaja preminulog djeteta, koji se nalazi u fazi izviđaja, kazali su za CIN-CG iz VDT-a. 

Samo nekoliko mjeseci pred smrt, Lazar je bio živahno, razdragano dijete. Trenirao je džudo, nikada nije imalo ozbiljnih zdravstveni problema, osim povremenih tipičnih dječijih povreda, ,,zarađenih” u igri. Pad sa bicikla u avgustu 2024, i šivenje rane na koljenu, djelovali su kao još jedna bezazlena povreda koja će lako i brzo proći, 

Međutim, nakon saniranja rane u ambulanti Urgentnog centra Opšte bolnice (OB) u Nikšiću, kreću prvi simptomi, naizgled misterioznog oboljenja, za koje ljekari nijesu uspijevali da utvrde uzrok. Cijela spirala različitih pregleda i doktora, davanja ljekova koji ne pomažu, ponovnih pregleda, trajala je od početka septembra, završila se 11. decembra - Lazarovom smrću. 

CIN-CG je došao do obimne medicinske dokumentacije koja budi sumnju da je postojalo više propusta u dijagnostici i liječenju ovog dječaka. Lazar je bio pacijent više državnih i privatnih zdravstvenih službi: Dom zdravlja Nikšić, Opšta bolnica (OB) Nikšić, Dječje bolnice u KCCG i dvije privatne klinike iz Nikšića i Podgorice. 

Pa ipak, razlog njegovih upornih simptoma, otkriven je tek pet dana prije nego što je preminuo - infektivna upala srca (endocarditis). Infektivni endokarditis je jedno od infektivnih oboljenja sa visokom prevalencom smrti, od oko 25 odsto, bez obzira na sve medicinske napredne metode. 

U izvještaju o kliničkoj obdukciji, u koji je CIN-CG imao uvid navodi se da je pronađena „urođena srčana mana, sa znacima infektivnog endokarditisa i širenjem zapaljenja na sve slojeve srca, uz razvoj sepse i multiorganskog popuštanja, što je dovelo do smrtnog ishoda”. 

Za sada je nejasno kako je dječak, za kojeg se nije ni znalo da ima srčanu manu do nekoliko dana pred smrt, naglo preminuo od teškog oboljenja, uprkos redovnim višemjesečnim posjetama nizu ljekara zbog hronične groznice. Državne institucije u kojima se dječak liječio pokrenule su komisije za kontrolu kvalitelta: KCCG, OB Nikšić  i Dom zdravlja Nikšić. 

,,Povodom ovog slučaja zasijedala je i Komisija za kontrolu kvaliteta Kliničkog centra Crne Gore”, kazali su za CIN-CG iz Ministarstva zdravlja (MZ). ,,Zbog kompleksnosti slučaja obavijestili su nas da će zatražiti  angažovanje eksternih članova iz oblasti dječije kardiologije i dječije kardiohirurgije, te će se nakon toga dostaviti nalaz Ministarstvu”, kazali su iz resora koji vodi Vojislav Šimun. ,,Ministarstvo će nakon toga preduzeti sve mjere iz svoje nadležnosti, u pravcu daljih provjera svih aktera koji su učestvovali u pružanju zdravstvenih usluga u pomenutom slučaju”, kazali su iz MZ za CIN-CG. 

Komisija za kontrolu kvaliteta OB Nikšić utvrdila je da nije došlo do nepravilnog liječenja u toj instituciji, kazali su za CIN-CG iz ove institucije. Svu dokumentaciju proslijedili su Ministarstrvu na dalje analize. Iz Doma zdravlja Nikšić, gdje se dječak takođe liječio, za CIN-CG su kazali da je Komisija za kontrolu kvaliteta te ustanove sačinila izvještaj povodom ovog slučaja, i dostavila ga Ministarstvu zdravlja. Nijesu, međutm, precizirali nalaze Komisije.  

Iz Ministarstva su objasnili da za sada nema inicijative da se kontorliše i rad privatnih ustanova u kojima je dječak liječen, jer nijesu u saznanju da je tamo liječen. CIN-CG se obratio dvijema privatnim ustanovama u kojima je dječak liječen. Iz Pedijatrijske ordinacije Doktorica MIica nam je rečeno da su potršeni slučajem, kao i da nijesu sprovodili kontrolu kvaliteta rada koleginice, imunološkinje, koja je radila sa dječakom, jer kliniku vode pedijatrice opšte prakse. „Mi smo opšti pedijatri i ne bi bilo etički i moralno da dajemo mišljenje o pregledu koji je obavila koleginica koja sa takvim slučajevima ima više formalnog obrazovanja, iskustva i čija je to uža oblast“, rekli su iz uporave Dokorice Mice. Iz Milmedike nijesmo dobili odgovor na pitanja vezana za ovaj slučaj. 

Više od tri mjeseca bez dijagnoze 

,,Lazar je jedne ljetnje večeri uzeo biciklo provozao se, i nedaleko od kuće pao sa bicikla. Povrijedio je koljeno. Od tada kreće sve. Bio je kraj avgusta”, objašnjava u razgovoru za CIN-CG Vladimir Kankaraš, otac dječaka. 

Dječak je odveden u ambulantu Urgentnog centra OB Nikšić gdje su mu stavljena četiri konca. Konce je trebalo da nosi sedam dana, ali je to produženo na dvije nedjelje jer se rana nije zacijelila, objašnjavaju roditelji dječaka. Tada je primao antibiotike. 

Ubrzo nakon skidanja konaca, sredinom septembra dječak je nastavio sa normalnim aktivnostima. Krajem tog mjeseca počinju prvi bolovi u glavi i skokovi temperature. ,,Vodili smo ga odmah kod ljekara. Taj prvi porast temperature pripisan je stomačnom virusu, koji je u to vrijeme bio zastupljen u komšiluku i u Lazarovoj školi. Opet su mu dati antibiotici'', objašnjava Vladimir. 

Međutim, nakon kratkog oporavka, ponovo počinje temperatura. ,,Ljekari kažu da je manja upala, ali da nije ništa strašno”, kaže Vladimir. 

,,Drugih simptoma nema preko dana. Dijete je zdravo, igra se, ide u školu. Međutim, uveče krene da drhti, da se preznojava. Temperatura nekad ide i preko 39 stepeni. Nije nam jasno šta se dešava”, priča otac. 

Za Kankaraše počinje period neprekidnih Lazarovih pregleda, nalaza i lutanja oko dijagnoza. ,,Uvjeravaju nas da nije ništa strašno, ali ne znaju o čemu se radi.” 

Nakon što su kako tvrde, izvadili niz nalaza u nikšićkin zdravstvenim ustanovama, čiji rezultati nijesu ukazali da postoje značajni problem, nastavljaju liječenje i privatno u nišićkoj Millmedika. 

,,Čini mi se da smo par puta bili na nekom tragu da oktijemo šta je Lazaru. Pitao sam doktoricu u Milmedici zašto su dječaku batičasti prsti. Batičasti prsti blago naduti i plavkasti prsti koji se pojavljuju kod plućnih i srčanih bolesnika“, kaže za CIN-CG Lazarov otac. 

Zbog toga je Lazaru izmjerena saturacija-prisustvo kiseonika u krvi, koja je bila blago snižena. Međutim, doktorica nije nastavila ispitivanje u tom pravcu. 

,,Više puta mi je rečeno tokom Lazarovih ispitivanja da 'ne izigravam doktora Hausa', da 'se ne igram doktora' i slično. Bolje bi bilo da jesam'', kaže očajni otac. 

Ko vas tjera da mu mjerite temperaturu 

Lazara je tokom oktobra i novembra pregledao niz pedijatara u Domu zdravlja Nikšić. Slijede pregledi specijalista: hematolog, imunolog, reumatolog, oftamolog, hirurg, pulmolog, obavljeni u Domu zdravlja Nikšić i Dječjoj bolnici KCCG, kao i privatnim ustanovama. Lazaru snimaju pluća, rengen, ultrazvuk, eho bubrega, jetra, pankreas... Čak je doktorica tražila da se ultrazvučno snimi i koljeno, pričaju roditelji. 

Ništa se u ovim analizama nije alarmantno izdvajalo. 

Više ljekara izrazilo je stav da je dječak zdrav. ,,Ko vas tjera da mu mjerite temperaturu svaku noć”, pitala je roditelje jedna od specijalistkinja reumatologije, insistirajući da je zdrav, i da ,,bolesna djeca ne izgledaju tako”, - riječuju živahno i energetično. 

Ali, Lazar je bio takav samo do kad ne nastupi napad groznice. ,,Dijete svake večeri, klone, počne da se preznojava i odjednom ne može nikud”, objašnjava Vladimir. 

Napadi groznice bi potom sami prošli. ,,Počeli smo, da bi mu spustili temperaturu, dajemo paracetamol”, kada je pedijatar odobrio. Oprezni i zabrinuti, Kankaraši su pažljivo slušali svaki savjet doktora, i nisu se usuđivali da daju ništa ,,na svoju ruku” u liječenju dječakove misteriozne bolesti. 

Nešto kasniji, novembarski nalazi Lazara, u koje je CIN-CG imao uvid pokazuju da se dječaku počinje javljati temperatura češće, i do dva puta dnevno. Još jedna od pedijatrica, specijalistkinja hematologije, izražava uvjerenje da dječaku nije ništa. Rani pubertet, kaže. ,,Ona nas uvjerava  da izreda dolaze djeca koja po dva-tri mjeseca imaju temperaturu, da to dođe i prođe. Uvjerava nas i da je to vjerovatno neki rani pubertet. On je zbilja živahan, ne staje, nikad se nije požalio. Samo što ima tu temperature”, objašnjava Vladimir. 

U izvještaju te pedijatrice - hematologa, u koji je CIN-CG imao uvid, navedeno je da su sedimentacija i leukociti blago povećani (znaci infekcije), ali kako se navodi da ,,nema indikacija za dalje hematološko ispitivanje''. 

U tom trenutku u Lazarevom tijelu je vjerovatno već divljala bolnička bakterija - streptokoka, koju će tek u decembru neposredno pred smrt pronaći u bakteriološjoj analizi krvi. Prvoj koja je urađena od početka simptoma. Streptokoka je bakterija koja se obično razvija i prenosi u bolničkim uslovima. 

Iako je Lazarova rana na koljenu pregledana više puta, čak ultrazvučno snimana, odstranjene su sumnje da je došlo do eventualne infekcije rane koja bi dovela do dječakovih simptoma. ,,Dječija reumatološkinja vidjela je na snimku rane nešto tamnije. Hirurg je u KCCG pregledao ranu, sklpelom izvukao končić. Kazao je da temepratura ne može biti od toga”, objašnjava Vladimir. 

,,Nakon svih analiza, poslali su nas kući - dijete je zdravo”, kaže Vladimir. 

Međutim, krajem novembra, Lazarova groznica postaje u potpunosti hronična, a Lazar gubi na kilaži, postaje bleđi, intenzivno se preznojava...

Opšta bolnica Nikšić- nijesu znali od čega da ga liječe

Krajem novembra, Lazar konačno dobija uput za liječenje u OB Nikšić. Međutim istog dana vraćen je kući. ,,Ljekar koji je bio na odjeljenju nije htio da ga primi jer nema dijagnozu. Kazao je da je Lazar zdrav, i da ne može da leži sa bolesnom djecom”, objašnjava Dragana. 

Ovaj ljekar upućuje dječaka na imunologa. ,,Pokušavamo da, što prije,  nađemo  imunologa privatno. Raspitujemo koji su dobri. Jasno nam je da ne bismo lako došli do njih u državnim ustanovama, i tražimo privatno, ko od preporučenih može prvi da nas primi”, objašnjav Vladimir agoniju potraga odgovarajućeg ljekara u Crnoj Gori, gdje oni koji ne mogu da plate private ljekare, čekaju i po više mjeseci na pregled specijaliste. 

Kankaraši odlaze kod ljekarke u ordinaciji Doktorica Mica. U izvještaju se ističe da je dječak ,,do sada ekstenzivno (detaljno) ispitan”, da je ,,reumatološki status uredan”, te da dalje ,,hematološko ispitivanje nije indikovano”. Daju mu  novu terapiju, koja uključuje lijek naproksen. Naproksen je vrsta lijeka za smanjenje bolova koji spada u grupu ,,nesteroidnih antiinflamantornih ljekova” (NSAID).

Kankaraši kažu da su se raspitivali kod brojnih ljekara i saznali da se ljekovi iz grupe NSAID ne preporučuju pacijentima koji imaju infektivni ednokarditis. ,,U tom trenutku doktorica nije to znala. Svi doktoti su ga detaljno pregledali. Ali ni jednom nije upućen kod kardioploga''.

Lazaru te večeri skače temperature na 40,5. ,,Padao je, nije mogao da se drži na nogama. Nismo znali šta da radimo, ne znamo smijemo li paracetamol da mu damo. Zovemo Hitnu, kažu dajte paracetamol, tuširali smo ga, cijelu noć bdijeli nad njime. Ujutru spada temepratura, odmah idemo ponovo kod doktora'', priča majka. 

Doktorica koja je dala naproksen, je nakon takvog razvoja događaja, kazala da se prestane sa tim lijekom. Njegova pedijatrica ga ponovo upućuje da leži u bolnici u Nikšiću. Međutim, u Nikšiću po drugi put odbijaju da ga prime, insistirajući da je bolje da bude smješten u Dječijoj bolnici u Podgorici. 

 Zakašnjela dijagnoza 

Lazar je u podgoričkom KCCG-u liječen od 6. do 11. decembra, kada je preminuo. ,,U petak, 6. decembra počinju doktori da ga pregledaju, svi specijalisti redom'' . 

Tog dana je Lazar konačno dobio dijagnozu – od pedijatra-kardiologa Draška Nikčevića. ,,Nakon što je preslušao Lazara, viknuo je gdje ste bili mjesed dana? Kada sam mu objasnila da se mi od septembra ne vadimo od ljekara, Nikčević je pitao - da li je moguće da niko nije čuo šum srca”, objašnjava Dragana.

,,Doktor Nikčević mi je pokazao tačkicu na Lazarovom srcu - tromb. Kaže to je sigurno izazvano bakterijom, veoma moguće tvrdio je ljekar od šivenja rane na koljenu koja se proširila po oragnizmu i napala srce.”, objašnjava Dragana. 

Osim toga uspostavlja se da Lazar ima srčanu manu - da ima dva umjesto tri listića na aortnom zalisku. U takvim slučajevima infekcije koje se šire putem krvi lakše dospijevaju do srca. U izvještaju se navodi da je ljekar izveo dijagnozu obzirom na podatke o istoriji bolesti: ,,prolongirana febrilnost, gubitak težine od 2kg, intenzivno znojenje i novonastali šum srca.“ 

Roditelji se sada pitaju zbog čega drugi ljekari, obzirom na dugoročnu prisutnost većine ovih simptoma, nijesu naložili pregled kardiologa. 

,,Kada smo čuli šta je dijagnoza, bili smo zaprepašteni. Odmah sam rekla da treba da se pakujemo i idemo za Beograd. Međutim dr Nikčević me je razuvjerio i kazao da dijete može biti liječeno kod nas. Kazao nam je da se prvi put sreće sa infektivnim endokarditisom, te da  je na vezi sa ljekarom iz Beograda, koji je ekspert bolesti srca kod djece“, objašnjava Dragana. 

Tada još nije bilo jasno koju vrstu bakterije Lazar ima što je bilo bitno za liječenje, i rečeno im je da se nalazi za bakteriju čekaju nekoliko dana i da će čim saznaju o čemu je tačno riječ, primijeniti ciljanu terapiju. „rekli su i da ne brinemo jer su ga svakako 'pokrili' antibioticima“, kaže Dragana. 

Kardiolog Nikćević nije htio da komentariše ovaj slučaj. Na pitanja CIN-CG rekao je da ne može ništa reći dok se ne završi rad eksterne komisije koja bi trebalo da ocijeni cijeli slučaj. 

Vikend bez posjete ljekara i nalaza 

,,Tog petka smiještamo se na kardiologiji, Lazaru uključuju longacef na 12 sati. Ubjeđuju me da se bakterija neće više širiti, da će stati ili će se izgubiti. Međutim, temperatura ne prolazi. Daju mu paracetamol, on se preznoji, jede, dobro je raspoložen. I onda kreće sve ispočetka“, objašnjava Dragana prve mučne sate u bolnici. 

U subotu i nedjelju, tokom vikenda nije bilo kardiologa na odjeljenju u Dječijoj bolnici KCCG. ,,Bilo je dežurnih ljekara, ali ne sa kardiologije. Dežurna ljekarka je sa vrata pitala jesmo li dobro“, govori Dragana.

Priča da je u subotu dječak bio u redu, šetao. Međutim, u nedjelju ponovo počinje groznica. Niko ne dolazi, samo sa vrata opet jedno - jeste li dobro. ,,U ponedjeljak je Lazara sve boljelo, plače on, plačem i ja. Opet ga bodu, vade niz nalaza'', priča majka.

Dragana objašnjava svoje stanje očaja i panike, dok ne zna šta joj se sa djetetom dešava, a u bolnici teče dan u kojem su svi oko nje smireni. ,,Jedan reumatolog mi je rekao da previše dramim. U posjetu dolazi i Deda mraz, obilježavaju se predstojeći praznici, a nama je od svega muka“.

Konačno dolazi nalaz, utvrđena je bakterija streptokoka. Mijenjaju terapiju. Medicinska evidencija pokazuje da Lazaru tada uključuju vankomicin na svakih šest sati. ,,Ali on je već tri dana pod longacefom, brine me sve to, zašto sad drugi lijek“, govori Dragana. Uz to mu daju i gentamicin. Saznajemo od druge kardiološkinje sa odjeljenja da je to prava kombinacija koju je trebalo da dobije prvog dana. 

Pitamo se da li je bilo moguće dobiti rezultate analiza brže, zar je neophodno da se čeka tri, četiri dana. 

Pogoršanje stanja i smrt 

Nakon što je kako objašnjava Dragana, Lazar primao novu terapiju 12 sati, počeo je otežano da diše, da se guši. ,,Vidjela sam kako mu se grudi spuštaju gore dolje, a on mi govori da ne može da smiri srce“, prepričava Dragana. ,,Dežurna kardiološkinja kaže da hitno moraju na intenzivnu. On plače i pita šta se dešava, meni ne daju da uđem''. 

Rano ujutru dolazi doktor Nikčević, da mu radi ultrazvuk. ,,Uvjerava me da će sve biti uredu. Čekam sat vremena, nadam se da je sve uredu, i da će ga vratiti sa intenzivne“, govori Dragana. 

Međutim, dr Nikčević saopštava da su nalazi gori nego u petak prvog dana. On zove ljekare iz Beograda, ne govori mi detalje. 

Na intenzivnoj Lazaru uključuju kiseonik. ,,Ubjeđuju me da sve ide na bolje. Puls mu je 145, meni to ne djeluje u redu, ali oni mi kažu da to kako treba“, govori Dragana. Te večeri su ga jako boljela leđa, nije spavao uopšte. Nisu mi dali da uđem tokom noći. Sjutra dan Lazar nije više mogao bez kiseonika. ,,Ujutru su me i dalje uvjeravali da će sve biti uredu“, govori ona. 

Dragani su u 14 sati tog dana, saopštili da se dječak ipak mora voditi za Beograd - ,,Tada mi Nikčević govori da oni tu više ništa ne mogu da urade. Kažu da Lazaru ništa nije bolje“. 

Međutim, let koji je trebalo da bude toga dana, odlaže se za sjutra ujutru.  ,,Kada su mi rekli da je prevoz tek ujutru jer im fali sredstava da efikasno organizuju let, ja sam počela da negodujem“, priča majka. 

U tom trenutku Lazar počinje da iskašljava nešto rozo, govori Vladimir. Počinju da mu daju krv. ,,Pogledam na monitor 170 otkucaju srca, pritisak 40 sa 90. Niko nam ne objašnjava šta se dešava, samo kažu malokrvan je. Daju mu nešto za izmokravanje. Sestre su uznemirene, vidimo da se nešto dešava'', prisjeća se otac. 

Nakon toga traže saglasnost od roditerlja za intubaciju. Objašnjavaju im da je izmoren i da će tako lakše podnijeti put do Beograda.

,,Objašnjavam mu - Lazo ti ćeš sada da zaspeš, da bi lakše disao, da se odmoriš, da bi lakše mogli da idemo u Beograd. Pogledao me i kazao - važi tata. Imao je puno povjerenje u mene'', prisjeća se Vladimir.  

,,Pitala sam mogu li da budem sa njim. Kazali su nam da nema što da ostajemo, nego da idemo da se spremimo za put. Da budemo u pola šest narednog dana u bolnici'', kaže majka. 

Dok su roditelji bili na putu za Nikšić, zazvonio je telefon. Saopštavaju iz Dječije bolnice da se Lazaru stanje pogoršalo i da se moraju vratiti. Kada su stigli, na intenzivno odjeljenje, kažu im da ne mogu kod sina, da ga trenutno reanimiraju. 

,,Reanimirali su ga  doktor Nikčević i drugi ljekari. Nakon 20 minuta pojavili su se da kažu da je Lazar umro. 'Nažalost, nijesmo uspjeli da ga oživimo' rekli su ljekari'', kaže Vladimir. 

Roditelji se prisjećaju da su doktori slijegali ramenima na sva njihova pitanja,  objašnjavali da se liječenje iskomplikovalo. Sa njima je ostao jedan od ljekara. ,,Kazao nam je da je on već u ponedjeljak bio faktički mrtav, na što je ukazivao nalaz troponina, koji je bio veliki. Kod teškog infarkt troponin bude od 40 do 50, a Lazaru je bio nekoliko hiljada. Niko nam to tada nije rekao''

I iz dokumentacije koju je CIN-CG imao na uvid vidi se da je nalaz troponina bio ekstremno visok.

„Neznanje je ubilo Lazara'', kaže Vladimir. ,,Nije mi jasno da od kraja avgusta do sredine decembra, nakon toliko pregleda, doktori nisu mogli da otkriju o čemu je riječ“. 

Sada je na potezu VDT-u, koji bi trebalo da rasvijetli sve činjenice vezane za ovu tragediju i da utvrdi da li se ona mogla preduprijediti. 

ODT Podgorica pokrenulo postupak koji je u fazi izviđaja, zbog navoda o seksualnom uznemiravanju i agresivnom ponašanju prema učenicima u OŠ Branko Božović

Đurđa Radulović

Osnovno državno tužilaštvo (ODT) u Podgorici formiralo je predmet povodom sumnji da nastavnik fizičkog vaspitanja I. R. u osnovnoj školi Branko Božović agresivno postupa i seksualno unzemirava učenike i učenice, kazali su za Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) iz ODT Podgorica. Predmet je u fazi izviđaja. 

Nastavnik I. R. udaljen je iz škole sredinom februara, nakon što je anonimni dopis roditelja učenika OŠ Branko Božović stigao na adresu Ministarstva prosjevte, nauke i inovacina (MPNI), povodom čega je ovaj resor pokrenuo ispitivanje cijelog slučaja. 

Za problematično ponašanje ovog nastavnika zna se godinama, što je u razgovoru za CIN-CG za potrebe teksta o ovojm slučaju, objavljenog 2. marta, potvrdilo više izvora, uključujući učenike te škole i njihove roditelje. 

CIN-CG je tada objavio i da je imo uvid u anketu sporvedenu u okviru vanrednog nadzora koji je Zavod za školstvo Crne Gore sproveo u februaru, nakon što je MPNI pokrenulo ispitivanje cijelog slučaja. Učenici su često navodili da nastavnik fizičkog, kojem se ne pominje ime ili inicajali, “upada djevojčicama u svlačionice”, “čudno gleda djevojčice”, “neprimjereno dodiruje djevojčice”. Dječaci su uglavnom odgovarali da se neprimjereno ponašanje odnosi na djevojčice, ali i da zna da prema njima bude grub, da zna da udari djecu, viče.

Kao i na više drugih adresa i u CIN-CG stigla je, krajem februara, anonimna dojava, u kojoj se navodi da su zaposleni ZŠCG, prilikom redovnog nadzora škole “Branko Božović”, još u oktobru 2024. bili informisani o neadekvatnom ponašanju nastavnika I. R. prema učenicima/cama. Ipak, kako se navodi, institucije nijesu preduzele važne korake da ispitaju slučaj, sve do prijave roditelja MPNI-ju u februaru. 

ZŠCG je još u oktobru 2024. u sklopu redovnog nadzora te škole, anketirao učenike o ponašanju svih nastavnika u toj školi, i tada je njih 13 odsto izjavilo da su u školi učenici izloženi fizičkom nasilju, a 15 odsto njih je izjavilo da su izloženi verbalnom nasilju od strane nastavnog osoblja, kako se navodi u Izvještaju o tom nadzoru, u koji je CIN-CG imao uvid. 

Iz Zavoda su, tim povodom, kazali za CIN-CG da su nakon saznanja da je određeni broj učenika prijavio nasilje prilikom oktobarskog nadzora kontaktirali Prosvjetnu inspekciju, što je i bila njihova zakonska obaveza. Nijesu odgovorili na pitanje CIN-CG kada su to učinili. Ni iz Prosvjetne inspekcije nijesu odgovorili na upite CIN-CG o slučaju i kojeg datuma su informisani o njemu. 

U Reagovanju Zavoda za školstvo Crne Gore (ZŠCG) na tekst Centra za istraživačko novinarstvo (CIN-CG): „Nastavnik privremeno udaljen sa nastave, dugo se čekala reakcija na navode o nasilju i seksualnom uznemiravanju” se ništa ne demantuje, već se  potvrđuju  činjenice iz našeg istraživanja o ulozi ZŠCG u slučaju navodong nasilja od strane nastavnika nad učenicima i učenicama OŠ Branko Božović. CIN-CG se vodio isključivo činjenicama i obimnom dokumentacijom, te nema ni riječi o tendecioznih namjerama, za šta nas optužuju iz ZŠCG. 

Redakcija CIN-CG

U skladu sa članovima 61-65 Zakona o medijima, zahtijevamo da objavite demanti navoda koji se nalaze u vašem tekstu objavljenom na portalu Vijesti, dana 6. marta 2025. godine „CIN-CG: Nastavnik privremeno udaljen sa nastave, dugo se čekala reakcija na navode o nasilju i seksualnom uznemiravanju”, u kojem tendenciozno konstatujete da uprava Zavoda za školstvo, nakon saznanja da dio učenika trpi nasilje u JU OŠ „Branko Božović“, nije odmah adekvatno reagovala. Želimo da vas demantujemo i podsjetimo da smo u ovom slučaju postupili u skladu sa nadležnostima Zavoda za školstvo.

Ponavljamo da je u nadležnosti Zavoda za školstvo pružanje savjetodavne podrške, a ne i određivanje kaznenih mjera. Tendenciozno prebacujute odgovornost za eventualni slučaj seksualnog uznemiranja i fizičkog nasilja od strane jednog nastavnika prema učenicima na upravu Zavoda za školstvo, a ne na Školu. U Izvještaju o utvrđivanju kvaliteta obrazovno-vaspitnog rada date su preporuke upućene Školi na koji način da preventivno djeluju i reaguju u slučaju pojave nasilja. U Izvještaju o eksternom utvrđivanju kvaliteta obrazovno-vaspitnog rada, 13% anketiranih učenika navodi da u Školi ima slučajeva fizičkog nasilja od strane nastavnika. Međutim, prosvjetna nadzornica koja je radila ključnu oblast Etos ustanove ne navodi da su joj učenici u toku razgovora potvrdili vjerodostojnost ovih anketnih tvrdnji. U pomenutom Izvještaju nadzornica ne spominje pojavne oblike seksualnog uznemiravanja od strane bilo kog nastavnika škole.

Smatramo da je dio teksta koji se odnosi na reagovanje uprave Zavoda na navodno neadekvatno reagovanje zasnovano na netačnim i neprovjerenim informacijama, koje nanose štetu ugledu Zavoda za školstvo. Očekujemo da objavite ovaj demanti u skladu sa Zakonom o medijima i principima novinarske etike, kako bi se izbjeglo dalje dezinformisanje javnosti.