Vladina podsticajna mjera nije obuhvatila stomatologe i farmaceute, kao ni druge zdravstvene radnike koji rade u privatnom sektoru. Mnogi ni iz državnih bolnica nisu krenuli na more, jer epidemija se vraća

Turističke vaučere u iznosu od 200 eura do 4. avgusta iskoristilo je svega 8.738 zaposlenih u zdravstvu, prosvjeti i ustanovama socijalne i dječje zaštite.

U ta tri sektora, prema procjenama Uprave za statistiku, radi oko 27.500 građana.

Dok dio zdravstvenih radnika nema pravo na vaučere, jer rade u privatnom zdravstvenom sektoru, ili ih država jednostavno ne prepoznaje kao zaposlene koji su bili na prvoj liniji odbrane od pandemije COVID - 19, medicinari iz bolnica uglavnom nemaju kad da odmaraju zbog priliva novih pacijenata.

Iz Ministarstva ekonomskog razvoja “Vijestima” su odgovorili da je za turističke vaučere do sada isplaćeno oko million eura. Na plaformi za prijavljivanje, kažu, registrovano je 23.239 korisnika i svi pravo na vaučer mogu da iskoriste do 31. decembra.

Namjera da se vaučerima podrže zdravstveni i prosvjetne radnike, ali i izdavaoci privatnog smještaja tokom turističke sezone, usvojena je početkom godine u okviru Mjera podrške građanima i privredi u cilju ublažavanja posljedica pandemije.

Uslov da budu na listi sa koje prosvjetni i zdravstveni radnici mogu izabrati gdje žele da provedu odmor steklo je tokom konkursa 415 vlasnika privatnog smještaja.

Umjesto godišnjeg odmora dobili oboljele

Zdravstveni radnici uglavnom nisu bili previše zainteresovani za upotrebu turističkog vaučera tokom ljeta, uglavnom zbog nemogućnosti da ih iskoriste tokom godišnjeg odmora, ali i zbog ponovnog rasta inficiranih koronavirusom.

To je “Vijestima” kazala predsjednica Samostalnog sindikata zdravstva Ljiljana Krivokapić.

Ona tvrdi da je u Opštoj bolnici Kotor, gdje radi, jako mali broj zaposlenih iskoristio pravo na vaučer.

“Odziv zaposlenih nije veliki. Uglavnom, nisu mogli da usaglase termine sa godišnjim odmorima, ali i zbog porasta broja oboljelih od COVID-19. Drugo, više su bili zainteresovani za to da li mogu da vaučere dobiju u novcu, pa da onda nađu drugi smještaj, po pristupačnijim cijenama. To nije bilo moguće”, istakla je Krivokapić.

Ona je kazala da pozdravljaju odluku Vlade da na ovaj način nagradi zaposlene koji se od marta prošle godine bore protiv zarazne bolesti.

“Ipak, ponude su bile skupe, nismo mogli da, na primjer, provedemo odmor od sedam dana i povedemo porodice”, pojasnila je Krivokapić.

Za zubare i farmaceute - ništa

Stomatolozi i farmaceuti, iako su zdravstveni radnici, nisu stekli pravo na korišćenje turističkih vaučera, iako su mnogi od njih radili sve vrijeme tokom pandemije.

Vršilac dužnosti predsjednika Stomatološke komore Nikola Barović “Vijestima” je kazao da su stomatolozi najrizičnija grupa, jer su tokom trajanja vanredne situacije, ali i sada, na prvoj liniji fronta.

“U prvim danima epidemije, kad niko nije znao ni o čemu se radi i kakve posljedice nosi sa sobom ovaj virus. Naše kolege stomatolozi koji imaju ugovor sa Fondom za zdravstveno osiguranje, dežurali su svakodnevno bez osnovnih sredstava za rad, rukavica, maski, vizira… i bez mogućnosti da ih nabave u državnoj veledrogeriji Montefarm”, istakao je on.

Barović je rekao da su bili prinuđeni da se sami snalaze kako bi pacijentima pružili zdravstvenu zaštitu i da su kupovali maske, rukavice i alkojol po desetostruko višoj cijeni nego inače.

“Odstranjeni smo iz sistema privatnog i javnog zdravstva. Što se tiče turističkih vaučera njih su osim doktora i sestara koji su zaposleni u javnim ustanovama, dobili i niže kvalifikovani radnici (čistačice, portiri, mehaničari…), a stomatolozi nisu. Država nas je marginalizovala i neprepoznati smo kao integralni dio privatnog i javnog zdravstva”, tvrdi on.

Barović je na poziciji v.d. predsjednika Stomatološke komore tek mjesec i kaže da njegovi prethodnici nisu uradili ništa konkretno da ih nadležni prepoznaju kao dio zdravstvenog sistema.

“Pored toga što se državni organi i institucije nisu sjetili da postojimo, niti nam dali bilo kakvu podršku u ovoj borbi, ni prethodno rukovodstvo Komore nije povuklo neki konkretan potez da se slika o nama promijeni. Osim nekoliko šturih mejlova, koji su u onoj ujdurmi vjerovatno ostali nepročitani i nekoliko dopisa Ministarstvu…”, zaključio je Barović.

Iz Ministarstva zdravlja ranije su pojasnili da “pravo na turističke vaučere, u okviru Vladinog paketa mjera pomoći građanima i privredi, imaju zaposleni isključivo u javnom zdravstvu”. Međutim, ni zdravstveni radnici u državnoj ustanovi Apoteke Crne Gore “Montefarma” nemaju pravo na vaučere, kao ni zaposleni u privatnim klinikama koje su tokom pandemije primale i liječile pacijente oboljele od virusa.

Iz Farmaceutske komore saopštili su da u bazi podataka za vaučere ne postoje zdravstveni radnici farmaceuti i farmaceutski tehničari koji rade u apotekama, već samo u bolnicama i da su zbog toga resornom Ministarstvu uputili više dopisa.

“Nakon dužeg strpljivog čekanja, uprkos ćutanju i neprimjerenom ignorantskom odnosu, članovi Farmaceutske komore Crne Gore javno podsjećaju da Zakon o zdravstvenoj zaštiti kaže da jesmo zdravstveni radnici, kao i doktori”, naglasili su ranije iz Farmaceutske komore.

Nagrada za vakcinu za 12.000 građan

Iz Ministarstva ekonomskog razvoja “Vijestima” su odgovorili da je, prema podacima sa kojima raspolažu, više od 12.000 građana starijih od 50 godina steklo pravo na turistički vaučer u iznosu od 50 eura.

Riječ je o nagrađivanju stanovnika koji su u julu primili prvu dozu vakcine protiv kovida-19.

“Korisnici će moći svoje vaučere da iskoriste u hotelima HTP Ulcinjske rivijere a.d. i HG Budvanske rivijere a.d., kao i Institutu "Dr Simo Milošević", koji će im svoje smještajne kapacitete staviti na raspolaganje. Korisnici vaučera će dobiti uslugu od dva noćenja na bazi polupansiona”, podsjetili su iz Ministarstva.

Rok za prijave produžen je za tri dana i važio je  do 18. avgusta.

Ana KOMATINA

O kolektivnom imunitetu nema govora, dok se ne revakciniše barem još 150.000 građana, poručuju sagovornici “Vijesti”. Bivši član Kriznog štaba ljekar Nemanja Radojević kaže da razlog za lošu statistiku nije “kašnjenje” u nabavci vakcina, već svijest građana

Crna Gora je s nepunom trećinom vakcinisanog stanovništva na 33. mjestu u konkurenciji 37 evropskih zemalja, a lošije rezultate trenutno imaju Albanija, Sjeverna Makedonija, Bosna i Hercegovina i Bugarska.

To pokazuje istraživanje “Vijesti”, na osnovu podataka o broju datih doza koje objavljuju nacionalne institucije i više evropskih statističkih centara.

Sagovornici “Vijesti” poručuju da o kolektivnom imunitetu nema govora, dok se ne revakciniše barem još 150.000 građana, ali se i nadaju da će se proces imunizacije povećati kako budu pristizali kontigenti Fajzer vakcina.

Više od polovine populacije do petka su vakcinisali Irska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska, Španija, Portugal, Andora, Italija, Belgija, Holandija, Njemačka, Austrija, Švajcarska, kao i Monako, Malta, Mađarska, Finska, Norveška, Danska, Kipar, Švedska i Island. Rekorder u Evropi je Malta, koja je vakcinisala više od 77 odsto stanovnika.

Grčka je do petka imala gotovo polovinu vakcinisanog stanovništva, tačnije 49,8 odsto, Češka je vakcinisala 49,4 odsto građana, Litvanija 47,1 odsto.

Od zemalja regiona najbolje je rangirana Slovenija, sa 41,6 odsto vakcinisanih, dok je obje doze vakcine u Srbiji primilo oko 40 odsto građana, odnosno više od polovine punoljetnih. Hrvatska je vakcinisala 38,2 odsto stanovnika. Rumunija ima sličnu statistiku kao Crna Gora, jer je vakcinisala preko 25 odsto stanovništva, Albanija i Sjeverna Makedonija gotovo isti procenat građana – 21,4 i 21,3 odsto, a Bugarska 14,8.

U Bosni i Hercegovini, prema procjenama, do kraja jula revakcinisano je svega oko 10 odsto stanovništva.

Rezultati skromni i realni

Doktor Nemanja Radojević, specijalista sudske medicine, koji je tokom prvog talasa bio član Kriznog medicinskog štaba, smatra da je dinamika imunizacije nakon početno ohrabrujućih rezultata već neko vrijeme u stagnaciji.

”S nekih 25 odsto vakcinisane populacije s obje doze, rezultat je skroman, ali reklo bi se realan, manje-više očekivan i u rangu s bilo kojim drugim parametrom u vezi bilo čega u Crnoj Gori. Kasnimo za razvijenim državama Evropske unije i svijeta koje su trenutno na nivou oko 50 do 65 odsto, ali opet smo nešto ispred zemalja regiona, osim Srbije”, kaže Radojević.

On smatra da razlog ovakve statistike nije u vezi s “kašnjenjem” u nabavci vakcina, već je u svijesti građana:

”Mi od nas ne možemo pobjeći. Čini se, kao i mnogo puta ranije, da svijest naših građana ne korespondira s ozbiljnošću situacije u dovoljnoj mjeri što će sigurno imati negativan efekat na stope morbiditeta i mortaliteta u nastpajućem novom talasu epidemije.”

Radojević je rekao da je njegov utisak da veći procenat vakcinisanih čine visoko obrazovani građani, što bi “još jednom potvrdilo da je visoko obrazovanje jedna od najvažnijih determinanti zdravlja, a poznata je činjenica da se time u Crnoj Gori ne možemo pohvaliti”.

”Upoznat sam i s većim brojem pojedinaca koji nisu htjeli da se vakcinišu kineskom i ruskom vakcinom, vjerovatno iz čistih predrasuda prema ‘Istoku’, što je, po mom mišljenju, bez realnog osnova, ili vakcinom AstraZeneke zbog izrazito negativne medijske kampanje - takođe neosnovano, po mom mišljenju. Ovu vakcinu sam i sam primio. Ostaje nada da će najavljeni kontigenti Fajzer vakcina znatno povećati procenat vakcinisanih u Crnoj Gori”, kazao je Radojević.

Upravo je blagi skok interesovanja za vakcinaciju, kao i veće gužve ispred punktova zabilježene prethodnih dana, nakon što je početkom avgusta stigao prvi kontigent od 8.000 doza Fajzer vakcine, od najavljenih preko 150.000.

Minimum je 55 do 60 odsto vakcinisanih

Epidemiolog u penziji Novica Vujošević smatra da je uspješna vakcinacija jedini način da se stavi tačka na pandemiju koronavirusa. Međutim, istakao je da, globalno, nema kolektivnog imuniteta dok se ne vakciniše 90 odsto stanovnika, s obzirom na pojavu novog, delta soja koji već prijeti da do kraja avgusta postane dominantan.

”Minimum koji treba da postigne Crna Gora je između 55 i 60 odsto vakcinisanih”, tvrdi on.

Vujošević je poručio da treba ubrzati proces vakcinacije i da nema razloga da se svi punoljetni ne vakcinišu.

”Organizacija je dobra, zdravstvena služba je korektna, ja sam na punktu za vakcinaciju čekao svega pet do 10 minuta”, rekao je on.

Vujošević je kazao da se cijelo društvo mora potruditi da suzbije pandemiju i da, s obzirom na to da je trend u svijetu da vakcinacija ne bude obavezna, treba svakom građaninu Crne Gore pokazati kako izgleda liječenje kovid pozitivnih pacijenata u jedinicama intenzivne njege.

”Treba vakcinisati još najmanje 150.000 stanovnika da bi uopšte govorili o kolektivnom imunitetu. U Crnoj Gori ima 192.000 domaćinstava, u prosjeku tri i po do četiri člana. Neka su po dva oboljela ili vakcinisana, ni to nije dovoljno za imunitet”, ocijenio je epidemiolog.

On je zaključio i da niko ne zna kakva će situacija biti krajem septembra i u oktobru, ali smatra da ne vjeruje da ćemo proći dobro.

Oštre mjere za kafane da bi mladi otišli na punktove

Najmanje interesovanje za vakcinaciju je u populaciji koja ima između 19 i 29 godina, pokazuju istraživanja ali i podaci Instituta za javno zdravlje. Obje doze vakcine do kraja jula primilo je svega 15 odsto mladih iz ove kategorije. Direktor Instituta Igor Galić “Vijestima” je prošle sedmice odgovorio da analize pokazuju da su upravo mladi u posljednje vrijeme najviše zaraženi koronavirusom, što je, uz najmanju stopu vakcinisanih u ovoj grupi, uticalo na donošenje aktuelnih mjera.

Prema važećim mjerama od 30. jula, za ulazak u ugostiteljske objekte, diskoteke, noćne klubove, utakmice i na odlazak na manifestacije potrebno je da osoba ima dokaz da je primila najmanje jednu dozu vakcine. Ako gost nije vakcinisan, potrebno je da ima negativan PCR test ne stariji od 72 sata, negativan brzi antigenski test čije je važenje tri dana ili dokaz da je od infekcije koronavirusom prošlo između 14 i 180 dana.

Jedan od ovih uslova moraju da ispunjavaju i zaposleni u ugostiteljstvu, koji su od naredne sedmice najavili proteste.

Radojević kaže da je apsolutno za ograničavanje kretanja nevakcinisanih i punu pozitivnu diskriminaciju vakcinisanih.

”Smatram da opšte restriktivne mjere više nemaju mjesto u kontroli epidemije. Prethodnih dana su se mogli pročitati i navodi o pravnom neutemljenju zabrane ulaska nevakcinisanih u ugostiteljske objekte, te da li ‘konobari imaju pravo kontrolisati status vakcinacije’. Po mom mišljenju, navedeno nalazi osnov u konvencijskom pravu koje je iznad svih naših zakona i Ustava, ne predstavlja kršenje ljudskih prava, a kad granična policija pri ulasku u određene države može kontrolisati status vakcinacije, rezultat PCR ili nekog drugog testa, zašto to ne bi mogla i određena osoba pri ulasku u kafanu. Mislim da se ovim gubi smisao i suština procesa zaštite zdravlja stanovništva i pretjerano široko tumače ljudska prava i slobode”, zaključio je on.

Ana KOMATINA

 

Da su premije osiguranja koje uplaćuju poslodavci male pokazuje i slučaj u kojem je sud naložio kompaniji da porodici stradalog isplati osam puta veći iznos. Radnici na crno, kakvih je trećina u građevinarstvu, praktično su bez zaštite

Poslodavci za radnike u crnogorskim građevinskim kompanijama za obavezno osiguranje od povreda najčešće uplaćuju minimalne premije od jedan i po do dva eura mjesečno, pa u slučaju smrti njegova porodica može dobiti obeštećenje od osiguravajuće kuće u iznosu do 6.200 eura. Ako radnik ako zadobije potpuni i trajni invaliditet najvišeg stepena može računati na dvostruki iznos do - 12.400 eura.
To pokazuje podaci iz istraživanja Sindikata građevinarstva i industrije građevinarskog materijala, djelatnosti u kojoj se dešava najviše smrtnih slučajeva i teških povreda na radu, odnosno oko 40 odsto od ukupnog broja.
Predsjednik ovog granskog sindikata Nenad Marković kazao je za razgovoru za Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) da je ovaj način osiguranja potrebno mijenjati, jer ne obezbjeđuje nikakvu socijalnu sigurnost radniku i naročito njegovoj porodici u slučaju smrti ili trajne invalidnosti i dalje radne nesposobnosti nosioca domaćinstva.

Poslodavci štede i na osiguranju

Marković je u rekao da se ovo odnosi na legalno zaposlene radnike za koje poslodavac plaća obavezno osiguranje od povreda na radu. Oni koji su angažovani “na crno” nemaju bilo kakvo osiguranje. To je, kaže, slučaj sa svakim trećim radnikom u građevinarstvu, koji su posebno ugroženi. Oni i njihove porodice za eventualne naknade moraju privatno da tuže poslodavca i dokazuju da je bio angažovan i da je nezgodu imao na takvom radnom mjestu.
”Zakon o zaštiti i zdravlju na radu u Crnoj Gori obavezuje poslodavce da na njihov teret kolektivno osiguraju zaposlene od povreda na radu i profesionalnih bolesti. To u praksi znači da poslodavci u građevinarstvu šteda i na ovome i da osiguravaju zaposlene na minimalne naknade - premije od 1,5 eura po zaposlenom. Ovaj dio se odnosi samo na privredna društva koja legalno posluju, dok je veliki broj u neformalnoj ekonomiji koji ne osiguravaju zaposlene, gdje ne postoje ugovori o radu ili drugi radno-pravni ugovori”, kazao je Marković.

Za trajni invaliditet 12.400 eura

On je naveo primjer jedne građevinske kompanije koja osigurava radnike od povreda radu na premiju od dva eura mjesečno.

”Prema ovom iznosu premije i ugovorenim uslugama osiguranja isplaćuje se: za smrt usljed nezgode 6.200 eura, smrt usljed bolesti 3.100 eura i u slučaju potpunog invaliditeta 12.400 eura”, kazao je Marković.
On navodi primjer građevinske kompanije koja je bila kriva za nezgodu na gradilištu u kojoj je poginuo njihov zaposleni. Njegova porodica tužila je ovu firmu za naknadu štete.
”U odnosu na stvarnu štetu, koja podrazumijeva materijalnu i nematerijalnu, usljed povrede na radu sa smrtnom posljedicom, porodici stradalog radnika je po pravosnažnosti presude od ovog poslodavca isplaćen iznos od 50.000 eura. Očito je nesrazmjeran i veliki raspon između suma koje u slučaju nezgoda isplaćuju osiguravajuće kuće i dosuđuju nadležni sudovi. U Evropi, poslodavci zaposlene osiguravaju na adekvatne iznose, tako da u slučaju nesreće na poslu ili bolesti, ne trpe njihova preduzeća, a oštećeni radnici i njihove porodice imaju odgovarajuću materijalnu satisfakciju”, kazao je Marković.
Iz Udruženja zaštite i zdravlja na radu naveli su da je crnogorskim Zakonom o zaštiti i zdravlju na radu definisano: “Poslodavac je dužan da zaposlene obavezno osigurava od povreda na radu, profesionalnih bolesti i bolesti u vezi sa radom. Premije za osiguranje iz stava 1 ovog člana padaju na teret poslodavca, a određuju se u zavisnosti od nivoa rizika od povreda na radu, profesionalnih bolesti i bolesti u vezi sa radom”.

Zakon nije definisao minimum

Njihova iskustva su da većina poslodavaca tek nakon inspekcijskog nadzora i angažovanja stručnih lica ili ovlašćenih organizacija za poslove zaštite na radu, kontaktiraju osiguravajuća društva i dogovaraju polise kolektivnog osiguranja za radnike.
”Ovo se odnosi na sve poslodavce, pa samim tim i na one iz oblasti građevinarstva. Cijenu osiguranja određuje osiguravajuće društvo, ali po našem saznanju one su simbolične od jedan do najviše pet eura mjesečno. Samim tim su i premije za povrede i povrede sa smrtnim ishodom simbolične, od par stotina do deset hiljada eura. Nismo do sada imali zahtjev osiguravajućih društava za konsultacije o određivanju ‘nivoa rizika od povreda na radu, profesionalnih bolesti i bolesti u vezi sa radom’, već to oni rade po njihovim metodama”, saopštili su iz ovog stručnog udruženja.
Koliko je njima poznato, ne postoji zakonski minimum iznosa za kolektivno osiguranje od povreda na radu zapolenih, a osiguravajuće kuće, što se isplate tiče, poštuju ugovorene iznose.
U Udruženju smatraju da je zakonski status kolektivnog osiguranja od povreda na radu, profesionalnih bolesti i bolesti u vezi sa radom u Crnoj Gori vrlo loš, kao i da je slično i u zemljama Zapadnog Balkana.

Premije osiguranja da idu u neprofitni državni fond

”Mišljenja smo da kolektivno osiguranje radnika ne treba da bude povjereno osiguravajućim društvima koja tržišno posluju, već da se treba ugledati na Njemačku, Italiju i druge napredne zemlje Evropske unije, gdje postoje potpuno posebna osiguravajuća društva samo za osiguranje od povreda. Ona su pod državnom kontrolom i neprofitna su, odnosno sva uplaćena sredstva se ulažu u liječenje, rehabilitaciju povrijeđenih radnika, kao i prevenciju povreda na radu. Takva osiguravajuća društva se ozbiljno bave prevencijom zaštite na radu, rehabilitacijom povrijeđenih radnika, zbrinjavanjem bračnim drugova i djece poginulih radnika. Sigurno je to kompleksan put za našu državu, ali kada već takva praksa postoji u zemljama EU, zašto da i Crna Gore ne krene istim putem”, saopštili su iz Udruženja zaštite i zdravlja na radu.
Izvršni direktor Nacionalnog biroa osiguravača, institucije koja okuplja sve osiguravajuće kompanije u Crnoj Gori, Boris Šaban kazao je da Zakon o zaštiti i zdravlju na radu propisuje da je svaki poslodavac, bez obzira na djelatnost kojom se bavi, dužan da osigura zaposlene od nezgode/povrede na radu, profesionalnih i bolesti u vezi sa radom, pa bi i građevinske kompanije, ako zakonito posluju, morale to da rade.

Premija zavisi od rizika

”Zakon ne definiše minimalni iznos, odnosno osigurane sume za pojedine rizike osiguranja na koje je potrebno zaključiti osiguranje već on zavisi od poslodavca i ugovora koji postigne sa osiguravajućom kućom. Iznos premije, odnosno cijene polise zavisi najviše od odabranih osiguranih suma za pojedine rizike”, kazao je Šaban.
Kolektivno osiguranje zaposlenih od posljedica nesrećnog slučaja, kako je kazao treba da pokriva sve zaposlene prema kadrovskoj evidenciji i to uglavnom 24 sata bez prostornog i vremenskog ograničenja pri i van obavljanja redovnog zanimanja.

”Ugovorom o osiguranju određuju se osigurane sume i shodno procjeni rizika odgovarajuće premije osiguranja, odnosno cijena osiguranja. Ukoliko dođe do nezgode, nakon završenog liječenja oštećenik sa prikupljenom ljekarskom i ličnom dokumentacijom predaje zahtjev za naknadu iz osiguranja nakon čega osiguravač, odnosno ljekarska komisija utvrđuje procenat trajnog invaliditeta. Procenat invaliditeta koji odredi ljekarska komisija se primjenjuje na unaprijed definisanu sumu osiguranja i na taj način se određuje naknada iz osiguranja po osnovu rizika invaliditeta. Na primjer, ukoliko je osigurana suma za invaliditet 15.000 eura a utvrđeni procenat invaliditeta je 20 odsto oštećeniku se isplaćuje 3.000 eura. U slučaju smrti, zakonskim nasljednicima se isplaćuje unaprijed definisana suma. Na primjer, ukoliko je osigurana suma za smrt usljed nezgode 15.000, nasljednicima se isplaćuje ta suma “, rekao je Šaban.
Pored rizika smrti i trajnog invaliditeta, poslodavci mogu, kako kaže Šaban, zaključiti osiguranje i za dodatna pokrića kao što je dnevna naknada, troškovi liječenja, mjesečna naknada za nezgodu i slično.

U prosjeku - malo

Šaban navodi da iznos premije osiguranja od povrede na radu koju poslodavac dogovara sa osiguravajućom kućom zavisi od djelatnosti kojom se firma bavi, izabranih rizika osiguranja, osiguranih suma, broja zaposlenih, prethodnih štetnih događaja i slično.
”Građevinarstvo, kao djelatnost, spada u rizičnije grupe poslova, te je i premija osiguranja uglavnom veća. Međutim, kako se pojedini parametri koji utiču na premiju, ugovaraju direktno sa poslodavcem, premija osiguranja se može prilagoditi specifičnosti pojedinog ugovora. Za industriju građevinarstva nemamo izdvojene podatke, ali prosječna premija koju poslodavci plaćaju po zaposlenom u Crnoj Gori iznosi oko 10 eura na godišnjem nivou uzimajući u obzir sve djelatnosti”, naveo je Šaban.

Goran Kapor

U posljednjih pet godina odgovorni na gradilištima, kojima je suđeno zbog pogibije ili teških povreda radnika, prošli su sa uslovnim, oslobađajućim presudama, kućnim zatvorom, ili samo novčanim kaznama

Zbog nepravilno vezanog tereta, neispravne dizalice i neobezbijeđenih zaštitnih sredstava za rad, u novembru 2016. godine, na gradilištu u Kotoru jedan radnik je poginuo, a drugi je povrijeđen. 

Za ove nepravilnosti znali su izvođači radova - poslovođa, brigadir i rukovalac kranom, koje je kotorsko Osnovno tužilaštvo optužilo za teško djelo protiv opšte sigurnosti sa zaprijećenom kaznom od jedne do osam godina zatvora i za izazivanje opasnosti neobezbjeđenjem mjera zaštite na radu za koje je propisano i do tri godine robije.

Oni su proglašeni krivim za ovu nesreću i osuđeni na uslovne kazne. Da su narednih godinu i po počinili novo djelo išli bi u zatvor po pet mjeseci.

Ovo je epilog jednog od krivičnih postupaka pokrenutih u Crnoj Gori u posljednjih pet godina zbog pogibije ili teških povreda radnika na gradilištima, koji su, prema nalazima Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN CG-a) - svi završeni uslovnim osudama, oslobađajućim presudama, kućnim zatvorom ili čak novčanim kaznama za poslodavce.

Ovakve kazne i očigledno ustanovljena sudska praksa, prema nalazima CIN-CG, ne samo što nemaju  preventivnu funkciju i ne podstiču poslodavce da brinu o bezbjednosti radnika, već su prepreka naporima nadležnih da oblast zaštite na radu podignu na viši nivo.

Prema podacima CIN-CG dobijenim na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama, u svim postupcima, šefovi gradilišta, izvođači i inžinjeri koji zaduženi za bezbjednost su optuživani za krivična djela za koja je, prema Krivičnom zakoniku, zaprijećena kazna od jedne do osam godina zatvora, ukoliko je došlo do pogibije radnika, a do četiri ili tri godine, ako je zaposleni teško povrijeđen, ali nijedan nije dopao zatvora.

U svim obrazloženjima odluka piše da je sud odlučio da osuđenima ublaži kazne, zbog toga što imaju djecu i što su izrazili kajanje.

U jednom postupku u Kotoru je čak direktor preduzeća koje je izvodilo radove na spajanju Bulevara od Budve do Bečića, iako je ranije osuđivan za ubistvo, dobio novčanu kaznu od 2.500 eura, za teške povrede koje je zadobio njegov radnik, kada je rukovao nepravilnim crijevom za beton. 

U istom gradu je, takođe, direktor preduzeća koje je izvodilo radove na gradilištu u Svetom Stefanu, kada je poginuo radnik zbog nepravilno postavljene skele, dobio kućni zatvor od šest mjeseci.

Osim toga, ima i nekoliko postupaka u kojima su radnici pukom srećom završili sa lakšim tjelesnim povredama, ili je pričinjena materijalna šteta, koji su za odgovorne osobe završeni novčanim kaznama ili je nastupila zastara.

Tako je u Ulcinju izvođač radova, iako ranije takođe uslovno osuđen za pogibiju radnika na gradilištu, ovog puta dobio novčanu kaznu od 5.000 eura, kada je zbog nepravilnog izvođenja radova na mostu, zaposleni zatrpan obrušavanjem potpornog zida i nasipa.

Samo u jednom postupku je izvođač radova koji je već ranije osuđivan za ugrožavanje sigurnosti, ovog puta dobio uslovnu osudu, zbog lakše povrede radnika radnika prilikom pada sa nepravilno postavljene radne platforme.

Sindikat traži oštrije kazne 

Predsjednik Sindikata građevinarstva Nenad Marković je za CIN CG ocijenio da to što se izriču najblaže kazne je odraz ukupne politike prema oblasti zaštite na radu.

„Gleda se da se zaštiti poslodavac, a ne radnik“, istakao je on.

Marković kaže da Sindikat sprema inicijativu koju će ubrzo poslati Vladi, kojom će između ostalog, tražiti da poslodavci odgovaraju zatvorskim kaznama za pogibiju radnika na gradilištima, jer se to olako shvata, a radi se o životima ljudi.

On je dodao da Sindikat sprema i Deklaraciju o bezbjednim i zdravim radnim mjestima, koju će poslati Svjetskom sindikatu građevinarstva.

„Borimo se na globalnom nivou da zaštita na radu bude temeljno radno pravo“, naglasio je on.

Prema evidenciji Inspekcije zaštite i zdravlja na radu, kako je CIN-CG ranije objavio, od 2015. do 2019. godine, poginulo je osam građevinskih radnika i registrovano 27 teških i dvije kolektivne povrede na radu.  U posljednjih godinu i po bila su još četiri smrtna slučaja. Statistika o povredama na radu, gdje nije bilo pogibije, prilično je nepouzdana, s obzirom da, kako procjenjuje Sindikat građevinarstva, trećina zaposlenih u građevini "radi na crno". 

Pad sa visine zbog neispravne skele, nepravilno postavljene radne platforme, nepropisnog prenošenja tereta i uopšte neobezbjeđivanja mjera zaštite na radu je, prema podacima iz pokrenutih i presuđenih postupaka u posljednjih pet godina, bio razlog teških povreda i smrti radnika na gradilištima.

Investitori najčešće potpisuju ugovore, prema kojima su izvođači zaduženi za kontrolu i primjenu mjera zaštite na radu, pa oni najčešće i odgovaraju pred sudom, kada dođe do nesreće.

Najviše postupaka pokrenulo je kotorsko Osnovno tužilaštvo, a presudio sud u tom gradu. Svi optuženi su, takođe, uslovno osuđeni, kažnjeni novčano ili oslobođeni.

U Herceg Novom su u posljednjih pet godina pokrenuta tri postupka, od koji je jedan završen izricanjem uslovne osude. 

U Podgorici su podignute samo dvije optužnice, od čega je jedna vezana za povredu na radu prilikom izvođenja građevinskih radova. Postupci nijesu pravosnažno okončani. 

U posljednjih pet godina, osim toga, donijete su i dvije presude u podgoričkom Osnovnom sudu, od kojih je jednom direktor preduzeća za eksploataciju šuma takođe uslovno osuđen za pogibiju radnika, a u drugom, u kome je pala fasada i oštetila okolne automobile Uprave policije, optužba je odbijena zbog zastare.

I ostala tužilaštva su pokrenula po jedan ili dva postupka, koja nijesu bila vezana samo za povrede na gradilištima, dok tužilaštva u Beranama, Plavu, Ulcinju i Cetinju, prema podacima koje su nam dostavili, nijesu imala takvih slučajeva.

Iz iz Sudskog savjeta su za CIN-CcG dostavljene informacije o četiri presude iz Ulcinja i dvije sa Cetinja u posljednjih pet godina.

U Ulcinju je, osim dvije novčane kazne odgovornim osobama za lake tjelesne povrede koje su zadobili radnici na gradilištima, bile i dvije uslovne osude rukvodiocima gradilišta zbog pogibije radnika, jer nijesu bili pravilno zaštićeni prilikom rušenja nelegalno izgrađenog objekta i pada sa ploče čije je izlivanje bilo u toku.

Na Cetinju su dvojica odgovornih za nepridržavanje mjera zaštite na radu takođe uslovno osuđeni za teške povrede koje su radnik, ali i slučajni prolaznik, zadobili na gradilištima u tom gradu.

Za kobne greške, bez posljedica

U decembru 2016. godine podignuta je optužnica protiv petoro rukovodilaca na gradilištu u Kotoru, zbog nepropisne zaštite na radu, zbog čega je, u februaru 2014. godine, radnik pao sa visine od preko 10 metara i preminuo.

I u ovom postupku četvorica optuženih su osuđeni uslovno na po pola godine, dok je jedan oslobođen optužbi. 

U februaru 2018. godine izvršni direktor i glavni inžinjer izvođača radova na gradilištu hotela u istom gradu, optuženi su zbog smrti radnika koji je u aprilu 2016. godine pao sa visine od 13,6 metara, jer mu nijesu obezbijedili uslove i zaštitu za rad na skeli, koja je bila neispravna. 

Jedan od optuženih je uslovno osuđen, a drugi oslobođen.

U decembru 2019. godine optužnica je podignuta protiv glavnog inžinjera i njegovog zamjenika na gradilištu hotela u Kotoru, zato što su u septembru te godine dozvolili korišćenje nebezbjedne i nepravilno izvedene radne platforme. Gradilište nije bilo ograđeno zaštitnom ogradom, pa je jedan radnik pao sa radne platforme i zadobio teške tjelesne povrede od kojih je narednog dana preminuo. 

I oni su uslovno osuđeni na po osam mjeseci zatvora, u koji neće ići ukoliko tokom tri godine ne počine novo krivično djelo.

U istom gradu izvođač radova je osuđen uslovno na osam mjeseci, zbog pogibije radnika koji je pao sa visine od 14,8 metara, jer mu poslodavac nije obezbijedio pojas za vezivanje, zaštitnu mrežu, ali ni druge uslove potrebne za rad na visini.

Zbog pogibije jednog i teškog povređivanja drugog radnika koji su zatrpani na gradilištu u Kotoru zbog neobezbijeđenih zaštitnih mjera, šef gradilišta je dobio uslovno godinu dana.

U optužnici iz decembra 2019. godine izvršni direktor preduzeća i inženjer na gradilištu u gradu pod zaštitom UNESCO, terete se da godinu ranije nisu obezbijedili uslove za bezbjedan rad zaposlenih na gradilištu. Radnik, koji je pao sa trećeg sprata nezaštićene terase objekta sa visine oko 13 metara je preminuo. Postupak u sudu još nije okončan.

Prema optužnici podgoričkog tužilaštva, u glavnom gradu se u junu 2020. godine urušila zemlja deponovana na ivici iskopa jednog gradilišta i usmrtila pomoćnog građevinskog radnika. Optuženi su šef gradilišta i njegov saradnik za teško djelo protiv opšte sigurnosti za koju je zaprijećena kazna zatvora od jedne do osam godina. Postupak je u toku pred podgoričkim Osnovnim sudom.

U Nikšiću je, u maju 2019. godine, podignuta optužnica protiv rukovodioca radova na izgradnji čelične konstrukcije na gradilištu. On je, uprkos tome što mu je inspekcija privremeno zabranila rad zbog neispunjavanja obaveza iz oblasti zaštite na radu, zaposlio neobučenog radnika za postavljanje čelične konstrukcije na krovu. Nije mu obezbijedio propisanu zaštitu na radu, zbog čega je radnik u septembru 2017. godine, usljed nepropisnog vezivanja, prenošenja i podizanja tereta pao na betonsku podlogu i polomio desnu nadlakticu i desnu karličnu kost, te nagnječio pluća.

Ovom rukovodiocu se takođe pred nikšićkim Osnovnim sudom, sudi za teško djelo protiv opšte sigurnosti.

U februaru 2016. godine, u bjelopoljskom tužilaštvu, podignuta je optužnica protiv izvođača građevinskih radova koji je podizao pregradne zidova na jednoj zgradi. Tereti se da radnika nije osposobio za bezbjedan rad, niti mu obezbijedio sredstva zaštite, pa je ovaj u martu 2015. godine pao sa visine od 8,5 metara i zadobio teške tjelesne povrede. Suđenje je obustavljeno, jer je okrivljeni u međuvremenu preminuo.

U decembru 2020. godine hercegnovsko tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv osnivača i direktora izvođača građevinskih radova u tom gradu, koji su, kako piše u optužnici, angažovanjem nestručnog lica, kako bi smanjili troškove, pola godine ranije doveli do njegove smrti na gradilištu.

„ Pokojni R.B. stojeći na terasi prvog sprata, kada je metalnim pajserom počeo da skida drvenu oplatu sa terase na drugom spratu, izgubio je ravnotežu i pao sa visine od oko 7,5 metara na betonski put ispred objekta, jer terasa na kojoj je stajao nije bila ograđena, a on nije imao zaštitni pojas za cijelo tijelo kojim bi bio vezan, kojom prilikom je od pada, a usljed razorenja glave i mozga ubrzo preminuo“, piše u optužnici.

I oni su optuženi za teško djelo protiv opšte sigurnosti, a postupak još nije okončan.

U Baru je u martu ove godine podignuta optužnica protiv šefa firme koja je izvodila radove na privatnoj kući zato što je u julu 2018. godine čovjek koji nije radio na gradilištu uzeo da pere neispravnu mješalicu i poginuo od strujnog udara. Suđenje je u toku. 

Uslovno je osuđen i izvođač na gradilištu u tom gradu jer nije obezbijedio radniku uslove za rad, pa je ovaj pao sa visine od pet metara i zadobio teške tjelesne povrede. Drugi postupak u kome je zbog nepravilno izvođenih radova došlo do urušavanja zemljišta sa značajnom materijalnom štetom za obližnje kuće, obustavljen je zbog zastare.

U Kolašinu su odgovorni za izvođenje radova oslobođeni zbog pada metalne konstrukcije prilikom rada na tunelu u Platijama, kada je jedan od radnika poginuo.

 Za dlaku izbjegli smrt, kazna za poslodavce opet uslovna

U oktobru 2017. godine, u kotorskom tužilaštvu, podignut je optužni predlog protiv poslovođe i dizaličara, zato što na gradilištu hotela u tom gradu, u aprilu 2014. godine, nijesu sproveli potrebne mjere zaštite na radu, pa je drvena korpa za prenošenje građevinskog otpada udarila radnika koji je zadobio tešku tjelesnu povredu. 

Osuđeni su na uslovne kazne od po tri mjeseca.

U junu 2017. godine podignut je još jedan optužni predlog protiv šefa gradilišta u Kotoru, zato što je u novembru 2013. godine, njegov radnik prilikom šalovanja na trećem spratu propao kroz skelu, pao na zemlju i zadobio teške tjelesne povrede. Iako je optužen za teško djelo protiv opšte sigurnosti i za izazivanje opasnosti neobezbjeđenjem mjera zaštite na radu, osuđen je samo na četiri mjeseca uslovno.

Uslovna osuda od mjesec dana dosuđena je i zbog teških tjelesnih povreda radnika koji je upao kroz nezaštićen otvor za lift na gradilištu u Kotoru.

Još jedan poslovođa na gradilištu u tom gradu osuđen je uslovno na mjesec dana, zbog pada radnika sa visine od 11 metara, koji je pukom srećom izbjegao smrt.

Barsko tužilaštvo je u oktobru 2020. podiglo optužni predlog protiv izvođača radova na gradilištu hotela u tom gradu, gdje su teško povrijeđena dva radnika u januaru iste godine. U optužnom predlogu piše da radnici nijesu bili osposobljeni za rad, da im nije obezbijeđena zaštitna oprema, pa su pali sa nepravilno postavljene skele. Izvođaču radova je na teret stavljeno krivično djelo protiv opšte sigurnosti sa zaprijećenom kaznom do četiri godine zatvora, ali je osuđen uslovno na šest mjeseci.

Hercegnovsko tužilaštvo je, u oktobru 2019. godine, podnijelo optužni predlog protiv predstavnika podizvođača na gradilištu u gradu pod Orjenom, jer je, između ostalog, zbog neadekvatno postavljene skele, došlo do njenog urušavanja. Radnik koji je bio na njoj je pao sa oko šest metara visine i zadobio teške tjelesne povrede. Postupak još nije okončan.

Potpredsjednik Udruženja zaštite na radu Branislav Šebek kaže da bi osuđujuće presude sa strožim kaznama svakako uticali na javno mnjenje, pa bi se više vodilo računa o poštovanju mjera zaštite i zdravlja na radu u praksi.

On, međutim, podsjeća da je rad sudskih organa nezavistan, tako da stručna javnost, pa ni ovo Udruženje, ne može da utiče na njihove odluke.

Šebek je ocijenio i da bi bilo korisno organizovati seminar, na kom bi, osim stručnjaka iz oblasti zaštite na radu i predstavnika Vlade i inspekcije, bili pozvani i sudski vještaci koji se bave ovom oblašću, jer od njihovog mišljenja u značajnoj mjeri zavisi sudska presuda.

“Stručnjaci iz oblasti zaštite na radu su često začuđeni mišljenjima sudskih vještaka kada su u pitanju “uzroci” i “izvori” povreda na radu , uključujući i one sa smrtnim ishodom. Stručnjaci su većinom iz prirodnih nauka , a sudski procesi su pravne prirode, te stoga  često dolazi do međusobnog nerazumijevanja”, naglasio je Šebek.

Uslovna kazna i za povratnika

U martu 2017. godine hercegnovsko tužilaštvo je podnijelo optužni predlog protiv podizvođača koji je postavljao krovnu konstrukciju na hotelu u tom gradu i glavnog inžinjera na gradilištu. Optuženi su da nijesu obezbijedili radnicima uslove za bezbjedan rad i da nijesu postupili po izvještajima kontrole, koja im je predočila da postoji velika opasnost od povrede radnika usljed pada sa visine. 

U aprilu 2016. godine jedan od radnika je pao sa krova sa visine od 8 metara i zadobio tešku tjelesnu povredu opasnu po život. 

Optuženima je na teret stavljeno da su počinili teško djelo protiv opšte sigurnosti. Njih dvojica su, u martu 2018. godine, osuđeni na uslovne kazne po šest mjeseci zatvora.

Iako je, kako se vidi iz presude hercegnovskog suda, da je radnik umalo preminuo, a optuženi inžinjer je već jednom ranije osuđivan, doduše za drugo djelo, sutkinja je odlučila da mu da još jednu šansu.

Presuda nema nikakvo obrazloženje, zato što su se, kako piše, „stranke odrekle prava žalbe i ne zahtijevaju pisani otpravak presude“. 

I sađenje cvijeća bilo je pogubno

Vođeno je i nekoliko postupaka zbog povreda na radu koje nijesu vezane za gradilišta, ali su i oni završavani uslovnim osudama ili kućnim zatvorom.

U decembru 2019. radnica kotorskog komunalnog preduzeća optužena je da je ne postupajući po mjerama potrebnim za zaštitu na radu kriva za smrt radnika koji je pao sa visine od oko četiri metra kada je sadio ukrasne biljke u žardinjerama ispred crkve u tom gradu. Postupak nije završen.

U novembru 2020. godine u kotorskom tužilaštvu podignut je optužni predlog protiv radnika u magacinu koji je u februaru iste godine sjeo u električni viljuškar kako bi spustio paletu sa police magacina i pored upozorenja da to ne čini. Kako nije znao da ga koristi, naglo ga je okrenuo, udario upravo kolegu koji ga je upozoravao i teško ga povrijedio. Uprkos zaprijećenim kaznama od osam i tri godine, on je dobio nanogicu da je nosi mjesec dana, odnosno kućni zatvor.

U Kolašinu su podignute dvije optužnice u decembru 2016. i 2019. godine, obje zbog nesreća prilikom eksploatacije šuma, u kojima su dva neobučena radnika i bez predviđene zaštite poginuli sječući stabla. Oba su završena izricanjem uslovnih osuda.

U Nikšiću je šef proizvodnje u mašinskoj preradi dobio uslovnu osudu zbog teške povrede radnika, dok je direktor preduzeća oslobođen krivice. Jedan radnik je zadobio teške tjelesne povrede prilikom eksploatacije šume, a njegov šef je oslobođen, dok presuda objavljena na sajtu nema nikakvo obrazloženje.

U junu 2019. u Podgorici je poginuo radnik od strujnog udara, jer u auto servisu nijesu bili postavljeni uređaji za zaštitu od električne energije. Postupak nije završen.

U Pljevljima je, u avgustu 2020. godine, podignuta optužnica zbog udara strujom, kada je poginuo radnik, a dežurni rukovalac električne komande optužen za teško djelo protiv opšte sigurnosti. Postupak nije pravosnažno okončan.

Maja BORIČIĆ

Crna Gora je počela bušenje dna Jadrana i pored jasne poruke Evropske unije da su fosilna goriva prošlost, te da je budućnost rezervisana za ekološku i obnovljivu energiju  i uprkos lošim iskustvima iz regiona. Ekološki aktivisti najavljuju da će poslije turističke sezone obnoviti proteste

Iskusni ribar Branko Vujičić uzalud traži kozice i gambore po dnu Jadrana. Nestale su kaže i to pripisuje bušenju morskog dna u potrazi za naftom.

„Oni leže na samom dnu. Vjerovatno bušenje izaziva neku vibraciju koja tjera ribe. Kozice su se potpuno izgubile, ne možemo uhvatiti dva kila, a hvatali smo po stotinu, cijena im je bila spala na tri eura. Nestale su ne samo u Ulcinju i Baru, nego šire. Lutam od granice do granice, a kozica nema. One i sardele su hrana za svu ostalu ribu'', kaže Vujičić u razgovoru za Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) Monitor.   

Gigantska metalna svrdla, postrojenja Topaz Driller, probušila su 25. marta morsko dno, na 20 kilometara od obale, između Ulcinja i Bara u potrazi za naftom. Investitor, italijansko-ruski konzorcijum Eni-Novatek crno zlato će tražiti do dubine od 6.500 metara. Da li u crnogorskom podmorju ima nafte znaće se, navodno, početkom septembra. 

Put ka zemljinoj utrobi nastavlja se uprkos upozorenjima ekologa da je riječ o rizičnom poduhvatu i kršenju Pariskog sporazuma i najavama da će, kada turisti odu, organizovati proteste. Uzaludne su i žalbe ribara da zbog bušenja more više nije izdašno kao ranije. Ali, zato, posao teče uz blagoslov aktuelne Vlade, koja je u ovom slučaju nastavila tamo gdje je prethodna stala.  

Ribe ni za gorivo

Iz Ministarstva kapitalnih investicija u izjavi za CIN-CG/Monitor, kažu da, prema informacijama koje imaju „istraživanja nafte i gasa koja su u toku ni na koji način nisu uticala na pomorski saobraćaj i rad Lučke kapetanije. Saobraćaj se odvija normalno i situacija je potpuno redovna’’. 

„Zabranjuju nam na priđemo u krugu od par kilometara do te platforme. A naše more je malo, ako ujutru kočom krenem od Ulcinja, eto me u Hrvatsku popodne'', kaže Vujičić koji je i predsjednik Udruženja profesionalnih ribara Budve Sv. Nikola. 

Dragoljub Bajković, predsjednik Udruženja profesionalnih ribara Bara, smatra da je riba sa morskog dna, uključujući i kozice, počela da nestaje još sa prvim seizmičkim istraživanjima koja su prethodila sadašnjem bušenju.

 „Prije par godina rađena su seizmička istraživanja tokom kojih je stvaran pritisak na dnu od 3.000 bara. Tada je riba sa dna ubijena, ili je migrirala na drugu stranu gdje nije bilo tih ispitivanja – prema Albaniji i Boki'', kaže on.

Bajković je uvjeren da i sadašnje bušenje ima ozbiljne posljedice po ribare. 

„To pogađa Ulcinjane, Barane, sve do Čanja. Ljudi odu od ujutro do uveče, ostanu 10 -12 sati, i donesu minimalno ribe, da pokriju gorivo. Lovim plavu ribu i 29 puta sam izašao na more od decembra do jula – 10 puta puta sam bacio mreže, a 19 puta se vratio, jer riba neće. Neke vibracije postoje pod vodom od bušenja. Riba je kao divlja, nije mirna, bježi. Nešto je potpuno poremećeno. A dosta nas živi od ribanja'', .

Uoči početka bušenja sa predstavnicima udruženja ribara upriličen je sastanak u Ministarstvu kapitalnih investicija. 

„Ribari su im rekli da se ne raduju tom istraživanju, ali ako je država riješila da ide tim putem, moramo to prihvatiti“, kaže Milun Anđić, predsjednik Udruženja plivarica Crne Gore, posebnih brodova iz kojih se uglavnom ribari mrežom po površini. 

Na zahtjev ribara da se formira egalizacioni fond koji će pomoći razvoju ribarstva, Iz Ministarstva su im kazali da će zaživjeti čim počne eksploatacija nafte.

Vladi je sve u redu

„Podvukli smo da je veoma važna ekološka zaštita i dobili uvjeravanja da imaju četvorostruke sisteme. Objasnili su nam da je dubina na kojoj se vadi nafta 110 metara i da je pristupačna za ronioce, uređaje, ventile, tako da se odmah može sve zatvoriti u slučaju isticanja. Dali su garancije da su brodovi koji su posebno namijenjeni za slučaj curenja već spremni u italijanskim lukama, i da bi na poziv mogli da budu tu za 10 – 15 sati i da kupe naftu'', kaže Anđić. 

On ocjenjuje da ribari nisu imali izbora i da su prećutno prihvatili uvjeravanja da može ribarstvo i industrija nafte zajedno. 

Dosadašnja istraživanja ribljeg fonda i količine ribe, kaže Anđić, rađena su proizvoljno i na nevaljan način. Zbog toga su ribari uputili protest institucijama: ,,To istraživanje je izvedeno brodovima koji nemaju mogućnost da to urade. Nisu uzeti ribarski brodovi. Sve to su finansirali investitori''. 

I Bajković kaže da je investitor i Institut za biologiju mora tokom ove godine trebalo da utvrde početno stanje ribljeg fonda, kojeg, kako kaže, nema. 

,,Institut za biologiju mora  nije  radio studiju uticaja na ribarstvo. Radio je monitoring ribolovnih aktivnosti prije i nakon seizmike, odnosno analizu strukture ulova malog obalnog i velikog privrednog ribolova. U trenutne aktivnosti, vezano za platformu, nismo angažovani sa stanovišta monitoringa ribarstva. Moguće je da ćemo biti uključeni nakon završetka aktivnosti vezanih za platformu, kaže za CIN-CG/Monitor dr Aleksandar Joksimović, direktor Instituta za biologiju mora. 

Uvertira u početak bušenja bili su protesti ekologa koji su isticali brojne ekološke rizike ovog posla, dok ih je nova vlast ubjeđivala da nema mjesta zebnji. Premijer Zdravko Krivokapić izjavio je da je ugovor o koncesiji potpisan 2016. godine, rijetko dobra odluka prethodne vlasti. Ocijenio je i da je eventualni uticaj na životnu sredinu zanemarljiv. 

Ekološke organizacije i aktivisti protivili su se početku bušenja, dok je vladajuća URA, tražila referendum. Premijer je buku utišao tvrdnjom da bi raskidanje posla sa Eni-Novatekom koštalo državu oko sto miliona eura, a da bi referendum u uslovima korona krize bio tehnički neizvodljiv, uz trošak od oko dva miliona eura.

Da je ovo dobar projekat tvrdi i ministar kapitalnih investicija Mladen Bojanić. On je više puta ponovio da se potencijalne rezerve nafte i gasa mjere milijardama eura! 

Bojanić: Sve je o njihovom trošku

„Glavna karakteristike ugovora sa konzorciumom Eni – Novatek je da Crna Gora nije uložila ni jedan cent u istraživanje a da koncesionari snose sve troškove'', izjavio je za Monitor/CINCG Draško Lončar iz Ministarstva kapitalnih investicija. On objašnjava i da se Crna Gora obezbijedila garancijama,  „na obavezni radni program“,  te da su koncesionari neograničeno i solidarno odgovorni da nadoknade štetu i izgubljenu dobit državi kao i trećim licima u slučaju incidenta i najvažnije, da je država obezbijedila dobit između 62 – 68 odsto.

Lončar objašnjava da obavezni radni program na koji su se obavezali koncesionari Eni-Novatek obuhvata: 3D seizmička istraživanja, geološke i geofizičke studije i dvije bušotine od 6.500 i 1.500 metara. 

U slučaju da koncesionar ne ispuni obavezni radni program, prema objašnjenju Lončara, Crna Gora bi mogla da aktivira garanciju od 84 miliona eura koju je obezbijedila i da eventualno angažuje drugu kompaniju da nastavi rad.

Iz Bojanovićevog ministarstva ističu da, ukoliko se ne pronađu komercijalne rezerve ugljovodonika, cjelokupan trošak istraživanja pada na teret koncesionara, bez bilo kakve obaveze države da učestvuje u tome. 

„Riječ je poslu koji je neisplativ, rizičan i štetočinski po životnu sredinu i ekonomiju Crne Gore, prije svega turizam i ribarstvo'', kaže Mustafa Canka, novinar koji već decenijama piše o ovoj temi.  

On ističe da zvaničnici samo govore o finansijskim benefitima i procentima a neće javno da kažu da „u najboljem slučaju, u njihovoj najoptimističnijoj varijanti, godišnje možemo da zarađujemo oko 60 miliona eura. I to tek za nekoliko godina“. 

„Sad da se nađe nafta, treba još rupa da se buši, pa analize, u najboljem slučaju bi za tri godine počela eksploatacija. Do tada ćemo sve dovesti u pitanje, prije svega turizam od koga, kada je sezona dobra, zarađujemo zvanično nešto preko milijardu eura, a u sivoj zoni ostaje bar još trećina prihoda'', kaže Canka za CIN-CG/Monitor.

Romantična saga o kornjači

On se pita gdje je tu računica, ako uporedimo 1,3 milijarde sa 60 miliona. Podsjeća da gosti sa Zapada nijesu oduševljeni da se kupaju sa pogledom na naftne platforme. Napominje da se šteta koja se čini flori i fauni u moru nikada neće izračunati, kao i ona koju će pretrpjeti ribari.

U Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma nijesu, međutim, zabrinuti zbog ovog projekta i njegovog uticaja na životnu sredinu. Pored obaveze da poštuju domaće propise koji regulišu oblast zaštite životne sredine, iz ovog ministarstva navode i da su ugovorom predviđena dva posebna mehanizma naknade eventualne štete. Prvi je Garancija krajnje matične kompanije koncesionara koja pokriva plaćanja svih obaveza iz ugovora u slučaju njihovog neizvršavanja, kao i i sve neugovorene obaveze prema trećim licima u slučaju direktne štete ili gubitaka nastalih u vezi sa ovim aktivnostima (uključujući zagađenja ili incidente).  Ova garancija, kako objašnjavaju u Ministarstvu, znači da koncesionari garantuju vrijednošću majke kompanije, a ne one registrovane u Crnoj Gori koja je neuporedivo manja. 

Drugi mehanizam je Obavezna sveobuhvatna polisa osiguranja za industriju nafte i gasa, koja obuhvata kompletne operacije koje izvodi operater Eni, uključujući i sve njihove podizvođače.

„Crna Gora je obezbijedila da u slučaju bilo kakve štete u životnoj sredini ima mogućnost nadoknade troškova, uključujući i štetu prema trećim licima. U konkretnom slučaju to, na primjer, znači da bi nadoknada eventualne štete bila plaćena i ribarima'', kažu iz resora koji se bavi i ekologijom. 

I iz Ministarstva kapitalnih investicija tvrde da „od velikog broja ekologa“ imaju pozitivan stan o projektu, kao i o svim urađenim studijama o zaštiti i očuvanju životne sredine. 

„Treba istaći posvećenost koncesionara prema životnoj sredini. Kao primjer navodimo da se tokom seizmičkih istraživanja ispred broda pojavila kornjača i da su operacije obustavljene sve dok se nije udaljila na bezbjedno odstojanje. Cijena troška čekanja ili stand by rate iznosila je oko 150 hiljada dolara. Samim tim ističemo da koncesionari imaju visoke standarde kada je u pitanju zaštita životne sredine'', kažu iz ovog MInistarstva.

Vježbali, ako procuri

U te standarde nije ubjeđena ekološka aktivistkinja iz Ulcinja Zenepa Lika, koja za Monitor/CIN CG tvrdi da je ovaj poduhvat rizičan. Ona objašnjava da se on oslanja na studiju procjene uticaja životne sredine koju je uradio investitor. 

„Agencija za zaštitu prirode je nekoliko puta vraćala dokument na doradu. Što znači da ENI nije poštovao naše zakonodavstvo. Koliko sam upoznata nema ni plana za vanredne situacije u slučaju izlivanja nafte, modelima i projekcijama za sanaciju'', tvrdi Lika

Iz Agencije za zaštitu životne sredine su potvrdili da Elaborat procjene uticaja na životnu sredinu, čiji je nosilac Eni Montenegro, a koji su sačinili italijanski eksperti, nije bio urađen u skladu sa pravilima. Od nosioca projekta Agencija je u oktobru 2019. godine, kažu, tražila određene izmjene i dopune. Inovirani Elaborat je dobio saglasnost Agencije u decembru te godine. 

U Ministarstvu kapitalnih investicija tvrde da u slučaju vanrednih situacija planovi postoje: „Postoji plan reagovanja koncesionara, plan reagovanja crnogorskih institucija nadležnih za ovaj projekat kao i plan reagovanja u kooperaciji sa koncesionarom. Takođe, u junu je održana vježba PLATFORMA 21, u kojoj su učestvovali Uprava pomorske sigurnosti, policija, vojska, lučka kapetanija, uprava za ugljovodonike sa temom odgovora u slučaju izlivanja nafte u Jadransko more. Naravno, pored ovih planove postoje i drugi za reagovanje za sve predviđene incidentne situacije''.

Iz ovog resora tvrde i da je inspekcijski nadzor konstatan i da će tako biti tokom cijelog projekta. 

,,Inspektor za ugljovodonike kao i Agencija za zaštitu životne sredine, na bazi rezultata analiza CETI-ja, budno prate i kontrolišu ovaj projekat, kako na samom postrojenju tako i u logističkoj bazi. Za sada se proces odvija potpuno bezbjedno i sigurno kako za životnu sredinu i osoblje, tako i za sami odobreni projekat'', kazali su iz ovog ministarstva.

Početkom aprila, ulcinjski parlament je jednoglasno usvojio zaključke kojima se izražava velika skepsa prema bušenju morskog dna. 

„Opština poziva Vladu da na transparentan i kooperativan način učestvuje u pregledu odluka koje se odnose na istraživanje i eksploataciju nafte na moru, uzimajući u obzir stavove građana primorskih opština, ekološke i ekonomske aspekte demografskih podataka“, stoji u usvojenim zaključcima.

Lika kaže da je već od samog početka ovog, kako kaže, netransparentnog i nepoželjnog projekta, bivša, a nažalost i sadašnja vlast, kršila ustavno pravo građana primorskih gradova, a i šire, jer nijesu pravovremeno, dovoljno i razumljivo informisani. 

„Napominjem da su, recimo, Ulcinjani bili zatečeni kada su saznali da će se 'opet' istraživati nafta u našem moru. Takođe su uskraćeni za učešće na javnoj raspravi koja se organizirala u Baru. Istog dana u Ulcinju je održavana javna rasprava u Ulcinju o planu posebne namjene obalnog područja. Znači, prvi blokovi istraživanja su predviđeni na ulcinjskoj obali a građanima je onemogućeno da daju svoje mišljenje“, kaže Lika. 

Kao dodatni argument, iz Ministarstva ekologije ističu da industrija nafte i gasa nije nepoznanica u državama sa kojima dijelimo Jadransko more: „Do sada je u Jadranu izvedeno oko 1500 bušotina za potrebe kako istraživanja, tako i proizvodnje nafte i gasa''.  

Gorko iskustvo iz Albanije

U ENI-vom Elaboratu o uticaju na životnu sredinu precizira se da u Jadranskom moru postoji 1.440 bušotina (istražne, proizvodne i za druge namjene), od kojih je 1,350 izbušila Eni S.p.A, a da erupcija nije zabilježena ni na jednoj od njih.

„Susjedna Hrvatska proglasila je moratorijum na sva nova istraživanja nafte i gasa, čak i sami 'naftaši' iz Hrvatske se protive bušenju u Jadranskom moru. Smatraju da nafta i čisto more naprosto ne idu'', kaže Lika. 

Ona ističe da Albanija nema platforme na moru, već se eksploatacija obavlja na kopnu.  Upozorava da su poznate slike i snimci iz 2015. kada se desio veliki udes u selu Marinza na jugu Albanije, gdje je cijelo naselje, kako kaže, potopljeno naftom i ugroženo a građani primorani da se evakuišu, dok je strateški investitor iz Kanade, Bankers Petroleum, prosto smatrao da nije kriv za incident. 

Pozivajući se na albansko iskustvo istraživanja nafte i Canka kaže da „ono govori da apsolutno ne treba ulaziti u ovaj opasan posao“. 

„Od 1990. se vrše istraživanja velikih svjetskih kompanija na albanskom dijelu Jadrana, a konkretnih rezultata nema. Tek u nekoliko slučajeva otkrivena je nafta, ali se pokazala da je neisplativa eksploatacija'', ističe Canka, napominjući da su se i u toj zemlji tokom 90-ih godina prošlog vijeka sanjali slatki snovi o tome da ,,Albanija pluta na nafti”.                                                                                                         

„Nakon tri decenije iluzije su se rasplinule po Jadranu i, eto, na našu nesreću, stigle do zvanične Podgorice'', kaže Canka. 

Crna Gora je počela bušenje Jadrana i pored jasne poruke Evropske unije da su fosilna goriva prošlost te da je budućnost rezervisana za ekološku i obnovljivu energiju. 

Ministri finansija zemalja Evropske unije, su se u novembru 2019. godine saglasili da treba obustaviti finansiranje projekata koji uključuju naftu, gas i ugalj. Oni su tom prilikom pozvali Evropsku investicionu banku, Svjetsku banku i ostale finansijske institucije da prekinu sa davanjem kredita u te svrhe. Bilo je to prvi put da visoki funkcioneri evropskih vlada traže okončanje finansiranja svih fosilnih goriva, uzimajući u obzir održivi razvoj i energetske potrebe, te energetsku bezbjednost partnerskih zemlja.

Ekolozi podsjećaju da je Crna Gora potpisnica Pariskog sporazuma, kojim su se 200 zemalja obavezale da će postepeno napustiti korišćenje fosilnih izvora. 

„Ovim projektom kršimo sporazum i guramo eksploataciju fosilnih goriva iako znamo da ovakav vid eksploatacije utiče na klimatske promjene i sigurno na kvalitet našeg mora, koliko god se tvrdilo da to nije tako'', zaklučuje Lika. 

U okviru Zelenog dogovora za Zapadni Balkan, EU je opredijelila devet milijardi eura za inovativne i zelene ideje i projekte. Ekolozi smatraju da bi bolje bilo iskoristiti tu šansu za dugoročne ekološke i finansijske benifite, nego bušiti morsko dno. 

Akcije ekologa protiv bušenja podmorja kako najavljuje sagovornica CIN-CG/Monitor, biće nastavljene. 

„Mi nismo odustali od naših zahtjeva i tražimo obustavu istraživanja i eksploatacije nafte i gasa. Izašli smo u susret turističkoj sezoni jer suosjećamo sa građanima i ne želimo da širimo još negativniji imidž naše zemlje'', kaže Zenepa Lika.

Malo treba za veliku štetu

Ako se nađe u moru, samo osam grama nafte dovoljno je da zagadi kubik morske vode. Jedan kubik ispuštene nafte, iscrpljuje kiseonik iz 400.000 kubika mora, tvrdi se u izvještaju Državne revizorske institucije koja je u aprilu objavila Reviziju efikasnosti upravljanja intervencijama u slučaju iznenadnog zagađenja u Jadranskom moru. 

Revizijom je utvrđena loša saradnja nacionalnih institucija, nepoštovanje ionako zastarelih strategija, te da nijedna primorska opština nema plan i procjenu rizika u slučaju iznenadnog zagađenja mora, kao i nemanje adekvatne opreme za reagovanje u slučaju zagađenja većeg obima... 

U dokumentu DRI navodi se i odgovor Uprave za ugljovodonike u vezi aktuelnih istražnih radova:  „Prije vršenja geofizičkih istraživanja od strane koncesionara izvršena su mjerenja ulova ribe u zoni predloženih aktivnosti, što je takođe izvršeno i nakon izvršenja geofizičkih istraživanja od strane koncesionara, u cilju upoređivanja podataka o izlovu ribe prije i nakon sprovođenja aktivnosti. Takođe, budući da su ribarske aktivnosti tokom vršenja geofizičkih istraživanja bile otežane, koncesionari su kompenzovali ribarska udruženja za ono vrijeme za koje su trajale aktivnosti vršenja geofizičkih istraživanja, u skladu sa mjerama iz elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu.“

Predrag NIKOLIĆ

DESPITE THE CLEAR MESSAGE OF THE EUROPEAN UNION THAT FOSSIL FUELS ARE THE PAST, AND THAT THE FUTURE IS RESERVED FOR ENVIRONMENTAL AND RENEWABLE ENERGY AND DESPITE BAD EXPERIENCES FROM THE REGION MONTENEGRO STARTED DRILLING THE ADRIATIC BOTTOM. ENVIRONMENTAL ACTIVISTS ANNOUNCE THAT THE PROTESTS WILL BE CONTINUED AFTER THE TOURIST SEASON

Branko Vujičić, an experienced fisherman, searches in vain for shrimp and prawns on the bottom of the Adriatic. The fish stock is declining, he says, and he attributes that to drilling the seabed in search of oil.

"They live on the bottom of the seafloor so drilling is probably causing some vibration that affects the fish. There are no shrimp anymore, we cannot catch even two kilos, and we used to catch a hundred. Their price has now dropped to three euros. This is not the case only in Ulcinj and Bar, but also in other cities – I have been fishing for them all along the coast, but it seems that shrimp are gone. Shrimp and sardines are food for all other fish ", Vujičić says in an interview for the Center for Investigative Journalism of Montenegro (CIN-CG)/Monitor.

The Topaz Driller giant metal jack-up rig started drilling operations looking for possible oil and gas deposits on March 25 on 20 kilometers from the coast, between Ulcinj and Bar. The investor, the Italian-Russian consortium Eni-Novatek, will search for black gold to a depth of 6,500 meters. Whether there is oil in the Montenegrin submarine will be known, allegedly, at the beginning of September.

The oil and gas exploration continues despite the warnings of environmentalists that this is a risky endeavor and violation of the Paris Agreement and the announcements of the new protests at the end of the tourist season. The fishermen's complaints regarding the decline in fish stock due to the drilling are also in vain. However, the drilling continues with the blessing of the current Government, which in this case continued the work of the previous Government.

Not even enough fish to cover the cost of fuel

In a statement for CIN-CG/Monitor, the Ministry of Capital Investments says that according to the information they have, "ongoing oil and gas research has not in any way affected maritime traffic and the work of the Port Authority. The traffic flow is normal and everything is in the right order."

"They forbid us to approach that platform within a few kilometers. And our sea is small, if I take a boat ride from Ulcinj in the morning, here I am in Croatia in the afternoon ", Vujičić, who is also the president of the Association of Professional Fishermen of Budva St. Nikola, says.

Dragoljub Bajković, president of the Association of Professional Fishermen of Bar, believes that fish from the seabed, including shrimp, began to disappear with the first seismic surveys that preceded the current drilling.

"A couple of years ago, seismic surveys were done, during which the pressure at the bottom was 3,000 bar. Then the fish from the bottom were killed, or migrated to the other side where there were no such surveys - towards Albania and Boka," he says.

Bajković is convinced that the current drilling will seriously affect fishermen.

"It affects the fishermen of Ulcinj, Bar, all the way to Čanj. They go fishing from morning to evening, 10 -12 hours, and bring a minimum of fish, enough only to cover the expenses of fuel. I catch bluefish and I went fishing 29 times from December to July - 10 times I threw nets, and 19 times I came back, because the fish wouldn’t bite. There are some underwater vibrations from drilling. The fish is running away like wild. Something is completely disturbed. And a lot of us make a living from fishing.”

Before the start of drilling, a meeting was organized with the representatives of the fishermen's association at the Ministry of Capital Investments.

"Fishermen told them that they were not looking forward to that research, but if the state decided to carry out these explorations, we must accept it," Milun Anđić, president of the Association of Vessels of Montenegro, says.

At the request of fishermen to form an equalization fund that will help the development of fisheries, the Ministry answered that it will be formed as soon as oil exploration begins.

Government: Everything is fine

"We emphasized the importance of environmental protection and received assurances that they have quadruple systems. They explained to us that the depth at which oil is extracted is 110 meters and that it is accessible to divers, devices, valves so that in case of a leak everything can be closed immediately. They gave guarantees that the ships specialized for oil leaks are ready in Italian ports and that they could be there in 10-15 hours to suck up the oil ", Anđić says.

He assesses that the fishermen had no choice and that they gave tacit consent to the assurances that the fishing industry and the oil industry could work together.

According to Anđić, previous research on fish stock was done arbitrarily and not properly. That is why the fishermen complained to the institutions: "That research was carried out by ships that aren’t specialized. No fishing boats were taken. It was all financed by investors. "

Bajković also says that the investor and the Institute of Marine Biology should have determined the initial state of the fish stock during this year, which, as he says, does not exist.

"The Institute of Marine Biology did not conduct a study of the impact on fisheries. It monitored fishing activities before and after seismic, i.e. analysis of the catch structure of small-scale coastal and large-scale commercial fishing. We are not engaged in current activities related to the platform in terms of fisheries monitoring. We may be involved after the completion of activities related to the platform", Dr. Aleksandar Joksimović, director of the Institute of Marine Biology, says for CIN-CG/Monitor.

The beginning of drilling was marked with environmentalists' protests who pointed out the numerous environmental risks of this exploration, while the new Government convinced them that there was no room for anxiety. Prime Minister Zdravko Krivokapić said that the concession agreement, signed in 2016, was rarely a good decision made by the previous Government. He also assessed that the possible impact on the environment is negligible.

Environmental organizations and activists voiced their opposition to the start of drilling, while the ruling Civic Movement United Reform Action (GP URA) called for a referendum. The Prime Minister suppressed the opposing views by claiming that the termination of the deal with Eni-Novatek would cost the state around one hundred million euros and that the referendum would be technically unfeasible in the conditions of the corona crisis, at a cost of around two million euros.

Minister of Capital Investments Mladen Bojanic also claims that this is a good project. He has said many times that potential oil and gas reserves are measured in billions of euros.

Bojanic: It's all at their expense

"The main characteristics of the contract with the Eni-Novatek consortium are that Montenegro has not invested a single penny in the research and that the concessionaires bear all the costs," Drasko Loncar from the Ministry of Capital Investments told Monitor/CIN-CG. He explains that Montenegro has provided guarantees, "on the mandatory work program", and that the concessionaires have unlimited and joint liability to compensate the damage and lost profits to the state and third parties in case of an incident, and most importantly, that the state provided profits between 62 - 68 percent.

Loncar explains that the obligatory work program that the Eni-Novatek concessionaires have committed to includes: 3D seismic research, geological and geophysical studies, and two exploration wells of 6,500 and 1,500 meters.

In case the concessionaire does not fulfill the obligatory work program, according to Loncar's explanation, Montenegro could activate the guarantee of 84 million euros that it has provided and possibly hire another company to continue with exploration.

The Ministry of Capital Investments points out that, if no commercial hydrocarbon reserves are found, the entire cost of exploration will be borne by the concessionaire, without any obligation on the part of the state to participate in it.

"This is a business that is unprofitable, risky, and harmful to the environment and the economy of Montenegro, primarily tourism and fishing," Mustafa Canka, a journalist dealing with this issue for decades, stated.

He points out that the officials are only talking about financial benefits and percentages, without publicly stating that "in the best case, in their most optimistic scenario, we can earn around 60 million euros a year. And only in a few years."

"To find oil, more wells need to be drilled, more analyzes conducted, so in the best case the exploitation would start in three years. Until then, we will question everything, especially tourism from which in the case of a good season, the state earns a little over a billion euros, while at least a third of the income remains in the gray zone ", Canca says for CIN-CG/Monitor.

A romantic turtle saga

He wonders if it is profitable if we compare 1.3 billion with 60 million. He stated that guests from the West are not thrilled to have a view of the oil platforms. He notes that the damage done to the flora and fauna in the sea will never be calculated, as will the damage suffered by fishermen.

However, the Ministry of Ecology, Spatial Planning and Urbanism is not worried about this project and its impact on the environment. In addition to the obligation to respect domestic regulations that regulate the field of environmental protection, this Ministry also states that the contract envisages two special mechanisms for compensation of possible damage. The first is the Parent Company Guarantee of the concessionaire which covers payments of all obligations under the contract in case of non-performance, as well as all non-contractual obligations to third parties in case of direct damage or losses incurred in connection with these activities (including pollution or incidents). This guarantee, as they explain in the Ministry, means that the concessionaires guarantee the value of the parent company and not the one registered in Montenegro, which is incomparably smaller.

The second mechanism is the Mandatory Comprehensive Insurance Policy for the Oil and Gas Industry, which covers the complete operations performed by the Eni operator, including all their subcontractors.

"Montenegro has ensured that in case of any damage to the environment, it has the possibility of reimbursement of costs, including damage to third parties. In this particular case, that means, for example, that the compensation for possible damage would be paid to the fishermen as well ", they say from the department that also deals with ecology.

The Ministry of Capital Investments also claims that "a large number of ecologists" have a positive opinion on the project, as well as on all the studies done on the protection and preservation of the environment.

"The commitment of the concessionaire towards the environment should be emphasized. For example, during the seismic research, a turtle appeared in front of the ship and the operations were suspended until it moved away to a safe distance. The cost of waiting or stand by installment was about $ 150,000. Therefore, we emphasize that the concessionaires have high standards when it comes to environmental protection ", they say from this Ministry.

The oil spill response exercise

Zenepa Lika, an environmental activist from Ulcinj, is not convinced of these standards, claiming for Monitor/CIN-CG that this venture is risky. She explains that it relies on an environmental impact assessment study conducted by the investor.

"The Environmental Protection Agency (EPA) returned the document for revision several times, which means that Eni did not respect Montenegrin legislation. As far as I know, there is no contingency plan in case of oil spills, techniques and projections for recovery ", Lika claims.

The Environmental Protection Agency confirmed that the Environmental Impact Assessment Study, carried out by Eni Montenegro, and prepared by Italian experts, was not done following the rules. In October 2019, the Agency requested certain amendments from the project holder. The revised Study received the consent of the Agency in December of that year.

The Ministry of Capital Investments claims that in case of emergency, there are plans: "There is a reaction plan of the concessionaire, a reaction plan of Montenegrin institutions responsible for this project, as well as a reaction plan in cooperation with the concessionaire." Also, in June, the oil spill response exercise PLATFORM 21 was held, in which the Administration for Maritime Safety, the police, the army, the Port Authorities, and the Hydrocarbons Administration participated. Of course, in addition to these plans, there are other plans for reaction to all foreseen incidents. "

They also claim that the inspection supervision is constant and that it will remain the same during the entire project.

"The Inspector for Hydrocarbons as well as the Environmental Protection Agency, based on the results of  Center for Ecotoxicological Research (CETI) analyzes, are closely monitoring and controlling this project, both at the plant and in the logistics base. For now, the process is completely safe and secure for the environment and staff, as well as for the approved project itself, " the Ministry stated.

In early April, Ulcinj's parliament unanimously adopted conclusions expressing great skepticism about seabed drilling.

"The Municipality calls on the Government to participate transparently and cooperatively in the reviewing of decisions related to offshore oil exploration, taking into account the views of the citizens of coastal municipalities, environmental and economic aspects of demographic data," it was written in the adopted conclusions.

Lika says that from the very beginning of this non-transparent and undesirable project, the former, and unfortunately the current Government, violated the constitutional right of the citizens of coastal and other cities because they were not timely and adequately informed.

"I note that, for example, the citizens of Ulcinj were surprised when they found out that oil would be explored in our sea 'again'. They were also denied participation in a public hearing organized in Bar. On the same day, a public debate was held in Ulcinj on a special purpose plan for the coastal area. So, the first part of research is planned on the coast of Ulcinj, and citizens were prevented from giving their opinion ", Lika says.

The Ministry of Ecology points out that the oil and gas industry is not unknown in the countries with which Montenegro shares the sea borders: "So far, about 1,500 wells have been drilled in the Adriatic for the needs of both exploration and oil and gas production."

Albania's bitter experience

Eni's Environmental Impact Study specifies that there are 1,440 wells in the Adriatic Sea (for exploration, production, and other purposes), of which 1,350 were drilled by Eni S.p.A, and that no eruption was recorded in any of them.

"Neighboring Croatia has declared a moratorium on all new oil and gas exploration, even the 'oilmen' from Croatia themselves oppose drilling in the Adriatic Sea. They think that oil and clean sea simply do not work together,” Lika says.

She points out that Albania does not have a platform at sea, but exploitation is done on land. She warns of pictures and footages from 2015 when a big accident happened in the village of Marinza in the south of Albania when the entire settlement was flooded with oil so the citizens were forced to evacuate, while a strategic investor from Canada, Bankers Petroleum, simply pleaded not guilty to the incident.

Referring to the Albanian experience of oil exploration, Canka also says that "it indicates that Montenegro should not enter this dangerous deal".

"Since 1990, research has been conducted on large global companies in the Albanian part of the Adriatic, and there are no concrete results. "Only in a few cases oil was discovered, but it turned out to be an unprofitable exploitation," Canka points out, noting that sweet dreams of "Albania floating on oil" were also dreamed in that country during the 1990s.

"After three decades, the illusions dissipated in the Adriatic and, unfortunately for us, reached the official Podgorica," Canka says.

Montenegro has started drilling the Adriatic, despite the European Union's clear message that fossil fuels are the past and that the future is reserved for environmental and renewable energy.

In November 2019, the finance ministers of the countries of the European Union agreed that the financing of projects that include oil, gas, and coal should be stopped. On that occasion, they called on the European Investment Bank, the World Bank, and other financial institutions to stop giving loans for those purposes. It was the first time that senior European government officials sought to end funding for all fossil fuels, taking into account sustainable development and energy needs, and the energy security of partner countries.

Environmentalists remind that Montenegro is a signatory to the Paris Agreement, by which 200 countries committed themselves to gradually abandon the use of fossil resources.

"With this project, we are violating the agreement and forcing the exploitation of fossil fuels, even though we know that this type of exploitation affects climate change and certainly the quality of our sea, regardless of the opposite claims," Lika concludes.

Under the Green Agenda for the Western Balkans, the EU has mobilized up to nine billion euros for innovative and green ideas and projects. Environmentalists believe that it would be better to use this opportunity for long-term environmental and financial benefits than to drill the seabed.

The actions of environmentalists against underwater drilling, as announced by the interlocutor of CIN-CG/Monitor, will continue.

The actions of environmentalists against undersea drilling, as Lika announces, will continue.

"We have not given up on our demands and we are asking for the suspension of oil and gas exploration and exploitation. We have stopped the protests during the tourist season because we sympathize with the citizens and we do not want to spread an even more negative image of our country ", Zenepa Lika says.

A small amount of oil sufficient for great damage

Only eight grams of oil is enough to pollute a cubic meter of seawater. One cubic meter of spilled oil depletes oxygen from 400,000 cubic meters of the sea, the report of the State Audit Institution (SAI) states, which published an Audit of the Efficiency of Intervention Management System in Case of Sudden Pollution in the Adriatic Sea in April.

The audit found poor cooperation between national institutions, non-compliance with outdated strategies, and that no coastal municipality has a plan and risk assessment in case of sudden sea pollution, as well as lack of adequate equipment to respond to large-scale pollution…

The SAI's document also states the Hydrocarbons Administration's response regarding the current exploration works: "Measurements of the fish catch in the zone of the proposed activities were performed both before and after the geophysical research by the concessionaire, to compare data on the fish catch before and after the activities. Also, since the fishing activities during the geophysical research were difficult, the concessionaires compensated the fishing associations for the time during which the geophysical research activities took place, following the measures from the study on environmental impact assessment."

Predrag NIKOLIĆ

Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG), će u periodu od 1. jula 2021. do 30. juna 2022. godine sprovesti projekat Jačanje nezavisnog novinarstva i slobode informisanja.

Cilj projekta je podizanje svijesti šire i stručne javnosti o neophodnosti borbe protiv korupcije kroz istraživačke tekstove, kako bi Crna Gora unaprijedila ambijent za kredibilne strane investicije i time podstakla ekonomski razvoj. 

CIN-CG će pokušati da osvijetli neke od ključnih investicija iz prethodnog perioda koje nijesu u dovoljnoj mjeri bile transparentne.

Ovo je nastavak projekta Istraživanje investitotra u Crnoj Gori koji je, kroz više istraživačkih tekstova, otkrio neke od ključnih činjenica koje su skrivane od javnosti vezanih za investicije – od Kumbora do sjevera Crne Gore. 

Predviđeno je da se u nastavku projekta sprovede i objavi više dubinskih istraživanja i tekstova, kao i da se prikaže kraći video o najznačajnijim stranim investicijama u Crnoj Gori, o ljudima koji stoje iza njih, kao i o efektima na ukupni društveni razvoj i javni dug. CIN-CG će nastojati da kroz ovaj projekat okupi najznačajnije stručnjake u zemlji i okruženju kako bi odgovorili na ključne nedoumice koje prate dosadašnji proces investicija u Crnoj Gori.

Projekat se realizuje uz podršku National Endowment for Democracy (NED).

Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG), u partnerstvu sa NVO Expeditio, počeo je 11. juna 2021. godine sa realizacijom jednogodišnjeg projekta Osnaženo civilno društvo u borbi protiv devastacije prostora i zaštićenih područja. 

Cilj projekta je poboljšati proces planiranja, zaštititi kulturnu baštinu i životnu sredinu, ali i motivisati stručnjake/kinje i građane/ke da se uključe u proces planiranja prostora uz podršku civilnih organizacija i medija, čime bi se znatno smanjila devastacija kulturnih dobara i prirode. Projekat će poseban akcenat staviti na Boku.

Predviđeno je da se održi obuka za novinare/ke, sprovede i objavi više dubinskih istraživanja i tekstova, kao i uradi analiza ključnih problema koji ugrožavaju status Boke kotorske na Listi zaštićenih područja UNESCO-a i izradi studija. Nalazi analize biće predstavljeni kroz publikaciju i dokumentarni film, a na kraju implementacije projekta biće organizovana i konferencija u okviru koje će biti predstavljeni ključni rezultati do kojih se došlo nakon višemjesečnih istraživanja.

Projekt finasira Evropska unija, posredstvom Centra za građansko obrazovanje (CGO).

Cijene  bijelog hljeba će biti ograničene, a socijalno ugroženi će dobiti i besplatno dio namirnica i posebne vaučere za kupovinu, potvrđeno je Vijestima u Ministarstvu ekonomskog razvoja. Međunarodni monetarni fond procijenjuje da će, zbog posljedica pandemije, cijene hrane na globalnom nivou nastaviti da rastu

Vlada Crne Gore bi danas, na predlog Ministarstva ekonomskog razvoja (MER) trebalo da ograniči maksimalne maloprodajne cijene pšeničnog bijelog hljeba.

Maksimalna maloprodajna cijena pšeničnog bijelog hljeba, gramaže od 500 do 600 grama, prema tom predlogu, iznosiće pedeset centi. Za hljeb od 300 grama do 400 grama maksimalna cuijena biće 40 centi.

Potvrđujući ovu informaciju, iz MER-a su za “Vijesti” rekli da se tako “stabilizuje maloprodajna cijena koja je u prethodnom periodu značajno fluktuirala, a sve u cilju osiguranja povjerenja potrošača u cijenu ove osnovne životne namirnice".

Iz MER-a kažu da je to jedna od prvih mjera koje bi trebalo da dovedu do regulacije snižavanja cijena osnovnih životnih namirnica. U vezi cijena ostalih životnih namirnica, najavljuju da će uskoro prezentovati zaključke sveobuhvatne analize i predložiti usvajanje preporuka o eventualnom ograničavanju trgovačkih marži, “naročito imajući u vidu da se na ove proizvode već obračunava sniženi PDV od sedam odsto, kao i činjenicu da se ovi proizvodi dominantno uvoze po preferencijalnim tarifama od nula odsto”.

"Od trgovaca očekujemo da usvoje preporuke i na taj način pokažu društvenu odgovornost, a sve u cilju održavanja stabilne kupovne moći potrošača, kažu u MER-u. Tržišna inspekcija će, kako su rekli, kontinuirano pratiti kako se poštuju ove preporuka, što bi Ministarstvu trebalo da omogući da u kontinuitetu prati i eventualno predvidii “drugačiji mehanizam kontrole cijena".

Vlada, kako je potvrđeno “VIjestima”, planira i pomoć za socijalno najugroženije stanovnike koji će dobiti besplatno ulje za domaćinstvo, posebne vaučere i niz drugih pogodnosti.

Od juna do juna 2,4 odsto više

U crnogorskim maloprodajama porasle su u posljednjih godinu dana cijene hljeba, brašna, ulja, šećera, mesa, jaja, mlijeka i to je, kako procjenjuju analitičari, posljedica rasta svjetske potražnje, kao i smanjenja proizvodnje suncokreta, žitarica i soje, što je izazvala pandemija koronavirusa.

Prema posljednjim zvaničnim podacima Monstata potrošačke cijene u junu 2021. u odnosu na isti mjesec prethodne godine, u prosjeku su više za 2,4 odsto.

"Najveći uticaj na mjesečnu stopu inflacije imali su rast cijena usluga smještaja, goriva i maziva za motorna vozila, mesa, mlijeka, sira i jaja, usluga ishrane u ugostiteljstvu, šećera, džema, meda, čokolade i slatkiša, farmaceutskih proizvoda, hljeba i žitarica. Potrošačke cijene u periodu od januara do juna 2021. godine, u poređenju sa istim periodom prethodne godine, u prosjeku su više za 1,2 odsto", saopšteno je iz Monstata.

Iz MER-a kažu da u jeku evidentnog porasta cijena prehrambenih proizvoda na globalnom nivou kontinuirano prate stanje na crnogorskom tržištu, te da je utvrđeno da pojedine kategorije namirnica bilježe dvocifren, pa čak i trocifren procentualni rast u odnosu na prošlu godinu.

Na rast cijena, kako kažu iz ovog resora, uticali su mnogobrojni faktori koji su uzrokovani, prije svega, pandemijom koronavirusa, zbog čega je došlo do poskupljrenja transporta i neophodnih repromaterijala.

“Ministarstvo preko tržišne inspekcije prikuplja podatke i analizira marže u trgovini kako bi imali sveobuhvatan uvid u sve faktore koji utiču na formiranje cijene osnovnih životnih namirnica i u skladu sa tim efikasno djelovali na stabilizaciju. Potrebno je istaći da je Crna Gora do sada vodila neadekvatnu razvojnu politiku zbog čega se pretjerano naslanjamo na uvoz, čak i onih proizvoda koje domaće kompanije mogu da proizvode. U tom pogledu, zaključak ministarstva je da naslijeđene probleme našeg hroničnog trgovinskog deficita moramo rješavati kroz adekvatne razvojne politike čiji će cilj biti jačanje domaće proizvodnje i izvoznih kapaciteta domaćih proizvođača, uz poštovanje pravila slobodnog tržišta", istakli su u MER-u.

Uprkos tome što su mehanizmi kojima mogu da djeluju na anomalije na tržištu limitirani, iz ovog ministarstva su kazali da,  zajedno u saradnji sa drugim resorima spremaju više programskih rješenja kojima će reagovati na nagli skok cijena osnovnih životnih namirnica, . kako bi preduprijedili teže ekonomske i društvene posljedice.

Iz grupacije proizvođača pekarskih proizvoda su prošle sedmice poručili da zbog značajnog rasta cijena troškova proizvodnje, povećanje cijena hljeba je neminovnost koja zahtijeva temeljno preispitivanje poslovnih politika proizvođača, te razumijevanje i podršku trgovaca.

"Prosječna cijena osnovne vrste hljeba od 37 centi sa PDV-om, po kojoj ga pekare prodaju trgovcima, datira iz aprila 2019. godine, a u međuvremenu je došlo do značajnog rasta cijena energenata, brašna i ostalih repromaterijala. U maloprodajnim objektima cijena ovog hljeba iznosi 50 centi. Činjenica je da se povrat neprodatog hljeba vrši svaki dan, te ga pekare moraju prodavati po znatno nižim cijenama ili uništavati”, saopšteno je iz ove grupacije, dodajući da su lani imali gubitak prihoda od 11 miliona što je posljedica nedostatka turističke tražnje zbog pandemije, porasta cijena sirovina i ostalih inputa koji utiču na proizvodnju.

MMF zabrinut zbog poskupljenja

MMF je u analizi koju je objavio krajem prošlog mjeseca, objasnio da rastuće svjetske cijene hrane za proizvođače izazivaju zabrinutost javnosti. Najnoviji podaci, kako kažu, pokazuju umjerenost globalne inflacije cijena potrošačke hrane što bi bilo dodatak na poskupljenja koje su potrošači u mnogim zemljama već preživjeli prošle godine.

"Zbog različitih faktora, vjerovatno je da će efekat najviše osjetiti potrošači na tržištima u i ekonomijama u razvoju koje se još bore sa efektima pandemije", istakli su u MMF-u.

Iz ove međunarodne organizacije su kazali da je rast inflacije potrošačkih cijena hrane prethodio pandemiji koronavirusa, a da su rane mjere zaključavanja i poremećaji lanca snabdijevanja izazvali novi skok.

"Na početku pandemije, poremećaji lanca snabdijevanja hranom, prelazak sa prehrambenih usluga (kao što je ručavanje) na maloprodajne namirnice i zalihe potrošača pogurali su indekse cijena potrošačke hrane u mnogim zemljama”, ocijenio je MMF. Cijene su, prema ovoj organizaciji, bile na vrhunce u aprilu 2020.godine, a onda je taj trend ublažen “smanjujući inflaciju potrošačke hrane u mnogim zemljama”.

“S druge strane, proizvođačke cijene su nedavno porasle. Ali, treba najmanje šest do 12 mjeseci prije nego se na potrošačke cijene odraze promjene u cijenama proizvođača", objasnili su u MMF-u, dodajući da su troškovi transporta porasli dva do tri puta u posljednjih godinu dana što na kraju povećava inflaciju potrošačke hrane.

Prema podacima MMF-a ​globalne cijene proizvođača hrane od njihovog najnižeg nivoa u aprilu 2020. godine, porasle su za 47,2 procenta dostigavši u maju 2021. rekordni nivo iz 2014. godine. Tako su između maja prošle i istog mjeseca ove godine cijene soje porasle za više od 86 odsto, a kukuruza za 111 procenata.

Iz MMF-a su procijenili da će inflacija potrošačkih cijena hrane ponovo porasti u ostatku 2021. i na kraju iznositi 3,2, a naredne godine 1,75 odsto.

Iz konsultantske kuće Fideliti su naveli da je indeks cijena hrane Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija pokazuje da je ona u maju 2021. godine skuplja za čak 39,7 odsto u odnosu na isti mjesec prošle godine. Ovaj indeks prati mjesečno kretanje međunarodnih cijena korpe prehrambenih proizvoda.

"Za 12 mjeseci je najviše poskupilo ulje i to čak 124 odsto, šečer 57 odsto, žitarice 37 odsto, miliječni proizvodi 28 odsto, dok je najmanje poskupilo meso svega 10 odsto", naveli su iz Fidelitija.

Iz ove konsultantske kuće su ukazali da je Crna Gora, nažalost, država koja ekstremno zavisi od uvoza hrane i na toj poraznoj činjenici posebno treba zahvaliti neoliberalnom ekonomskom modelu koji je brižljivo podržavala i nesebično promovisala nekadašnja vlast.

" Za izmjenu tog modela biće potrebno najmanje 10 godina pune ekonomske stabilnosti", ocijenili su u Fidelitiju.

Potrebne robne rezerve strateških proizvoda

Iz Privredne komore (PKCG) za "Vijesti" ukazuju da je na porast indeksa cijena hrane Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija, najviše uticalo poskupljenje biljnih ulja, šećera i žitarica, odnosno berzanske robe.

"Ohrabruje podatak koji je objavila ova organizacija da su u junu svjetske cijene prehrambenih proizvoda pale prvi put poslije dvanaest mjeseci uzastopnog rasta, te da je ovaj indeks iznosio 33,9 odsto u odnosu na jun 2020. godine", kazali su u PKCG.

Rast cijena je posljedica, kažu u ovoj organizaciji, smanjene proizvodne aktivnosti u periodu pandemije, kao i naglog rasta tražnje kada je došlo do obnavljanja i jačanja privrednih aktivnosti. Pored toga, na rast cijena hrane značajan uticaj je imalo povećanje transportnih troškova i cijena energenata.

"Budući da je došlo da rasta cijena osnovnih životnih namirnica Vlada Crne Gore bi, u cilju zaštite potrošača, trebalo da sačini paket pomoći za socijalno ugroženo stanovništvo. Uz to, u ovim situacijama postoji mogućnost interventnih nabavki, koje se primjenjuju u uslovima ozbiljnih poremećaja na tržištu. PKCG je upravo zbog ovakvih okolnosti, u više navrata ukazivala na neophodnost robnih rezervi strateških proizvoda", istakli su u PKCG.

U komori smatraju da prevazilaženje cjenovnih izazova u dugom roku podrazumijeva nastavak započetog restrukturiranja privrede, odnosno ulaganje u razvoj sektora u kojima postoje komparativne prednosti (prvenstveno održiva poljoprivreda i proizvodnja hrane, energetika, turizam, ICT...), kao i rasta obima ekonomskih aktivnosti.

"Jedan od mogućih pravaca koji može da stabilizuje domaće cijene većeg broja životnih namirnica je povećanje proizvodnje domaće hrane. S tim u vezi, bitna je podrška povećanju konkurentnosti privrede i jačanje sposobnosti izvoza. Drugi pravac je nastavak privlačenja stranih investicija i ulaganja u infrastrukturu kako bi se snizili pojedini ključni troškovi proizvodnje, ali i podstakao dalji razvoj proizvodnih sektora", zaključuju u PKCG

UPCG: Hitno smanjiti akcize na gorivo

U Uniji poslodavaca za "Vijesti" su kazali da od Vlade očekuju da što hitnije razmotri mogućnost smanjenja svog učešća u formiranju cijene goriva, odnosno da smanji akcize na promet goriva.

"Povećanje cijene goriva u aktuelnoj ekonomskoj krizi koju je izazvala pandemija koronavirusa je potez koji vodi daljem rastu cijena brojnih drugih proizvoda i usluga (hrane, odjeće i obuće koja se uvozi, transportnih usluga...), a posebno onih za kojima postoji "nužna tražnja". Sve to doprinosi pogoršanju standarda građana i dodatno usporava proces oporavka privrede", rekli su u UPCG.

U Uniji su kazali da efekti povećanja cijene bilo kog energenta, a posebno goriva, proizvode rast ostalih cijena i to često u procentu koji je veći i od samog stepena povećanja cijene goriva.

"Sve to dovodi do povećanja cijena ostalih proizvoda i usluga što predstavlja ekonomsku nužnost na koju su privrednici prisiljeni, jer im u suprotnom, zbog negativnog uticaja ovog troška (cijene goriva), slijede još veći gubici u poslovanju i veća nelikvidnost Dakle, u pitanju je posljedica koja je iznuđena", istakli su u UPCG.

Gorivo je od početka godine poskupljivalo deset puta. Posljednje poskupčjenje je bilo početkom ove sedmice. Litar benzina eurosuper 98 sada košta 1,42 eura, eurosupera 95 staje1,38 eura, eurodizela 1,21, a lož ulja 1,19 eura.

Socijalno ugroženima 70 tona ulja

Vlada Crne Gore odlučila je da 70.000 litara ulja, koje je nabavljeno istovremeno sa pšenicom iz uvoza, upiše kao državnu imovinu i podijeli socijalno najugroženijim kategorijama stanovništva, kazali su iz MER-a.

"Pored programa socijalnog bona, koji je ranije najavilo Ministarstva finansija i socijalnog staranja, ovo je još jedna mjera socijalnog karaktera koju smo odlučili da primjereno implementiramo u cilju održavanja stabilnosti potrošačke moći", rekli su iz ovog resora, najavljujući mjere za “smirivanje“ tržišta.

"Na taj način bismo obezbijedili da zašitimo standard građana, a naročito najugroženijih socijalnih kategorija stanovništva, kroz stabilizaciju cijena osnovnih životnih namirnica i kroz druge mjere socijalnog karaktera, a da pritom ne djelujemo represivno na tržište", poručili su iz ministarstva.

Ministarstvo finansija će u okviru projekata socijalni bon podijeliti vaučere vrijednost od 30,50 i 100 eura i njima će moći da se trguje u marketu koji bude izabran na javnom pozivu.

Prijave za obezbjeđivanje vaučera za trgovinu prehrambenih proizvoda za zainteresovana preduzeća traju do 24. jula, nakon toga će Ministarstvo finansija u roku od tri dana od završetka javnog poziva na internet stranici objaviti listu kompanija koje su ispunile uslove i zaključiti ugovore sa preduzećima

Marija MIRJAČIĆ

White bread prices will be capped, while the socially vulnerable will receive a free portion of groceries and special shopping vouchers, as confirmed to Vijesti by the Ministry of Economic Development. The International Monetary Fund estimates that global food prices will continue to rise due to the effects of the pandemic.  

By Marija Mirjačić

The Government of Montenegro expected to put a cap on the retail price of white wheat bread, following a proposal of the Ministry of Economic Development (MED).

According to the proposal, the maximum retail price of white wheat bread, weighing between 500 and 600 grams, will be 50 euro cents. As for bread weighing between 300 grams to 400 grams, the maximum price will be 40 euro cents.

Confirming this information, the MED told Vijesti that this “will help stabilize the retail price that has fluctuated significantly in the previous period, all in order to secure consumer confidence in the price of this essential foodstuff.”

The MED says that this is one of the first measures that are expected to lead to a reduction in prices of essential groceries. Regarding the prices of other foods, the Ministry announced they would soon present the conclusions of a comprehensive analysis and propose the adoption of recommendations on possible restrictions on retail margins, “especially because these products are already subject to a reduced VAT rate of seven percent, and owing to the fact that these products are predominantly imported at preferential zero percent rates of duty.”

“We expect retailers to adopt these recommendations and thus show corporate responsibility, all in order to maintain a stable purchasing power of consumers,” the MED said. According to them, market inspections will continuously monitor how these recommendations are followed, which is expected to enable the Ministry to continuously monitor and possibly devise “a different price control mechanism”.

The Government, as confirmed to Vijesti, is also planning to help the most socially vulnerable residents who will receive free cooking oil, special shopping vouchers and various other benefits.

A 2.4 percent rise from June to June

In Montenegrin retail stores, the prices of bread, flour, oil, sugar, meat, eggs, milk have all risen in the previous year. Analysts estimate that this is a consequence of a growing global demand and a declining production of sunflowers, cereals and soybeans, which has been caused by the coronavirus pandemic.

According to the latest official data from Monstat, consumer prices in June 2021 were on average 2.4 percent higher, compared to the same month last year.

“The biggest impact on the monthly inflation rate was made by the rise in prices of accommodation services, fuel and vehicle lubricants, meat, milk, cheese and eggs, catering services, sugar, jam, honey, chocolate and sweets, pharmaceuticals, bread and cereals. Consumer prices were on average 1.2 percent higher in the period between January and June 2021, compared to the same period last year,” Monstat said.

The MED says that at the height of the current rise in food prices at the global level, they are continuously monitoring the situation on the Montenegrin market. It has been found that certain food categories are seeing double-digit and even triple-digit percentage growth compared to the last year.

The rise in prices, as noted by this government department, was influenced by numerous factors that were primarily caused by the coronavirus pandemic, which also brought about an increase in the prices of transport and necessary raw materials.

“With the help of market inspection, the Ministry collects data and analyses retail margins in order to have a comprehensive insight into all factors affecting the formation of prices of essential groceries and ensure stabilization in an effective manner. It should be noted that Montenegro has so far pursued an inadequate development policy, which is why we rely too much on imports, even of those products that can be produced by domestic companies. In that regard, the conclusion of the Ministry is that we must solve the inherited problems of our chronic trade deficit through relevant development policies aimed at strengthening domestic production and export capacities of domestic manufacturers, while respecting the rules of the free market,” the MED pointed out.

Despite the fact that their mechanisms to address market anomalies are limited, this Ministry said it was preparing a number of programmatic solutions, jointly with other departments, by which they will tackle the sudden jump in the prices of essential groceries, with the aim of preventing more severe economic and social consequences.

A group of manufacturers of bakery products said last week that due to significant increases in production costs, bread price rises is are inevitable and require a thorough review of producers’ business policies, as well as better understanding of and support for retailers.

“The average price of the basic type of bread of 37 euro cents including VAT – which is the price at which bakeries sell this foodstuff to retailers – dates from April 2019. In the meantime, there has been a significant increase in the prices of energy products, flour and other raw materials. In retail establishments, the price of this bread is 50 euro cents. It is a fact that unsold bread is returned every day, so bakeries have to sell it at much lower prices or destroy it,” the group said, adding that last year they had a loss of revenues of €11 million due to the lack of tourist demand because of the pandemic, increased prices of raw materials and other inputs that affect production.

The IMF is worried about price increases

In an analysis released late last month, the IMF said that rising food prices around the world were causing public concern. The most recent data, the analysis says, show a moderation in consumer food price inflation, which would only add to the high prices that consumers in many countries already lived through last year.

“Due to various factors, it is probable that the effect would be felt most by consumers in emerging markets and developing economies still wrestling with the effects of the pandemic,” the IMF pointed out.

This international organization said that the rise in consumer food price inflation preceded the coronavirus pandemic, adding that early lockdown measures and supply chain disruptions caused a new jump.

“At the start of the pandemic, food supply chain disruptions, a shift from food services (such as dining out) towards retail grocery, and consumer stockpiling pushed up consumer food price indices in many countries,” the IMF assessed. According to the organization, prices peaked in April 2020, after which the trend was mitigated, “pushing down consumer food inflation in many countries”.

“Producer prices, on the other hand, have recently soared. But it takes at least 6-12 months before consumer prices reflect changes in producer prices,” the IMF explained, adding that transport costs have increased around 2-3 times in the last 12 months, ultimately increasing consumer food inflation.

According to data from the IMF, international food producer prices rose by 47.2 percent from their lowest level in April 2020, reaching a record level in May 2021 ever since 2014. Accordingly, between May last year and the same month this year, soybean and corn prices increased by more than 86 and 111 percent, respectively.

The IMF estimated that consumer food price inflation will rise again in the remainder of 2021, specifying an increase of about 3.2 percentage points this year and 1.75 percentage points next year.

Fidelity Consulting said that the food price index of the Food and Agriculture Organization of the United Nations shows that food was as much as 39.7 percent more expensive in May 2021, compared to the same month last year. This index monitors the monthly movement of international food basket prices.

“In 12 months, oil prices rose the most, by as much as 124 percent, sugar by 57 percent, cereals by 37 percent, dairy products by 28 percent, while meat prices increased the least – only by 10 percent,” Fidelity Consulting said.

This consultancy company house notes that Montenegro, unfortunately, is a country that is extremely dependent on food imports – a devastating fact for which we should especially thank the neoliberal economic model, which was carefully supported and selflessly promoted by the former government.

“It will take at least 10 years of full economic stability to change that model,” Fidelity assessed.

Strategic reserves are necessary

The Chamber of Commerce (PKCG) told Vijesti that the increase in the food price index of the Food and Agriculture Organization of the United Nations was mostly influenced by rises in the prices of commodities such as vegetable oils, sugar and cereals.

“Data published by this organization are encouraging, as they have revealed that in June global food prices fell for the first time after twelve months of consecutive growth, and that this index was 33.9 percent compared to June 2020,” PKCG said.

The increase in prices, the organization says, is a consequence of reduced production activities during the pandemic period, as well as a sharp increase in demand when economic activity picked up again. In addition, the rise in food prices was significantly influenced by the increase in transport costs and prices of energy products.

“Since the prices of essential groceries have risen, the Government of Montenegro should create an assistance package for the socially vulnerable population as a way to protect consumers. In addition, in these situations, there is a possibility of emergency procurement, which is applied in conditions of severe market disruptions. The Chamber of Commerce has repeatedly called for building strategic reserves of basic commodities precisely due to such circumstances,” PKCG said.

The Chamber believes that overcoming price challenges in the long run means continuing the ongoing restructuring of the economy, i.e. investing in the development of sectors offering comparative advantages (primarily sustainable agriculture and food production, energy, tourism, ICT, etc.) and expanding the scope of economic activities.

“One of the possible directions that could help stabilize the domestic prices of a number of groceries is to boost domestic food production. In this regard, it is important to support the increase of competitiveness of businesses and to strengthen export capacities. The other direction is to continue attracting foreign investments and to invest in infrastructure in order to reduce certain key production costs, but also to encourage further development of manufacturing sectors,” PKCG concluded.

Montenegrin Employers Federation: Excise taxes on fuel to be reduced urgently

The Employers Federation told Vijesti that they expect the Government to consider the possibility of reducing its participation in the formation of the price of fuel as soon as possible, i.e. to reduce excise taxes on fuel.

“The increase in fuel prices in the current economic crisis caused by the coronavirus pandemic is a move that leads to further growth in prices of many other products and services (food, imported clothing and footwear, transport services…), especially necessity goods. All this contributes to the worsening of citizens’ standard of living and additionally slows down the process of economic recovery,” the MEF said.

The Federation says that the effects of rising prices of any energy product, especially fuel, bring about an increase in other prices, often to an extent that is even higher than the degree of increase in the price of fuel.

“All this leads to an increase in prices of other products and services, which is an economic necessity that businesses are forced to accept, because otherwise, due to the negative impact of this cost (fuel prices), they will face even greater losses and greater illiquidity. Therefore, this is a forced consequence,” the MEF pointed out.

Fuel prices have risen ten times since the beginning of the year. The last price increase was at the beginning of this week. The price of a litre of fuel is now €1.42 for Euro-super 98, €1.38 for Euro-super 95, €1.21 for Euro-diesel and €1.19 for heating oil.

70 tons of oil to the socially vulnerable

Montenegro’s government has decided to classify 70,000 litres of oil, which was procured at the same time as the imported wheat, as state property and distribute it to the most socially vulnerable population categories, the MED said.

“Along with the social voucher programme, which was previously announced by the Ministry of Finance and Social Welfare, this is another social measure that we have decided to implement properly in order to maintain the stability of purchasing power,” the Ministry said, promising further measures in order to “calm” the market.

“In this way we will ensure the protection of citizens’ standard, and especially that of the most vulnerable population categories, by means of stabilization of essential food prices and other social measures, without acting repressively on the market,” the Ministry said.

As a part of the social voucher project, the Ministry of Finance will distribute vouchers worth 30, 50 and 100 euros, and it will be possible to trade with them in a market that will be selected through a public call.

Bids for providing vouchers for purchasing food products can be submitted by interested companies until 24 July, after which the Ministry of Finance will publish a list of companies that have met the requirements and conclude contracts with selected providers, within three days of the end of the public call.