Domaći epidemiolozi preporučuju imunizaciju mlađih od 16 godina samo ako imaju hronične bolesti, dok se u Evropi i regionu redovno imunizuju i dvanaestogodišnjaci 

Dvojica dječaka, braća uzrasta 13 i 15 godina, vakcinisala su se nedavno u Univerzitetskom sportskom centru u Podgorici, bez obzira što naši epidemiolozi preporučuju imunizaciju mlađih od 16 godina samo ako imaju hronične bolesti. 

Njihova majka, Maja D.A. ispričala je da dječaci nisu imali nikakvih nus pojava nakon prve doze „fajzer“ vakcine i čekaju 12. oktobar kada će biti revakcinisani, za razliku od  većine njihovih vršnjaka. 

Institut za javno zdravlje (IJZ) „Vijestima“ ni nakon 20 dana nije dostavio podatke o tome koliko je vakcinisanih po starosnim kategorijama, kao ni koliki je procenat maloljetnih osoba koje su se vakcinisale. Prema trenutnim preporukama nacionalnog Stručnog savjetodavnog tijela za imunizaciju (NITAG) od prije mjesec i po, preporučuje se vakcinacija djece uzrasta od 12 do 17 godina ako ona, ili neko od članova porodice imaju hronična oboljenja. Vakcinacija djece moguća je samo dostupnom mRNA vakcinom (proizvođača Fajzer). Ostali maloljetnici, stariji od 12 godina, mogu da se vakcinišu uz konsultaciju sa pedijatrom i saglasnost roditelja, ili staratelja. 

Samo upornost roditelja

Majka dječaka koji su među prvima primili Fajzer vakcinu, a pohađaju osnovnu i srednju školu, kazala je da nadležne institucije daju veoma malo informacija o značaju vakcinacije djece, koja se uveliko sprovodi u evropskim zemljama. Preporuku, odnosno zeleno svjetlo da se djeca vakcinišu dobila je od jednog crnogorskog pedijatra, nakon što su njeni rođaci u Austriji i Francuskoj vakcinisali svoje mališane. 

„Ne pratim mnogo televiziju, pogotovo ne strane kanale. U momentu kada su mi saopštili da se djeca u Evropi vakcinišu, kao i da brojne zemlje, uključujući Sjedinjene Američke Države, bilježe porast inficirane djece, došla sam na ideju da razgovaram sa sinovima o tome. Stariji nije bio raspoložen za vakcinaciju u tom trenutku, a mlađi, koji puni 14 godina u novembru je odmah iskazao interesovanje“, kazala je D.A. Ona je rekla da je sredinom avgusta konsultovala pedijatra, a da se početkom septembra, kada je počela škola, dogovorila sa djecom da se vakcinišu i pođu u Muzički centar. Tada, kako je kazala, već nekoliko vršnjaka iz odjeljenja inficiralo se koronavirusom, a IJZ je dnevno bilježio i do desetak smrtnih slučajeva. 

 „Na tom punktu nam je rečeno da ne vakcinišu djecu i uputili su nas kod izabranog pedijatra. Ona je bila u kovid ambulanti. Interesovalo me je da li nam neko može dati uput, s obzirom na to da su djeca zdrava“, rekla je sagovornica i pojasnila da nikakav odgovor na Twitteru nisu dobili od Ministarstva zdravlja i IJZ. 

Dječaci su na kraju vakcinisana u Univerzitetskom centru, nakon konsultacije sa ljekarkom. Njihova majka tvrdi da je osoblje bilo ljubazno, iako ih je u prvi mah medicinska sestra pitala koju vakcinu primaju, iako je za djecu dozvoljena samo „fajzer“. 

EMA u maju odobrila vakcinaciju

Evropska agencija za ljekove (EMA) još u maju je dala saglasnost da se djeca uzrasta između 12 i 15 godina vakcinišu „fajzerom“, dok je u julu ove godine za istu starosnu kategoriju odobrena i vakcina proizvođača Moderna.  Većina evropskih zemalja, uključujući i susjednu Srbiju, Sjevernu Makedoniju i Hrvatsku, sprovode imunizaciju osoba uzrasta već od 12 godina. U Danskoj je vakcinisan veći dio dječje populacije najmanje jednom dozom, kao i u Francuskoj, gdje je više od polovine djece od 12 do 17 godina revakcinisano. 

Njemačka je, kao i Crna Gora, preporučila vakcinaciju za djecu staru od 12 do 15 godina koja imaju zdravstvenih problema, da bi, nakon širenja delta soja predloženo i za ostale tinejdžere. Švedska praktikuje vakcinaciju djece sa hroničnom oboljenjima pluća ili drugim stanjima uslijed kojih je narušen imunitet. 

Vakcinisana trećina u vojsci i policijii

IJZ sedmicama ne odgovara na pitanja o tome koliko je vakcinisanih po starosnim kategroijama, ali ni koliko ih je po prioritetnim grupama, kao što su zdravstveni radnici, prosvjetni radnici, vitalne službe na državnom ili opštinskom nivou. Iz Ministarstva zdravlja kazali su  da je vakcinisano više od 80 odsto zaposlenih u zdravstvu, ali precizne podatke po institucijama nisu saopštene.

Iz najveće zdravstvene ustanove, Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) saopšteno je da je u toj ustanovi, od početka imunizacije protiv COVID-19 u ambulanti za tu namjenuu vakcinisano više od 56 odsto zaposlenih, kao i 75 odsto ljekara. 

„Važno je napomenuti da je procenat imunizacije veći, jer se navedeni procenti odnose samo na vakcinisane preko ambulante KCCG budući da je, takođe, dio zaposlenih vakcinisan na drugim vakcinalnim punktovima (domovi zdravlja, inostranstvo), ali tim bazama podataka nemamo pristup“, odgovorili su iz KCCG. 

U opštoj bolnici Bar, koja je kovid centar za jug, vakcinisano je oko 60 odsto zaposlenih, a u nikšićkoj oko 58 odsto zdravstvenih radnika. 

Iz Ministarstva odbrane kazali su „Vijestima“ da je vakcinisano oko 32 odsto pripadnika Vojske, dok je iz Uprave policije saopšteno da je do 13. septembra revakcinisano 34,4 odsto zaposlenih.

Ana KOMATINA

Domaći epidemiolozi preporučuju imunizaciju mlađih od 16 godina samo ako imaju hronične bolesti, dok se u Evropi i regionu redovno imunizuju i dvanaestogodišnjaci 

 

Dvojica dječaka, braća uzrasta 13 i 15 godina, vakcinisala su se nedavno u Univerzitetskom sportskom centru u Podgorici, bez obzira što naši epidemiolozi preporučuju imunizaciju mlađih od 16 godina samo ako imaju hronične bolesti.

Njihova majka, Maja D.A. ispričala je da dječaci nisu imali nikakvih nus pojava nakon prve doze „fajzer“ vakcine i čekaju 12. oktobar kada će biti revakcinisani, za razliku od  većine njihovih vršnjaka.

Institut za javno zdravlje (IJZ) „Vijestima“ ni nakon 20 dana nije dostavio podatke o tome koliko je vakcinisanih po starosnim kategorijama, kao ni koliki je procenat maloljetnih osoba koje su se vakcinisale. Prema trenutnim preporukama nacionalnog Stručnog savjetodavnog tijela za imunizaciju (NITAG) od prije mjesec i po, preporučuje se vakcinacija djece uzrasta od 12 do 17 godina ako ona, ili neko od članova porodice imaju hronična oboljenja. Vakcinacija djece moguća je samo dostupnom mRNA vakcinom (proizvođača Fajzer). Ostali maloljetnici, stariji od 12 godina, mogu da se vakcinišu uz konsultaciju sa pedijatrom i saglasnost roditelja, ili staratelja.

Samo upornost roditelja

Majka dječaka koji su među prvima primili Fajzer vakcinu, a pohađaju osnovnu i srednju školu, kazala je da nadležne institucije daju veoma malo informacija o značaju vakcinacije djece, koja se uveliko sprovodi u evropskim zemljama. Preporuku, odnosno zeleno svjetlo da se djeca vakcinišu dobila je od jednog crnogorskog pedijatra, nakon što su njeni rođaci u Austriji i Francuskoj vakcinisali svoje mališane.

„Ne pratim mnogo televiziju, pogotovo ne strane kanale. U momentu kada su mi saopštili da se djeca u Evropi vakcinišu, kao i da brojne zemlje, uključujući Sjedinjene Američke Države, bilježe porast inficirane djece, došla sam na ideju da razgovaram sa sinovima o tome. Stariji nije bio raspoložen za vakcinaciju u tom trenutku, a mlađi, koji puni 14 godina u novembru je odmah iskazao interesovanje“, kazala je D.A. Ona je rekla da je sredinom avgusta konsultovala pedijatra, a da se početkom septembra, kada je počela škola, dogovorila sa djecom da se vakcinišu i pođu u Muzički centar. Tada, kako je kazala, već nekoliko vršnjaka iz odjeljenja inficiralo se koronavirusom, a IJZ je dnevno bilježio i do desetak smrtnih slučajeva.

„Na tom punktu nam je rečeno da ne vakcinišu djecu i uputili su nas kod izabranog pedijatra. Ona je bila u kovid ambulanti. Interesovalo me je da li nam neko može dati uput, s obzirom na to da su djeca zdrava“, rekla je sagovornica i pojasnila da nikakav odgovor na Twitteru nisu dobili od Ministarstva zdravlja i IJZ.

Dječaci su na kraju vakcinisana u Univerzitetskom centru, nakon konsultacije sa ljekarkom. Njihova majka tvrdi da je osoblje bilo ljubazno, iako ih je u prvi mah medicinska sestra pitala koju vakcinu primaju, iako je za djecu dozvoljena samo „fajzer“.

EMA u maju odobrila vakcinaciju

Evropska agencija za ljekove (EMA) još u maju je dala saglasnost da se djeca uzrasta između 12 i 15 godina vakcinišu „fajzerom“, dok je u julu ove godine za istu starosnu kategoriju odobrena i vakcina proizvođača Moderna.  Većina evropskih zemalja, uključujući i susjednu Srbiju, Sjevernu Makedoniju i Hrvatsku, sprovode imunizaciju osoba uzrasta već od 12 godina. U Danskoj je vakcinisan veći dio dječje populacije najmanje jednom dozom, kao i u Francuskoj, gdje je više od polovine djece od 12 do 17 godina revakcinisano.

Njemačka je, kao i Crna Gora, preporučila vakcinaciju za djecu staru od 12 do 15 godina koja imaju zdravstvenih problema, da bi, nakon širenja delta soja predloženo i za ostale tinejdžere. Švedska praktikuje vakcinaciju djece sa hroničnom oboljenjima pluća ili drugim stanjima uslijed kojih je narušen imunitet.

Vakcinisana trećina u vojsci i policijii

IJZ sedmicama ne odgovara na pitanja o tome koliko je vakcinisanih po starosnim kategroijama, ali ni koliko ih je po prioritetnim grupama, kao što su zdravstveni radnici, prosvjetni radnici, vitalne službe na državnom ili opštinskom nivou. Iz Ministarstva zdravlja kazali su  da je vakcinisano više od 80 odsto zaposlenih u zdravstvu, ali precizne podatke po institucijama nisu saopštene.

Iz najveće zdravstvene ustanove, Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) saopšteno je da je u toj ustanovi, od početka imunizacije protiv COVID-19 u ambulanti za tu namjenuu vakcinisano više od 56 odsto zaposlenih, kao i 75 odsto ljekara.

„Važno je napomenuti da je procenat imunizacije veći, jer se navedeni procenti odnose samo na vakcinisane preko ambulante KCCG budući da je, takođe, dio zaposlenih vakcinisan na drugim vakcinalnim punktovima (domovi zdravlja, inostranstvo), ali tim bazama podataka nemamo pristup“, odgovorili su iz KCCG.

U opštoj bolnici Bar, koja je kovid centar za jug, vakcinisano je oko 60 odsto zaposlenih, a u nikšićkoj oko 58 odsto zdravstvenih radnika.

Iz Ministarstva odbrane kazali su „Vijestima“ da je vakcinisano oko 32 odsto pripadnika Vojske, dok je iz Uprave policije saopšteno da je do 13. septembra revakcinisano 34,4 odsto zaposlenih.

Ana KOMATINA

Gosti iz regiona spasili sezonu, dok je broj turista iz Rusije manji od polovine iz rekordne 2019. godine. Crna Gora politiku otvorenih granica plaća i velikim brojem zaraženih

Strategija otvorenih granica i politika zbrinjavanja turista pozitivnih na koronavirus doveli su značajan broj stranaca na Crnogorsko primorje i omogućili prihod od najmanje 70 odsto rekordne sezone 2019. godine.

Ostvarenih 700 miliona eura od turizma u prva tri kvartala i još planiranih oko 100 miliona u naredna tri mjeseca, domaću ekonomiju, kako procjenjuju u Vladi, oporaviće za oko 10 procenata.

Pored činjenice da je planetu zapljusnuo novi talas pandemije, znatno opasnijim mutiranim virusom Covid-19, ne može se prenebregnuti i da je dio strategije usmjeren ka rastu turističke privrede doprinio ogromnom porastu broja zaraženih i umrlih od korona virusa. Nepoštovanje i minimalnih epidemioloških mjera doveo je Crnu Goru na treće mjesto po broju zaraženih na million stanovnika, a respiratori u bolnicama su ponovo uključeni, pokazuje istraživanje "Vijesti i Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG)

"Epidemiološka situacija sa početka godine nije ulivala nadu da će ovogodišnja turistička sezona biti bolja od prethodne, ali su mjere koje je Vlada sprovela dale rezultate i sezona je bila iznad očekivanja", kažu za "Vijesti"/CIN-CG u Ministarstvu ekonomskog razvoja (MER).

Predsezone skoro da nije bilo, kao ni ranih bukinga, pa je Vlada napore usmjerila na pripremanju mjera za glavni špic sezone od prvog juna.

Te mjere, uz otvorene granice i besplatne i PCR testove po povoljnim cijenama za turiste, uključivale su promovisanje Crne Gore kao odgovorne destinacije sa jasnim pravilima i epidemiološkim mjerama, imunizovanje 75 odsto stanovništva do početka ljetnje sezone, uspostavljanje avio letova, povoljnije kredite turističkoj privredi za pripremu sezone.

Sa tvrdnjama MER-a da je budžetom projektovani prihod od turizma od 700 miliona za cijelu godinu već ostvaren za devet mjeseci ove godine nijesu saglasni u dijelu turističke privrede okupljene oko Crnogorskog turističkog udruženja (CTU) u kome, ipak,smatraju da je sezona bila uspješna.

"S obzirom da nije bilo predsezone, da je postsezona dosta problematična i ni blizu nivoa koji je bio u neka normalna vremena, ovih 45 dana glavne sezone je bilo dobro, jer smo izvukli mnogo više novca nego 2020.godine. Smatram da nijesmo prihodovali 700 miliona koji su budžetom projektovani, iako se svim silama iz Vlade trude da nam to dokažu. Ta argumentacija je tanka, jer godina traje 12 mjeseci, a mi smo imali jul i avgust sa odličnim rezultatima.Volio bih da griješim i da je taj novac zaista prihodovan", kazao je predsjednik CTU Žarko Radulović.

Iako je Crna Gora obećala da će biti epidemiološki odgovorna država, od početka avgusta broj novozaraženih raste, što znači da se mjere nijesu sprovodile i poštovale na pravi način.O tome svjedoče slike sa crnogorskih plaža i iz popularnih klubova, kao i zvanični podaci Instituta za javno zdravlje (IJZ).

Prema tim podacima u avgustu se koronavirusom zarazilo 11.876 građana Crne Gore i 1.390 turista, dok je za 10 poslednjih dana jula registrovano 150 stranih državljana sa potvrđenom infekcijom koronavirusa.

Podaci iz dnevnih izvještaja o epidemiološkoj situaciji IJZ, koje su "Vijesti" ranije objavile, ukazuju da je najveći broj inficiranih gostiju boravio u Budvi. Od 22. jula do 1. septembra u toj opštini registrovano je 439 turista pozitivnih na koronavirus, u Ulcinju 393, Baru 194, a u Herceg Novom 132…

Trenutno je revakcinisano oko 42 odsto punoljetnog stanovništva, odnosno manje od trećine populacije. Premijer Zdravko Krivokapić, na nedavnoj video konferenciji koju je organizovao američki predsjednik Džo Bajden, rekao je da će Crna Gora dostići globalni cilj od 70 odsto imunizovanih do narednog septembra, dakle za godinu dana. Projektovani zadatak o imunizaciji 75 odsto punoljetnog stanovništva trebalo je da bude realizovan do početka turističke sezone. Među nevakcinisanim, sa stalnim izgovorom o velikom broju antitijela u organizmu, je i sam premijer Krivokapić.

Veliki pad ruskih turista

Prema zvaničnim podacima MER-a do kraja jula u kolektivnom i individualnom smještaju državu je posjetilo 785,557 hiljada gostiju koji su ostvarili 4,436 miliona noćenja, dok je do kraja jula rekodne 2019. godine boravilo 1,314 miliona turista koji su ostvarili 7,034 miliona noćenja.

Analiza podataka MER- a zaključno sa julom pokazuje da su ovogodišnju sezonu "spasili" gosti iz regiona (Srbija I BIH) koji su dominantno dolazili automobilima, dok je drastičan pad gostiju iz Rusije i zemalja Zapadne Evrope koji dolaze avionom.

Prema dostupnim podacima, do kraja jula najviše gostiju je bilo iz Srbije (216.085 hiljada turista i 1,429 miliona noćenja), zatim iz BiH (103,727 hiljada turista i 561,072 noćenja), na trećem mjestu je Ukrajina (66.033 hiljade turista i 408,726 hiljada noćenja), pa Kosovo (52,735 hiljada turista i 211,303 hiljade noćenja).

Do kraja jula svega 49.028 Rusa posjetilo Crnu Goru, a za isti period 2019. godine bilo ih je 178.424. Ovaj veliki pad je posljedica nedostatka direktne avio linije iz Rusije koje je tamošnja vlast ukinula zbog sankcija koje je nova crnogorska Vlada produžila slijedeći politiku EU. Napori Vlade prije početka sezone da uspostavi avio saobraćaj sa Rusijom nijesu urodili plodom.

Iz Njemačke je do kraja jula boravilo 23.874 turista (83.485 u istom periodu 2019. godine), iz Francuske 9.283 (44.439 do kraja jula 2019. godine), iz Velike Britanije 5.262 (39.072 za sedam mjeseci 2019. godine).

Izostanak gostiju iz Zapadne Evrope posljedica je epidemiološke situacije, ali i smanjene avio dostupnosti države.

Evropska unija je krajem juna, na početku turističke sezone, ukinula restriktivne mjere putovanja za sve države Zapadnog Balkana. Kraj špica sezone i početak postsezone Crna Gora je dočela tako što ju je EU, zbog pogoršanja situacije sa pandemijom, formalno skinula sa liste "bezbjednih zemalja".

Fokusirati se na region

Radulović kaže da su u ovoj sezoni dominirali gosti iz regiona i da sva propaganda u narednom periodu treba da se usmjeri ka privlačenju tih gostiju, jer su organičene avio-linije veliki problem, pogotovo za predsezonu i postsezonu. On objašnjava da avio-kompanije dominantno lete u špicu sezone i da je Crna Gora faktički od oktobra do početka maja nema letove iz većine destinacija iz kojih su dolazili brojni gosti.

"Krucijalni problem koji treba rješavati je avio-povezanost sa emitivnim tržištima u naredne dvije do tri godine. Strane kompanije rade u njihovom interesu, a svjedoci smo koliko je izgubljeno zatvaranjem Montenegro Airlinesa koji je držao važne linije. Tek će vrijeme pokazati koliko smo izgubili u narednim godinima zbog njegovog zatvaranja, a to su stotine miliona eura", ističe Radulović.

Završetkom špica sezone nacionalni avio-prevoznik To Montenegro ukinuo je letove ka Banjaluci i Frankfurtu, a iz kompanije je najavljeno da će na plan letjenja u narednom periodu uticati otvorenost granica, interesovanje turoperatora, situacija sa pandemijom. Od 4.novembra povlači se i nacionalni avio-prevoznik iz Luksemburga Lixair koji je 1.aprila počeo da leti za Crnu Goru.

Iz MER-a nijesu mogli da govore o očekivanjima od postsezone.

"Prema informacijama hotelsko turističke privrede, interesovanje turista sa emitivnih tržišta postoji. Turistički promet u postsezoni će umnogome zavisti od epidemiološke situacije u zemlji i u svijetu. S obzirom na to da je u ovom trenutku epidemiološka situacija kod nas, ali i na strateški važnim emitivnim tržištima izuzetno složena, te da mnoge zemlje najavljuju pooštravanje epidemioloških mjera, ne možemo govoriti o konkretnim očekivanjima za postsezonu, već će biti karakteristične rezervacije u "posljednjem minutu", a sasvim sigurno da će dominirati turisti koji su vakcinisani, pa se donekle mogu kretati bez "straha" od pandemije", objašnjavaju u MER-u.

Otvaranje granica dobar potez

Radulović je istakao da je dobar potez Vlade bio otvaranje granica, a ako nas bude pratila pandemija naredne godine tu poltiku ne treba mijenjati, već se u pripremi naredne sezone fokusirati na kampanju da se što više građana vakciniše.

Iz Centralne banke (CBCG) za "Vijesti" nijesu mogli da saopšte njihove podatke, na osnovu platnog prometa, o tome koliko su u ovoj godini u odnosu za isti period prošle povećani prihodi od stranih gostiju, kao i procjenu o tome koliko se u ovoj godini može prihodovati novca od turizma. "Vijesti" su upućene da odgovore na ova pitanja traže od MER-a.

Prema zvaničnim podacima CBCG, od turizma je prošle godine prihodovano 144 miliona eura.

Za pokazatelje uspješnosti sezone MER navodi naplatu prihoda od PDV-a u junu i julu u iznosu od 148,8 miliona, tri odsto više nego u uporednom periodu 2019. godine kada je ostvareno 143,3 miliona eura. Za dokaz uspješne turističke sezone ističu suficit budžeta u junu i julu od 44,3 miliona eura, kao i podatak da je Uprava policije od prvog juna do 31. avgusta na svim graničnim prelazima registrovala ulazak 2.573.062 stranca, dok je u istom periodu 2019. godine ta brojka bila 3.260.692.

Automobili zamijenili avione

U najvećoj hotelskoj grupaciji "Budvanskoj rivijeri" zadovoljniji su rezultatima, imajući u vidu da je početak turističke sezone zavisio od propisanih epidemiloških mjera i otvaranja granica i da su pojedine hotele otvorili tek u junu.

"Uzimajući u obzir da u realnim tokovima ostvarujemo i do 450.000 noćenja sa preko 70.000 gostiju broj turista u ovoj godini je manji u odnosu na rekordnu 2019. godinu. Ali, ohrabruje činjenica da smo na nivou planiranog broja noćenja za ovu godinu. U julu i avgustu kada su svi hoteli radili punim kapacitetom ostvareno je više od 90 odsto noćenja u odnosu na 2019. godinu", kazala je za "Vijesti" direktorka marketinga "Budvanske rivijere" Sanela Kahrović, ne navodeći konkretne cifre.

Prema njenim riječima dobra popunjenost u julu i avgustu će doprinijeti ukupnom poslovnom rezultatu, dok najave za postsezonu ulivaju opravdani pozitivizam da će i ukupni prihodi biti na planiranom nivou za 2021. godinu.

U "Budvanskoj rivijeri" ovogodišnju sezonu su zbog pandemije obilježile rezervacije "u posljednjem minutu", te rekordan broj gostiju koji su došli automobilima. Prethodnih godina je gotovo 90 odsto gostiju dolazilo avionima, jer je veliki broj čarter letova najvećih svjetskih turoperatora realizovan sa ovom hotelskom grupacijom.

Iz kompanije kažu da su spremili dobre uslove za produžetak turističke sezone sa cjenovnim popustom od 10 odsto i specijalnim uslovima za boravak djece.

Izraelci vole Kolašin

U Turističkoj organizaciji (TO) Kolašina ističu da su zadovoljni ovogodišnjom sezonom gdje su najveći broj noćenja ostvarili domaći gosti, a stranci čine 25 odsto.

Direktor TO Kolašin Aleksandar Vlahović kaže za "Vijesti" da je stranaca najviše bilo iz regiona i Izraela.

On je naveo da su u julu hotela bila popunjeni u nivou od 80 odsto, dok je u avgustu popunjenost hotelskog i privatnog smještaja (soba i apartmana za izdavanje) bila potpuna.

Vlahović kaže da u postsezoni, prema informacijama koje dobijaju od hotelijera, postoje rezervacije do kraja ovog mjeseca i za početak oktobra, ali će sve zavisiti od aktuelnih mjera i epidemiološke situacije.

U TO Kolašin u postsezoni, ističe Vlahović, teško mogu očekivati veći broj gostiju, jer su prije korone najveći udio ostvarivali gosti iz Zapadne Evrope, Izraela i Kine, na koje sada zbog koronavirusa ne mogu računati.

Cijene ne prate kvalitet usluge

Direktorka Turističke organizacije (TO) Žabljak Vanja Krgović Šarović kazala je da su imali neočekivano dobru sezonu i da su u privatnom smještaju zabilježili oko 13.000 turista, što je u odnosu na rekordnu 2019. godinu 13 odsto više.

"Ovi podaci se odnose na registrovane turiste. Značajan broj turista nije identifikovan. Prema našoj procjeni, oko 30 odsto turista ostaje još u sivoj ekonomiji. Za kolektivni smještaj nemamo obrađene podatke Monstata. Naplaćena boravišne taksa, za period jun, jul, avgust, veća je za 13.000 eura nego prošle godine. Na ovaj porast naplate, dodatno su uticali vaučeri za prosvjetne i zdravstvene radnike, kao i besplatni PCR i antigenski testovi ", kazala je Krgović Šaranović. I ona potvrđuje da je popunjenost zvaničnog smještaja od 20. jula do 20. avgusta bila stopostotna.

U TO Žabljak kažu da je postsezona relativno dobra imajući u vidu ograničenja u putovanju i potrebna testiranja koja ograničavaju putovanja.

"Trenutno imamo oko 25 odsto popunjenost kapaciteta i uglavnom su to strani turisti", kazala je Krgović Šarović.

Ona je istakla da je najviše primjedbi turista bilo na cjenovnu politiku i da su ugostiteljske usluge prilično visoke u odnosu na ponuđeni kvalitet što ukazuje na potrebu podizanja kvaliteta usluga.

Hrvatska prelazi 12 miliona dolazaka

U regionu dobre rezultate turističke sezone zabilježila je Hrvatska koja, kako su kazali "Vijestima" u Hrvatskoj turističkoj zajednici (HTZ), je do sada ostvarila više od 12 miliona dolazaka i više od 77 miliona noćenja. To, u odnosu na isto razdoblje 2020. godine, predstavlja rast od 66 posto u dolascima i 50 posto u noćenjima. Dostignuto je 77 odsto rezultata iz 2019. godine, mjereno ostvarenim noćenjima.

Direktor HTZ Kristjan Staničić kaže da bi govorili o konačnim rezultatima ovogodišnje sezone valja pričekati kraj godine, budući da je u toku vrlo dobra postezona.

Prema njegovim riječima, u špicu ljetne sezone gotovo da i nije bilo slobodnih kapaciteta, posebno u hotelima i kampovima i kvalitetnim kuća za odmor, pa je sigurno da će se ovi trendovi pozitivno odraziti i na prihode.

"Tačni finansijski pokazatelji biće poznati početkom iduće godine, no sigurno je da će prihod biti značajno veći od lanjskog i to je smjer koji želimo zadržati i iduće godine, odnosno sve do potpunog oporavka turističkog sektora", istakao je Staničić.

On je kazao da i podaci iz septembra pokazuju da sezona u Hrvatskoj traje, da su do sada u ovom mjesecu imali više od 1,2 miliona dolazaka i više od 8,4 miliona noćenja. To je 232 odsto više dolazaka i 148 posto više noćenja nego u istom razdoblju protekle godine.

"U zemlji trenutno boravi oko 400 hiljada turista, dok ih je lani u ovo vrijeme bilo oko 150 hiljada", kazao je Staničić.

Hrvatska nije imala politiku otvorenih granica, već je ulazak bio moguć uz neki od testova ili potvrdu o vakcinaciji.

Marija MIRJAČIĆ

Gosti iz regiona spasili sezonu, dok je broj turista iz Rusije manji od polovine iz rekordne 2019. godine. Crna Gora politiku otvorenih granica plaća i velikim brojem zaraženih

Strategija otvorenih granica i politika zbrinjavanja turista pozitivnih na koronavirus doveli su značajan broj stranaca na Crnogorsko primorje i omogućili prihod od najmanje 70 odsto rekordne sezone 2019. godine.

Ostvarenih 700 miliona eura od turizma u prva tri kvartala i još planiranih oko 100 miliona u naredna tri mjeseca, domaću ekonomiju, kako procjenjuju u Vladi, oporaviće za oko 10 procenata.

Pored činjenice da je planetu zapljusnuo novi talas pandemije, znatno opasnijim mutiranim virusom Covid-19, ne može se prenebregnuti i da je dio strategije usmjeren ka rastu turističke privrede doprinio ogromnom porastu broja zaraženih i umrlih od korona virusa. Nepoštovanje i minimalnih epidemioloških mjera doveo je Crnu Goru na treće mjesto po broju zaraženih na million stanovnika, a respiratori u bolnicama su ponovo uključeni, pokazuje istraživanje "Vijesti i Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG)

"Epidemiološka situacija sa početka godine nije ulivala nadu da će ovogodišnja turistička sezona biti bolja od prethodne, ali su mjere koje je Vlada sprovela dale rezultate i sezona je bila iznad očekivanja", kažu za "Vijesti"/CIN-CG u Ministarstvu ekonomskog razvoja (MER).

Predsezone skoro da nije bilo, kao ni ranih bukinga, pa je Vlada napore usmjerila na pripremanju mjera za glavni špic sezone od prvog juna.

Te mjere, uz otvorene granice i besplatne i PCR testove po povoljnim cijenama za turiste, uključivale su promovisanje Crne Gore kao odgovorne destinacije sa jasnim pravilima i epidemiološkim mjerama, imunizovanje 75 odsto stanovništva do početka ljetnje sezone, uspostavljanje avio letova, povoljnije kredite turističkoj privredi za pripremu sezone.

Sa tvrdnjama MER-a da je budžetom projektovani prihod od turizma od 700 miliona za cijelu godinu već ostvaren za devet mjeseci ove godine nijesu saglasni u dijelu turističke privrede okupljene oko Crnogorskog turističkog udruženja (CTU) u kome, ipak,smatraju da je sezona bila uspješna.

"S obzirom da nije bilo predsezone, da je postsezona dosta problematična i ni blizu nivoa koji je bio u neka normalna vremena, ovih 45 dana glavne sezone je bilo dobro, jer smo izvukli mnogo više novca nego 2020.godine. Smatram da nijesmo prihodovali 700 miliona koji su budžetom projektovani, iako se svim silama iz Vlade trude da nam to dokažu. Ta argumentacija je tanka, jer godina traje 12 mjeseci, a mi smo imali jul i avgust sa odličnim rezultatima.Volio bih da griješim i da je taj novac zaista prihodovan", kazao je predsjednik CTU Žarko Radulović.

Iako je Crna Gora obećala da će biti epidemiološki odgovorna država, od početka avgusta broj novozaraženih raste, što znači da se mjere nijesu sprovodile i poštovale na pravi način.O tome svjedoče slike sa crnogorskih plaža i iz popularnih klubova, kao i zvanični podaci Instituta za javno zdravlje (IJZ).

Prema tim podacima u avgustu se koronavirusom zarazilo 11.876 građana Crne Gore i 1.390 turista, dok je za 10 poslednjih dana jula registrovano 150 stranih državljana sa potvrđenom infekcijom koronavirusa.

Podaci iz dnevnih izvještaja o epidemiološkoj situaciji IJZ, koje su "Vijesti" ranije objavile, ukazuju da je najveći broj inficiranih gostiju boravio u Budvi. Od 22. jula do 1. septembra u toj opštini registrovano je 439 turista pozitivnih na koronavirus, u Ulcinju 393, Baru 194, a u Herceg Novom 132…

Trenutno je revakcinisano oko 42 odsto punoljetnog stanovništva, odnosno manje od trećine populacije. Premijer Zdravko Krivokapić, na nedavnoj video konferenciji koju je organizovao američki predsjednik Džo Bajden, rekao je da će Crna Gora dostići globalni cilj od 70 odsto imunizovanih do narednog septembra, dakle za godinu dana. Projektovani zadatak o imunizaciji 75 odsto punoljetnog stanovništva trebalo je da bude realizovan do početka turističke sezone. Među nevakcinisanim, sa stalnim izgovorom o velikom broju antitijela u organizmu, je i sam premijer Krivokapić.

Veliki pad ruskih turista

Prema zvaničnim podacima MER-a do kraja jula u kolektivnom i individualnom smještaju državu je posjetilo 785,557 hiljada gostiju koji su ostvarili 4,436 miliona noćenja, dok je do kraja jula rekodne 2019. godine boravilo 1,314 miliona turista koji su ostvarili 7,034 miliona noćenja.

Analiza podataka MER- a zaključno sa julom pokazuje da su ovogodišnju sezonu "spasili" gosti iz regiona (Srbija I BIH) koji su dominantno dolazili automobilima, dok je drastičan pad gostiju iz Rusije i zemalja Zapadne Evrope koji dolaze avionom.

Prema dostupnim podacima, do kraja jula najviše gostiju je bilo iz Srbije (216.085 hiljada turista i 1,429 miliona noćenja), zatim iz BiH (103,727 hiljada turista i 561,072 noćenja), na trećem mjestu je Ukrajina (66.033 hiljade turista i 408,726 hiljada noćenja), pa Kosovo (52,735 hiljada turista i 211,303 hiljade noćenja).

Do kraja jula svega 49.028 Rusa posjetilo Crnu Goru, a za isti period 2019. godine bilo ih je 178.424. Ovaj veliki pad je posljedica nedostatka direktne avio linije iz Rusije koje je tamošnja vlast ukinula zbog sankcija koje je nova crnogorska Vlada produžila slijedeći politiku EU. Napori Vlade prije početka sezone da uspostavi avio saobraćaj sa Rusijom nijesu urodili plodom.

Iz Njemačke je do kraja jula boravilo 23.874 turista (83.485 u istom periodu 2019. godine), iz Francuske 9.283 (44.439 do kraja jula 2019. godine), iz Velike Britanije 5.262 (39.072 za sedam mjeseci 2019. godine).

Izostanak gostiju iz Zapadne Evrope posljedica je epidemiološke situacije, ali i smanjene avio dostupnosti države.

Evropska unija je krajem juna, na početku turističke sezone, ukinula restriktivne mjere putovanja za sve države Zapadnog Balkana. Kraj špica sezone i početak postsezone Crna Gora je dočela tako što ju je EU, zbog pogoršanja situacije sa pandemijom, formalno skinula sa liste "bezbjednih zemalja".

Fokusirati se na region

Radulović kaže da su u ovoj sezoni dominirali gosti iz regiona i da sva propaganda u narednom periodu treba da se usmjeri ka privlačenju tih gostiju, jer su organičene avio-linije veliki problem, pogotovo za predsezonu i postsezonu. On objašnjava da avio-kompanije dominantno lete u špicu sezone i da je Crna Gora faktički od oktobra do početka maja nema letove iz većine destinacija iz kojih su dolazili brojni gosti.

"Krucijalni problem koji treba rješavati je avio-povezanost sa emitivnim tržištima u naredne dvije do tri godine. Strane kompanije rade u njihovom interesu, a svjedoci smo koliko je izgubljeno zatvaranjem Montenegro Airlinesa koji je držao važne linije. Tek će vrijeme pokazati koliko smo izgubili u narednim godinima zbog njegovog zatvaranja, a to su stotine miliona eura", ističe Radulović.

Završetkom špica sezone nacionalni avio-prevoznik To Montenegro ukinuo je letove ka Banjaluci i Frankfurtu, a iz kompanije je najavljeno da će na plan letjenja u narednom periodu uticati otvorenost granica, interesovanje turoperatora, situacija sa pandemijom. Od 4.novembra povlači se i nacionalni avio-prevoznik iz Luksemburga Lixair koji je 1.aprila počeo da leti za Crnu Goru.

Iz MER-a nijesu mogli da govore o očekivanjima od postsezone.

"Prema informacijama hotelsko turističke privrede, interesovanje turista sa emitivnih tržišta postoji. Turistički promet u postsezoni će umnogome zavisti od epidemiološke situacije u zemlji i u svijetu. S obzirom na to da je u ovom trenutku epidemiološka situacija kod nas, ali i na strateški važnim emitivnim tržištima izuzetno složena, te da mnoge zemlje najavljuju pooštravanje epidemioloških mjera, ne možemo govoriti o konkretnim očekivanjima za postsezonu, već će biti karakteristične rezervacije u "posljednjem minutu", a sasvim sigurno da će dominirati turisti koji su vakcinisani, pa se donekle mogu kretati bez "straha" od pandemije", objašnjavaju u MER-u.

Otvaranje granica dobar potez

Radulović je istakao da je dobar potez Vlade bio otvaranje granica, a ako nas bude pratila pandemija naredne godine tu poltiku ne treba mijenjati, već se u pripremi naredne sezone fokusirati na kampanju da se što više građana vakciniše.

Iz Centralne banke (CBCG) za "Vijesti" nijesu mogli da saopšte njihove podatke, na osnovu platnog prometa, o tome koliko su u ovoj godini u odnosu za isti period prošle povećani prihodi od stranih gostiju, kao i procjenu o tome koliko se u ovoj godini može prihodovati novca od turizma. "Vijesti" su upućene da odgovore na ova pitanja traže od MER-a.

Prema zvaničnim podacima CBCG, od turizma je prošle godine prihodovano 144 miliona eura.

Za pokazatelje uspješnosti sezone MER navodi naplatu prihoda od PDV-a u junu i julu u iznosu od 148,8 miliona, tri odsto više nego u uporednom periodu 2019. godine kada je ostvareno 143,3 miliona eura. Za dokaz uspješne turističke sezone ističu suficit budžeta u junu i julu od 44,3 miliona eura, kao i podatak da je Uprava policije od prvog juna do 31. avgusta na svim graničnim prelazima registrovala ulazak 2.573.062 stranca, dok je u istom periodu 2019. godine ta brojka bila 3.260.692.

Automobili zamijenili avione

U najvećoj hotelskoj grupaciji "Budvanskoj rivijeri" zadovoljniji su rezultatima, imajući u vidu da je početak turističke sezone zavisio od propisanih epidemiloških mjera i otvaranja granica i da su pojedine hotele otvorili tek u junu.

"Uzimajući u obzir da u realnim tokovima ostvarujemo i do 450.000 noćenja sa preko 70.000 gostiju broj turista u ovoj godini je manji u odnosu na rekordnu 2019. godinu. Ali, ohrabruje činjenica da smo na nivou planiranog broja noćenja za ovu godinu. U julu i avgustu kada su svi hoteli radili punim kapacitetom ostvareno je više od 90 odsto noćenja u odnosu na 2019. godinu", kazala je za "Vijesti" direktorka marketinga "Budvanske rivijere" Sanela Kahrović, ne navodeći konkretne cifre.

Prema njenim riječima dobra popunjenost u julu i avgustu će doprinijeti ukupnom poslovnom rezultatu, dok najave za postsezonu ulivaju opravdani pozitivizam da će i ukupni prihodi biti na planiranom nivou za 2021. godinu.

U "Budvanskoj rivijeri" ovogodišnju sezonu su zbog pandemije obilježile rezervacije "u posljednjem minutu", te rekordan broj gostiju koji su došli automobilima. Prethodnih godina je gotovo 90 odsto gostiju dolazilo avionima, jer je veliki broj čarter letova najvećih svjetskih turoperatora realizovan sa ovom hotelskom grupacijom.

Iz kompanije kažu da su spremili dobre uslove za produžetak turističke sezone sa cjenovnim popustom od 10 odsto i specijalnim uslovima za boravak djece.

Izraelci vole Kolašin

U Turističkoj organizaciji (TO) Kolašina ističu da su zadovoljni ovogodišnjom sezonom gdje su najveći broj noćenja ostvarili domaći gosti, a stranci čine 25 odsto.

Direktor TO Kolašin Aleksandar Vlahović kaže za "Vijesti" da je stranaca najviše bilo iz regiona i Izraela.

On je naveo da su u julu hotela bila popunjeni u nivou od 80 odsto, dok je u avgustu popunjenost hotelskog i privatnog smještaja (soba i apartmana za izdavanje) bila potpuna.

Vlahović kaže da u postsezoni, prema informacijama koje dobijaju od hotelijera, postoje rezervacije do kraja ovog mjeseca i za početak oktobra, ali će sve zavisiti od aktuelnih mjera i epidemiološke situacije.

U TO Kolašin u postsezoni, ističe Vlahović, teško mogu očekivati veći broj gostiju, jer su prije korone najveći udio ostvarivali gosti iz Zapadne Evrope, Izraela i Kine, na koje sada zbog koronavirusa ne mogu računati.

Cijene ne prate kvalitet usluge

Direktorka Turističke organizacije (TO) Žabljak Vanja Krgović Šarović kazala je da su imali neočekivano dobru sezonu i da su u privatnom smještaju zabilježili oko 13.000 turista, što je u odnosu na rekordnu 2019. godinu 13 odsto više.

"Ovi podaci se odnose na registrovane turiste. Značajan broj turista nije identifikovan. Prema našoj procjeni, oko 30 odsto turista ostaje još u sivoj ekonomiji. Za kolektivni smještaj nemamo obrađene podatke Monstata. Naplaćena boravišne taksa, za period jun, jul, avgust, veća je za 13.000 eura nego prošle godine. Na ovaj porast naplate, dodatno su uticali vaučeri za prosvjetne i zdravstvene radnike, kao i besplatni PCR i antigenski testovi ", kazala je Krgović Šaranović. I ona potvrđuje da je popunjenost zvaničnog smještaja od 20. jula do 20. avgusta bila stopostotna.

U TO Žabljak kažu da je postsezona relativno dobra imajući u vidu ograničenja u putovanju i potrebna testiranja koja ograničavaju putovanja.

"Trenutno imamo oko 25 odsto popunjenost kapaciteta i uglavnom su to strani turisti", kazala je Krgović Šarović.

Ona je istakla da je najviše primjedbi turista bilo na cjenovnu politiku i da su ugostiteljske usluge prilično visoke u odnosu na ponuđeni kvalitet što ukazuje na potrebu podizanja kvaliteta usluga.

Hrvatska prelazi 12 miliona dolazaka

U regionu dobre rezultate turističke sezone zabilježila je Hrvatska koja, kako su kazali "Vijestima" u Hrvatskoj turističkoj zajednici (HTZ), je do sada ostvarila više od 12 miliona dolazaka i više od 77 miliona noćenja. To, u odnosu na isto razdoblje 2020. godine, predstavlja rast od 66 posto u dolascima i 50 posto u noćenjima. Dostignuto je 77 odsto rezultata iz 2019. godine, mjereno ostvarenim noćenjima.

Direktor HTZ Kristjan Staničić kaže da bi govorili o konačnim rezultatima ovogodišnje sezone valja pričekati kraj godine, budući da je u toku vrlo dobra postezona.

Prema njegovim riječima, u špicu ljetne sezone gotovo da i nije bilo slobodnih kapaciteta, posebno u hotelima i kampovima i kvalitetnim kuća za odmor, pa je sigurno da će se ovi trendovi pozitivno odraziti i na prihode.

"Tačni finansijski pokazatelji biće poznati početkom iduće godine, no sigurno je da će prihod biti značajno veći od lanjskog i to je smjer koji želimo zadržati i iduće godine, odnosno sve do potpunog oporavka turističkog sektora", istakao je Staničić.

On je kazao da i podaci iz septembra pokazuju da sezona u Hrvatskoj traje, da su do sada u ovom mjesecu imali više od 1,2 miliona dolazaka i više od 8,4 miliona noćenja. To je 232 odsto više dolazaka i 148 posto više noćenja nego u istom razdoblju protekle godine.

"U zemlji trenutno boravi oko 400 hiljada turista, dok ih je lani u ovo vrijeme bilo oko 150 hiljada", kazao je Staničić.

Hrvatska nije imala politiku otvorenih granica, već je ulazak bio moguć uz neki od testova ili potvrdu o vakcinaciji.

Marija MIRJAČIĆ

Druga serija istog proizvođača upotrebljiva do kraja oktobra. Do sada potrošeno 54 odsto nabavljenih vakcina. Inspekcija bez odgovora o kontrolama na crnogorskom tržištu   Preduzeće Hemosan iz Bara najvjerovatnije će tokom naredne sedmice uništiti 21.360 doza vakcine proizvođača AstraZeneka, kojoj je posljednjeg dana avgusta istekao rok trajanja. To su “Vijestima” i Centru za istraživačko novinarstvo (CIN-CG) potvrdili iz Ministarstva zdravlja. “Zbog valjanosti roka trajanja do sada je eliminisano ukupno 21.360 doza vakcina AstraZeneke. Od tog broja, 11.360 je dobijeno kroz COVAX mehanizam, dok je 10.000 dobijeno kroz donacije”, kazali su iz ovog resora. U Ministarstvu zdravlja tvrde da je u toku povlačenje svih doza sa isteklim rokom trajanja sa vakcinalnih punktova u Crnoj Gori i da će nakon toga da budu uništene po posebnoj proceduri, kao i ostali farmaceutski otpad. “Vakcine se isporučuju ovlašćenom preduzeću Hemosan Bar koje se bavi ovom djelatnošću u Crnoj Gori uz propratnu dokumentaciju”, piše u odgovoru. Drugoj seriji rok ističe narednog mjeseca U Crnu Goru je od februara stiglo oko 820.000 doza vakcina protiv koronavirusa, kazali su iz Ministarstva zdravlja. Do sada je zbog isteklog roka eliminisano pomenutih 21.360 doza. “Na raspolaganju jos imamo AstraZeneka vakcinu koja ima rok trajanja do kraja oktobra 2021.godine, Fajzer čiji je rok decembar ove godine i Sinofarm , koji je valjan do  marta  2023. godine”, odgovorili su iz Ministarstva. Njihov zadatak je, kako ističu, da “bez zadrške vode računa o bezbjednosti i efikasnosti vakcine” i da “ni u jednom trenutku ne dovedu u pitanje zdravlje pacijenata”. “Onog trenutka kada, kao i kod bilo kog drugog lijeka rok ističe, obaveza zdravstvenih institucija je da o tome obavijeste nadležne službe i ne dozvole niti najmanju mogućnost ugrožavanja zdravstvene zaštite građana”, kazali su iz Ministarstva. U Sjedinjenim Američkim državama, kako su naveli kao primjer, od marta do septembra ove godine uništeno je preko 15 miliona doza vakcina. Inspekcije bez odgovora o kontrolama Iz Uprave za inspekcijske poslove (UIP) “Vijestima”/CIN-CG nisu odgovorili na pitanja o tome da li su na crnogorskom tržištu pronašli vakcine sa isteklim rokom trajanja, ali ni da li su to provjeravali. Prema UIP, već su stigle inicijative da se istraži da li je u Crnoj Gori bilo slučajeva da se u upotrebi nađe vakcina sa isteklim rokom.  Građanin M.B. “Vijestima” je dostavio dopis kojim traži da sanitarni inspektori provjere da li se dešavalo da se preko originalnog datuma vakcine nađe naljepnica sa novim rokom trajanja, što je zabilježeno u drugim zemljama. Tužilaštvo za organizovani kriminal Srbije procesuiralo je šest osoba zbog sumnje da su, između ostalog, pravili i prodavali naljepnice za vakcine proizvođača “Fajzer” i falsifikovane rezultate testiranja na koronavirus, a izradu lažnih dokumenata naplaćivali su od 100 do 800 eura. Lažne vakcine pronađene su tokom ove godine u više evropskih i svjetskih zemalja. Takvi slučajevi zabilježeni su u Poljskoj, Meksiku i Kini. U Italiji i Njemačkoj je otkriveno da su pojedini građani umjesto vakcine primili fiziološki rastvor. Interpol je krajem prošle godine upozorio da bi organizovane kriminalne mreže mogle da prekinu lance snadbijevanja, ili falsifikuju vakcine. Rojters je decembru 2020. godine objavio da je Interpol poslao globalno upozorenje za 194 države-članice, da se pripreme za ovu mogućnost. Potrošeno 54 odsto nabavljenih vakcina Crna Gora je do juče potrošila nešto više od polovine nabavljenih količina vakcine – 440.083 doza. Revakcinisano je oko 45 odsto punoljetnog stanovništva, odnosno 33,3 odsto ukupne populacije. Vakcinacija prioritetnih grupa počela je 20. februara, a masovna imunizacija 4. maja. Crna Gora zaostaje za zemljama Evropske unije u procentu vakcinisanog stanovništva, dok je u regionu na četvrtom mjestu. Više stanovnika, procentualno, vakcinisale su Slovenija, Srbija i Hrvatska, dok lošije rezultate u odnosu na Crnu Goru bilježe Sjeverna Makedonija, Albanija i Bosna i Hercegovina. Pojedine evropske zemlje odlučile su da vakcine pred istekom roka trajanja doniraju nekim zemljama Trećeg svijeta, u kojima je vakcinisano svega par procenata stanovništva. Njemačka je do prošlog mjeseca kupila 17,5 miliona doza  AstraZeneka, ali je, prema pisanju medija, zbog nepopularnosti i glasina u vezi sa ovom vakcinom morala da uništi određene količine, ili da ih pred istekom roka donira. Javni servis WDR objavio je u avgustu da Njemačka ima oko pet miliona neiskorištenih doza AstraZeneke, dok su vlasti uništile desetine hiljada doza kojima je istekao rok. Berlin je obećao da će donirati najmanje 30 miliona doza svih vakcina protiv koronavirusa najnerazvijenijim državama sa niskim prihodima do kraja ove godine. Ana KOMATINA

 

Druga serija istog proizvođača upotrebljiva do kraja oktobra. Do sada potrošeno 54 odsto nabavljenih vakcina. Inspekcija bez odgovora o kontrolama na crnogorskom tržištu

Preduzeće Hemosan iz Bara najvjerovatnije će tokom naredne sedmice uništiti 21.360 doza vakcine proizvođača AstraZeneka, kojoj je posljednjeg dana avgusta istekao rok trajanja. To su “Vijestima” i Centru za istraživačko novinarstvo (CIN-CG) potvrdili iz Ministarstva zdravlja. 

“Zbog valjanosti roka trajanja do sada je eliminisano ukupno 21.360 doza vakcina AstraZeneke. Od tog broja, 11.360 je dobijeno kroz COVAX mehanizam, dok je 10.000 dobijeno kroz donacije”, kazali su iz ovog resora. 

U Ministarstvu zdravlja tvrde da je u toku povlačenje svih doza sa isteklim rokom trajanja sa vakcinalnih punktova u Crnoj Gori i da će nakon toga da budu uništene po posebnoj proceduri, kao i ostali farmaceutski otpad.

“Vakcine se isporučuju ovlašćenom preduzeću Hemosan Bar koje se bavi ovom djelatnošću u Crnoj Gori uz propratnu dokumentaciju”, piše u odgovoru. 

Drugoj seriji rok ističe narednog mjeseca

U Crnu Goru je od februara stiglo oko 820.000 doza vakcina protiv koronavirusa, kazali su iz Ministarstva zdravlja. Do sada je zbog isteklog roka eliminisano pomenutih 21.360 doza.

“Na raspolaganju jos imamo AstraZeneka vakcinu koja ima rok trajanja do kraja oktobra 2021.godine, Fajzer čiji je rok decembar ove godine i Sinofarm , koji je valjan do  marta  2023. godine”, odgovorili su iz Ministarstva. 

Njihov zadatak je, kako ističu, da “bez zadrške vode računa o bezbjednosti i efikasnosti vakcine” i da “ni u jednom trenutku ne dovedu u pitanje zdravlje pacijenata”. 

“Onog trenutka kada, kao i kod bilo kog drugog lijeka rok ističe, obaveza zdravstvenih institucija je da o tome obavijeste nadležne službe i ne dozvole niti najmanju mogućnost ugrožavanja zdravstvene zaštite građana”, kazali su iz Ministarstva.

U Sjedinjenim Američkim državama, kako su naveli kao primjer, od marta do septembra ove godine uništeno je preko 15 miliona doza vakcina. 

Inspekcije bez odgovora o kontrolama

Iz Uprave za inspekcijske poslove (UIP) “Vijestima”/CIN-CG nisu odgovorili na pitanja o tome da li su na crnogorskom tržištu pronašli vakcine sa isteklim rokom trajanja, ali ni da li su to provjeravali. 

Prema UIP, već su stigle inicijative da se istraži da li je u Crnoj Gori bilo slučajeva da se u upotrebi nađe vakcina sa isteklim rokom.  Građanin M.B. “Vijestima” je dostavio dopis kojim traži da sanitarni inspektori provjere da li se dešavalo da se preko originalnog datuma vakcine nađe naljepnica sa novim rokom trajanja, što je zabilježeno u drugim zemljama. Tužilaštvo za organizovani kriminal Srbije procesuiralo je šest osoba zbog sumnje da su, između ostalog, pravili i prodavali naljepnice za vakcine proizvođača “Fajzer” i falsifikovane rezultate testiranja na koronavirus, a izradu lažnih dokumenata naplaćivali su od 100 do 800 eura.

Lažne vakcine pronađene su tokom ove godine u više evropskih i svjetskih zemalja. Takvi slučajevi zabilježeni su u Poljskoj, Meksiku i Kini. U Italiji i Njemačkoj je otkriveno da su pojedini građani umjesto vakcine primili fiziološki rastvor.

Interpol je krajem prošle godine upozorio da bi organizovane kriminalne mreže mogle da prekinu lance snadbijevanja, ili falsifikuju vakcine. Rojters je decembru 2020. godine objavio da je Interpol poslao globalno upozorenje za 194 države-članice, da se pripreme za ovu mogućnost.

Potrošeno 54 odsto nabavljenih vakcina

Crna Gora je do juče potrošila nešto više od polovine nabavljenih količina vakcine – 440.083 doza. 

Revakcinisano je oko 45 odsto punoljetnog stanovništva, odnosno 33,3 odsto ukupne populacije.

Vakcinacija prioritetnih grupa počela je 20. februara, a masovna imunizacija 4. maja.

Crna Gora zaostaje za zemljama Evropske unije u procentu vakcinisanog stanovništva, dok je u regionu na četvrtom mjestu. Više stanovnika, procentualno, vakcinisale su Slovenija, Srbija i Hrvatska, dok lošije rezultate u odnosu na Crnu Goru bilježe Sjeverna Makedonija, Albanija i Bosna i Hercegovina.

Pojedine evropske zemlje odlučile su da vakcine pred istekom roka trajanja doniraju nekim zemljama Trećeg svijeta, u kojima je vakcinisano svega par procenata stanovništva. Njemačka je do prošlog mjeseca kupila 17,5 miliona doza  AstraZeneka, ali je, prema pisanju medija, zbog nepopularnosti i glasina u vezi sa ovom vakcinom morala da uništi određene količine, ili da ih pred istekom roka donira. Javni servis WDR objavio je u avgustu da Njemačka ima oko pet miliona neiskorištenih doza AstraZeneke, dok su vlasti uništile desetine hiljada doza kojima je istekao rok. Berlin je obećao da će donirati najmanje 30 miliona doza svih vakcina protiv koronavirusa najnerazvijenijim državama sa niskim prihodima do kraja ove godine. 

Ana KOMATINA

Od polovine ove godine, nakon što je, godinu dana od usvajanja, počeo da se primjenjuje Zakon o životnom partnerstvu lica istog pola, pred crnogorskim matičarima sklopljene su tri takve zajednice. Prvo životno partnerstvo ozvaničeno je u Budvi sredinom jula i izazvalo je regionalnu pažnju. Iz lokalne samouprave su rekli da je riječ  ,,o dvije mlade žene porijeklom sa Balkana koje žive i rade u inostranstvu”. I druga dva partnerstva sklopile su žene koje ne žive u Crnoj Gori. Mediji navode da se na odluku o životnom partnerstvu istog pola sprema i dvadesetak parova iz Crne Gore. Za razliku od zemalja u okruženju, primjena ovog zakona počela je bez javnih protesta i otpora konzervativnog dijela javnosti. Da li je tome doprinijela užarena politička scena na kojoj se društvo dijeli po vjerskim i etničkim šavovima, pa vijesti o istopolnim brakovima prolaze ,,ispod radara”, ili je crnogorsko društvo zrelije za jedan korak u razumijevanju ljudskih sloboda. Cilj ove ankete je da pokuša, bar dijelom, da odgovori na ovu dilemu.

 

Od polovine ove godine, nakon što je, godinu dana od usvajanja, počeo da se primjenjuje Zakon o životnom partnerstvu lica istog pola, pred crnogorskim matičarima sklopljene su tri takve zajednice. 

Prvo životno partnerstvo ozvaničeno je u Budvi sredinom jula i izazvalo je regionalnu pažnju. Iz lokalne samouprave su rekli da je riječ  ,,o dvije mlade žene porijeklom sa Balkana koje žive i rade u inostranstvu”. 

I druga dva partnerstva sklopile su žene koje ne žive u Crnoj Gori. Mediji navode da se na odluku o životnom partnerstvu istog pola sprema i dvadesetak parova iz Crne Gore.

Za razliku od zemalja u okruženju, primjena ovog zakona počela je bez javnih protesta i otpora konzervativnog dijela javnosti. 

Da li je tome doprinijela užarena politička scena na kojoj se društvo dijeli po vjerskim i etničkim šavovima, pa vijesti o istopolnim brakovima prolaze ,,ispod radara”, ili je crnogorsko društvo zrelije za jedan korak u razumijevanju ljudskih sloboda. Cilj ove ankete je da pokuša, bar dijelom, da odgovori na ovu dilemu.    

Nakon što su se članovi Savjeta za borbu protiv kovida-19 i Vlade tokom prethodnog vikenda ponovo oglušili o mjere protiv koronavirusa koji sami donose, ministarka zdravlja Jelena Borovinić Bojović poručila je da svako snosi ličnu odgovornost za kršenje naredbe, bez obzira na to sa koje adrese dolazili. Ona je prethodno, u jutarnjem programu RTCG, kazala da kršenje mjera tokom ustoličenja episkopa budimljansko-nikšićkog Metodija u Beranama kritikuju oni koji su ih sami kršili 15 do 20 dana ranije. Kasnije je pojasnila da nije u pitanju politička izjava, već da je htjela da naglasi da svi subjekti jednako moraju da poštuju mjere. ”Dakle, mjere se moraju poštovati jer je to trenutno jedini i zajednički viši cilj na koji ne smije biti uticaja niti politike niti bilo koje druge vrste uticaja. Mjere moraju da se poštuju i apsolutno osuđujem nepoštovanje mjera sa bilo koje adrese dolazile i svi moramo pokazati ličnim primjerom, u prvom redu institucije koje o tim mjerama odlučuju da su one veoma važne”, kazala je ona. Borovinić Bojović je juče na konferenciji “Crna Gora u vrijeme pandemije – činjenice i izazovi”, u organizaciji Centra za istraživačko novinarstvo i dnevnog lista “Vijesti”, kazala da je preko 50 odsto punoljetnih vakcinisanih prvom dozom uspjeh, s obzirom na to da je Crna Gora zemlja koja je od 2016. do 2019. godine “spala” sa 90 na oko 20 odsto djece koja su vakcinisana MMR-om. On je rekla da se tokom mandata prethodne Vlade rezultat PCR testa čekao i po sedam, osam dana, kao i da se sada testira četiri puta više u odnosu na taj period. ”Zato, između ostalog, s ponosom mogu da kažem da ove godine nema lažiranja i friziranja podataka da bismo bili upodobljeni niti “corona free” niti bilo kojoj zelenoj listi, već testiramo najmanje četiri puta više nego tokom 2020. godine jer nema kontrole epidemije bez opširnog istraživanja. A, upravo je opsežno, a ne jednostrano istraživanje, tačka gdje se zdravstvo i mediji srijeću i ukrštaju, a samo iz tog sveobuhvatnog nalaza izvodi pravilan i tačan nalaz”, kazala je. Šefica Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) Mina Brajović rekla je da se epidemiološka situacija ne razlikuje mnogo u odnosu na godinu ranije, da imamo trend rasta oboljelih i da je Crna Gora slika Evrope u malom. ”Vakcinacijom je smanjen pritisak na bolničke kapacitete, virus se dominantno širi među nevakcinisanima. Vakcine jesu moćno oružje, ali ne dovoljno i jedino”, rekla je Brajovićeva. Govoreći o ljudskim pravima, ombudsman Siniša Bjeković je između ostalog rekao da su ljudska prava i slobode jedna od najvećih žrtava ove pandemije. On je istakao da se čak i u ovakvim vanrednim situacijama ne mogu ograničiti apsolutna prava i da zaštitnik ljudskih prava dobija veliki broj pritužbi građana, koje se uglavnom odnose na indirektnu diskriminaciju... Bjeković je kazao i da nije našao pravni osnov za usvajanje digitalne kovid potvrde, za razliku od Hrvatske koja je donijela posebnu uredbu. Na konferenciji je ocijenjeno da nijedna zemlja nije bila spremna za pandemiju, da je vrijeme za solidarnost i nacionalno jedinstvo, te da ulaganje u zdravstveni sistem koji će biti dostupan svakom građaninu treba da bude zadatak Vlade i kompletnog društva.

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

Ministar ekonomskog razvoja (MER) Jakov Milatović je kazao da je Crna Gora ušla u pandemiju sa upitnošću održivosti javnih finansija, kao i da je budžetski deficit u posljednjih 13 godina bio na nivou od šest odsto BDP-a. ”Ušli smo sa javnim dugom koji je jedan od najvećih u Evropi i prošlu godinu završili sa padom ekonomije od 15 odsto”, kazao je Milatović, dodjaući da je rupa u budžetu prošle godine bila na nivou od oko 450 miliona eura. Nova Vlada je, prema riječima Milatovića, stavila akcent na očuvanju turističkog sektora i pomoći građanima i privredi kroz pakete mjera, a rezultat svega je 700 miliona eura prihoda do kraja trećeg kvartala od turizma. ”Uz to, na kraju juna imali smo rast ekonomije od 19 odsto što je snažan oporavak ekonomske akrtivnosti”, naglasio je Milatović. On je dodao i da je poslije duže vremena prvi put zabilježen suficit budžeta.

A. KOMATINA/M.MIRJAČIĆ

Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) počinje realizaciju projekta Aktivno učešće građana/ki u izvještavanju – Zajedno možemo više: Skupa do jednakosti, u čijem su fokusu manjine i građani/ke. Ovim putem pozivamo građane/ke koji/e žele da unaprijede i osvijetle poziciju manjinskih grupa da sarađuju sa nama na ovom projektu. U okviru projekta realizovaće se više istraživanja koja se odnose na poziciju manje zastupljenih zajednica u društvu, kao što su Romi, osobe sa invaliditetom, migranti, LGBTIQ, žene, mladi, stariji i slično i to na osnovu informacija koje će se prikupljati od građana/ki. Projekat predviđa aktivno uključivanje građana/ki u osvjetljavanju ovih značajnih tema i to kroz ECR (Engaged Citizens Reporting) platformu, koju je razvila Balkanska istraživačka regionalna mreža (BIRN) i ustupila je CIN-CG-u i brojnim drugim medijima u Crnoj Gori i regionu. ECR je veoma jednostavan za korišćenje i omogućava građanima/kama da direktno utiču na istraživanja od javnog interesa i to tako što će preko platforme sami predlagati teme kojima će se baviti novinari/ke CIN-CG, ali i postavljajati video, dokumenta, fotografije i druge sadržaje u fokusu istraživanja. Ovim putem pozivamo građane/ke koji/e žele da unaprijede i osvijetle poziciju manjinskih grupa da sarađuju sa nama na ovom projektu i uključe se u istražiivanja preko ECR platforme dostupne na sljedećem linku:

http://www.cin-cg.me/aktivno-ucesce-gradjana-ki-u-izvjestavanju-zajedno-mozemo-vise-skupa-do-jednakosti/