Crna Gora nema strategiju za borbu protiv lažnih vijesti i teorija zavjere. Građanima nije uvijek lako da razlikuju dezinformacije i tačne vijesti. Iz Vlade kažu da je samoregulacija medija za sada jedino rješenje, jer ne postoji  ni adekvatna evropska praksa

Dan uoči zasjedanja crnogorskog parlamenta, u maju kada su poslanici razmatrali izmjene i dopune zakona o zaštiti stanovništva od zarazne bolesti, jedan od korisnika Fejsbuka upozorio je da će "nova skupštinska većina pribjeći represivnoj metodi, kao što je navodno učinio i Aleksandar Vučić u Srbiji, te će na spisak obaveznih vakcinacija protiv zaraznih bolesti dodati i nove protiv koronavirusa".

Ovo je samo jedan od svakodnevnih primjera širenja lažnih vijesti koje je objelodanio portal za provjeru činjenica “Raskrinkavanje.me” - platforma Centra za demokratsku tranziciju (CDT) - a koje su u posljednjih godinu i po dana od izbijanja pandemije COVID 19 zapljusnule svijet.

Stara izreka, da laž obiđe svijet, dok istina ustane iz kreveta, dobila je novi smisao i naziv. Poplavu lažnih, ili obmanjujućih informacija koje mogu dovesti do rizičnih ponašanja i narušiti javno zdravlje Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) proglasila je "infodemijom”.

Crna Gora, kao i većina zemalja za sada nema pravi odgovor i strategiju za laži koje se raznim kanalima šire brže od virusa i otežavaju suzbijanje epidemije, ocjenjuje više sagovornika “Vijesti”.

Od izbijanja pandemije, bivša i aktuelna vlast nije sprovela stratešku kampanju u kojoj bi građane edukovali kako da prepoznaju obmanjujuće zdravstvene informacije i teorije zavjere.

Šture medijske kampanje, poput "od tebe zavisi" usmjerene su ka tome da se što više građana vakciniše, a ograničenog dejstva su ostali i brojni javni nastupi zdravstvenih radnika o potrebi poštovanja mjera za sprečavanje širenja bolesti, nužnosti vakcinacije, savjetima kako očuvati mentalno zdravlje...

Raskrinkavanje.me je za sada jedini servis koji analizom medijskih članaka i sadržaja na društvenim mrežama ukazuje na brojne lažne vijesti koje se šire o pandemiji. Sarađuju sa sličnim portalima u okruženju, a ponekad, zbog obima, i dijele posao.

Urednik portala "Raskrinkavanje.me" Darvin Murić kaže za "Vijesti" da je učinak vlasti u borbi protiv infodemije teško ocijeniti, jer ga zapravo i nema.

"Nije to slučaj samo tokom ove zdravstvene krize već, kako smo to više puta ponovili, država nema jasnu strategiju i nije preduzela konkretne korake u borbi protiv dezinformacija.Ta borba se obično svodila na reagovanje i lijepljenje etiketa lažnih vijesti, ali bez plana kako da se ova pojava preduprijedi”, istakao je Murić.

Da je pored uočljive usporene vakcinacije, kao i u većini drugih zemalja,  situacija sa infodemijom zabrinjavajuća, govore rezultati  istraživanja agencije Ipsos o tome da trećina građana Crne Gore vjeruje u teorije zavjere o koronavirusu. Među njima je značajan dio osoba s osnovnim i nižim nivoom obrazovanja.

Istraživanje je pokazalo da u teorije zavjere više vjeruju osobe koje su bile izložene velikom broju netačnih informacija o koronavirusu, kao i osobe koje navode da su imale sreće ako su uspjele da nađu željenu informaciju na ovu temu.

"Ovi podaci ukazuju na značaj medijske pismenosti za javno zdravlje, jer upravo ona omogućava ljudima da nađu informacije koje ih zanimaju, kao i da kritički sagledaju svaku informaciju i provjere je u pouzdanim, stručnim izvorima", saopštIo je Vladimir Raičević, izvršni direktor Ipsos-a u Crnoj Gori.

Ovo istraživanje je rađeno u periodu od 24.do 26.marta ove godine, a sprovedeno je uz pomoć Britanske ambasade i UNICEF-a. Nacionalno reprezentativni uzorak obuhvatio je 821 ispitanika starosti 18 ili više godina širom zemlje.

Infodemija hronično oboljenje javnog zdravlja

Iz Ministarstva zdravlja najavljuju nove kampanju u saradnji sa portalom “Raskrinkavanje.me”, dok iz Ministarstva javne uprave, digitalizacije i medija kažu da se u oblasti infodemije Crna Gora suočava sa istim problemom poput brojnih država EU, a da borbu protiv tog problema u ovom trenutku EK vidi u samoregulaciji platformi.

Ministarstva zdravlja je, tvrde iz ovog resora, u saradnji sa Institutom za javno zdravlje, Kliničkim centrom i Domom zdravlja Podgorica u kontinuitetu, strategijski, svakom prilikom apelovalo na poštovanje propisanih mjera, uz obrazloženje zašto je to nužno. Infodemija, kažu, nije „rođena“ pojavom korona virusa, već je hronično oboljenje koje je zahvatilo sve sfere, među kojima i oblast javnog i ličnog zdravlja.

"Ova oblast je ozbiljno zapuštena u crnogorskom zdravstvu, što dokazuje podatak da je skoro 90 odsto djece koja su rođena 2016. godine vakcinisano MMR-om, a da je obuhvat imunizovanih mališana koji su rođeni 2020. godine, nešto preko 20 procenata. To je samo jedan od slikovitih primjera koje navodimo", kažu u Ministarstvu zdravlja, bez odgovora na pitanje “Vijesti” šta planiraju da urade povodom tog zabrinjavjaućeg podatka.

Iz Ministarstva javne uprave, digitalnog društva i medija rekli su za "Vijesti" da su izradom nacionalnog sajta za informisanje građana o aktuelnoj situaciji izazvanom pandemijom koronavirusa covidodgovor.me, te sprovođenjem konkursa za informisanje građana o epidemiološkim mjerama i imunizaciji u Crnoj Gori, preduzimali pravovremene aktivnosti u cilju tačnog i blagovremenog informisanja i sprečavanja širenja lažnih vijesti.

"Prepoznajući problem širenja lažnih vijesti o pandemiji, naročito proces vakcinacije, sarađivali smo i sa svim drugim institucijama kako bi se informacije pružile na razumljiv i pristupačan način i izbjegla pogrešna tumačenja i lažne informacije. Građani su zahvaljujući sajtu coviodgovor.me, ali i drugim komunikacionim aktivnostima u saradnji sa drugim institucijama (ministarstvima zdravlja i ekonomskog razvoja, Institutom za javno zdravlje, Upravom za inspekcijske poslove) informisani pravovremeno i precizno o svim dešavanjima u zemlji, kada govorimo o pandemiji", tvrde u Ministarstvu.

Na zvaničnom sajtu Vlade i na sajtu ”covidodgovor.me”, međutim, nema nijedne informacije o tome kako da građani prepoznaju infodemiju. Čak i da ima, analitičari koji prate posjećenost sajtova, kažu da je ona u slučaju coviodgovor.me veoma mala, što znači i da je njegov uticaj takav.

Doktor medicine i saradnik na Katedri za socijalnu medicinu i školu javnog zdravlja i menadžmenta u sistemu zdravstvene zaštite, Medicinskog fakulteta u Beogradu Stefan Mandić-Rajčević, koji je prošao obuku SZO o upravljanju infodemijom, objašnjava  za “Vijesti” da je ova organizacija na početku pandemije uočila da će širenje velikog broja informacija, od kojih su neke tačne, a neke netačne, predstavljati izazov.

Pouzdani izvori umjesto društvenih mreža

"Obuka za menadžment (upravljanje) infodemijom nastala je kao rezultat rada stručnjaka iz velikog broja oblasti, od epidemiologije, medicinske informatike, do medija, komunikacije i humanističkih nauka. Upravljanje infodemijom predstavlja oblik komunikacije rizika i saradnju sa zajednicom (angažovanje zajednice) na rešavanju javno-zdravstvenih kriza. Što se građana tiče, napravljen je most između nauke i preporuka relevantnih institucija u svakoj zemlji i realnih briga, nedoumica u vezi sa odlukom na koji način da zaštite sebe i svoju porodicu" kazao je Mandić Rajčević za"Vijesti".

Ta obuka je, kaže on, bila online trajala je četiri sedmice  preko telekonferencijskih platformi, i podrazumijevala samostalan i rad u grupama.

“Kako bi priprema za realni scenario bila što efikasnija, proces je podrazumijevao rješavanje problema infodemije u imaginarnoj zemlji koja se susreće sa problemom koronavirusa, a nema dovoljno PCR testova. Vijesti stižu sa različitih strana, nude se lažni ljekovi i preventivna sredstva, a uz to, u imaginarnoj zemlji, zajedno žive tri naroda koji se razlikuju po religiji, kulturi, shvatanju zdravlja, povjerenju u državu i medije. Mislim da je ovaj scenario svima nama dobro poznat. U prvoj obuci koja je organizovana prošle godine iz regiona je učestvovala samo još jedna koleginica iz Slovenije. Od 600 kandidata koji su prihvaćeni iz cijelog svijeta, 250 je uspešno završilo obuku”, kazao je Mandić- Rajčević.

U obuci koja se upravo završava, još su po jedan njegov kolega iz Srbije, Hrvatske i Makedonije.

Iz kancelarije SZO u Crnoj Gori nije odgovoreno na pitanja “Vijesti” o tome koje su njihove preporuke u borbi sa infodemijom, kako ocijenjuju aktuelnu borbu sa njom i da li se bilo ko iz ove države prijavio za obuku koju je prošao Mandić-Rajčević.

Kada postoje nedoumice, na koje nije odgovoreno na vrijeme i iz izvora koji se smatraju pouzdanim (ministarstva, instituti za javno zdravlje, državne agencije, stručnjaci u oblasti), Rajčević objašnjava da građani informacije često traže na internetu.

"Čak i kada ih ne traže, informacije pronađu njih putem poruka nepoznatog porijekla koje se šire u različitim grupama, objava na društvenim mrežama, pa i na tradicionalan način tokom kafe sa prijateljima. Ključna riječ za građane je „izvor“ – jedan pouzdan izvor vrijedi više nego hiljadu nepouzdanih", istakao je Mandić-Rajčević.

On je podsjetio na uspješnu reakciju na epidemiju velikih boginja u tadašnjoj Jugoslaviji prije gotovo pola vijeka, koja je pokazala kako država može da se okrene naopako za kratko vrijeme, ali i kako zajednički rad građana, zdravstvenih radnika i države može da dovede do rješenja problema.

“Republika Srbija je uspjela da obezbijedi veliki broj vakcina za veoma kratko vrijeme i omogući svojim, ali i građanima u regionu, da se vakcinišu i zaštite. Zdravstvene vlasti u regionu su koncentrisale svoje napore na obezbeđivanje ličnih zaštitnih sredstava, proširenje kapaciteta za lečenje obolelih i nabavku vakcina, ali je u drugi plan stavljena strategija komunikacije sa građanima i zdravstvenim radnicima, praćenje i blagovremeno reagovanje na njihove nedoumice, kao i ciljane intervencije u određenim starosnim grupama”, istakao je Mandić- Rajčević.

U Ministarstvu zdravlja ističu da prepoznaju maligni uticaj infodemičara, ali da imaju na umu i slobodu govora.

“Jasno je da infodemija ima žestoko korijenje i nećemo sjedjeti skrštenih ruku. Institut za javno zdravlje i CDT će kroz projekat „raskrinkavanje“ i uz pomoć konvencionalnih medija i uz snagu društvenih mreža kojom se antivakseri masovno služe, nastojati da razbije ključne mitove - poslije vakcinacije ne ostajemo sterilni, niti nam se mijenjaju geni, niti se u nas ugrađuju čipovi", kazali su u ovom resoru.

Fond za širenje istine

Murić kaže da je CDT inicirao i radi na osnivanju fonda za borbu protiv dezinformacija, kojim bi se pomoglo domaćim medijima da što manje podliježu neistinama.

"Ideja je da se iz fonda, koji bi osnovala država, podrže projekti medija koji su usmjereni na provjeru tačnosti činjenica u okviru redakcija, uključujući finansiranje novinara, obuku osoblja, uvođenje novih alata i tehnologija…Uz to, nezaobilazno je poštovanje novinarskih standarda koji se u Crnoj Gori često shvataju olako", objasnio je Murić.

On je rekao da od početka pandemije rade više nego ikada i da, kao i ostali portali za provjeru činjenica ne mogu stići da ukažu na sve dezinformacije koje se šire društvenim mrežama.

"Bavimo se svim manipulacijama vezanim za COVID-19, bilo da su u pitanju neistine o njegovom nastanku, načinu širenja, maskama, pa do vakcina, koje su odobravanjem za hitnu upotrebu postale glavna meta dezinformatora koji dolaze iz sve rasprostranjenijeg antivakcinaškog pokreta. Bavimo se i stvarima koje nekome izgledaju i zvuče banalno – poput tvrdnji da će nas čipovati", objasnio je Murić.

Trenutno je najpopularnija tema “lijepljenje” magneta na mjesta gdje je vakcina ubrizgana.

"Iako je dokazano da to nema nikakve veze sa vakcinom takvi snimci se masovno dijele mrežama. Jedna od opasnijih pojava je povezivanje svakog smrtnog slučaja i zdravstvenog problema sa vakcinacijom, bez ikakvih dokaza i utemeljenja, gotovo kao da niko ko je primio vakcinu ne smije umrijeti, a da gomila ljudi na mrežama ne pokuša da nas ubijedi da ga je ubila vakcina" naglasio je Murić.

Ovaj portal je pokrenuo kviz gdje se može provjeriti koliko se poznaju lažne vijesti u vezi aktuelne pandemije koji je postupan na linku https://www.kviz.raskrinkavanje.me/.

Urednica bosanskog  portala za provjeru činjenica “Raskrinkavanje.ba”  Tijana Cvjetićanin, takođe, smatra da u cijelom regionu nije bio adekvatnog odgovora vlasti na pojavu infodemije.

Ona je ukazala da su dezinformacije započinjale i od institucija, a za primjer je navela konferenciju za medije u Srbiji gdje je jedan od ljekara govorio o “najsmješnijem virusu u istoriji”, dok je iza njega stajao predsjednik države i smijao se.

“Upravo je ovo bilo pogodno tlo za teoretičare zavjere”, istakla je Cvjetičanin.

Regionalni portali za provjeru činjenica, kako kaže, zajednički su se borili da odgovore na  infodemiju i bili su zatečeni brzinom kojom se širila.

“Dok smo ranije imali neke objave koje su imale do 500 dijeljenja, infodemijom smo se suočili sa širenjem i do 10 puta više. Dešavalo se da su u nekim objavama koje su trajale i do sat vremena izrečene brojne neistine, pa smo međusobno dijelili šta će ko da uradi”, kazala je Cvjetićanin.

On-line komentari poligon za dezinformacije

Direktorica Instituta za medije Olja Nikolić je kazala da je pandemija bila veliki test za medije u Crnoj Gori, te da je bio izazov obezbijediti vjerodostojne informacije, a ne biti isključivo megafon za one koje vlasti označe vjerodostojnim.

“Mnoge vlade, pa i crnogorska su se odlučile da ograniče slobode, tako da su ključne informacije saopštavale putem konferencija za štampu, bez prisustva novinara i neprijatnih pitanja”, istakla je Nikolić.

Zdravstvena kriza je pokazala, objašnjava ona, značaj medijske pismenosti i kontinuirane edukacije građana, kako bi postali što otporniji na dezinformacije, laži i propaganda.

“Medijska pismenost ne smije i ne može biti alibi za pasivnost države, regulatora i velikih medijskih platformi. Institut za medije je tokom pandemije u kontinuitetu radio na medijskom opismenjavanju srednjoškolaca, nastavnika, studenata, predstavnika nevladinog sektora kroz radionice, vebinare, analize, članke stručnjaka različitih profila, ali i kroz projekte podrške profesionalizaciji medija”, navela je Nikolić.

Ona je ocijenila da su etablirani mediji u Crnoj Gori položili ispit i da su bili izvor provjerenih informacija i brana širenju dezinformacija i teorija zavjere.

“Prve sedmice pandemijske krize pokazale su da etablirani mediji u Crnoj Gori i sa smanjenim resursima, imaju potencijala za kredibilno informisanje. Recimo, odluka pojedinih portala da uklone potpuno komentare, ili da ih zabrane ispod nekih sadržaja, dio je dobrih samoregulatornih praksi”, istakla je Nikolić.

Ključni izvor neistina, kako je pokazalo jedno od istraživanja Instututa za medije, bile su društvene mreže i tabloidni portali iz Srbije koji su popularni među crnogorskim građanima, te mobilne aplikacije poput Vibera i Votsapa, ali i komentari čitalaca u onlajn medijima.

U Ministarstvu javne uprave, digitalnog društva i medija kažu da pitanje lažnih vijesti do sada nije bilo predmet medijske regulacije, jer ne postoje opšte prihvaćeni mehanizmi, niti jasne preporuke kojima se države mogu voditi, a da se tom prilikom ne ugrozi i naruši sloboda izražavanja.

“Crna Gora se suočava sa istim izazovima u oblasti infodemije, kao i sve države EU, a to je pronalaženje balansa između onoga što se dešava na portalima i društvenim mrežama na kojima se najviše plasiraju lažne vijesti i slobode govora. Evropska komisija (EK) prepoznala je lažne vijesti i problem širenja velikog broja dezinformacija novim kanalima komunikacije kao jedan od glavnih izazova demokratije današnjeg doba. Način borbe protiv tog problema u ovom trenutku EK vidi u samoregulaciji platformi, odnosno, proaktivnosti platformi u ograničavanju širenja lažnih vijesti”, kazali su iz Ministarstva.

U regulaciji ove oblasti, kako kažu u ovom Ministarstvu, trenutno nema evropskog pravnog nasleđa koje bi bilo uputno za zakonsku regulaciju novih kanala komunikacije, dok u domaćem medijskom zakonodavstvu ne postoje odredbe koje direktno upućuju na zabranu širenja lažnih vijesti i ne postoje kaznene odredbe za tu vrstu prekršaja.

Iz ovog Vladinog takođe ističu da je za borbu protiv širenja lažnih vijesti važna promocija digitalne i medijske pismenosti i podrška kvalitetnom novinarstvu, što je i standard Savjeta Evrope. Zato tvrde da će reformisani medijski zakoni i najavljena medijska strategija stvoriti osnov za ostvarenje tog cilja.

Ko povjeruje - zakasniće

Stefan Mandić-Rajčević je objasnio da postoji važna razlika između dezinformacija i pogrešnih informacija, a tokom ove krize smo imali jedno i drugo.

"Dezinformacija podrazumijeva određenu namjeru da se naškodi, dok širenje pogrešnih informacija to ne sadržI. Kada dođe do vanredne situacije kao što je javno-zdravstvena kriza izazvana pandemijom rješavanje problema i zaštita pojedinaca zavisi od poštovanja mjera. Na nivou populacije, nepovjerenje u zdravstvene vlasti i vjerovanje u alternativne mjere koje predlažu neprovjereni izvori dovodi do odlaganja rešavanja problema i produženog trajanja pandemije, zaraze većeg broja ljudi, punjenja bolnica, onemogućavanja pristupa zdravstvenoj zaštiti ostalih ljudi", ukazuje Mandić- Rajčević.

Individualno, nepoštovanje mjera, pojašnjava on, dovodi do zaraze i njenog širenja u porodici i okolini i do smrtnih slučajeva.

"Potrebno je istaći da su na gubitku obično osobe nižeg socijalno-ekonomskog statusa. Oni će kasnije obratiti pažnju na svoje simptome, javiti se ljekaru, dobiti odgovarajuću dijagnostiku i liječenje i imaće teže posledice po zdravlje, a možda i po život”, rekao je Mandić- Rajčević.

Izbjegavanje vakcine, put ka respiratoru

Epidemiolog Instituta za javno zdravlje Milko Joksimović je za “Vijesti” kazao da infodemija nije ništa manje opasna od pandemije, te da ono što su uočili crnogorski ljekari je istovjetno briga svih kolega u svijetu. To su građani koje muče dezinformacije i teorije zavjera artikulisane kroz brojne izjave – “vakcine su nedovoljno ispitane”,  “moj poznanik je primio vakcinu, pa se razbolio, možda da se nije vakcinisao ne bi”, “virus je napravljen da bi nam sad prodavali vakcine, čipovali nas i ko zna šta sve”, “neću da ostanem sterlian/na”...

“Ništa od ovoga nije istina. Vakcinacijom čuvamo zdravlje i vakcina nas drži dalje od bolnice. Izbjegavanjem vakcinacije protiv korona virusa približavamo se, u slučaju obolijevanja, respiratoru” naglasio je Joksimović.

On je poručio da građani treba da se vode principom “sve mogu da čitam, da se informišem i saznajem, ali kada treba da se liječim pozvaću i/ili direktno poći kod ljekara.

Marija MIRJAČIĆ

Montenegro does not have a strategy to fight fake news and conspiracy theories. It is not always easy for citizens to distinguish between disinformation and real news. The Government says that media self-regulation is currently the only solution because there is no relevant European practice.

By Marija Mirjačić

A day before a May session of the Montenegrin parliament at which the MPs discussed amendments to the Law on Protection of the Population from Infectious Diseases, a Facebook user warned that “the new parliamentary majority will resort to a repressive method, just as Aleksandar Vučić allegedly did in Serbia,” adding that the list of mandatory vaccines will be expanded to include vaccination against infectious diseases.

This is just one of everyday examples of the spread of fake news which was published by the fact-checking website Raskrinkavanje.me – a platform run by the Centre for Democratic Transition (CDT). Such pieces of false information have flooded the world ever since the outbreak of the COVID 19 pandemic.

The old saying “A lie can travel halfway around the world while the truth is putting on its shoes” has taken on a new meaning. The World Health Organization (WHO) has labelled the spread of false or misleading information that can lead to risky behaviours and damage public health as “infodemic”.

According to the experts we interviewed, Montenegro like most other countries still does not have the right answer or a strategy to combat lies that spread faster than the virus through various channels and make it difficult to curb the epidemic.

Since the outbreak of the pandemic, neither former nor current policy makers have run a strategic campaign to educate citizens on how to recognize misleading health information and conspiracy theories.

The vague media campaigns, such as “It depends on you”, are aimed at motivating as many citizens as possible to get a vaccine. Numerous public appearances by health workers talking about the need to comply with Covid measures, emphasizing the importance of vaccination and giving advice on how to preserve mental health have had a limited impact.

Raskrinkavanje.me is currently the only service that points to the proliferation of fake news about the pandemic by analysing media products and social media content. They collaborate with similar websites in the region and sometimes even divide up tasks because of heavy workload.

Speaking to Vijesti, Darvin Murić, editor of Raskrinkavanje.me, says that it’s difficult to assess the government’s performance in the fight against the infodemic, because in fact there is no such performance.

“This isn’t just the case with the current health crisis, but, as we have said on several occasions, the state does not have a clear strategy and has not taken concrete steps in the fight against disinformation. That fight usually comes down to reactions and putting the label ‘fake news’, but without a plan on how to prevent this phenomenon,” Murić pointed out.

That the infodemic is worrying, in addition to the noticeable slow vaccination pace, as in most other countries, is best evidenced  by results from an Ipsos survey, which showed that one in three Montenegrin citizens believe in conspiracy theories about coronavirus. Among them is a significant proportion of people with primary or lower level of education.

Research has shown that conspiracy theories are likely to be prevalent among people who have been exposed to a large amount of inaccurate information about coronavirus, as well as by people who think they were lucky enough to find desired information on this topic.

“These data indicate the importance of media literacy for public health, because it allows people to find information of interest to them, as well as to critically evaluate any piece of information and check it against reliable and expert sources,” said Vladimir Raičević, CEO of Ipsos in Montenegro.

This survey was conducted between 24^th and 26^th March this year, with the support of the British Embassy and UNICEF. The nationally representative sample included 821 respondents aged 18 or over from all across Montenegro.

Infodemic is a chronic public health disease

The Ministry of Health has announced new campaigns in collaboration with Raskrinkavanje.me. Furthermore, the Ministry of Public Administration, Digital Society and the Media says that Montenegro is facing the same problem as many EU countries when it comes to the infodemic, adding that the European Commission is currently of the opinion that this problem is to be tackled by means of self-regulation of media platforms.

According to the Ministry of Health, this government department has continuously and strategically called for compliance with prescribed Covid measures in collaboration with the Institute of Public Health, Clinical Centre of Montenegro and Podgorica Health Centre Podgorica, while explaining to citizens why this is necessary. The infodemic, they say, did not “come into existence” with the appearance of coronavirus, but is a chronic disease that has affected all spheres, including the areas of public and personal health.

“This area is seriously neglected in Montenegro’s healthcare system, which is supported by the fact that almost 90 percent of children born in 2016 have been vaccinated with the MMR vaccine, while the coverage of immunized babies born in 2020 is just over 20 percent. This is just one of the illustrative examples that we cite here,” the Ministry of Health said without answering Vijesti’s question as to what they plan to do regarding such worrying data.

The Ministry of Public Administration, Digital Society and the Media told Vijesti that the creation of a national website aimed at informing citizens about the current situation caused by the pandemic (covidodgovor.me) and the public call for service providers to inform citizens about epidemiological measures and immunization in Montenegro helped them undertake timely activities with the aim of providing accurate and timely information to citizens and preventing the spread of fake news.

“Recognizing the problem of the spread of fake news about the pandemic, especially in respect of the vaccination process, we cooperated with all other institutions in order to provide information in an understandable and accessible way and avoid misinterpretation and false information. Thanks to the coviodgovor.me website, but also to other communication activities in collaboration with other institutions (Ministry of Health, Ministry of Economic Development, Institute of Public Health and Administration for Inspection Affairs), citizens are being informed in a timely and accurate manner about all events in the country relating to the pandemic, the Ministry says.

However, neither the Government’s official website and nor covidodgovor.me feature information on how citizens can recognize the infodemic. Even if there was, analysts specializing in website traffic monitoring say that the coviodgovor.me website has had a low number of visits, which means that its impact is just as low.

Stefan Mandić-Rajčević, MD and a teaching assistant in the Department of Social Medicine and the School of Public Health and Health Care Management at the Faculty of Medicine in Belgrade, who attended the WHO training programme in infodemic management, told Vijesti that this organization had noted at the beginning of the pandemic that an overabundance of information – some accurate and some not – would pose a challenge.

Reliable sources instead of social media

“The training programme in infodemic management was developed as a result of the work of experts from a large number of areas, ranging from epidemiology and medical informatics to the media, communications and the humanities. Infodemic management is a form of risk communication and community engagement in resolving public health crises. As far as the citizens are concerned, a bridge has been made between science and recommendations issued by relevant institutions in each country, real concerns, as well as doubts regarding a decision on how people can protect themselves and their families, Mandić-Rajčević told Vijesti.

The training, he says, was given online for four weeks via teleconference platforms, and involved individual and group work.

“In order to make the preparation for the realistic scenario as efficient as possible, the process involved solving an infodemic problem in an imaginary country that is hit by COVID-19 and is experiencing a shortage of PCR tests. News is pouring in from different corners and fake medicines preventive measures are being offered everywhere. In addition, the imaginary country is inhabited by three peoples who differ in terms of religion, culture, understanding of health, trust in the state and the media. I think this scenario is well-familiar to all of us. When it comes to our region, only one colleague from Slovenia participated in the first training, which was organized last year. Out of 600 candidates who were admitted to the programme from all over the world, 250 successfully completed the training,” said Mandić Rajčević.

The current training programme that is about to end is attended by his colleagues from Serbia, Croatia and Macedonia, one from each country.

The WHO office in Montenegro did not answer Vijesti’s questions about what their recommendations are in respect of the fight against infodemic, how they assess the current fight against it and whether anyone from this country applied for the training programme that was attended by Mandić-Rajčević.

When there are doubts that have not been addressed on time and by sources considered reliable (ministries, public health institutes, state agencies, experts in the field), citizens often search for information on the Internet, he explains.

“Even when they are not searching for information, they find it through messages of unknown origin that spread in various group chats, social media posts and even in the traditional way over coffee with friends. The key word for citizens is “source”, as one reliable source is worth a thousand unreliable ones,” Mandić-Rajčević underlines.

He also recalled the successful reaction to the smallpox epidemic in the former Yugoslavia almost half a century ago, which demonstrated how the state can become flipped upside down in a short time, but also how a solution can be produced thorough the joint work of citizens, health workers and the authorities.

“Serbia has managed to secure a large number of vaccines in a very short time and enable its own, but also the citizens in the region, to get vaccinated. Health authorities in the region have concentrated their efforts on providing personal protective equipment, expanding treatment capacities and procurement of vaccines. However, communication strategies aimed at citizens and health workers, including monitoring, timely response to their concerns and targeted interventions in certain age groups, have been pushed into the background, Mandić-Rajčević says.

The Ministry of Health underscores that they are aware of the malign effects of the infodemic, but say that they also have freedom of speech in mind.

“It is clear that the infodemic is deeply rooted and we will not sit back and do nothing. The Institute of Public Health and CDT will try to debunk key myths through the “Raskrinkavanje” project, both with the help of traditional media and social networks, which are widely used by anti-vaxxers. We aim to explain, for example, that COVID-19 vaccines do not cause infertility, nor do our genes change, nor are people being implanted with a microchip,” the Ministry said.

Truth dissemination fund

Murić says that the CDT has initiated and is working on the establishment of a fund for fighting disinformation, which would help the Montenegrin media become less susceptible to untruths.

“The idea is to use the fund, which would be established by the government, to support media projects aimed at verifying the accuracy of facts within editorial offices, including provision of funding for journalists, staff training, introduction of new tools and technologies, etc. In addition, it is necessary to comply with journalistic standards in Montenegro, which are often taken lightly,” Murić says.

He adds that his organization has been working more than ever since the pandemic started and that, like other fact-checking websites, they cannot manage to crack down on all disinformation that spreads on social media.

“We deal with all manipulations relating to COVID-19, including untruths about its origin and how it spreads, as well as with information relating to masks and especially vaccines, which have become the main target of ever-increasing anti-vaxx movements following their approval for emergency use. We also deal with stuff that may seem and sound absurd to someone, such as claims that we will be implanted with microchips,” Murić explains.

Currently, the most popular topic is that magnets may attach to the injection site of the COVID-19 vaccine.

“Although it has been proven that this has nothing to do with the vaccine, videos of people sticking magnets to their arms are being shared via social media on a massive scale. One of the most dangerous phenomena is linking any death and health problem to vaccination without any proof or justification. If a vaccinated person dies, loads of people go on to convince everyone on social media that the person was killed by the vaccine, as if no one who has received a COVID-19 vaccine was expected to die,” Muric emphasizes.

This website has also launched a quiz where you can check how well you can recognize fake news about the current pandemic. The quiz is available at https://www.kviz.raskrinkavanje.me/.

Tijana Cvjetićanin, editor of the Bosnian fact-checking website Raskrinkavanje.ba, also believes that in the entire region there is no appropriate response from the authorities to the infodemic.

She points out that disinformation also started from institutions, citing as an example from a press conference in Serbia, where one of the doctors spoke about “the most ridiculous virus in history”, with the president standing behind him and laughing.

“This was exactly the right ground for conspiracy theorists,” Cvjetičanin notes.

Regional fact-checking websites, she says, have fought together to address the infodemic and were taken aback by the speed with which it was spreading.

“While there used to be posts that had up to 500 shares, with the infodemic we have seen a spread which is up to 10 times higher. There were some video posts with running times of up to an hour, with numerous untruths being told, so we often shared tasks among ourselves,” says Cvjetićanin.

Online comments as a playground for disinformation

Olja Nikolić, director of the Media Institute, says that the pandemic has been a big test for the media in Montenegro, adding that it has been a challenge to provide credible information and not just be a megaphone for those that the authorities mark as credible. “Many governments, including the Montenegrin, have decided to restrict their freedoms, so they communicated key information at press conferences, without the presence of journalists and unpleasant questions,” Nikolić points out.

The health crisis, she explains, has revealed the importance of media literacy and continuous education of citizens so that they could become as resilient as possible to disinformation, lies and propaganda.

“Media literacy must not and cannot be an alibi for the passivity of the state, regulators and big media outlets. During the pandemic, the Media Institute continuously worked on media literacy of high school students, teachers, students and non-governmental organizations through workshops, webinars, analyses and articles by experts of various profiles, but also through projects that support media professionalization,” Nikolić said.

She assesses that the mainstream media in Montenegro have passed the test, adding that they were a source of verified information and a barrier to the spread of disinformation and conspiracy theories.

“The first weeks of the pandemic have shown that the mainstream media in Montenegro, even with limited resources, have the potential to provide credible information. For example, the decision of some websites to completely remove comments, or to ban them below certain content, is part of good self-regulatory practices,” Nikolić points out.

The key sources of untruths, as shown by one of the studies conducted by the Media Institute, were social media and tabloids from Serbia that are popular among Montenegrin citizens, but also messaging apps such as Viber and WhatsApp, as well as reader comments on news websites.

The Ministry of Public Administration, Digital Society and Media says that the issue of fake news has not been the subject of media regulation so far, as there are no generally accepted mechanisms or clear recommendations that may serve as guidance to states without threatening freedom of expression.

“Montenegro is facing the same challenges in the field of infodemic as all EU member states, and that is finding a balance between what is happening on news websites and social media where fake news and freedom of speech are mostly disseminated. The European Commission (EC) has recognized fake news and the spread of a large volume of disinformation through new communication channels as one of the main challenges for democracy nowadays. At this moment, the EC is of the opinion that the key to fighting this problem lies in the self-regulation of media platforms, or more precisely, in the proactivity of platforms to limit the spread of fake news,” the Ministry said.

The Ministry stresses there is currently no European legislation that would be instructive for the legal regulation of new communication channels, whereas the national media legislation does not directly prohibit the dissemination of fake news and does not provide for penal sanctions in respect of this type of offence.

They also point out that the promotion of digital and media literacy and support for quality journalism is important for the fight against the spread of fake news, which is also the standard of the Council of Europe. To that end, they assert that the reformed media legislation and the forthcoming media strategy will lay the foundations for achieving that goal.

Whoever believes – will be late

Stefan Mandić-Rajčević explains that there is an important difference between disinformation and misinformation, which both have been present in the current crisis.

“Disinformation implies a certain intention to harm, while misinformation is the spread of false information without intent to mislead. When an emergency situation occurs, such as a public health crisis caused by a pandemic, solving problems and protecting individuals depends on complying with rules. At the level of population, confidence in the health authorities and trust in alternative measures proposed by unverified sources leads to delays in solving the problem and a prolonged pandemic, including more infections, overwhelmed hospitals and hindered access to health care for others,” says Mandić-Rajčević.

Individually, failure to comply with rules, he explains, leads to infections, spread in the family and the environment, and ultimately to deaths.

“It is necessary to point out that people of lower socio-economic status are usually at a loss. They are less likely to pay attention to their symptoms, call a doctor and get the appropriate diagnosis and treatment. As a result, they are likely to have more serious health consequences and perhaps life consequences as well,” Mandić-Rajčević adds.

Vaccine hesitancy leads to ventilator

Milko Joksimović, an epidemiologist of the Institute of Public Health, told Vijesti that the infodemic was no less dangerous than the pandemic, adding that Montenegrin doctors share the same concerns as all colleagues around the world. These include citizens who are overwhelmed with disinformation and conspiracy theories articulated through numerous statements, such as: “vaccines have not been sufficiently tested”, “an acquaintance of mine received the vaccine, after which they got sick – perhaps they wouldn’t have if they had not been vaccinated”, “the virus was invented so that they could sell us vaccines now” “they implanted us with microchips and who knows what else”, ”I don't want to stay infertile” and many more.

“None of this is true. Vaccination helps protect our health and the vaccine prevents hospitalization. By avoiding vaccination against coronavirus, we are getting closer to the ventilator in case of illness,” Joksimović emphasized.

He said that citizens should be guided by the principle “I may be able to read anything and get information anywhere, but when I need to be treated, I will call and/or go directly to a doctor.”

Pojedine opštine bez skenera koji se može kupiti za 300 hiljada eura Država bi već sada morala da se priprema za eventualni treći talas i kupuje maske, rukavice, gradi laboratorije, upozoravaju sagovornici “Vijesti” iz zdravstvenog sektora

Nova Vlada, na čelu sa Zdravkom Krivokapićem, uporno odbija da odgovori na pitanja o tome koliko novca se nalazi na računu otvorenom za donacije građana i kompanija tokom pandemije kovid-19, koliko je potrošeno i u koje svrhe.

Iako je iz Vlade nezvanično saopšteno da će ovaj podračun Generalnog sekretarijata na kojem se nalazilo oko pet miliona da bude preusmjeren Ministarstvu zdravlja za potrebe zdravstvenog sistema, “Vijesti“ sedmicama ne mogu da dobiju odgovor o tome da li ih i na koji način obavezuje odluka bivšeg režima da novac iskoriste za gradnju Infektivne klinike u Podgorici.

“Vijesti“ su više puta dostavile pitanja Generalnom sekretarijatu Vlade, o tome koliko je novca na računu za donacije, koliko je utrošeno i za šta, da li ih i na koji način obavezuje odluka bivše Vlade da se gradi klinika. Te zašto, u suprotnom, sredstva do sada nisu preusmjerena javnom zdravstvenom sistemu. Posljednji dopis “Vijesti“ upućen je 29. juna, sa molbom da obavijeste hoće li će poslati odgovor, ili će javnost i dalje ostati uskraćena za informacije o računu kojim raspolaže Vlada. Ni na ovaj mejl, do danas, nema odgovora.

Prema posljednjim zvaničnim podacima, na podračunu Generalnog sekretarijata Vlade na dan 31. decembar 2020. godine nalazilo se 5.094.970,99 eura i 75.971,72 američkih dolara. To je za 10.350 eura više u odnosu na sumu koju je 4. decembra na računu ostavila bivša vlada, kada je rasformirala Nacionalno koordinaciono tijelo (NKT) za zarazne bolesti.

Na račun NKT tokom devet mjeseci pandemije uplaćeno je 8.153.890,12 eura i 75.971,72 dolara donacija, a potrošeno je 3.069.269,13 eura, uglavnom za nabavku medicinske zaštitne opreme i respiratora, te rekonstrukciju pojedinih bolnica.

Vlada Duška Markovića objavljivala je izvještaje o potrošnji novca, ali je i odlučila da preostalih oko pet miliona eura namijeni za izgradnju klinike za infektivne bolesti, s obzirom da je postojeća stara decenijama i neuslovna. Oni se nisu obazirali na to što su zdravstvene ustanove tokom tehničkog mandata ostale bez medicinskih sredstava i vakcina protiv gripa i molile ih za novac za hitnu nabavku.

Dok nova Vlada ćuti o računu za pomoć na kojem se navodno nalaze milioni eura, građani pojedinih opština i zdravstvene ustanove nemaju na raspolaganju osnovne dijagnostičke aparate. Tako stanovnici Pljevalja, ali i Herceg Novog, mjesecima ne mogu da se podvrgnu snimanju skenerom u svojoj opštini. Bez obzira na to da li su imali kovid-19 ili ne, da li im je potreban snimak grudnog koša kako bi se utvrdilo postoji li infekcija pluća, proširenje krvnih sudova, tumor, ali i drugih organa - mozga, jetre, pankreasa, srca, kičme, krvnih sudova...

Država je, zahvaljujući donacijama građana, za potrebe zdravstvenog sistema do sada mogla da nabavi petnaestak ovakvih aparata, jer se prosječan skener može kupiti za 300.000 do 350.000 eura.

Iako je epidemiološka situacija sada povoljnija i imamo oko 300 oboljelih, sagovornici “Vijesti“ tvrde da nadležni već sada treba da razmišljaju o nabavci zaštitne opreme za novi talas koronavirusa koji se u Evropi najavljuje na jesen.

Donacije namjenski trošene u Nikšiću, Berane i Bar bez odgovora

Direktor Opšte bolnice Nikšić Marko Mitrović potvrdio je “Vijestima“ da je 18. avgusta prošle godine toj ustanovi, inače kovid centru, sa računa NKT uplaćeno 400.000 eura po zaključku bivše vlade.

Mitrović je odgovorio da je novac namijenjen za rekonstrukciju odjeljenja pedijatrije, ali i medicinske aparate. Pojasnio je da je za nabavku ultrazvučnog kolor dopler aparata i sedam pacijent monitora za praćenje vitalnih funkcija potrošeno 67.096,92 eura. To se vidi i iz ugovora dostupnih na sajtu Direktorata za politiku javnih nabavki, koje je bolnica potpisala sa kompanijama “Urion“ i “Farmalab“.

Mitrović je rekao da će preostali novac da bude namjenski utrošen nakon sprovođenja otvorenog postupka za radove na rekonstrukciji Odjeljenja pedijatrije, na osnovu urađenog Glavnog projekta.

Ministarka zdravlja Jelena Borovinić Bojović krajem aprila u Skupštini je kazala da je 1,2 miliona eura sa računa nekadašnjeg NKT tokom predizborne kampanje otišlo u navodnu rekonstrukciju, obnovu i dijagnostička sredstva za određene bolnice, ali da ne postoji niti jedna uplatnica na kojoj piše svrha uplate.

To je demantovao poslanik opozicione Demokratske partije socijalista (DPS) Jevto Eraković koji je bio član nekadašnjeg NKT. On je istakao da su tri kovid bolnice, u Beranama, Baru i Nikšiću, dobile po 400.000 eura za medicinsku opremu.

“Vijestima” iz beranske bolnice nisu odgovorili na više mejlova, dok je iz barske bolnice krajem juna saopšteno da pripremaju odgovor i čekaju saglasnost Ministarstva zdravlja.

Put do skenera od 170 kilometara

Opšta bolnica u Pljevljima nije bila kovid centar, ali je tokom drugog talasa pandemije zbrinjavala pacijente sa kovidom-19. Ta ustanova je od novembra prošle godine bez skenera.

Direktor Saša Grbović “Vijestima“ je rekao da je bolnica imala samo jedan skener, proizveden prije 16 godina.

Ustanova je ovaj polovan aparat dobila kao donaciju 2009. godine. Skener je u kvaru već osam mjeseci, a građani su pokrenuli akciju skupljanja novca za aparat.

Grbović je istakao da je ove godine raspisan tender za nabavku katodne cijevi koja košta 85.000 eura i da za se za ove aparate više ne proizvode rezervni djelovi.

Dok menadžment ustanove očekuje pozitivan odgovor Ministarstva zdravlja za nabavku novog skenera, stanovnike Pljevalja na snimanje šalju u podgorički Klinički centar, koji je od njihove opšte bolnice udaljen voše od 170 kilometara.

I stanovnici Herceg Novog već mjesecima moraju da putuju četrdesetak kilometara da bi im radiolozi snimili pluća ili neki drugi organ skenerom u Opštoj bolnici Kotor. Oni na raspolaganju nemaju državnu bolnicu, već im određene zdravstvene usluge, po ugovororu sa Fondom za zdravstveno osiguranje, pruža privatizovana ustanova - nekadašnja Vojna bolnica.

I tokom zimskih mjeseci, kada je stanovništvo Herceg Novog bilo pogođen koronavirusom, u ovoj opštini bilo je nemoguće uraditi pregled skenerom, kako hitnim, tako i pacijentima koji su preležali kovid-19. Građani, ali i ljekari, tada su se žalili na nedostatak kadra i opreme.

Medicinska direktorica Opšte bolnice Meljine Olivera Elez “Vijestima“ je potvrdila da je oprema koju ustanova posjeduje nedovoljna, a dijelom i ne zadovoljava savremene zahtjeve medicinske struke.

“Opšta bolnica Meljine godinama funkcioniše u otežanim uslovima. Po ugovoru koji bolnica ima sa Fondom, u obavezi je da pruža sve usluge građanima Herceg Novog iz oblasti interne medicine, hirurgije, genekologije sa akušerstvom, otorinolaringologije, kao i za sve građane iz oblasti hiperbarične terapije i rehabilitacije kardiovaskularnih bolesnika. U bolnici se, takođe, obavlja skrining kolorektalnog karcinoma za Boku. Pored ovoga, OB Meljine zbrinjava hitna stanja svih građana i turista koji se zateknu na teritoriji Opštine Herceg Novi a potrebna im je hitna medicinska pomoć. Sve ove usluge bolnica pruža u izuzetno otežanim uslovima, uz stalni nedostatak ljekarskog i srednjeg medicinskog kadra“, pojasnila je Elez.

Ona je odgovorila da je uz pomoć donacija firmi, građana Herceg Novog i njihovih partnera nabavljen dio opreme - jedno sanitetsko vozilo, aparat za gasne analize, a u skorije vrijeme očekuje se i spirometar i novi CTG aparat za porodilište.

Bolnica Meljine, kako kaže, nije bila predviđena za liječenje pacijenta oboljelih od kovida-19 upravo zbog ovih teškoća, ali je bila uklučena u borbu protiv epidemije, tako što su iz okolnih bolnica u Nikšiću, Kotoru, Baru i Cetinju premještani pacijenti koji nisu više bili infektivni, ali im je i dalje bio potreban bolnički tretman.

“Bez obzira na angažman našeg osoblja ova situacija je ponovo dokazala da je neophodno obezbjeđivanje savremene opreme a pogotovo dijagnostike bez koje nije moguće kvaliteno i blagovremeno zbrinjavanje pacijenata. U eri kada je CT pregled postao neohodna metoda u dijagnostici mnogih stanja bolnica Meljine nema skener aparat, a i čitava radiološka dijagnotika zahtjeva obnovu i digitalizaciju, pri čemu neophodnost pokretnog rendgen aparata nije potrebno naglašavati“, odgovorila je Elez.

Potrebni anesteziolozi, maske, PCR laboratorije...

U Sindikatu doktora medicine (SDM) smatraju da iskustvo iz prošla dva talasa korona virusa treba iskoristiti da se pripremimo za narednu krizu, ako se ponovi početkom jeseni.

“Ovo vrijeme upravo treba iskoristiti za osnaživanje slabih tačaka. Najneophodnije je obezbijeđivanje dovoljne količine lične zaštitne opreme, dakle, dovoljnog broja visokofiltracionih maski, zaštitnih mantila, skafandera i rukavica, kao i dovoljne količine dezinfekcionih sredstava koja su sertifikovana i pouzdana, kao i medijuma za PCR testiranje koji su od početka pandemije često bili deficitarni“, rekla je “Vijestima“ članica Glavnog odbora SDM Milena Petrović.

Ona smatra da državi najviše nedostaje visokokvalifikovani kadar - anesteziolozi intenzivisti, koji se ne mogu usavršiti preko noći.

“Iz tog razloga je neophodna adekvatna priprema za novi talas, kako bi sa kadrom sa kojim raspolažemo mogli pružiti kvalitetan odgovor“, rekla je ona.

Petrović je kazala da iz tog razloga vrijedi napraviti i sprovoditi akcioni plan, na nivou države koji bi bio usklađen i koordinisan sa Institutom za javno zdravlje.

“Vjerujem da se nije iskoristio potencijal digitalnih rješenja, koja se mogu primijeniti za praćenje kontakta i građana koji su u izolaciji, pri čemu bi se građani sami mogli prijavljivati, a na taj način bi epidemiolozi lakše mogli dobiti potrebne podatke, i spriječilo bi se zakrčenje zdravstvenog sistema. Preko digitalne platforme treba obezbijediti sve potrebne informacije za građane. U procesu praćenja kontakta može se angažovati i kadar koji nije visokokvalifikovan, studenti ili volonteri, ali koji je edukovan da na kvalitetan način obavlja ovaj posao. Postojalo je zakrčenje telefonskih linija, što se pokazalo kao slaba tačka prikliko odgovora na pandemiju, koja je i danas problem. Iz tog razloga potrebno je telefonske linije obezbijediti u većem broju“, poručila je ona.

Petrović je kazala da je često dolazilo do zastoja u radu što se tiče PCR testiranja, koji se u javnim zdravstvenim ustanovama obavlja samo u Podgorici i Kotoru.

“Laboratorija Tehnopolisa u Nikšiću jedan je od neiskorišćenih resursa u toku ove pandemije, koju treba opremiti kadrom. Dakle, što prije treba započeti sa edukacijom kadra koji bi radio na testiranju, kako bi spremni ušli u jesenji period“, naglasila je.

Mentalno zdravlje, kako tvrdi ona, trpjelo je i dalje trpi i zato je potreban veći broj linija koje se bave psihološkom podrškom, ali i koje su uvezane sa socijalnim službama, Crvenim krstom i nevladim organizacijama koje se bave psihosocijalnom, zaštitom od porodičnog nasilja i zaštitom prava i potreba ljudi koji spadaju u ranjive kategorije.

Srbija gradi kovid bolnice

Iako je najpogođenija zemlja koronavirusom u Evropi, sa više od 16.000 oboljelih na 100.000 stanovnika od početka pandemije, Crna Gora za 16 mjeseci nije izgradila niti jednu novu bolnicu za smještaj kovid pozitivnih pacijenata.

Susjedna Srbija, koja je na sedmom mjestu po ovom kriterijumu u Evropi, izgradila je u međuvremenu dvije kovid bolnice. Prvo je početkom decembra prošle godine otvorena ustanova u Batajnici, a samo izgradnja koštala je, prema tvrdnjama nadležnih, oko 27 miliona eura. Nova bolnica u Kruševcu, čija je izgradnja koštala oko 14,6 miliona eura, završena je za četiri mjeseca i prve pacijente primila je krajem prošle godine. Izgradnja nove kovid bolnice u Novom Sadu počela je prije tri mjeseca, a najavljeno je da će imati 624 kreveta i tri glavna objekta - dijagnostički centar, intenzivnu i poluintenzivnu njegu.

Bivša Vlada jedva dala pola novca za druge vakcine i materijal

Zdravstvena ustanova Apoteke Crne Gore “Montefarm“ tražila je početkom novembra prošle godine od odlazeće Vlade 1,64 miliona eura za nabavku novih količina vakcine protiv gripa i medicinske zaštitne opreme za period od četiri mjeseca. Na dopise im niko nije odgovorio skoro mjesec, pa su zamolili državne zdravstvene ustanove (domove zdravlja i bolnice) da dodatne doze vakcina i zaštitnu opremu protiv koronavirusa nabave sami.

Iz bivše Vlade i NKT koji je bio pred gašenjem nikada nisu odgovorili zašto nijesu obezbijedili 1,64 miliona eura, u trenutku kada su na računu za donacije milioni. “Montefarm“ je tražio novac za 10.000 doza vakcine protiv gripa, 5.000.000 komada nitrilnih nesterilnih rukavica, 400.000 pari hirurških rukavica, po 200.000 komada jednokratnih zaštitnih odijela i jednokratnih vodootpornih mantila.

Fond za zdravstveno osiguranje početkom decembra odlučio je da za ovu hitnu nabavku preusmjeri iz budžeta 700.000 eura namijenjenih za nabavku vakcine protiv humanog papiloma virusa (HPV), koja sprečava obolijevanje od karcinoma grlića materice.

HPV vakcinacija odložena je zbog kovida za ovu godinu i, prema tvrdnjama Ministarstva zdravlja, trebalo bi da počne na jesen.

Ana KOMATINA

Privreda traži kredite i subvencije da bi se povećao broj novih radnih mjesta.Iz Ministarstva ekonomskog razvoja očekuju da će mjera oslobađanja dijela plaćanja poreza i doprinosa  smanjiti nezaposlenost

Od početka pandemije  koronavirusa u Crnoj Gori broj nezaposlenih je povećan sa 35 hiljada, koliko je iznosio na kraju marta prošle godine, na 56 hiljada koliko ih ima na evidenciji Zavoda za zapošljavanje krajem maja ove godine. Istovremeno broj zaposlenih, prema Upravi za statistiku Monstat, je smanjen sa 187 na 151 hiljadu, odnosno izgubljeno je 20 odsto ili svako peto radno mjesto.

Iz Unije poslodavaca(UPCG)  smatraju da je put za oporavak privrede dalje imunizacija građana, uspješna turistička sezona, ali i nastavak subvencija privredi kako bi se povećao broj radnih mjesta.

U cilju smanjenja nezaposlenosti Vlada i Ministarstvo ekonomskog razvoja (MER) su kroz drugi paket mjera predvidjeli subvencije za nova zapošljavanja kroz smanjenje dažbina, ali ta mjera još nije zaživjela jer se čekalo na usvajanje i stupanje na snagu izmjena zakona o porezu na dohodak i doprinosa na obavezno socijalno osiguranje što je završeno početkom juna.

Podsticaji za nova zapošljavanja

Iz MER-a očekuju da će nove podsticajne mjere, koje se primjenjuju od 10. juna dovesti do rasta zapošljavanja. Podsticaji za novozaposlene radnike važe od 1. januara ove godine, a omogućavaju oslobađanje od plaćanja dijela poreza na dohodak fizičkih lica i doprinosa za PIO na teret poslodavca i zaposlenog od 90 odsto za 2021. godinu, 60 odsto za 2022. i 30 odsto u 2023. godini.  

„Nova zakonska rješenja propisuju obavezu poslodavca, koji je zainteresovan za oslobađenje od plaćanja dijela poreza i doprinosa, da podnese Upravi prihoda i carina zahtjev i dokaze o ispunjenosti uslova koji su u zakonima propisani. Imajući u vidu da je mjera Vlade za nova zapošljavanja aktivna 20-ak dana, a da Upravi prihoda i carina tek pristižu zahtjevi za oslobađanje od plaćanja dijela poreza na dohodak fizičkih lica i doprinosa za PIO, nije realno u ovom momentu govoriti konkretno o brojkama koje su rezultat novih zakonskih rješenja, a efekti od mjere se očekuju u narednom periodu”, objasnili su u MER-u.

Oni navode da su u kontiuniranoj komunikaciji sa privredom i da očekuju da će se za poreske olakšice prijaviti veliki broj poslodavaca.

„Nakon sprovedene procjene efekata od primjene novih zakonskih rješenja, imaćemo realniju sliku o rezultatima sprovedenih mjera u praksi, te u skladu sa tim ćemo reagovati ako bude potrebe za dodatnim promovisanjem. Ova mjera je snažan podsticaj zapošljavanju, a očekujemo da će se na osnovu ovih povoljnosti smanjiti nezaposlenost”, naveli su iz Ministarstva.

Prema rezultatima istraživanja UPCG gotovo 90 odsto preduzeća je u drugoj polovini prošle godine zabilježila pad prihoda, koji je prosječno na nivou uzorka iznosio 47 odsto. To pokazuje da su privrednici ostvarili tek polovinu prihoda koji je evidentiran u istom periodu 2019. godine.

Nastaviti antikrizne mjere

„Iako se epidemiološka situacija u međuvremenu značajno promijenila, moramo biti svjesni da je pandemija ostavila izuzetno teške posljedice po našu privredu i zato je veoma teško, a i nezahvalno, baviti se projekcijama daljih ekonomskih kretanja i predviđati moguću dinamiku oporavka privrede i vraćanja poslovanja u redovne tokove. Oštar pad privrednih aktivnosti, praćen potresima za cijelo društvo, proizveo je brojne negativne efekte koji nisu privremeni, već će se osjećati na duži rok”, rekli su za “Vijesti” iz UPCG.

Oni navode da ih ohrabruju podaci o turističkoj posjeti, ali da je za pun oporavak privrede, na nivou prije korone potreban duži period, pri čemu se za pojedine sektore - poput turizma, prema prognozama, to ne može desiti prije 2023. godine.

„Zato treba nastaviti sa anktikriznim mjerama Vlade za podršku privredi, dodatno intezivirati započete ekonomske reforme, snažnije raditi na izgradnji stabilnog i podsticajnog biznis ambijenta, te omogućiti da se opštine aktiviraju po pitanju ukidanja ili značajnog smanjenja troškova koji opterećuju poslovanje preduzeća i očuvanje radnih mjesta u njima. Sve to treba da prate odgovarajuće politike i mjere koje će doprinijeti zelenoj i digitalnoj tranziciji naše privrede, kao i snažnijem povezivanju turizma i poljoprivrede. Osnov daljeg djelovanja mora biti rad na uklanjanju biznis barijera, kao i udružen nastup svih segmenata društva u borbi protiv koronavirusa. Ovo posebno zbog činjenice da ekonomska kriza u Crnoj Gori još nije završena, niti su zdravstveni rizici pandemije u potpunosti eliminisani”, smatraju iz UPCG.

Oni kažu da sada stabilna epidemiološka situacija u zemlji kao i podaci o vakcinaciji 30 odsto punoljetnih građana, nosi izvjesnu dozu optimizma, kao i da liberalnije epidemiološke mjere pogoduju obavljanju privrednih djelatnosti i oporavku privrede.

Evropska komisija za ovu godinu predvidjela je rast crnogorske ekonomije za 7,1 odsto u odnosu na prošlu godinu, dok je Evropska banka za obnovu i razvoj u svom izvještaju krajem juna procijenila da će rast iznositi 8,5 odsto.

„Iako zdravstveni rizici još postoje ove prognoze ohrabruju, ali i govore da privredi treba obezbijediti još snažniju podršku za očuvanje likvidnosti i radnih mjesta, što znači da se od nadležnih očekuje da osiguraju mjere koje su privrednici prepoznali kao najneophodnije, poput subvencija na zarade zaposlenih i finansijske podrške, odnosno, mogućeg kreditiranja preko Investiciono-razvojnog fonda (IRF) ili komercijalnih banaka”, naveli su iz UPCG.

Vlada je dva puta od početka godine pomagala ranjive kategorije sa jednokratnom novčanom pomoći od 50 do 100 eura. Isplaćivana je novčana pomoći za korisnike materijalnog obezbjeđenja i lične invalidnine, kao i penzionere koji primaju iznos penzije do 222 eura, kao i za nezaposlene na evidenciji Zavoda za zapošljavanje. Ukupan broj korisnika podrške bio je 96.495, a podržani su sa 6.131.500 eura.

Polovina domaćinstava lošije živi

Prema podacima Unije slobodnih sindikata  (USS) z ankete koju su sproveli krajem aprila ove godine na pitanje kako ocjenjuju ekonomsku situaciju u kojoj se nalazi njihovo domaćinstvu u odnosu na period prije pandemije, 47,3 odsto anketiranih je odgovorilo da je ostala ista, 31,3 odsto da se donekle pogoršala a 16,6 odsto da se značajno pogoršala. Da su im se ekonomske mogućnosti tokom panedmije značajno poboljšale saopštilo je 0,6 odsto anketiranih, a da su se donekle poboljšale još 4,3 odsto.

Od ukupno 1.010 ispitanika, koji su u toku ankete bili u radnom odnosu, 28,9 odsto je saopštilo da su im tokom pandemije smanjenje zarade. Da su imali niži obim posla izjasnilo se 31,2 odsto, a da se povećao 25,8 odsto anketiranih.

Da je njihov poslodavac imao prekide u radu navelo je 34,8 odsto, na rad od kuće prešlo je 19,3 odsto dok je neku drugu drugačiju organizaciju radnog vremena imalo 56,3 odsto anketiranih.

Statistika lijepo slika

Zvanična crnogorska statistika zna da na prvi pogled bude suprostavljena samoj sebi, poput  podatka da se u periodu od aprila prošle do kraja maja ove godine na evidenciju nezaposlenih prijavilo 11 hiljada građana koji su prethodno dobili otkaz ili im je raskinut ugovor, a da je u istom periodu broj zaposlenih smanjen tri puta više - 36 hiljada. Čudno zvuči i zvanični podatak da je u kriznoj 2020. godini, bilo više zapošljavanja nego u rekordnoj 2019.

Iz Zavoda za zapošljavanje, nezvanično pojašnjavaju, da je tačno da je u ovom periodu 11 hiljada novo prijavljenih nezaposlenih navelo da je prethodno dobilo otkaz ili im je istekao neki od ugovora o radu. Iako nije obavezno da se osoba kojoj je prestao radni odnos prijavi na biro za zapošljavanje, većina to uradi kako bi dobijala naknadu.

„Nekoliko puta je Vlada u ovom periodu više puta dijelila jednokratnu novčanu pomoć nezaposlenima na evidenciji, ili su smanjivani računi za električnu energiju. Kada bi se ta pomoć najavila imali smo ogroman rast prijava. To su vjerovatno osobe koje ne traže zaposlenje, rade negdje na crno ili ih izdržava neko drugi, ali su se tada prijavili zbog te pomoći. To značajno povećava ukupan broj nezaposlenih, jer istovremeno nismo sprovodili restriktivnu politiku brisanja sa evidencije”, naveli su iz Zavoda      

Nevjerovatno zvuči i podatak, kojeg je Zavod za zapošljavanje dobio od Uprave prihoda i carina, da je tokom 2020. godine bilo prijavljeno 13.664 novih zapošljavanja, a da ih je u 2019. bilo 13.314. Takođe od početka ove godine do kraja maja bilo je 5.438 zapošljavanja, a u istom periodu 2019. godine 4.978.

Kako je moguće da je u periodu korone bilo više zapošljavanje nego u rekordnoj 2019, nezvanično objašnjava sagovornik iz “Vijesti” Zavoda, koji kaže da se veći broj poslodavaca, nego što je uobičajeno, zbog neizvjesnosti poslovanja opredjeljivao da radnike angažuje na po mjesec. 

“Svaki novi ugovor za sljedeći mjesec formalno je značio novo zapošljavanje. Takođe, pad broja zaposlenih u ovom periodu za 36 hiljada, ne znači da je toliko bilo otkaza, već da neke grupe radnika nisu angažovane. Na primjer 2019. godine imali smo kvote za 20 hiljada stranih radnika, koji su bili u ukupnoj brojci zaposlenih, a tokom pandemije prošle godine nisu angažovani jer mnogi turistički objekti nijesu ni radili a za ostale je većinom bilo dovoljno domaće radne snage”, objašnjava sagovornik “Vijesti”.

I izbori održani u 2020. godinu su, prema za sada još nezvaničnim podacima, „značajno uticali” na rast zapošljavanja naročito u javnom sektoru.

Marija MIRJAČIĆ

Gume, šut i drugi krupni otpad odlažu se pored kontejnera u Donjim Vranićima nadomak Podgorice. Na lošu praksu upozorila je građanka reporterka Jelena Sekulović, koja je poslala i fotografije snimljene 4. jula. Pored podsjećanja mještanima da se otpad ne odlaže na ovaj način, ovo je takođe upozorenje i komunalcima da brže odnose odloženi otpad, posebno u vrellim ljetnjim danima, kada ekološki problem može prerasti i u zdravstveni.

Mjesto Vranići opkoljeno je smećem i otpadom koje polako mjesta oko kontejnera pretvaraju u crne ekološke tačke. Građanka reporterka Jelena Sekulović registrovala je još jednu takvu lokaciju, ovoga puta u Gonjim Vranićima, gdje je 3. jula fotografisala novoformiranu deponiju. Novi alarm za komunalce.

Da bi izbjegli šut i smeće odloženo iza kontejnera, pješaci u Novoj Dalmatinskoj ulici u Podgorici moraju da pređu na drugu stranu. Ulica je jako prometna što čini prelazak rizičnim, upozorava Marko M. koji je za rubriku GRAĐANI REPORTERI, poslao i fotografije ovog mjesta snimljene 6. jula.

Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG), će u periodu od 1. jula 2021. do 30. juna 2022. godine sprovesti projekat Jačanje nezavisnog novinarstva i slobode informisanja.

Cilj projekta je podizanje svijesti šire i stručne javnosti o neophodnosti borbe protiv korupcije kroz istraživačke tekstove, kako bi Crna Gora unaprijedila ambijent za kredibilne strane investicije i time podstakla ekonomski razvoj. 

CIN-CG će pokušati da osvijetli neke od ključnih investicija iz prethodnog perioda koje nijesu u dovoljnoj mjeri bile transparentne.

Ovo je nastavak projekta Istraživanje investitotra u Crnoj Gori koji je, kroz više istraživačkih tekstova, otkrio neke od ključnih činjenica koje su skrivane od javnosti vezanih za investicije – od Kumbora do sjevera Crne Gore. 

Predviđeno je da se u nastavku projekta sprovede i objavi više dubinskih istraživanja i tekstova, kao i da se prikaže kraći video o najznačajnijim stranim investicijama u Crnoj Gori, o ljudima koji stoje iza njih, kao i o efektima na ukupni društveni razvoj i javni dug. CIN-CG će nastojati da kroz ovaj projekat okupi najznačajnije stručnjake u zemlji i okruženju kako bi odgovorili na ključne nedoumice koje prate dosadašnji proces investicija u Crnoj Gori.

Projekat se realizuje uz podršku National Endowment for Democracy (NED).

Sprirala uvredljivog govora prema ženama u Crnoj Gori nema dugu tradiciju, ali je očigledno uzela maha, ocijenjeno je iz institucije Ombudsmana. Velika bi greška bila pridavati takvim napadačima pažnju, jer ih to samo hrani, ocjenjuje izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje (CGO), Daliborka Uljarević

Žene na javnoj sceni u Crnoj Gori sve više su na meti, a u nedostatku argumentacije napadači posežu za govorom mržnje. Targetirane su u prvom redu političarke i novinarke. U sklopu projekta Reporting Diversity Network 2.0, koji Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) realizuje u saradnji sa Media Diversity Institute (MDI), uz finansijsku podršku Evropske unije, razgovarali smo sa osobama koje su naročito bile izložene mizoginiji.

„Živimo u društvu koje nema dijalošku tradiciju, niti razvijenu kulturu ljudskih prava, pa je, nažalost, sastavni dio opisa posla nas koji smo nekoj u sferi javnosti i koji imamo kritički pogled na određene procese, fenomene ili ličnosti da smo napadani na neprimjerenoj ličnoj osnovi, a što nekad prelazi i u govor mržnje. Posebno je godinama unazad izražena mizoginija prema ženama u javnoj sferi, prvo ženama u NVO sektoru, a sada i prema političarkama pa je stoga i ova priča više u fokusu javnosti“, kaže za CIN-CG Daliborka Uljarević, izvršna direktorica CGO.

Ona je više puta bila meta napada i govora mržnje zbog čega je i Zaštitnik ljudskih prava i sloboda reagovao, navodeći da spirala uvredljivog govora prema ženama u Crnoj Gori nema dugu tradiciju, ali da je očigledno uzela maha.

„Mislim da su najveća prepreka zrijevanju građanskog, otvorenog društva u Crnoj Gori radikalne političke strukture različitih polova, koje jako dugo, zarad svojih interesa, a i iz izostanka kapaciteta za teme koje se odnose na valjanu reformu društva, stimulišu atmosferu netrpeljivosti prema drugima i drugosti. Velika bi greška bila pridavati takvima pažnju, jer ih to samo hrani, a dio njihove namjere jeste i da one koje napadaju time skrenu sa misije kojoj su posvećeni. Zato ne čitam komentare niti smatram da su anonimni i primitivni stavovi vrijedni vremena koje se može daleko kvalitetnije potrošiti“, rekla je Uljarević.

To, prema njenim riječima, ne znači „da ne treba da osuđujemo govor mržnje, a naglašena je obaveza nadležnih institucija da djeluju odgovorno i sankcionišu počinioce, kao i da proaktivnije djeluju prema javnosti u cilju suzbijanja ovog virusa za koji, nažalost, ne postoji vakcina“.

Mizoginiju je na svojoj koži osjetila i poslanica Socijaldemokratske partije Crne Gore (SDP) Draginja Vuksanović Stanković, i sama ponekad oštra na riječima. Predsjednik Skupštine Crne Gore Aleksa Bečić, na sjednici parlamenta 28. marta, u namjeri da prekine polemiku poslanici SDP u jednom trenutku je rekao: „…ponedjeljak je, počinje radna nedjelja, ne stoji vam kad ste nervozni".

Vuksanović-Stanković odgovorila je Bečiću da mu „ne stoji da bude predsjednik Skupštine" u odnosu na način kako se ponaša prema njoj. I još nekoliko poslanika u izjavi šefa parlamenta prepoznali su i osudili mizogini i seksistički stav Bečića, ali ne i on.

Direktor Srpske kuće i bivši poslanik Demokratskog fronta (DF) Emilo Labudović je u tekstu na portalu „In4s" 22. aprila, aludirajući na Vuksanović Stanković upotrijebio nazive „alapača, brbljivica i torokuša“.

„Svaki govor koji ste imali prilike da čujete, što od predsjednika Skupštine gospodina Bečića, što od piskarala Emila Labudovića, govori o govornicima, o meni ne. Ja sam javnosti poznata kao profesorica na Univerzitetu Crne Gore i poslanica koja se, otkad je ušla u politiku, iskreno bori za državne interese i bolji život naših građana, i tako ću nastaviti i dalje“, rekla je Vuksanović Stranković.

Novinarka RTCG-a Duška Pejović bila je izložena snažnim reakcijama poslije intervjua sa jednim od lidera vladajuće koalicije predsjednikom Pokreta URA Dritanom Abazovićem. Iz vladajuće koalicije tražili su od uprave Javnog servisa da preispita način na koji je novinarka vodila intervju u kojem je insistirirala na ogromnim političkim i ideološkim razlikama u članicama vladajuće koalicije. Zbog toga je zasuta bujicom uvreda na društvenim mrežama.

„Kritike i primjedbe na novinarski rad koje su odraz slobode mišljenja, potrebno je razdvojiti od govora mržnje, prijetnji i uvreda koje se upućuju na ličnoj osnovi, a posebno zbog toga što smo žene i što dio javnosti ne prihvata da smo kao novinarke prinicipijelne, da imamo čvrste stavove, da smo oštrije, direktnije i provokativnije u postavljanju pitanja od onog što je uobičajeno u patrijarhalnoj Crnoj Gori“, kaže Pejović.

Online nasilje, govor mržnje, prijetnje, uvrede, mizoginiju, kako je rekla, doživjela je fizički, psihički i emocionalno jako teško, iako je pročitala samo dio objava koje su joj bile upućene.

„Osjećala sam se nebezbjedno, a svaki izlazak iz kuće značio je da izbjegavam mračnije ulice i prostore, da se osvrćem oko sebe, gledam ko ide iza mene, procjenjujem lica ljudi koji mi dolaze u susret ne znajući kakvu ću reakciju izazvati kod njih ukoliko me prepoznaju. Pojedini su pozivali građane/ke da me ponize gdje god me sretnu na javnom mjestu, pa su nemir, napetost i uznemirenost bili svakodnevni. Čak i kad me ljudi prepoznaju želeći da me pohvale, dešavalo mi se da se zaledim u mjestu, očekujući najgoru reakciju. Dio javnosti mi je pružio podršku, i značilo mi je, ali je društvo generalno na niskom nivou senzibilisanosti, jer je govor mržnje postao društveno prihatljivo ponašanje na koje su se ljudi uglavnom navikli. Nažalost, živimo vrijeme bahatosti, nekulture, netolerancije, nepoštovanja različitosti i nedostatka kapaciteta za dijalog“, kaže Pejović.

Ministarka zdravlja, doktorica Jelena Borovinić Bojović polovinom aprila prijavila je policiji da je na privatnu mejl adresu dobila anonimnu prijeteću poruku, u kojoj se pominju njena djeca i otac, a njoj se prijeti da će biti prva osoba koju će nepoznati pošiljalac da posjeti i da će "morati da plati".

„Prijetnje koje su stigle na moju adresu nijesu izašle iz glave onoga ko mi je formalno pisao. One su posljedica dugotrajne zloupotrebe pozicija moći s kojih, umjesto da se predano radilo na podsticanju kritičkog i slobodarskog mišljenja, zatirala se sloboda govora i ohrabrivalo jednoumlje“, ocijenila je Borovinić Bojović.

Anonimni, ali i javno poznati sijači straha u pokušaju, smatra ona, više nemaju pogodno tle za „napredak“.

„Zabrinjava, ipak, što je posljedica njihovog eha to što ministarka zdravlja, ma kako se ona zvala, u Vladi Crne Gore 2021. godine ima policijsko obezbjeđenje... Brinem, međutim, zbog dvoličnosti pojedinih javnih aktera koji u medijima žalopojkaju zbog prizemnih anonimnih udara na pojedince, a privatno ih raspiruju, pa se poslije time među sobom slade. To nije Crna Gora. To je interesna grupica koju ne motiviše ljubav prema državi već strast prema foteljama i novcu. Zato ne hajem ni kad me kude, ni kad me brane. Isto je”, zaključuje dr. Borovinić Bojović.

Slavoljub ŠĆEKIĆ

Crna Gora osam godina nije uradila geološka mjerenja kako bi precizno utvrdila koliki je nivo vode na granici sa BIH i da li će vještačko jezero prelivati i na Taru. Ekološka dozvola izdata na osnovu podataka starih osam godina

Dok crnogorske vlasti za osam godina nijesu utvrdile da li će se vještačko jezero koje bi nastalo podizanjem brane u Republici Srpskoj prelivati i na teritoriju Crne Gore, na rijeci Drini u okolini Foče nesmetano se priprema izgradnja “Buk Bijele”.

Crnogorska komisija za ocjenu Studije o procjeni uticaja na životnu sredinu je još, u aprilu 2013 godine, istakla da projektovana kota brane, normalnog uspora od 434 metra nadmorske visine (mnm) i kota terena na granici od 432,37 mnm, jasno pokazuju da bi se akumulacija HE “Buk Bijela” prelila i u tok Tare i zahvatala teritoriju Crne Gore, zbog čega su potrebna dodatna mjerenja.

Ona, prema nalazima Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG), do danas nijesu urađena.

Pripreme za gradnju nijesu usporene ni žalbama sudovima i međunarodnim instutucijama, pred kojima ujedinjeno nastupaju ekolozi s obje strane granice, zajedno sa crnogorskom državom, tvrdeći da se krše pravila i da će biti štetnog uticaja na okolinu.

Tara sa Pivom kod Ščepan Polja pravi Drinu, koja dalje, do Save, sakuplja vode rijeka crnomorskog sliva.

Izgradnja brane za elektranu snage 93 megavata (MW), za koju je početkom maja svečano postavljen kamen temeljac, koštaće oko 220 miliona eura, a finansiraju je elektroprivrede Srbije i Republike Srpske.

Potpredsjednica Vlade Srbije i ministarka rudarstva Zorana Mihajlović rekla je kako je planirano da se “Buk Bijela” izgradi za četiri godine, a ministar energetike i rudarstva Petar Đokić je najavio povećanje instalisane snage na 115 do 120 MW.

Nakon „Buk Bijele“, planirana je gradnja još dvije manje HE, Paunci i Foča, a cijeli projekat vrijedi oko 520 miliona eura.

Postojeća procjena uticaja iz 2013. godine je, kako ističu, rađena je na osnovu zastarjelih podataka, koji nijesu relevantni za sadašnje stanje. U žalbama crnogorske države i nevladinih organizacija se naglašava i da ni prekogranične konsultacije iz 2012. godine, kao ni one iz 2019. nisu sprovedene u skladu sa odredbama Konvencije, te da je obnovljena ekološka dozvola nevažeća.

Implementacioni Odbor Espoo Konvencije u Ženevi trebalo bi da odluči da li je Republika Srpska poštovala potrebne procedure, te da li je ovaj proces urađen u skladu sa evropskim pravilima, te da da preporuke. Prema posljednjem izvještaju Odbora iz maja, ova tema bi se mogla naći na sastanku u februaru sljedeće godine, nakon što se sakupe svi potrebni podaci i pojašnjenja iz Crne Gore i BIH.

Žalbu su, u maju prošle godine, zajedno podnijeli bosanske NVO Centar za životnu sredinu i Resurni Aarhus centar i crnogorske Green Home i Ozon. Pola godine kasnije, na inicijativu Green Home, pridružila se i država Crna Gora.

Nevladine organizacije iz Bosne i Crne Gore, prema saznanjima CIN CG-a, podnijele su krajem juna i žalbu evropskoj Energetskoj zajednici (EnCom) protiv Bosne i Hercegovine, zbog neispunjavanja preuzetih obaveza u izgradnji ovih HE.

U žalbi, u koju je CIN CG imao uvid, se naglašava da je BIH prekršila brojne direktive koje se odnose na energetiku i zaštitu životne sredine.

Resurni Aarhus centar je stigao i do Vrhovnog suda RS, tražeći da se poništi ekološka dozvola za gradnju, dok Ustavni sud BIH treba da odluči o zahtjevu 24 poslanika parlamenta Federacije, koji traže obustavljanje projekta.

Mada se bosanski entitet, u ovom slučaju ponaša prilično nezainteresovano, a komunikacije između Podgorice i Banjaluke o ovom projektu praktično nema, i centralne vlasti BIH se, takođe, protive gradnji, tvrdeći da RS ne može samostalno da donosi takve odluke.

Vlasti RS su, osim toga, 2017. godine potpisale memorandum prema kome će kineska firma China National Aero-technology International Engineering Corporation (AVIC ENG) graditi branu.  Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Džo Bajden je početkom mjeseca ovu kinesku kompaniju stavio na crnu listu zabranjenih firmi u toj zemlji iz bezbjednosnih razloga.

Portparolka Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS Gorjana Rosić za CIN-CG tvrdi da nema potrebe za novim procjenama, jer nije došlo do promjena uslova pod kojima je izdata prethodna dozvola iz 2013. godine, te da je Crna Gora o svemu obaviještena.

Korišćenje energije Pive započeto je još 1976. godine puštanjem u rad istoimene HE, instalisane snage 342 MW, kada je planirano da se izgrade još dvije elektrane, „Buk Bijela“ i „Komarnica“. Trebalo je da budu po oko četiri puta jače snage od sadašnjih projekcija.

Nakon usvajanja Deklaracije o zaštiti Tare 2004. godine u crnogorskom parlamentu, kojom se zabranjuju svi radovi u kanjonu pod zaštitom UNESCO, od zajedničke gradnje „Buk Bijele“, koju su planirale Crna Gora i Republika Srpska se odustalo. Sada je aktuelizovana izgradnja manjih HE u Gornjoj Drini u RS, ali i „Komarnice“ i „Kruševa“ u Crnoj Gori.

Obustaviti gradnju i uraditi novu procjenu uticaja

Savjetnica u Resurnom Aarhus Centru Nina Kreševljaković je istakla da jedino domaći organi i sud imaju pravo da zaustave projekat.

“Međutim, usvajanjem žalbi od strane Espoo-a i EnCom bi se utvrdilo da su Konvencija i Ugovor prekršeni odobravanjem projekta, te bi organi RS bili dužni da ponove postupak i izrade novu studiju, kako ne bi i dalje kršili svoje međunarodne obaveze”, pojasnila je ona.

Ova NVO i pred Vrhovnim sudom RS vodi dva postupka preispitivanja presuda Osnovnog suda u Banjaluci kojim su odbijene tužbe protiv ekoloških dozvola za HE Buk Bijela i Foča.

“Očekujemo da će Vrhovni sud cijeniti naše navode i donijeti odluku kojom će se poništiti sporne presude. Nažalost, postupci pred Vrhovnim sudom su prilično dugotrajni, te se nadamo da će konačne odluke biti donesene do kraja godine”, navela je Kreševljaković.

Njena koleginica iz crnogorskog Green Home Nataša Kovačević očekuje da će izgradnja HE biti obustavljena, dok se utvrde sve činjenice vezane za moguće negativne uticaje na životnu sredinu i biodiverzitet Tare, koja je, podsjeća, osim skupštinskom deklaracijom, zaštićena kao nacionalni park, UNESCO prirodna baština I potencijalno Natura 2000 područje.

U žalbi nevladinih organizacija se objašnjava da je razvoj projekta izgradnje HE „Buk Bijela“, u manjem kapacitetu, započeo tokom 2012.godine, kada je i vođen postupak procjene uticaja na životnu sredinu. Nakon što se tada zaključilo da projekat neće imati značajan negativan prekogranični uticaj, Crna Gora je pokrenula prekogranične konsultacije.

“Međutim, dalja razmjena informacija između dvije strane nije nastavljena. Nadležni organi u Crnoj Gori su došli do saznanja da je izgradnja projekta zaustavljena, dok nadležni organi u Republici Srpskoj nisu naknadno zahtijevali zvanični stav Crne Gore, niti su ih obavijestili o konačnim odlukama o projektu”, piše u žalbi nevladinog sektora.

U ovom dokumentu se, takođe, ističe da je period važenja ekološke dozvole određen na pet godina, te da je investitor bio dužan da podnese zahtjev o obnovi dozvole tri mjeseca prije njenog isteka. Međutim, dodaje se, zahtjev za obnovu dozvole podnesen je 20 dana kasnije. Ministarstvo RS, u maju 2018. godine, ipak je izdalo rješenje o obnovi ekološke dozvole. Da je prekršilo propise, potvrđeno je presudom Okružnog suda u Banjaluci u maju 2019. godine, pa je obnovljena ekološka dozvola poništena. To je jedan od postupaka koji vodi bosanski Arhus Centar.

Iako je Crna Gora izrazila svoju namjeru, dodaje se u žalbi, da učestvuje u novoj prekograničnoj proceduri kao potencijalno ugrožena strana, Ministarstvo RS je nastavilo postupak izdavanja ekološke dozvole, bez sprovođenja novog postupka procjene uticaja na životnu sredinu.

“Obaveza obavještavanja i pokretanja novog postupka procjene uticaja na životnu sredinu je neminovna. Protok vremena od 7-8 godina od izrade Studije uticaja na životnu sredinu datog postrojenja i izdavanja ekološke dozvole je neprihvatljiv”, ističe se u žalbi civilnog sektora Odboru Espoo Konvencije.

U međuvremenu je, pojašnjava se u žalbi, došlo do bitnih promjena - na samoj lokaciji projekta, u pravnom okviru, ali i promjene osnovnih ekoloških pretpostavki.

Studija o procjeni uticaja iz 2012. godine, kao i dokazi priloženi uz zahtjev o izdavanju ekološke dozvole iz 2019. godine, zaključuje se u žalbi, baziraju se na nepotpunim i zastarjelim informacijama kojima uticaj na floru i faunu nije u potpunosti obuhvaćen.

Studija koja je objavljena 2015. godine, takođe, naglašava značaj Drine i njenih glavnih pritoka, Lima i Tare, kao najdužeg staništa za ugroženu pastrmku “hucho hucho”, gdje obitava čak 30 odsto ukupne populacije te vrste ribe.

U studiji koju su radili prof. dr Stiven Weiss sa Univerziteta u Gracu i prof. dr Predrag Simonović sa beogradskog Univerziteta, zaključeno je da bi projekat izgradnje HE „Buk Bijela“ najvjerovatnije imao negativan uticaj na ekosistem kanjona rijeke Tare, unutar Nacionalnog parka Durmitor.

Tara je prepoznata kao jedan od šest glavnih staništa za “hucho hucho” na Balkanu, i jedna od tri najvažnije tačke na poluostrvu za ugrožene vrste riba uopšte.

Nalazi ove studije govore da kanjon Tare sam po sebi može da pruži jako malo staništa za mrijest i uzgoj nekih od najznačajnijih vrsta ribe, kao što su mladica, lipljen, pastrmka i skobalj… te zbog toga ribe moraju da migriraju van kanjona da bi dostigle pogodno mrijestilište i završile svoj životni ciklus.

Studija je rađena u okviru kampanje „ Spasimo plavo srce Evrope“, koju su pokrenule međunarodne ekološke organizacije 2012 godine, kako bi zaštitile najvrednije rijeke na Balkanu od gradnje više od 3.000 planiranih hidroelektrana.

Dilema kota na granici

I državni sekretar za ekologiju u Vladi Crne Gore Danilo Mrdak ističe da se mora uraditi precizno geodetsko mjerenje, kako bi se utvrdila tačna kota površine rijeke na granici, odnosno nivo obale na mjestu gdje se spajaju Tara i Piva.

On pojašnjava da, ako je 432 kota riječnoga dna na granici, gdje je dubina rijeke oko dva metra, onda ta kota 434 znači da voda dolazi do granice i neće potapati dalje.

“ Ako nije, onda će sigurno jezero moći da uđe nekih 100-200 metara”, pojašnjava on.

To se, dodaje, eventualno može dogoditi kada su velike kiše, kada je dotok vode na brani veći nego što može da primi.

“Tada bi dolazilo do prelivanja, to su ekstremni slučajevi, ali ja svakako ne želim da ostavim ni tu mogućnost”, rekao je Mrdak.

On dodaje da je to trebalo uraditi ranije, ali tvrdi da nije kasno ni sada, da su to jednostavna geodetska premjeravanja, koja traju dva - tri dana, te da će u dogovoru sa Vladom inicirati da se to uradi.

“Da se nedvosmisleno utvrdi koja je to kota koja nam garantuje da prilikom maksimalnih vodostaja prelivanja brana, jezero neće ući ni metar u našu teritoriju”, istakao je on.

„Ukoliko bi utvrdili da je tako, trebalo bi probati direktnom komunikacijom da vidimo da li može da se spusti nivo maksimalnog preliva, da se ti prozori spuste pola metra ili metar. To je najbolje dogovoriti sa komšijama“, ocijenio je Mrdak.

On pojašnjava da to hoće li snaga će biti 93 ili 120 MW ne mijenja ništa i ne utiče na Crnu Goru.

Mrdak, međutim, za razliku od kolega koji su radili pomenutu stuiju, kaže da vještačko jezero može samo dobro da utiče na ribe na crnogorskoj teritoriji, te da će im ono pružiti utočište i spas i da tu neće moći da se krivolovi, kao sada po Tari.

„Ribe će odatle da izlaze uzvodno kod nas da se mrijeste, to za nas ima pozitivan efekat. Može se desiti da bude veća količina ribe. Najbolji primjer je Plavsko jezero, gdje se oporavila kompletna populacija mladice i one sada izlaze u Lim da se mrijeste. Jezero će dobro da utiče na populaciju riba uzvodno, negativno će da utiče nizvodno, to je već stvar njihove procjene“, smatra Mrdak.

Kreševljaković navodi da, prema Studiji uticaja na životnu sredinu iz 2012. godine, maksimalna kota rezervoara će biti 434 metra nadmorske visine, tj. ista kao normalna kota, dok Crna Gora tvrdi da je nadmorska visina na međunarodnoj granici 432,37 m.

“To znači da bi akumulacija ipak obuhvatila dio teritorije Crne Gore”, naglasila je Kreševljaković.

Bez obzira na to, ona ističe da se svakako uticaj na kanjon rijeke Tare može očekivati, posebno na ribe koje žive u njemu, jer područje oko planirane elektrane najvjerovatnije služi kao mrijestilište i uzgajalište brojnih vrsta riba koje žive u kanjonu rijeke Tare.

Nataša Kovačević kaže da izgradnja hidroelektrane Buk Bijela donosi značajnu modifikaciju vode i degradaciju biodiverziteta u dužini 30 kilometara u BiH, dok nije jasno definisano i predstavljeno kolikih razmjera će biti ovaj uticaj na teritoriji Crne Gore.

Ona kaže da nisu procijenjeni uticaji na Crnu Goru u pogledu mogućih akcidenata (velika klizišta, odroni, indukovani zemljotresi dejstvom vodene mase, prelivanje voda drugih hidroelektrana, kvarovi ustava) i drugi kumulativni uticaji poput posljedica klimatskih promjena, ekstremnih voda slično.

“ HE Buk Bijela će dovesti do fragmentacije staništa mladice i drugih ugroženih vrsta riba, što dokazuje da bi projekat izgradnje HE „Buk Bijela“ najvjerovatnije imao negativan uticaj na ekosistem kanjona rijeke Tare, unutar Nacionalnog parka Durmitor”, ocijenila je Kovačević.

Podgorica i Banjaluka u igri gluvih telefona

U prigovoru države Crne Gore Espoo Odboru se navodi da ih Republika Srpska nije konsultovala u proceduri izgradnje HE “Buk Bijela”, te da je time prekršila odredbe Espoo konvencije. Smatraju da studija procjene mora biti dopunjena kako bi se dao konačan stav o uticaju izgradnje na Crnu Goru.

Rosić, međutim, ocjenjuje da su neosnovani navodi o nepotpunim i zastarjelim podacima o uticaju na floru i faunu tog područja, jer su, kaže, dobijeni od stručnih institucija. Kaže da su sproveli sve potrebne procedure, te da su za sadašnju izgradnju izdali novu ekološku dozvolu u decembru 2018. godine u skladu sa Zakonom o zaštiti životne sredine.

“S obzirom na činjenicu da do podnošenja zahtjeva za izdavanje ekološke dozvole nisu bile započete aktivnosti na izgradnji objekta, niti su se promijenili uslovi u pogledu lokacije i projekta, pristupilo se sprovođenju postupka izdavanja nove ekološke dozvole”, navodi ona.

Prilikom podnošenja zahtjeva za izdavanje ekološke dozvole, kako tvrdi, dokazano je da se nisu promijenili uslovi pod kojima je izdata dozvola 2013. godine.

Rosić naglašava i da su, u postupku koji je sproveden 2012/2013., izvršene konsultacije sa Crnom Gorom i da je tim iz RS prihvatio da se održi javna rasprava, ali su je, kako kažu, nadležne institucije iz Crne Gore otkazale i nijesu zatražile ponovni termin.

“Takođe, nadležni organi iz Crne Gore nisu dostavili komentare u roku koji je bio ostavljen, nakon čega je postupak procjene uticaja na životnu sredinu nastavljen u skladu sa Zakonom o zaštiti životne sredine. Zvaničan stav nadležnih organa Crne Gore nije dostavljen ni po isteku ostavljenog roka”, naglašavaju iz Ministarstva RS.

Rosić pojašnjava da, kako nijesu dobili zvaničan stav CG, nijesu ni bili u obavezi da dostave konačnu odluku Ministarstva iz postupka procjene uticaja na životnu sredinu.

S druge strane, iz crnogorskog Ministarstva ekologije, planiranja prostora i urbanizma naglašavaju da je neophodno uraditi novu procjenu uticaja na životnu sredinu da bi se mogao formirati stav koliki su i kakvi uticaji na životnu sredinu Crne Gore.

“Studije iz 2012. se ne mogu smatrati relevantnim, jer sadrže zastarjele podatke o stanju životne sredine, a izdavanje nove ekološke dozvole iz 2019.godine, predstavlja potpuno novi postupak, koji podrazumijeva sprovođenje prekograničnih konsultacija”, istakla je predstavnica Ministarstva Brankica Cmiljanović.

Cmiljanović pojašnjava da je na bazi mišljenja Komisije za ocjenu studija o procjeni uticaja na životnu sredinu, koja je bila formirana u Crnoj Gori, navedeno da će HE Buk Bijela, sa planiranom kotom normalnog uspora ulaziti u teritoriju Crne Gore. Takođe, tada je, dodaje, ukazano da ove studije iz 2012. godine treba da budu dopunjene.  Šta će raditi dalje, odlučiće, nakon odgovora Odbora za sprovođenje Espoo konvencije.

Mitrović: Raftinga će biti, kampovi u problem

Ekološki aktivista Milorad Mitrović tvrdi da će poremećaj mikroklime evidentno imati negativan uticaj i na područje Crne Gore, jer to ne određuju državne granice.

HE Buk Bijela će biti i manje snage i manjih gabarita, objašnjava, nego što je ranije planirano.

Gradovi Foča i Goražde, pojašnjava, nalaziće se između dvije velike hidroakumulacije i neminovno je da će se klima poremetiti i da će to uticati i na zdravlje stanovništva i na biodiverzitet.

„ Kako i u kojoj mjeri će se to odraziti i kakve će posljedice biti teško je predvidjeti. Moralo bi se uraditi neko značajnije istraživanje eminentnih stručnjaka “, ocjenjuje Mitrović..

On kaže da ne bi trebalo da brane imaju uticaja na rafting u Crnoj Gori, koji se obično završava na sastavcima. Međutim, biće problem za brojne kampove koji su napravljeni od granice sa RS do mosta na sastavcima.

„Tamo se nalazi na desetine već izgrađenih kampova za rafting, gdje će ljudi koji su splavarili i Tarom i Drinom biti uskraćeni. Znači, moći će da splavare Tarom do sastavaka i ispod brane 10 kilometara od Foče do Goražda, što znači da će im 50 odsto te teritorije uzeti HE “, pojašnjava on.

Predsjednik NVO Breznica nije siguran da bilo kakvi sporovi mogu zaustaviti ovaj proces, „jer se RS ponaša kao suverena i nezavisna država, koja raspolaže svojim resursima i teritorijom ne pitajući Federaciju ni na koji način“.

On podsjeća da je postavljanje kamena temeljca i izrada temelja za tu hidroelektranu urađena još početkom 70-tih godina prošlog vijeka. Tada je urađena i eksproprijacija velikog dijela zemljišta i počela gradnja puta i brojnih mostova i nadvožnjaka koji danas stoje kao spomenik namjere gradnje HE.

Mitrović navodi i da je NVO na čijem je čelu, 2004. godine došla u posjed dokumenta, koji su napravili Vlada RS i CG oko zajedničke gradnje HE Buk Bijela, gdje se CG obavezala da da dio svoje teritorije u dužini 16 do 18 kilometara potopi na najatraktivnijem dijelu Tare, da bi zauzvrat dobila pravo preče kupovine električne energije iz te HE po tržišnim cijenama.

Aktivisti „Breznice“ su bili aktivni učesnici protesta protiv te gradnje, nakon čega je i u parlamentu usvojena Deklaracija o zaštiti Tare.

EU: Moraju se poštovati Espoo pravila

Iz Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori su za CIN-CG, na pitanje o eventualnoj ugroženosti Tare i ekosistema,  istakli da su obje države potpisnice Espoo Konvencije, te da u slučaju potencijalnog štetnog uticaja izgradnje hidroelektrana države moraju da se obrate toj instituciji i da poštuju evropska pravila u tom procesu.

Đukanović: Uljepšaće životnu sredinu

Predsjednik Odbora Elektroprivrede Milutin Đukanović je za CIN CG rekao da u potpunosti podržava izgradnju ovih hidrocentrala u RS i da je u pitanju odličan projekat.

„Taj ko misli da će izgradnja ovih HE naškoditi rijeci Tari ili životnoj sredini nema pojma o ovom projektu, ja mislim da će to samo da uljepša životnu sredinu. Mislim da je ovaj projekat vrlo korektan, a razlozi protivljenja tome mogu da budu isključivo političke prirode“, ocijenio je Đukanović.

On dodaje da Crna Gora nije uključena u izgradnju i da nema direktne koristi od toga, ali da “ćemo mi raditi Komarnicu i Kruševo, koje će biti kompatibilne sa ovim HE na Drini, te da sa energetskog aspekta, kada bi radili sinhronizovano, od toga bi svako imao koristi”.

„ Struja se mora proizvoditi i treba iskorititi hidropotencijale, naravno ne na uštrb životne sredine“, rekao je Đukanović.

Odluke na čekanju

Iz Vrhovnog suda RS su za CIN CG-a rekli da još nijesu donijeli odluke u predmetima u kojima bosanska NVO vodi postupak protiv Ministarstva RS oko izdavanja dozvole za izgradnju brana “Buk Bijela” i “Foča”.

I u Ustavnom sudu BIH je u toku postupak koji su pokrenula 24 poslanika u toj zemlji, tražeći od suda da zaustavi gradnju ovih brana, jer je ta koncesija po njima nevažeća, zato što se takve odluke moraju donositi na nivou Federacije, a ne entiteta. Iz Ustavnog suda su za CIN CG rekli da još nijesu donijeli odluku u tom predmetu, ali ni privremenu mjeru, kojom je traženo da se zaustavi gradnja.

Maja BORIČIĆ