Raste suma kredita kod kojih privreda i građani kasne sa otplatom. Kamatne stope i dalje visoke, banke prepolovile dobit, a građani sve manje oročavaju štednju. Kriza ojačala elektronsko bankarstvo

Građani i privreda sve teže vraćaju kredite, a visoke kamatne stope tek simbolično padaju. Zbog krize izazvane virusom korona znatno je manje oročene štednje, a mobilni telefoni sve više zamjenjuju šaltere. 

Ove ocjene proizilaze iz analize uticaja pandemije na ekonomski i bankarski sistem koju je nedavno objavila Centralna banka Crne Gore (CBCG), tvrdeći da je sopstvenim mjerama i politikom u velikoj mjeri sačuvala stabilnost. 

Ukupan kapital banaka na kraju marta 2021. godine bio je 600,4 miliona eura i na godišnjem nivou bilježi pad od 0,9 odsto.

Depoziti na kraju marta ove godine su bili 3,45 milijardi i porasli su za godinu 94 miliona eura. Građani su na računima imali 1,77 milijardi, ili 51,28 odsto, a privreda 1,68 milijardi ili 48,72 odsto. U uporednom periodu prošle godine depoziti građana su bili 1,70 milijardi eura, a privrede 1,66 milijardi.

Prema podacima CBCG ukupno odobreni krediti na kraju marta su 3,26 milijardi eura od čega građanima 1,4 milijarde, a privredi 1,85 milijardi. To je rast od 104,6 miliona u odnosu na uporedni period prošle godine.

Banke su od marta do kraja 2020. godine odobrile 789 miliona eura novih kredita od čega više do 72 odsto privredi. Za prva tri mjeseca ove godine odobreno je 238,08 miliona eura kredita što je za 22,95 odsto više u odnosu na uporedni period prethodne godine. 

Krediti sa kojima se kasni u otplati dospjelih rata (NPL) su na kraju marta, prema podacima CBCG, iznosili 177,9 miliona eura, što je rast od 17,3 miliona ili 10,76 odsto u odnosu na isti mjesec prošle godine. U ukupno odobrenim kreditima udio ovih je 5,45 odsto. 

Na kraju marta ove godine građani su kasnili sa otplatom rata kod kredita vrijednih 63,5 miliona eura, a pravna lica usporeno vraćaju dug od 114,5 miliona.

“Podaci ukazuje da su banke dobro do sada podnijele ekonomske posljedice pandemije i da je sačuvana njihova stabilnost kao najznačajnijeg dijela finansijskog sistema”, tvrde za "Vijesti" u CBCG. 

Ekonomski analitičar Predrag Drecun, međutim, objašnjava  za “Vijesti”, da je logično da rastu krediti, jer se u kriznim periodima građani i preduzeća štite pozajmicama od nelikvidnosti, ali da taj rast sam po sebi, nije dovoljna premisa da se izvuče bilo kakav zaključak o zdravlju ekonomije. 

“Treba vidjeti čime je opravdan rast kredita, da li je nivo obezbjeđenja kvalitetan, da li rastu krediti rezidentima ili nerezidentima. Da li je rast kredita posljedica rasta dohotka građana ili je došlo do širenja baze zajmotražilaca. Logično je da rast kredita prati rast zaposlenosti. Međutim naš rast kredita prati rast nezaposlenosti. To znači da treba vidjeti ko se zadužuje, jer je logično da nezaposleni građanin ne može lako dobiti kredit”, ukazuje Drecun.

On je istakao da ako se pogledaju podaci CBCG uočava se da je rast kredita dominantno uzrokovan rastom kredita datih Vladi.

“Rast kredita 2019/2020 iznosi 97,4 miliona eura, a od toga se na rast kredita datih centralnoj vladi odnosi 45,5 miliona. Uočava se da krediti iz godine u godinu rastu, ali sve manjim iznosima. Vrlo je karakterističan podatak da je rast kredita za četiri mjeseca 2021. godine u odnosu na decembar 2020. godine značajan imajući u vidu trend iz posljednje četiri godine.  Došlo je do rasta kredita u iznosu od 136 miliona, ali taj rast je dominantno izazvan rastom kredita datim nerezidentnim pravnim licima u iznosu od 112 miliona. Dakle, priča CBCG o rastu kredita je vrlo upitna sa aspekta koristi za crnogorsku ekonomiju. Rezidentima je dodijeljeno svega 24 miliona eura više u odnosu na stanje kredita na kraju decembra prošle godine. Rast kredita stanovništvu je simboličan i iznosi jedva 1,4 miliona eura”, objasnio je Drecun.

On je rekao da depoziti pokazuju opasan trend po stabilnost sistema. Pad učešća oročenih depozita u ukupnim depozitima je, kako smatra, drastičan.

Prema podacima CBCG, kaže Drecun, oročeni depoziti (za koje se zna rok oročenja i kamata) su 2013. godine činili 70,99 odsto u ukupnim depozitima, u januaru prošle godine 39,46 odsto, a u aprilu ove godine 36,04 odsto. 

Depoziti po viđenju (bez roka oročenja) u januaru 2013.godine bili su 28,79 odsto, u januaru prošle godine  60,54 odsto, a na kraju aprila ove godine 63,96 odsto. 

“Likvidnost banaka je potencijalno ugrožena. Novčana sredstva banaka se kreću uglavnom u procentu od oko 90 odsto iznosa depozita po viđenju. To znači da su oročeni depoziti potpuno nepokriveni likvidnim sredstvima Depoziti su danas manji za oko 40 miliona u odnosu na kraj 2019. godine. CBCG opet svjesno lakira stvarnost time što rast upoređuje sa najgorim mjesecima i godinama, a ne sa najboljim”, kazao je Drecun, dodajući da su  uzrok promjene ročnosti depozita i niske kamate na štednju.

Prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa na štednju, prema podacima CBCG, na kraju marta ove godine je bila 0,41 odsto i na istom nivou je kao i u martu prethodne godine.

Iz CBCG, kojom rukovodi guverner Radoje Žugić, kažu da je minimalan pad ukupnog kapitala banaka najvećim dijelom posljedica računovodstvenog tretmana spajanja dvije banke (Podgoričke i CKB banke) u 2020. godini i nije uticao na agregatni koeficijent solventnosti koji je znatno iznad zakonom propisanog minimuma od 10 odsto.

Likvidnost banke podrazumijeva njenu sposobnost da u svakom momentu može izvršiti svoje dospjele obaveze. Nesolventnost nastaje kada visina njenih obaveza prevazilazi njena sredstva, odnosno kada ostvareni gubici premašuju njen dionički kapital.

“Taj koeficijent na kraju marta ove godine je bio 19,30 odsto. Njegov rast na godišnjoj osnovi iznosi 1,9 procentnih poena”, objasnili su iz CBCG.

U analizi je konstatovano da su klijenti suočeni sa padom prihoda, smanjenom likvidnošću i težim servisiranjem obaveza, što dalje vodi strožim uslovima banaka prilikom odobravanja kredita, dok je kao rizik istaknut rast neizvjesnosti u vezi mogućnosti budućih servisiranja kreditnih obaveza.

U Erste i NLB banci za "Vijesti" su kazali da očekuju dalji rast kredita kod kojih se kasni sa otplatom rata, dok u Crnogorskoj komercijalnoj banci (CKB) na ovo pitanje nijesu odgovorili.

"Očekujemo nastavak blagog rasta NPL plasmana, koji su prošle godine porasli sa 3,2 odsto na skoro 4,5 odsto, što je i dalje znatno ispod tržišnog prosjeka", rekli su u Erste banci.Iz NLB-a su istakli da značajan pad ekonomske aktivnosti neminovno dovodi do povećanja procenta nenaplativih kredita. 

"Prošlogodišnji izostanak turističke sezone smo osjetili najviše u segmentu prihoda od neto provizija i kroz veći trošak rizika, zbog pravovremenog prepoznavanja očekivanih kreditnih gubitaka. Udio NPL u ukupnim kreditima banke na kraju marta je bio 7,2 odsto", kazali su u NLB -u.

Prema procedurama CBCG banke imaju obavezu da za svaki odobreni kredit izdvoji obaveznu rezervu koja služi za pokriće u slučaju da se kredit ne vrati.

Ukupno izdvojena obavezna rezerva banaka kod CBCG na kraju marta 2021. godine bila je 182,2 miliona eura i bilježi rast od 1,2 miliona eura ili 0,7 odsto na mjesečnom nivou, dok u odnosu na mart 2020. godine bilježi pad od 74,2 miliona eura

Drecun objašnjava da je obavezna rezerva smanjena na oko 70 odsto nivoa iz 2019. godine.

“CBCG je saopštila da je svjesno smanjila obaveznu rezervu kako bi pomogla privredi sa oko 70 miliona eura. No, onda se ne može govoriti o realnom rastu kredita, jer to znači da je taj rast finansiran obaveznom rezervom u značajnom dijelu” objasnio je Drecun. 

Niže, ali ne i povoljne kamate

Podatak CBCG je da su se blago smanjili krediti sa kojima se kasni u otplati više od 90 dana i to sa 2,66 na 2,44 odsto što ukazuju, kako su objasnili, da su privremene mjere koje su uveli i koje se odnose na usklađivanje planova otplate sa očekivanim novčanim tokovima korisnika kredite bile adekvatne.

"Kada su u pitanju buduće projekcije kretanja NPL-a, bez obzira na njihov ograničen rast u odnosu na pretkrizni period, očekivati je da će ukidanje privremenih mjera dovesti do rasta ovih kredita, u prvom redu kod korisnika čije je poslovanje kao posljedica krize postalo neodrživo. Kako će se u narednom periodu kretati NPL zavisi od niza faktora, uključujući dužinu trajanja pandemije. Od toga zavisi cjelokupni makroekonomski ambijent u zemlji. Tu se prije svih, misli na efekte ovogodišnje turističke sezone koja će u najvećoj mjeri uticati na makroekonomske pokazatelje i kretanja u narednom periodu", rekli su u CBCG za “Vijesti”.

Statistika Centralne banke pokazuje da je u prethodnih godinu dana došlo do daljeg pada prosječne ponderisane efektivne kamatne stope na odobrene kredite, koja je na kraju marta ove godine bila 5,81 odsto, dok je godinu prije bila 5,93 odsto. Pritom, kamata na kredite odobrene građanima na kraju marta ove godine je bila 7,31 odsto, a privredi 4,35 odsto.

Drecun ističe da su kamatne stope nerealno visoke i da su one posljedica  bolesti crnogorske ekonomije i visokog spoljno-trgovinskog deficita.

“CBCG bi mogla da određenim mjerama koje bi se odnosile na adekvatnost kapitala utiče na sniženje kamata, jer je poznato da su visoke i zbog stroge regulative koje nameće bankama”, objasnio je Drecun.

Logično je, kaže on, ako privreda bude otežano vraćala kredite zbog lošeg poslovanja da se to može preliti i na vraćanje kredita građana koji rade u tim kompanijama.

Jedna od mjera CBCG za očuvanje bankarskog sistema u korona krizi je privremena zabrana isplata dividende akcionarima banke, osim u obliku akcija. To je urađeno da bi se povećati nivo kapitalizovanosti banaka. Banke su prošle godine ostvarile dobit od 22,7 miliona eura, što je znatno manje 2019. godine kada su bile u plusu 48,6 miliona eura.

Privremena zabrana isplate dividende vlasnicima banaka doprinijela je da, kažu u CBCG, poraste koeficijent solventnosti banaka na godišnjem nivou sa 17,40 na 19,30 odsto.

Iz Erste banke su kazali da je najuočljivija posljedica krize na poslovanje banaka iskazana kroz pad određenih prihoda, kao i dobiti od gotovo 60 odsto u 2020 godini.

"Najveći je uticaj rasta troškova rezervacija za potencijalne gubitke po kreditima zbog pandemije, a koji će ostati visoki i ove godine. Mi smo ojačali finansijsku poziciju u susret potencijalnom usložnjavanju situacije, pa je koeficijent solventnosti na kraju marta 2021. iznosio 24,4 odsto, znatno više od regulatornih 10 odsto. U ovim okolnostima fokus banke nije na traženju prilika za ostvarenje dodatnog poslovnog rezultata, već na podršku klijentima pogođenih krizom, uz očuvanje stabilnosti i zdravlja banke", kazali su u Erste banci,

Račun u mobilnom telefonu

Iz ove banke su naveli da su od početka pandemije aktivno radili na smanjenje negativnih uticaja krize na klijente, sproveli nekoliko moratorijuma, ukinuli određene naknade i tarife i obezbijedili povoljne kredite u saradnji sa međunarodnim finansijskim institucijama.

“Nastavljen je snažan rast broja korisnika elektronskog bankarstva, koji je iznosio 21,5 odsto u prošloj godini, kao i rast broja korisnika mobilnog bankarstva za skoro 33 odsto. Broj naloga bio je čak 86 odsto veći, dok je aktivnih kartica bilo oko devet odsto više", rekli su u Erste banci.

Iz CKB banke su kazali da je zbog smanjenja sveukupne ekonomske aktivnosti na tržištu, došlo do pada prihoda, kao i da je pandemija uslovila nove potencijalne kreditne rizike koji su u direktnoj vezi sa onim granama privrede koje su najviše pogođene krizom

"Zato smo izdvojili značajne troškove rezervisanja za potencijalne kreditne gubitke", istakli su u CKB-u.

Iz banke su kazali da su primijenili sve zvanično donesene mehanizme za pomoć privredi i građanima (moratorijum i restrukturiranje), kao i da su su imali " program zaštite klijenata".

Taj program, kako su objasnili, podrazumijeva da analiziraju svaki slučaj pojedinačno i nude rješenje koje najbolje odgovara mogućnostima klijenta. Iz banke su kazali da su zahvaljujući, između ostalog, tom programu izbjegli značajnije povećanje rasta nenaplativih kredita. CKB bilježe i rast od 25 odsto digitalno aktivnih klijenata u odnosu na raniji period.

NLB: Vidjećemo poslije turističke sezone

Iz NLB banke su kazali da su zadovoljni rezultatima u odnosu na „krizne“, dok su u odnosu na redovne ciljeve, znatno ispod planova.

"Prave efekte krize na klijente i naše poslovanje, očekujemo nakon izlaska većeg dijela kompanija iz moratorijuma i reprograma, te poslije efekata predstojeće turističke sezone", rekli su u ovoj banci.

Prema podacima NLB, građane i privredu podržali su prošle godine sa 165 miliona za moratorijum na otplatu kredita, dok je vrijednost kredita koji je privreda restrukturirala (definisanje povoljnijih uslova otplate) gotovo 20 miliona.

Iz banke kažu da nijesu usporili odobravanje kredite koji bilježe na kraju marta u odnosu na kraj 2020. rast od 2,7 odsto.

"Uprkos negativnim efektima pandemije 2021. godini nastavili smo u ovoj godini stabilno poslovanje uz neto dobit. Aktuelne okolnosti najviše su uticale na neto nekamatne prihode, koji bilježe pad u odnosu na uporedni period prethodne godine", rekli su u NLB-u.

Banka od izbijanja pandemije nastoji da stimuliše stanovništvo da koriste digitalne bankarske servise i u više navrata su, kažu, imali njihovo besplatno korišćenje, dok kod privrede su se fokusirali na obezbjeđenje novca za likvidnost i restrukturiranje kredita.

Privreda vapi za svježim novcem

Predstavnici privrede i sindikalnih organizacija za “Vijesti” kažu da su kamatne stope visoke i da bi trebalo da budu znatno niže da bi se brže sanirale posledice ekonomske krize.

U Uniji poslodavaca (UPCG) su kazali da kreditnu politiku banaka treba posmatrati u kontekstu u kome se trenutno nalazi privreda koja je duboko pogođena aktuelnom ekonomskom krizom.

"U tim uslovima privreda se našla u situaciji da ‘’vapi’’ za svježim novcem za održavanja tekuće likvidnosti, nastavka započetih investicija. Logično bi bilo da banke podrže privredu tako što će olakšati uslove za odobravanje novih kredita kroz smanjenje kamatnih stopa kako bi se ekonomiji ponovo dao zamajac rasta. Ali, pošto je i cilj banaka profit treba razumjeti da ne žele da se izlažu većem riziku od postojećeg. Kreditna politka je ostala na nivou iz 2019. godine, odnosno, nije došlo do značajnijeg pada kamatnih stopa. Naprotiv, banke su još obazrivije prilikom dodjele kredita privredi, iako imaju dovoljno svježeg novca na raspolaganju", ocijenili su u UPCG.

Iz ove organizacije kažu da su crnogorskoj ekonomiji potrebne niže kamatne stopa, ali pitanje je koliko je to realno u ovim uslovima.

U Privrednoj komori smatraju da su kamatne stope na kredite relativno visoke, da su i dalje ograničenje za dinamičniji oporavak privrede, te da bi trebale biti niže kako bi privreda što brže i lakše ušla u fazu oporavka.

"Tekuća politika kamatnih stopa pokazuje značajnu razliku u visini prosječne kamatne stope od skoro tri odsto na kredite građanima u odnosu na privredu. To se može objasniti povećanim rizikom kreditiranja stanovništva uzimajući u obzir povećani broj nezaposlenih, zatvaranje manjih biznisa, teškoće u isplati zarada, a sve kao posljedica pandemije. Privreda je relativno dobro sanirana u pogledu kreditnih obaveza sa do sada donijetim mjerama odlaganja otplata kredita. Dalji pad aktivnih kamatnih stopa je neophodan kako bi omogućio snažniji razvoj realnog sektora i stabilnije uslove oporavka i razvoja ekonomije" rekli su u PKCG.

Unija sindikata: Građani su drugog reda

Iz Unije sindikata su istakli da ne čudi podatak da je kamatna stopa za privredu osjetno niža u odnosu na građane, jer su građani već godinama sporedni.

"Privredi se pružaju brojne mogućnosti, kako kod banaka, tako i kod Investiciono razvojnog fonda. Građani u posljednjih desetak godina teže dolaze do povoljnih kredita nego ranije. Sada je često slučaj da efektivna kamatna stopa za stambeni kredit prelazi osam odsto, dok se za kamatnu stopu od 6,99 odsto može reći da je jedna od povoljnijih. Ne tako davno, nisu bili rijetki slučajevi kada su građani podizali stambene kredite po mnogo povoljnijim uslovima, te nominalnim i efektivnim kamatnim stopama čak i ispod tri odsto. Vjerujemo da je krajnje vrijeme da se politika kamatnih stopa vrati na period od prije 10 ili 20 godina, kada su se banke nadmetale za svakog klijenta i pružale brojne povoljnosti i relativno jako niske kamatne stope" kazali su u ovoj sindikalnoj organizaciji, dodajući da su banke i prošlogodišnji moratorijum iskoristile da dodatno uvećaju zaduženje klijentima.

Marija MIRJAČIĆ

Na ideju “Energoprojekt hidroinženjeringa” da se voda crpi i sa Kaluđerovog i Crnog oka, direktor Regionalnog vodovoda Goran Jevrić upozorava i da bi “ishitrene odluke mogle donijeti više štete nego koristi”
Još jedna potvrda stručnjaka da je šteta nastala produbljivanjem korita Morače iz koje je izvađeno više od 100 hiljada kubika šljunka

I stručnjaci beogradskog “Energoprojekt hidroinženjeringa” nakon višemjesečne analize zaključili su da je vodoizvorište Bolje sestre ugroženo dugogodišnjom nekontrolisanim izvlačenjem pijeska i šljunka iz korita Morače, o čemu je sredinom marta pisao Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG).
Tako su potvrđene ranije tvrdnje ekoloških aktivsta, ali i predstavnika više državnih institucija, a prije svega Regionalnog vodovoda, koji vodom sa izvorišta snabdijeva Crnogorsko primorje.
Direktor Regionalnog vodovoda Goran Jevrić uvjerava da će, uprkos svemu, snabdijevanje primorja vodom biti uredno.
“Naravno, treba imati u vidu i da postoji mogućnost da dođe do značajnijih nepredviđenih poremećaja u hidrološkim uslovima, posebno u dijelu koji je vezan za devastirano korito rijeke Morače”, kazao je Jevrić za CIN-CG.
Kako bi se i ovaj rizik ublažio, Regionalni vodovod je, prema njegovim riječima, pokrenuo istražne i testne radnje da bi se određenim tehničkim intervencijama i za ovu sezonu obezbijedile potrebne količine.
Zbog drastičnog trenda pada izdašnosti od 80 odsto, direktor Uprave za vode (UzV) Damir Gutić obustavio je u decembru radove na regulaciji Morače.
Ministar ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ratko Mitrović kazao je krajem marta u parlamentu da je sa mještanima Grbavaca obišao rijeku i da su “uočili da se na više lokaliteta vrši eksploatacija šljunka iz Morače i pored aktuelne zabrane”.
“Uočeno je da se koritko rijeke Morače produbilo više od pet metara i proširilo više puta u dijelu koje je najbliže vodoizvorištu Bolje sestre”, kazao je on poslanicima.
Iz njegovog Ministarstva rekli su za CIN-CG da u ovom trenutku ne postoji nijedna dozvola ili saglasnost UzV koja bi dozvoljavala ulazak u korito i da se svaki upad “smatra nelegalnim”.

Iz korita donjeg toka Morače u Skadarsko jezero, prema podacima do kojih je ranije došao CIN-CG, kroz koncesione radove regulacije toka ranije je izvađeno više od 100.000 kubika šljunka. Koncesije je imala kompanija “Bemaks”, a ranije i “Cijevna komerc” i “Beton gradnja”.
Prema računici CIN-CG-a na osnovu podataka dobijenih od “Bemaksa”, iz korita rijeke izvadili su najmanje 52 hiljade kubika.
Iz “Cijevne” su kazali za CIN-CG da su izvadili oko 68.000 metara kubnih, dok iz “Beton Montenegra” nisu tada odgovorili na pitanja.
Govoreći o problemu nelegalne eksploatacije, iz Ministarstva su rekli za CIN-CG da “se u većini slučajeva radi o eksploataciji materijala sa zemljišta koje je van korita i koje se ne vodi kao vodno”.
Kako do 1.100 litara u sekundi
Ocjenjujući da “povratak u stanje prije 2020. godine nije moguće predvidjeti, a vjerovatno ni ostvariti u potpunosti”, stručnjaci beogradske kompanije su u analizi koju je CIN-CG dobio po Zakonu o slobodnom pristupu informacijama za uredno snabdijevanje crnogorskog primorja predložili da se postojećem izvorištu doda voda iz obližnjih vrela, od kojih predlažu Kaluđerovo oko i Crno oko.
Direktor Regionalnog vodovoda kazao je za CIN-CG da istražni radovi potrebni za izbor nekog izvorišta za potrebe javnog vodosnabdijevanja zahtijevaju sveobuhvatna i ozbiljna istraživanja, a samim tim i značajno vrijeme kako bi se donijela ispravna odluka. Ne treba zanemariti, kaže on, ni zakonsku regulativu koju je neophodno sprovesti kroz kompleksne administrativne procedure jer je dodatno riječ i o pitanjima koja su od izuzetnog značaja za zaštitu zdravlja građana.
“Ovo je upravo razlog zašto je u okviru predmetne studije poseban akcenat dat na traženju kratkoročnog rješenja kojim bi se za period dvije do tri godine obezbijedile dovoljne količine vode za uredno i održivo vodosnabdijavanje Crnogorskog primorja… Ishitrene odluke po predmetnom pitanju bi mogle donijeti više štete nego koristi”, kazao je Jevrić.
Kapacitet vodovoda je 1.100 llitara u sekundi, a rezultati analiza koje su izvršene u okviru ovog projekta ukazuju da trenutno raspoložive vode izvorišta Bolje sestre u minimumu iznose od 700-800 litara u sekundi.
U analizi se navodi da samo izvorište Bolje sestre nije razmatrano kao dodatni izvor vode iz više razloga, među kojima je i taj da postoji realna mogućnost da bi se crpljenjem potrebnlh količina uticalo na izdašnost, moguće gubljenje prirodnog izvora, a da se pri tom ne dobije tražena količina.
U dokumentu se navodi da nije poznata minimalna izdašnost Kaluđerovog oka, odnosno maksimalna količina raspoloživa za eksploataciju u uslovima hidrološkog minimuma. Kao prednosti navode se veći uticaj podzemnih voda i zaštita kvaliteta vode od uticaja Malog blata, a kao mana da je transport vode duži i složeniji, uz nepredvidive probleme eksproprijacije i korišćenja privatnog zemljišta.
Crno oko je vrelo kome takođe nije poznata izdašnost, a tehničke teškoće su takve da će ih biti teško i utvrditi. Tehničko rješenje zahvatanja sa usisom pumpe neposredno iznad glavnog izvora obezbjeđuje crpljenje prioritetno podzemne vode. Kao prednosti navode se neograničena količina voda za eksploataciju i relativno mala dužina transporta do postrojenja i manji problem eksproprijacije. U mane su ubrojani vjerovatno veći troškovi zahvata i građevinskih radova zbog uslova na terenu, ali i neizvjesnost kvaliteta vode zbog uticaja miješanja sa vodom Malog blata.
“Kroz uporednu analizu predloženih izvora za vodosnabdjevanje, Crno oko ima malu prednost prije svega zbog toga što je relativno lako bez dodatnih intervencija obezbijediti punu potrebnu količinu vode za vodosnabdijevanje”, ocijenjeno je u analizi.
Radi pronalaženja optimalnog rješenja i balansa između potrebnog kvantiteta i što je moguće boljeg kvalieta, predložene su dvije varijante eksploatacije. Prva podrazumijeva zahvatanje raspoloživih količina Kaluđerovog oka, pod uslovom da one budu dokazane, i uključenje Crnog oka kada uslovi potrebe za vodom to zahtijevaju. Druga varijanta predviđa eksploataciju samo Crnog oka, kao dodatak postojećim količinama na izvorištu Bolje sestre.
Korito Morače duboko “zaorano”
Hidrogeološka analizu izdašnosti izvorišta, koju je prošlog mjeseca završio “Energoprojekt hidrinženjering” i koju potpisuje inženjer geologije Vladimir Beličević, prema saopštenju Regionalnog vodovoda, prezentovana je i ministru Mitroviću.
“Ovaj problem je nastao dominantno zbog eksploatacije pijeska i šljunka u koritu Morače i osnovni uslov očuvanja sadašnjih količina vode na izvorištu Bolje sestre je da ne dođe do daljeg pogoršanja stanja terena i korita Morače usljed novih nepredviđenih radova. Nažalost, efekti eksploatacije šljunka u koritu Morače mogu se u novonastalim uslovima u narednim godinama pogoršati i dodatnim prirodnim produbljivanjem korita kao posljedica povećanih brzina i poremećenog profila korita”, kazao je Beličević za CIN-CG.

Zbog toga je, prema njegovom mišljenju, potrebno pristupiti mjerama sanacije korita rijeke sa zadatkom da se vrati što je moguće bliže prirodnom stanju, odnosno ne niže od kote 10 metara nadmorske visine (mnm). Analizom je utvrđeno da nisu poštovane preporuke UzV da iskop u zoni uzvodno od ušća Cijevne u Moraču ne smije biti ispod te kote.

Na osnovu zahtjeva Regionalnog vodovoda, u novembru su izvršena geodetska i batrimetrijska snimanja (korištenjem eho sonde) na tri profila uzvodno od ušća Cijevne u zone naspram izvorišta Bolje sestre. Na osnovu ovih mjerenja, najniže kote korita su od 3.04-5.21 mnm, a nivoi vode u Morači od 7.35 do 8.61 mnm.
Ministar je, kako se navodi u saopštenju Regionalnog vodovoda, poslije predstavljanja analize kazao da inspekcijski i drugi nadležni organi moraju ”hitno reagovati da se zaustave ove nelegalne aktivnosti, jer ne smijemo ugroziti vodosnabdijevanje Crnogorskog primorja”.
Iz Uprave za inspekcijske poslove su za CIN-CG kazali da su ove godine od Regionalnog vodovoda dobili dvije inicijative za inspekcijski nadzor eksploatacije riječnog materijala iz vodotoka Morače, a da su njihovi inspektori na potezu uže zone sanitarne zaštite izvršili više od 40 terenskih obilazaka.
“U postupcima inspekcijskog nadzora eksploatacije riječnog materijala podnijete su dvije krivične prijave Osnovnom državnom tužilaštvu radi utvrđivanja identiteta izvšilaca krađe prirodnog dobra i jedna dopuna krivične prijave. Donijeto je i jedno rješenje kojim je izrečena zabrana vršenja eksploatacije rječnog materijala na kontrolisnoj dionici”, rekli su iz UIP-a, ne navodeći podatke o kome je riječ.

Pad izdašnosti može se odraziti i na "Plantaže"

Iz “Energoprojekt hidroinženjeringa” navode i da fenomen rada velikog broja bunara za navodnjavanje, koji su locirani u zoni plantaža u dolini Morače i Cijevne, treba da bude predmet proučavanja u narednom periodu.
“Ne mogu se isključiti uticaji ovih objekata na rad i izdašnost izvorišta Bolje sestre. Međutim, višegodišnji režim rada ovih bunara je ustaljen i odvija se u istom godišnjem periodu. On se uglavnom prekida krajem avgusta nakon glavnog vegetativnog perioda za potrebe uzgajanja vinove loze”, navodi se u nalazu.
Rad ovih bunara je, kako se ističe, na godišnjem nivou uglavnom predvidiv i nije vjerovatno da je došlo do drastičnog povećanja njihovog broja, naročito u periodu tokom 2020. godine, kada je registrovan najveći pad izdašnosti izvorišta. To ukazuje da oni “nijesu izvršili glavni i presudni uticaj”.
Jevrić je, međutim, kazao za CIN-CG da će se problem smanjivanja izdašnosti vodnih bilansa uticati i na druge privredne subjekte koji koriste podzemne vode na području Podgorice za svoju privrednu djelatnost, od "Plantaža", do poljoprivrednih proizvođača i vodovodnih preduzeća.
Iz "Plantaža", koje iz 24 crpne bušotine, sa dubine od 50 do 90 metara za navodnjavanje 2.300 hektara pod vinogradima i voćnjacima utroše dva miliona kubika vode, rekli su u martu za CIN-CG da ne proizvode posljedice, jer se svaki izvučeni litar vrati u zemlju.

Ispitati i uticaj auto-puta - kad ga bude

Imajući u vidu planske dokumente koji predviđaju izgradnju autoputa Bar-Boljare u drugoj zoni zaštite izvorišta Bolje sestre, prema preporuci “Energoprojekt hidroinženjeringa”neophodno je predložiti da se prouče eventualni uticaji na izvorište i definisane zone zaštite.
Ova faza auto-puta od Podgorice prema moru zasada nije u tekućim planovima.
“U tom procesu potrebno je i predvidjeti odgovarajuće intervencije i neophodne mjere zaštite izvorišta. Mjere se odnose na izgradnju vodnih objekata za sakupljanje, odvođenje i prečišćavanje otpadnih voda (glavni kolektori, postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda) kako bi se obezbijedila neophodna zaštita izvorišta od nepovoljnih uticaja izgradnje auto-puta. Prilikom projektovanja, u obzir se mora uzeti najviši zabilježeni vodostaj izvorišta, kako u budućnosti ne bi došlo do narušavanja stabilnosti auto-puta i oticanja otpadnih voda sa njegove površine u izvorište”, upozorava se u nalazu.

Miloš RUDOVIĆ

The amount of loans on which businesses and citizens are late with repayment is growing. Interest rates remain high, bank profits have been cut in half, while citizens are making fewer and fewer term deposits. The crisis has strengthened electronic banking.

By Marija Mirjačić

Citizens and businesses are finding it increasingly difficult to repay loans, and high interest rates are hardly going down at all. Due to the crisis caused by the coronavirus, there are significantly fewer term savings, and mobile phones are increasingly replacing counters.

These are the key findings from an analysis of the impact of the pandemic on the economic and banking system recently published by the Central Bank of Montenegro (CBCG), which claims that its own measures and policies have largely preserved stability.

The total bank capital at the end of March 2021 was €600.4 million, which is a drop of 0.9 percent at the annual level.

Deposits at the end of March this year were €3.45 billion, having increased by €94 million in a year. Citizens had €1.77 billion on their accounts, or 51.28 percent, while businesses had €1.68 billion or 48.72 percent. In the comparable period last year, citizens’ deposits were €1.70 billion, and those of businesses were €1.66 billion.

According to the CBCG, at the end of March, total loans approved were €3.26 billion, €1.4 billion of which was provided to citizens and €1.85 billion to businesses. That is an increase of €104.6 million compared to the same period last year.

From March to the end of 2020, banks approved €789 million in new loans, more than 72% of which was granted to the business. In the first three months of this year, €238.08 million in loans were approved, up 22.95% on the comparable period of the previous year.

At the end of March, according to the CBCG data, loan arrears amounted to €177.9 million, which is an increase of €17.3 million or 10.76% compared to the same month last year. The share of these in total approved loans is 5.45 percent.

At the end of March this year, citizens were late in paying their loan instalments for a total amount of €63.5 million, while legal entities had overdue debts of €114.5 million.

“The data indicate that the banks have so far withstood the economic consequences of the pandemic and that their stability as the most important part of the financial system has been preserved,” CBCG told Vijesti.

However, economic analyst Predrag Drecun explains for Vijesti that it is logical for loans to grow, because in times of crisis, citizens and businesses use loans to protect themselves from illiquidity. However, he emphasizes that this growth alone is not a sufficient premise to draw any conclusions on the health of the economy.

“We need to see what’s behind the growth of loans– whether the level of security is of high quality, whether loans to residents or non-residents are growing, whether this a consequence of a rise in earnings or whether the base of borrowers has expanded. It is logical that increased borrowing is accompanied by employment growth. However, our credit growth is accompanied by unemployment growth. This means that we need to see who is borrowing, because it’s logical that a jobless citizen can’t easily take out a loan,” Drecun notes.

He pointed out that if you look at CBCG data, you can see that increased borrowing is predominantly caused by an increase in loans granted to the Government.

“The rise in loans in 2019/2020 amounts to €97.4 million, €45.5 million of which refers to the growth of loans given to the central government. It can be observed that loans are growing from year to year, but amounts are getting smaller. It is remarkable that there is a considerable rise in loans in the four months of 2021 compared to December 2020, taking into account the trend of the last four years. There has been an increase in loans totalling €136 million, but this growth was predominantly caused by the growth of loans granted to non-resident legal entities for a total amount of €112 million. Thus, the CBCG’s argument about credit growth is very questionable in respect of benefits for Montenegro’s economy. Residents were granted only 24 million euros more compared to the balance of loans at the end of December last year. The rise in loans to households is rather symbolic and amounts to barely €1.4 million,” Drecun explains.

He says that deposits reflect a dangerous trend for the stability of the system. In his opinion, the decline in the share of term deposits in total deposits is dramatic.

According to CBCG data, Drecun says, term deposits (whose terms and interest are known) accounted for 70.99 percent of total deposits in 2013, 39.46 percent in January last year, and 36.04 percent in April this year.

Demand deposits (with no fixed term) were at 28.79 percent in January 2013, 60.54 percent in January last year, and 63.96 percent at the end of April this year.

“The liquidity of banks is potentially at risk. Bank funds range mostly around 90 percent of the total amount of demand deposits. This means that term deposits are completely uncovered by liquid assets. Today, deposits are lower by about 40 million compared to the end of 2019. The CBCG is again consciously sugar-coating the reality by comparing growth with the worst months and years, and not with the best,” Drecun said, adding that low interest rates on savings is another cause of the change in the maturity of deposits.

The weighted average effective interest rate on savings, according to CBCG data, was 0.41 percent at the end of March this year, which is the same level as in March last year.

The CBCG, led by Governor Radoje Žugić, says that the minimal decline in total bank capital is largely due to the accounting treatment of the merger of two banks (Podgorička and CKB banks) in 2020. In addition, it did not affect the aggregate solvency ratio, which is significantly above the statutory minimum of 10 percent.

The bank’s liquidity is its ability to meet its overdue liabilities at any time. Insolvency occurs when the value of a company’s liabilities exceeds the value of its assets, i.e. when losses exceed its share capital.

“That ratio was 19.30 percent at the end of March this year. Its growth is 1.9 percentage points on an annual basis,” the CBCG explained.

The analysis has found that clients are experiencing falling revenues, reduced liquidity and more difficult settlement of liabilities, which further leads to more stringent bank conditions when granting loans, while the growing uncertainty when it comes to future settlement of loan commitments has been pointed out as a risk.

Erste Bank and NLB Bank told Vijesti that they expected a further growth of loans with late repayment of instalments, while Crnogorska komercijalna banka (CKB) did not answer this question.

“We expect a slight, but continued growth of non-performing loans, which rose from 3.2 percent to almost 4.5 percent last year, which is still substantially below the market average,” Erste Bank said. NLB pointed out that the significant decline in economic activity inevitably leads to an increase in the percentage of non-performing loans.

“Last year’s absence of tourists was felt mostly in the area of net commission income and through higher risk costs, due to the timely recognition of expected credit losses. The share of non-performing loands in the bank’s total loans at the end of March was 7.2 percent,” NLB said.

According to CBCG procedures, banks are required to set aside a reserve for each approved loan, which is used as security in case a borrower fails to repay their loan.

The total reserve requirements allocated by banks with CBCG were €182.2 million at the end of March 2021, an increase of €1.2 million or 0.7 percent on a monthly basis. Compared to March 2020, reserve requirements decreased by €74.2 million.

Drecun explains that reserve requirements have been reduced to about 70 percent of the 2019 level.

“CBCG announced that it has consciously reduced reserve requirements in order to help businesses with about €70 million. But, then we can’t talk about real borrowing growth, because that means that a substantial part of this growth was financed by reserve requirements,” Drecun explained.

Lower, but still unfavourable interest rates

Data from the Central Bank of Montenegro show that loans with a delay in repayment of more than 90 days have slightly decreased from 2.66 to 2.44 percent, which indicates that temporary measures introduced by this institution in respect of harmonization of repayment plans with expected cash flows of loan beneficiaries were appropriate.

“When it comes to future projections of trends in non-performing loans, regardless of their limited growth compared to the pre-crisis period, it can be expected that the withdrawal of temporary measures will lead to a rise in these loans, primarily for beneficiaries whose business has become unsustainable as a result of the crisis. Future trends in non-performing loans will depend on a number of factors, including the duration of the pandemic. The overall macroeconomic environment in the country is contingent on that. This primarily includes the effects of this year’s tourist season, which will have the greatest impact on macroeconomic indicators and trends in the coming period,” CBCG told Vijesti.

The Central Bank statistics show that last year there was a further decline in the weighted average effective interest rate on approved loans, which was 5.81 percent at the end of March this year, while it was 5.93 percent the year before. At the same time, the interest rate on loans granted to citizens at the end of March this year was 7.31 percent, and to businesses 4.35 percent.

Drecun points out that interest rates are unreasonably high and that they are a consequence of the ailing Montenegrin economy and the country’s high trade deficit.

“By taking certain measures in respect of the capital, the Central Bank could cause a reduction in interest rates, as it is well known that they are hefty partly due to the strict regulations it imposes on banks,” Drecun explained.

It is logical, he says, that if businesses find it difficult to repay loans due to poor results, this can also affect the loan repayment capacity of citizens who work in those companies.

One of the measures taken by CBCG to protect the banking system during the coronavirus crisis is a temporary ban on the payment of dividends to bank shareholders, except in the form of shares. This was done in order to increase bank capitalization levels. Banks reported profits of €22.7 million last year, which is significantly less compared to 2019, when they recorded a surplus of €48.6 million.

According to CBCG, the temporary ban on the payment of dividends to bank shareholders has led to an increase in the annual solvency ratio of banks from 17.40 to 19.30 percent.

Erste Bank said that the most noticeable effect of the crisis on banks’ operations was a decline in certain revenues, as well as a decline in profits of almost 60 percent in 2020.

“The major contributing factor was the growth of costs of loan loss provisions, which will remain high in this year as well. We have strengthened our financial position to meet the potentially more challenging situation, so the solvency ratio was 24.4 percent at the end of March, significantly more than the statutory 10 percent. In these circumstances, the bank’s focus is not on looking for opportunities to achieve additional business results, but on supporting clients affected by the crisis, while preserving the stability and health of the bank,” Erste Bank said.

Mobile banking

Erste Bank said that ever since the beginning of the pandemic they had been actively working to reduce the negative effects of the crisis on customers, implemented several moratoriums, suspended certain fees and charges and provided favourable loans in cooperation with international financial institutions.

“We continued to see a strong growth in the number of e-banking users, which was up 21.5 percent on the previous year, as well as a rise in the number of mobile banking users of almost 33 percent. The number of accounts was as much as 86 percent higher, while there were about nine percent more active cards,” Erste Bank added.

CKB Bank said that a decline in overall economic activity in the market had resulted in a drop in revenues, adding that the pandemic had caused new potential credit risks that were directly linked to those businesses that were most affected by the crisis.

“That is why we have set aside significant loan loss provisions”, a CKB representative pointed out.

The bank said that they had implemented all officially adopted mechanisms to help businesses and citizens (moratorium and restructuring). They also ran a “client protection programme”.

This programme, as they explained, means that they could analyse each case individually and offer a solution that best suits the client’s capabilities. Thanks to that programme, among other things, the bank avoided a significant increase in non-performing loans. CKB also recorded a growth of 25 percent in digitally active clients compared to the previous period.

NLB: We will see after the tourist season

NLB Bank said that they were satisfied with their results compared to those during the crisis. However, when it comes to regular targets, they were significantly below the planned ones.

“We expect to see the real effects of the crisis on our clients and our operation after the moratorium and rescheduling agreements end for most companies, and when we see the effects of the upcoming tourist season,” the bank said.

According to data from NLB, in 2020 they provided support citizens and businesses for a total amount of €165 million in the form of a moratorium on loan repayment, while the value of restructured loans to businesses (by means of defining more favourable repayment terms) was almost €20 million.

The bank says that they did not slow down the process of loan approval, as this segment saw a growth of 2.7 percent at the end of March compared to the end of 2020.

“Despite the negative effects of the pandemic in 2021, we have continued to have a stable performance this year with a net profit. The current circumstances have had the greatest impact on net non-interest income, which decreased compared to the comparable period of the previous year,” NLB said.

Since the outbreak of the pandemic, the bank has been trying to encourage the population to use digital banking service. To achieve this, the bank says, they have allowed customers to use those services free of charge on several occasions. When it comes to businesses, they focused on providing money for liquidity and loan restructuring.

Businesses are craving fresh money

Representatives of businesses and trade unions told Vijesti that interest rates are high and should be significantly lower to allow the effects of the economic crisis to be mitigated faster.

The Montenegrin Employers Federation (MEF) said that banks’ loan policies should take into account the present state of the economy, which is deeply affected by the current crisis.

“In these conditions, businesses have found themselves in a situation to “crave” fresh money in order to maintain their current liquidity and continue the investments which are under way. It would be logical for banks to support businesses by easing the conditions for granting new loans, particularly by reducing interest rates in order to give businesses impetus for growth again. But, since banks also want to make a profit, it is reasonable that they do not want to expose themselves to risks that are greater than the existing ones. Their loan policies remained at the 2019 level – in other words, there was no significant drop in interest rates. On the contrary, banks are even more cautious when granting loans to business, even though they have enough fresh money at their disposal,” the MEF said.

This organization says that the Montenegrin economy needs lower interest rates, but the question is how realistic this is given the current conditions.

The Chamber of Commerce believes that interest rates on loans are relatively high, adding that they still present a limiting factor for a more dynamic recovery of the economy. This body suggests that interest rates should be lower in order for business to enter a recovery phase as quickly and easily as possible.

“The current interest rate policy exhibits a significant discrepancy in the average interest rate for citizens and for businesses – of almost three percent. This can be explained by the greater risk of lending to the general population, taking into account the growing unemployment rate, the closure of small businesses, difficulties in paying wages, all of which resulting from the pandemic. Businesses are relatively well rehabilitated in terms of credit obligations with measures taken so far to delay loan repayments. A further drop in lending interest rates is necessary in order to enable stronger development of the real sector and more stable conditions for recovery and economic development,” the Chamber of Commerce said.

Union of Trade Unions: Citizens are low priority

The Union of Trade Unions says that it is not surprising that interest rates for businesses are significantly lower compared to the rate for citizens, as citizens have been low priority for years.

“Businesses are provided with numerous opportunities, both with banks and with the Investment and Development Fund. Over the last ten years, citizens have found it harder to get favourable loans than before. It is often the case now that the effective interest rate on housing loans exceeds eight percent, while the interest rate of 6.99 percent can be described as one of the most favourable. Not so long ago, it was not uncommon for citizens to take out housing loans on much more favourable terms, and with nominal and effective interest rates even below three percent. We believe that it is high time that the interest rate policy went back to the period of 10 or 20 years ago, when banks competed for each client and provided numerous benefits and relatively very low interest rates,” the trade union organization said, adding that banks took advantage of the last year’s moratorium to further increase customer indebtedness.

The director of the Regional Water Supply System, Goran Jevrić, warns about the idea of "Energoprojekt hidroinženjering" Consulting Engineers Co. Ltd that water should be pumped from ''Kaludjer oko'' and ''Crno oko'' springs, stating that "hasty decisions could do more harm than good"

Another confirmation from experts that the damage was caused by the deepening of the Morača riverbed, from which more than 100 thousand cubic meters of gravel were extracted

After several months of analysis, experts from “Energoprojekt hidroinženjering - Belgrade” concluded that the Bolje sestre water source was endangered by long-term uncontrolled extraction of sand and gravel from the Morača riverbed, which was reported by the Center for Investigative Journalism of Montenegro (CIN-CG) in mid-March.

Thus, the earlier claims of environmental activists, as well as the representatives of several state institutions, primarily the Regional Water Supply System (RWSS), which supplies coastal municipalities with water from local sources, were confirmed.

The director of the RWSS, Goran Jevrić, assures that, despite everything, the water supply to the coast will be in order.

"Of course, it should have in mind that there is a possibility of significant unforeseen disturbances in hydrological conditions, especially in the part related to the devastated bed of the Morača River," Jevrić told CIN-CG.

To mitigate this risk, the Regional Water Supply System, according to him, initiated investigative and test actions to provide the necessary quantities for certain technical interventions for this season as well.

Due to the drastic drop in yield of 80 percent, the director of the Water Administration (WA), Damir Gutić, suspended the works on the regulation of the Morača River in December.

The Minister of Ecology, Spatial Planning and Urbanism, Ratko Mitrović, said in the Parliament at the end of March that he visited the river with the locals of the village Grbavci and that they "noticed that gravel from Morača was being exploited at several locations, despite the current ban".

"It was noticed that the bed of the Morača River deepened more than five meters and widened several times in the part closest to the Bolje sestre water source," he told MPs.

The Ministry told CIN-CG that currently there is no permit or consent from WA that would allow entry into the riverbed and that any intrusion is "considered illegal".

According to the data previously obtained by CIN-CG, more than 100,000 cubic meters of gravel were previously extracted from the bed of the lower course of the Morača into Skadar Lake through concession works on flow regulation. The concessions were held by the company "Bemaks", and earlier by "Cijevna komerc" and "Beton gradnja".

According to CIN-CG's estimates, based on the data obtained from "Bemax", at least 52 thousand cubic meters were extracted from the riverbed.

"Cijevna" told CIN-CG that they extracted about 68,000 cubic meters, while "Beton Montenegro" did not answer the questions.

Speaking about the problem of illegal exploitation, the Ministry told CIN-CG that "in most cases, it is about the exploitation of materials from land that is out of the riverbed and which is not treated as a floodplain."

How to obtain 1,100 liters per second

Assessing that "return to the state before 2020 cannot be predicted, and probably not fully realized", "Energoprojekt hidroinženjering" experts in the analysis CIN-CG received under the Law on Free Access to Information for Regular Supply of the Montenegrin Coast suggested adding water from nearby springs to the existing spring, primarily spring ''Kaludjerovo oko'' and ''Crno oko''.

The director of the Regional Water Supply System told CIN-CG that the investigative work to select a source for public water supply requires comprehensive and serious research, and therefore significant time to make the right decision. He says that the legal regulations that need to be implemented through complex administrative procedures should not be neglected, because this issue is also of exceptional importance for health protection.

"This is precisely the reason why the study focused on seeking a short-term solution that would provide sufficient water for an orderly and sustainable water supply of the Montenegrin coast for two to three years… Hasty decisions on the subject could do more harm than good,” Jevric said.

The capacity of the water supply system is 1,100 liters per second, and the results of the analyzes conducted within this project indicate that the currently available water sources of the Bolje Sestre spring are at a minimum of 700-800 liters per second.

The analysis states that the source of the Bolje Sestre was not considered as an additional water source for several reasons, including the fact that there is a real possibility that abstracting the required quantities would affect the yield, possible loss of natural source, without gaining the required quantity.

The document states that the minimum yield of ''Kaluđerovo oko'' is not known, i.e. the maximum amount available for exploitation in the conditions of hydrological minimum. The advantages are the greater impact of groundwater and protection of water quality from the impact of ''Malo Blato'', and the disadvantage is that the transport of water is longer and more complex, with unpredictable problems of expropriation and use of private land.

The yield of ''Crno oko'' is also not known, and it will be difficult to determine it due to technical difficulties. The technical solution with the suction pump directly above the main source ensures the pumping of groundwater as a priority. The advantages are the unlimited amount of water for exploitation and the relatively short length of transport to the plant and the minor issues of expropriation. The disadvantages include probably higher costs of water intake and construction works due to field conditions, but also the uncertainty of water quality due to the impact of mixing with the water of ''Malo Blato'' source.

"Through a comparative analysis of the proposed sources for water supply, ''Crno oko'' has a small advantage primarily because it is relatively easy to provide the full required amount of water for water supply without additional interventions," it is stated in the analysis.

To find the optimal solution and balance between the required quantity and the best possible quality, two solutions of exploitation have been proposed. The first involves intake of the available quantities from ''Kaluđerovo oko'' source, provided they are proven, and ''Crno oko'' if required. The second solution envisages the exploitation of only ''Crno oko'', in addition to the existing quantities at the source of ''Bolje sestre''.

Morača riverbed "plowed"

According to the announcement of the Regional Water Supply System, the hydrogeological analysis of the yield of the spring, which was completed by "Energoprojekt hidrinženjering" last month and signed by the geological engineer Vladimir Beličević, was also presented to Minister Mitrović.

"This problem arose predominantly due to the exploitation of sand and gravel in the Morača riverbed. The basic condition for preserving the current quantities of water at the ''Bolje sestre'' spring is that there is no further deterioration of the terrain and the Morača riverbed due to new unforeseen works. Unfortunately, the effects of gravel exploitation in the Morača riverbed can be worsened in the coming years by the additional natural deepening of the riverbed as a result of increased speeds and disturbed riverbed profile," Belicevic told CIN-CG.

Therefore, in his opinion, it is necessary to take measures to rehabilitate the riverbed and return it as close as possible to the natural state, i.e. not lower than the elevation of 10 meters above sea level (masl). The analysis established that the Water Administration's recommendations on the excavation in the zone upstream from the mouth of the Cijevna in Morača were not followed.

Based on the request of the Regional Water Supply System, geodetic and bathymetric surveys were performed in November (using an echo sounder) on three sites upstream from the mouth of the Cijevna into the zones opposite the ''Bolje sestre'' spring. Based on these measurements, the lowest riverbed elevations are from 3.04-5.21 m above sea level, and the water levels in the Morača are from 7.35 to 8.61 masl.

According to the statement of the Regional Water Supply System, after the presentation of the analysis, the Minister said that the inspection and other competent bodies must "react urgently to stop these illegal activities because the water supply of the Montenegrin coast must not be endangered."

The Directorate for Inspection Affairs told CIN-CG that this year, two initiatives from the Regional Water Supply System for inspection supervision of the exploitation of river bed material from the Morača watercourse were received and that their inspectors made more than 40 field visits to the narrow sanitary protection zone.

"In the procedures of inspection supervision of the exploitation of river material, two criminal charges were filed with the Basic State Prosecutor's Office to determine the identity of the perpetrators of the theft of natural resources and one supplement to the criminal report. A decision was also issued banning the exploitation of river material on the control section ", the Directorate for Inspection Affairs stated, without identifying the perpetrators.

The drop in yield can be reflected to ''Plantaze'' as well

"Energoprojekt hidroinženjering" also states that the phenomenon of operation of a large number of irrigation wells, located in the zone of plantations in the valleys of the Morača and Cijevna, should be the subject of study in the coming period.

"The influences of these facilities on the work and yield of the ''Bolje sestre'' spring cannot be ruled out. However, the multi-year mode of operation of these wells is stable and takes place in the same annual period. It is mostly interrupted at the end of August after the main vegetative period for the grapevines ", it is stated in the finding.

The operation of these wells, as it is pointed out, is mostly predictable on an annual level and it is unlikely that there has been a drastic increase in their number, especially in the period during 2020, when the largest decline in spring yield was registered. This indicates that they "did not exert the main and decisive influence".

However, Jevrić told CIN-CG that the problem of reducing the yield of water balance will also affect other economic entities that use groundwater in the area of Podgorica for their economic activity, from "Plantaže" to agricultural producers and water supply companies.

"Plantaže", which consumes two million cubic meters of water from 24 pumping wells, from a depth of 50 to 90 meters, for irrigating 2,300 hectares under vineyards and orchards, told CIN-CG in March that they did not produce consequences, because every extracted liter returns to the soil.

Examine the impact of the highway – once it is built

Having in mind the planning documents that envisage the construction of the Bar-Boljare highway in the second protection zone of the ''Bolje sestre'' spring, according to the recommendation of "Energoprojekt hidroinženjering", it is necessary to propose to study possible impacts on the spring and defined protection zones.

This phase of the highway from Podgorica to the seaside is not in the current plans.

"In this process, it is necessary to envisage appropriate interventions and necessary measures to protect the source. The measures refer to the construction of water facilities for collection, drainage, and treatment of wastewater (main collectors, wastewater treatment plants) to provide the necessary protection of the source from the adverse effects of highway construction. During the design, the highest recorded water level of the spring must be taken into account, so that in the future the stability of the highway will not be disturbed and wastewater from its surface will not flow into the spring ", the finding warns.

Miloš RUDOVIĆ

Na mjestima gdje su nekada bili hoteli zvučnih imena sada su ledine, parkinzi, ili ruine. Slučajevi skandalozne privatizacije čame u fiokama tužilaštva i tek poneki stigne do suda

Umjesto da crnogorsku obalu na najboljim lokacijama krase novi hoteli, problematičnim prodajama, nebrigom vlasti i akcijama koje su pratile burazerske privatizacije, na tim mjestima su samo ruševine.

Samo u Ulcinju, hoteli Galeb, Lido i Jadran su u ruševinama, hotel As u Peraziću dolu je betonski kostur, od Fjorda u Kotoru ostala je ledina, a tri hotela Hotelsko-turističkog preduzeća (HTP) Boka u Herceg Novom su ruine. Srušen je i hotel Plavi horizonti u uvali Pržna kod Tivta, kao i hotel Mimoza u tom gradu, a izgradnja novih ne počinje.

Nema rješenja ni Jezera na Žabljaku od kojih je ostao samo kostur, a zatvoren je i hotel Planinka, planiran za rušenje.

Iako su nerenovirani bili niže kategorije, ovi hoteli su nekada značajno doprinosili turističkoj ponudi. Profesor na budvanskom Fakultetu za biznis i turizam i nekadašnji ministar turizma Ivo Armenko za CIN-CG kaže se država u ovim slučajevima nije obezbijedila i sad se vode beskrajni sudski sporovi.

Kako su hoteli bili u lošem stanju, bitnija od cijene, kako smatra, bila je njihova rekonstrukcija i da dobiju višu kategoriju, što se i desilo Avali u Budvi, kompleksima u Bečićima, Maestralu, Svetom Stefanu...

Armenko smatra da država treba da oduzme ove ledine i ruševine, ili da natjera investitora da ih privede namjeni i riješi se „čuda koje kvari vidik“, kao u Petrovcu gdje se ne završava nekoliko betonskih solitera.

Iz Ministarstva za ekonomski razvoj za CIN-CG su kazali da je za Boku postupak pred Privrednim sudom, a za Lido sa relevantnim institucijama „preduzimaju neophodne aktivnosti kako bi se riješio status imovine i počela valorizacija lokacija“. Podsjećaju da su za lokaciju nekadašnjeg hotela Jadran, ugovor potpisali Morsko dobro i Star of Montenegro, dok je za Galeb „u toku intenzivna komunikacija“ sa zainteresovanim stranama u cilju rješavanja problema.

IDEALNA DESTINACIJA ZA LOV U MUTNOM

Arhitektica Ružica Draginić iz grupe KANA, podsjeća da su se protivili rušenju hotela, a posebno Mimoze u Tivtu, za koji je bila prihvaćena inicijativa da se zaštiti kao kulturno dobro.

„Nadamo se da će se odnos prema našoj zaostavštini promijeniti dolaskom novih ljudi u nadležnim institucijama“, rekla je Draginić za CIN-CG.

Arhitektica konzervatorka Aleksandra Kapetanović iz NVO Expeditio ocijenila je da rušenje, uključujući i hotela Crna Gora u Podgorici, govori da su interesi pojedinaca iznad javnog.

I hotel Ljubović, kultno mjesto, kojeg Podgoričani pamte iako mu je promijenjeno ime u City, 2019. je srušen, da bi se gradili stanovi.

Kapetanović kaže da to govori da država ne prepoznaje i ne štiti značajan segment kulturne baštine čija je vrijednost potvrđena i na međunarodnom nivou.

Direktor Istraživačkog centra MANS-a Dejan Milovac za CIN-CG kaže da je privatizacija turističkog sektora dominantno sprovedena kroz ugovore sa problematičnim klauzulama, brojnim aneksima kojima se mijenjala suština.

„Jasno je da je investitor imao najviše koristi od takve prakse, ali se postavlja pitanje koja je bila motivacija pojedinih ministara i drugih funkcionera da godinama tolerišu takvo stanje“, rekao je Milovac.

Ključnu ulogu, kaže, imalo je tužilaštvo koje do sada nije kompletiralo istragu za bilo koji veliki slučaj privatizacije gdje je postojala sumnja u korupciju, ili neko drugo kršenje zakona, što je Crnu Goru promovisalo kao idealnu destinaciju za „lov u mutnom“.

AS I „VIZUELNO DOBRA“ GARANCIJA

Hotel As u Perazića dolu jedan je od najvećih privatizacionih promašaja bivše vlasti. Ogromna nedovršena građevina stoji prazna godinama, opkoljena skelama, od kojih je jedna već pala. Ostavljeni kran je zarđao i obrastao travom.

Budvanska rivijera je 2002. godine prodala As, vile i zemljište uz more, crnogorsko-ruskoj kompaniji Nega tours za pet miliona maraka. Kupac se obavezao se da će u hotel, čiji je dio srušio u namjeri da ga proširi, uložiti 22 miliona maraka i otvoriti ga do kraja 2003. godine.

Kupac je zatim 2006. dobio građevinsku dozvolu da sagradi dio hotela sa 17 spratova i onda izmijenio projekat, kojim je ukupne investicije planirao na čak 110 miliona eura i najavio gradnju marine, heliodroma, kazina...Rok izgradnje je pomjerio za maj 2015. da pokuša da obezbijedi kredit, što mu nije uspjelo.

Ministarstvo održivog razvoja i turizma je nakon toga pokrenulo postupak raskida ugovora i naplate bankarske garancije od tri miliona eura, za koju se ispostavilo da je lažna. Član borda direktora Nega toursa Neđeljko Gardašević je u martu prošle godine hapšen i počelo je da mu se sudi za zloupotrebu ovlašćenja u privredi. On je krajem januara ove godine u Višem sudu negirao da je dao nevalidnu bankarsku garanciju.

Mnogi su u ovom slučaju prozivali bivšeg ministra turizma Branimira Gvozdenovića, a on je u aprilu u Višem sudu, kao svjedok, rekao da je bankarska garancija Sberbanke ispunjavala vizuelni uslov i da je imala hologram banke, kao i da tada nije postojala procedura provjere.

ULCINJ VIŠE OD DECENIJU ČEKA TRI NOVA HOTELA

„Jedan od neuspješnih primjera je i privatizacija hotela u Ulcinju, Galeb, Grand Lido i Apartmani Lido, kao i lokacija bivšeg hotela Jadran“, rekao je 2017. godine u Skupštini tadašnji ministar turizma Pavle Radulović.

Podgorička kompanija Rokšped, u vlasništvu porodice Stanaj, kupila je od Ulcinjske rivijere hotel Galeb za 5,75 miliona eura 2006. godine i obavezala se da u rekonstrukciju za dvije godine uloži oko 15,4 miliona eura. Hotel je srušen 2008. godine, a na tom mjestu, nedaleko od Starog Ulcinja, sada je parking.

Prema izvještaju Sekretarijata za razvojne projekte za 2013. godinu, prvo je problem bilo kašnjenje lokalne uprave i planskih dokumenata, a zatim Rokšped nije imao novca, pa je 2016. pokrenut sporazumni raskid ugovora.

Ispostavilo se da je Rokšped uzeo kredit kod NLB Banke koja je stavila hipoteku na zemljište, od 2,5 miliona eura, što je 2017. provjeravalo Specijalno državno tužilaštvo. U novembru 2017. podnijete su krivične prijave protiv više državnih i lokalnih funkcionera, zbog sumnje da su prilikom prodaje Galeba oštetili državu za više od milion eura.

Na kraju su optuženi samo direktor i službenica ulcinjskog katastra, Dževdet Čaprić i Smilja Šunjevarić i bivši notar Anđelko Milošević, a suđenje je u toku.

Rokšped se u septembru prošle godine, nakon što je bivša vlada povukla tužbu protiv kompanije, upisao kao vlasnik parcele na kojoj je bio Galeb, a zatim je početkom marta oglasio prodaju.

 
JADRAN – GMIZAVCI  I  PTICE JEDINI GOSTI
 

Ugovor o 30-godišnjem zakupu 25 hiljada metara kvadratnih na poluostrvu Ratislava (Suka) Morsko dobro je 2008. godine zaključilo sa preduzećem Star of Montenegro, čiji je vlasnik „Montenegro 2000 consulting and development company“, (osnivač Danilo Durutović), a preostalih pet odsto ima Morsko dobro, po osnovu ustupanja prava korišćenja i novčanog uloga.

Cijena zakupa lokacije nekadašnjeg hotela Jadran, koji je srušen u zemljotresu, 1979. godine iznosi euro po kvadratu, a zakupac se obavezao da će investirati 33 miliona eura.

Radovi nijesu počeli ni nakon tri aneksa ugovora, niti preseljenja 13 porodica koje su tu živjele poslije zemljotresa 1979. godine

Iz Morskog dobra su za CIN-CG kazali da je pred Privrednim sudom u toku postupak za raskid ugovora, plaćanje naknade za korišćenje morskog dobra i oslobođenja-predaje ovog prostora. Potvrdili su da postoji interesovanje novih investitora iz Albanije.

Ostaci hotela vidljivi su ispod gustog šiblja, koje se spušta u more. Mjesto sa kojeg se pruža pogled na Stari grad i Malu plažu koristi se kao parking.

SRUŠILI LIDO A GRADILI BI U BUDVI

Kompanija Capital estate Budva je 2006. godine kupila Lido i bungalove za 10,8 miliona eura i obavezala se da investira skoro 38 miliona eura za tri godine.

Objekat je srušen, bungalovi ruinirani, a ispred recepcije parkiran je traktor koji koristi nekoliko preostalih radnika.

Capital estate, čiji je vlasnik ofšor kompanija Felixport enterprises sa Kipra, a izvršni direktor Dragan Lučić, je 2012. godine odustao od gradnje hotela na Velikoj plaži, navodno zbog zagađenja obližnje Port Milene i ponudio da gradi na novoj lokaciji, ali u Budvi.

Kompanija je o izgradnji hotela Lido pregovorala sa grupacijom Karisma, koja je zakupila hotele Belvi i Olimpik na Velikoj plaži. Iz Karisme nijesu odgovorili na pitanja CIN-CG o tome, a ranije su za „Vijesti“ rekli da su pregovori obustavljeni zbog korona krize.

Iz Opštine Ulcinj nijesu odgovorili na pitanja CIN-CG u vezi sa srušenim hotelima.
 
OD FJORDA - LEDINA 

Kotorski hotel Fjord, koji je izgrađen 1986. godine, kroz masovnu vaučersku privatizaciju, preko Eurofonda dopao je kompaniji Alfa invest Veselina Barovića. Zatim je 2005. godine prodat kroz stečaj irskim biznismenima Luisu Magvajeru i Majklu Fingltonu koji su ga preko firme New Fjord Development, platili 5,5 miliona eura.

Novi vlasnici su se posvađali pa su u postupku stečaja podnijeta tri plana reorganizacije. Prihvaćen je predlog New Fjord developmenta pa je početkom 2013. prekinut stečaj.

Megvajer je, kako su objavili mediji, krajem prošle godine poslao pismu kabinetu predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića u kojem je naveo da mu je oteta imovina i da smatra da u Crnoj Gori djeluje “organizovana stečajna mafija i sprega povezanih stranih i domaćih biznismena, advokata i političara”, koja mu je “nanijela štetu od najmanje 12,4 miliona eura”. Optužio je i bivšeg ministra Branimira Gvozdenovića za traženje milionskog mita, što ovaj demantuje.

„…Javnosti je poznato da sam 2019. godine, odmah nakon što je ova laž plasirana, Osnovnom sudu u Podgorici podnio tužbu protiv njega, tražeći sudsku zaštitu od lažnih podmetanja i izrečenih neistna. Tada, kao i sada, čudi me da mediji koji su ove klevete prenijeli, nijesu našli za shodno da provjere kredibilitet 'irskog biznismena' jer bi se, na taj način, lako razumjelo o kakvom profilu čovjeka se radi“, rekao je Gvozdenović za CIN-CG.

Iz SDT-a nijesu odgovorili na pitanja CIN-CG šta su preduzeli povodom optužbi Megvajera.

Novi vlasnik hotela Fjord 2018. godine postala je podgorička kompanija Boka Bay Investment, čiji su vlasnici Orhan Pelinković iz Bara i GB-Act group. Na sajtu Act group je hotel Fjord predstavljen kao projekat u toku koji će imati pet zvjezdica.

Novi vlasnik je srušio hotel i najavio radove krajem prošle godine, ali oni još nijesu počeli. Iz  kompanije Act group nijesu odgovorili na pitanja CIN-CG zašto kasne.

Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić za CIN-CG kaže da su jako zainteresovani da na mjestu Fjorda dobiju hotel sa pet zvjezdica i smtraju da bi zbog nadležnosti „država trebalo da uzme učešća u praćenju i brzini realizacije tog projekta“.
 
HERCEG NOVI POSLIJE VEKTRE NEMA VELIKIH HOTELA
Slučaj HTP Boka, koja je 2007. godine prodata, kompaniji Vektra Dragana Brkovića završio je u tužilaštvu. Početkom februara SDT je ocijenio da je za oko 50 miliona eura država oštećena zbog nepoštovanja ugovora o kupoprodaji.

Iz SDT-a su za CIN-CG rekli da je predmet u fazi izviđaja u toku vještačenje. Rekli su i da je za Vektra Boku formirano nekoliko predmeta i da je u jednom sačinjena službena zabilješka.

Kupoprodajni ugovor sa Vektrom Montenegro, kojoj je prodat većinski paket akcija državnih fondova (59,4 odsto), potpisan je u decembru 2007. godine. HTP Boka je prodata za 22,2 miliona eura, a kupac se obavezao da u roku od tri godine investira 50 miliona eura.

Na štetnost ugovora su godinama upozoravali iz dijela javnosti i NVO sektora, kao i sindikata preduzeća, ukazujuću da je kupcu omogućeno i da prodaje nekretnine Boke čija vrijednost ne prelazi 30 odsto ukupne knjigovodstvene vrijednosti.

Iz Opštine su za CIN-CG rekli da je Vektra Boka do sada prodala poslovni prostor bivše Službe računovodstva, glavnu Autobusku stanicu i drugu imovinu. Brković je 2018. godine tražio od Savjeta za privatizaciju saglasnost za prodaju hotela Plaža, Igalo, Tamaris i starog hotela Boka, ali je nije dobio.

Umjesto Tamarisa sada je neuređeni parking, a Igalo i Plaža su ruine.

Opština Herceg Novi je 2010. godine usvojila urbanističke projekte za Tamaris i Plažu. Zemljište na kojem se nalazi hotel Igalo je pod sudskim sporom, jer porodica Acović traži povraćaj nacionalizovanog zemljišta.

Pred skupštinskom Komisijom za kontrolu privatizacije, koja se ovim bavila više puta, Brković je u aprilu rekao da će tužiti državu ako imovinu Boke ne oslobodi tereta restitucije i ne riješi radne sporove iz pretprivatizacionog perioda. On tvrdi da su mu ti podaci bili sakriveni, što je predsjednik tenderske komisije Predrag Nenezić demantovao.

Privredni sud je nedavno pokrenuo predstečajni postupak za Vektra Boku, kao uvod u klasični stečaj.

Iz Opštine Herceg Novi za CIN-CG kažu da je prethodna Vlada štitila interese kupca, a Privredni sud mu je kroz plan reorganizacije omogućavao nastavak lošeg poslovanja.

Brkovićeve kompanije godinama su među najvećim poreskim dužnicima.
 
NA HORIZONTU NEMA GRADNJE

Nova lokalna vlast u Tivtu nije, kako su kazali za CIN-CG do detalja upoznata sa razlozima kašnjenja izgradnje novih hotela umjesto srušene Mimoze u centru grada i Plavih horizonata u uvali Pržna, ali su pokrenuli neke razgovore.

Mimoza je poslovala u sklopu istoimenog hotelsko-turističkog preduzeća čije je akcije država prodala 2002. godine preduzeću Irva Beograd, Đorđija Nicovića, za svega 400 hiljada eura, uz obaveznu da ulaganjem 2,5 miliona eura dostigne većinski paket akcija od 51 odsto. 

HTP Mimoza je hotel Mimozu prodala 2015. godine za 6,5 miliona eura firmi Mimoza Group iz Tivta, čiji je direktor bila ukrajinske državljanka Anastasija Lašmanova koja je ubijena u Kotoru 2018. godine. Sadašnji vlasnici Mimoza group, prema podacima iz CRPS su Lilia Kail (75 odsto) i Blagoje Peković (25 odsto), dok je osnivač ruski biznismen Aleksander Zadorin, a mediji spekulišu da iza svega stoji Valerij Zadorin, vlasnik kompanije Aroma, jedne od najvećih za trgovinu luksuznim proizvodima u Rusiji.

Ministarstvo održivog razvoja je izdalo urbanističko tehničke uslove za kondo-hotel sa apartmanima za prodaju krajem 2015. godine u kojem piše da “ukoliko se investitor odluči, postojeći objekat se može srušiti i izgraditi novi po uslovima za planirane objekte.”

Najstariji tivatski hotel, izgrađen 1958. godine, srušen je 2016. i novi se još ne gradi.

Katarski državni investicioni fond Qatari diar je za oko 28 miliona eura od tivatskog HTP Primorje 2010. godine kupio hotel Plavi horizonti i oko 240.000 kvadrata zemljišta. Najavljeno je ulaganje od 250 miliona eura u novi kompleks koji je trebalo da bude završen do septembra 2014.

Hotel je srušen 2011, a prema podacima sa sajta kompanije, planirana je gradnja rizorta sa luksuznim hotelom, klubom na plaži, više od 140 rezidencijalnih vila...

Nakon informacija da Qatari Diar odlazi iz Crne Gore zbog neriješenih imovinskih sporova, Vlada je u septembru 2014. godine donijela odluku o eksproprijaciji zemljišta. Prema nezvaničnim informacijama, Katarci su očekivali da će im i mještani prodati zemljište, što je nekoliko njih odbilo.

“Realizacija projekta uslovljena je okončanjem sudskih postupaka u vezi sa parcelama čiji status još nije regulisan”, piše u Vladinoj Informaciji iz 2019. godine uz objašnjenje da su parcele u suvlasništvu fizičkih lica koja osporavaju pokrenutu eksproprijaciju.

Krajem 2019. godine saopšteno je da je tadašnji premijer Duško Marković razgovarao je u Londonu sa Katarcima i da su prevaziđeni problemi.

Katarci nijesu odgovorili na pitanja CIN-CG zašto kompleks još nije izgrađen i kada će početi gradnja.

...

Rekonstrukcija ničega u Petrovcu

Ogromna konstrukcija betona i čelika nikla je na obali u Petrovcu, na mjestu gdje je nekada bio hotel Oliva, simbol početka modernog turizma koji je srušen u zemljotresu 1979. godine.

Soliteri planiranog kompleksa započeti 2012. godine, koji su promijenili i mikroklimu i stanovnicima naselja Brežine oduzeli pogled na more, rezultat su ugovora o zajedničkom ulaganju Budvanske rivijere i kompanije Euromix trade Miloša Perovića, koji u blizini posjeduje hotel Rivijera.

Mještani i predstavnici tadašnje opozicije uzalud su ukazivali da je gradnja nezakonito dozvoljena kao rekonstrukcija objekta koji nije ni postojao.

Ugovorom iz 2011. predviđeno je da 48 od 269 smještajnih jedinica u Crystal Rivieri dobije Budvanska rivijera, kao i odvojeni hotel Crystal Palas.

Rok za završetak bio je krajem 2016, ali je Crystal Palas završen 2019, i postao je dio hotela Palas, dok je Crystal Riviera zaustavljena na grubim radovima.

Iz kompanije Euromix kašnjenje pravdaju problemima zbog manjkavosti katastra podzemnih instalacija, pogrešno postavljenog strujnog kabla...

Iz Budvanske rivijere su za CIN-CG rekli da je preostali dio objekta obavezan da završi Euromix koji ih je obavijestio da je praktično okončao pregovore sa partnerom koji je spreman da završi radove.

Objašnjavaju da će se na kraju izgradnje preostalog dijela projekta, shodno ugovoru, napraviti konačan obračun u odnosu na ukupno izgrađene površine i da su počeli proceduru za preuzimanje i dijela koji im pripada prema ugovoru.

Gvozdenović: Nije bilo planova ali ni novca

Poslanik DPS-a i bivši ministar turizma Branimir Gvozdenović za CIN-CG kaže da ne misli da su investitori željeli da naprave stanove za prodaju i da zbog toga nijesu poštovali obaveze.

„Mislim da nije to bio slučaj, s obzirom da ni na jednoj lokaciji nije došlo do promjene namjene u planskim dokumentima koja bi eventualno dala za pravo investitorima da koriguju svoje investicione ambicije“, tvrdi Gvozdenović.

U nekim slučajevima, kaže on, investitori su precijenili svoje mogućnosti ili nisu uspjeli da obezbijede novac, a često je problem bio nedostatak planske dokumentacije ili neriješena imovinsko-pravna ili druga pitanja.

Objašnjava da su nastojali da riješe problem i pomognu investitoru, prije „rigidnog posezanja za raskidom ugovora“.

„Negdje je takav pristup dao rezultat, negdje nije. Naravno, naše zadovoljstvo rezultatima bi bilo još veće da 'ispada' poput Galeba, Fjorda, Tamarisa... nije bilo. Moguće da je, u nekim situacijama, trebalo da dodatno insistiramo na ugovorenom investicionom programu, po cijenu raskida ugovora. No, treba imati u vidu da bismo se, tako, možda samo vratili na početnu poziciju, a problem bi i dalje postojao“, rekao je Gvozdenović.

Uništeni simboli Žabljaka 
 
Turistička ponuda Žabljaka, kao centra zimskog turizma, značajno je oslabljena nakon zatvaranje tri velika hotela – Planinka, Jezera i Durmitor, što za CIN-CG potvrđuje i predsjednik Opštine Žabljak Veselin Vukićević.

Taj hendikep se, kaže, posebno ističe kada se organizuju sportska takmičenja, pa se jedna ekipa mora smjestiti u više hotela.

Hotele Jezera i Žabljak, dio imovine Ski centra Durmitor, kupila je 2004. godine kompanija Hotel Management Aktiengesellschaft iz Lihtenštajna, biznismena Sava Kujundžića, koja je u Crnoj Gori osnovala preduzeće Hotel menadžment Durmitor.

Kupac nije obnovio Jezera koje je platio 1,5 miliona eura, a obavezao se da u rekonstrukciju za tri godine uloži 3,9 miliona. Presudom Privrednog suda 2016. godine ugovor za taj hotel je raskinut. Bivša vlada je kupcu dala još jednu šansu, nakon što se aneksom ugovora obavezao da za pet godina uloži 3,2 miliona eura, ali ni poslije toga ništa nije rađeno.

Hotel Planinka, koji je takođe nekada pripadao Ski centru Durmitor, prodat je krajem 2005. godine konzorcijumu kojeg su činili HLT fond i HTP Primorje Tivat. 

Kupac nije ispunio obavezu da investira oko 8,7 miliona eura, pa je ugovor raskinut, što je poslije Privrednog potvrdio i Apelacioni sud krajem 2017. godine. Hotel bi trebalo da se vrati u stečajnu masu Ski centra Durmitor.

Samo 18 hotela ima pet zvjezdica

U Crnoj Gori je 2019. godine, prema podacima Monstata, bilo ukupno 403 objekta kolektivnog smještaja (hoteli, pansioni, moteli, turistička naselja, odmarališta, hosteli, kampovi i sl), sa oko 20,8 hiljada smještajnih jedinica i 48,7 hiljada kreveta. Od toga samo 18 ima pet zvjezdica i ukupno 2,86 hiljada kreveta.

Hrvatska je, na primjer, prema podacima njihovog Ministarstva turizma, na kraju 2019. imala 784 hotela sa 122.568 kreveta, a 44 sa pet zvjezdica.

Crna Gora je 2006. imala 25,6 hiljada soba i 65 hiljada kreveta u kolektivnom smještaju, što znači da se broj smještajnih kapaciteta smanjio. Da je desetak ruiniranih i srušenih hotela u funkciji, ukupan broj soba bio bi veći za najmanje 1.500, a investitori su najavljivali povećanje kapaciteta i do šest puta.

Durmitor se gradi

Hotel Durmitor je kupila kompanija Adriatic properties, grčkog biznismena Petrosa Statisa 2016. godine za 650 hiljada eura i srušila ga dvije godine kasnije.
Hotel je imao prepoznatljiv izgled i inicijativa za zaštitu kao nepokretnog kulturnog dobra koju je Expeditio podnio u aprilu 2013. godine bila je prihvaćena, o čemu su, prema riječima Aleksandre Kapetanović, dobili dopis Uprave za zaštitu kulturnih dobara.
Vještaci, koje je angažovala Statisova kompanija, dali su mišljenje da stari hotel ne bi izdržao rekonstrukciju i da ga treba srušiti. CIN-CG je ranije objavio da je Uprava je uvažila mišljenje vještaka i odustala od zaštite hotela.

Biljana MATIJAŠEVIĆ

Neadekvatno uređena gradilišta,nedostatak edukacije, nepostojanje evidencije o povredama i profesionalnim oboljenjima,rad na crno, nedovoljan broj inspektora, simbolične kazne - samo su neki od problema koji su prisutni u Crnoj Gori u oblasti zaštite i zdravlja na radu.

To je zaključeno na konferenciji “ Kako do sigurnosti i zaštite”, koja je realizovana u okviru projekta “ Koliko su bezbjedni radnici na našim gradilištima”.

Na konferenciji se čulo da se oko 50 odsto svih povreda na radu dešava u građevinarstvu, a da je 90 odsto gradilišta u Crnoj Gori neuređeno.

“Samo udruženim snagama mogu se postići bolji rezultati u oblasti zaštite i zdravlja na radu na crnogorkim gradilištima“, istakla je direktorica CIN CG-a Milka Tadić Mijović, dodajući da je tema zaštite i zdravlja na radu nepravedno zanemarena.

Direktorica Direktorata za rad i zapošljavanje Jevrosima Pejović je naglasila da su istraživački tekstovi koji su rađeni u okviru projekta uticali da se više govori o zaštiti i zdravlju na radu.

„Neophodna je bolja primjena zakona“, zaključila je ona, najavljujući da rade na pripremi Strategije za unapređenje ove oblasti.

Njena koleginica iz Ministarstva ekonomskog razvoja Jovana Bošković je dodala da je neophodno da poslodavac uradi sve da smanji rizik od povreda.

Inspektor rada Zlatko Popović je dodao da su pad sa visine i pad u dubinu u građevini najčešće povrede na radu, da se najčešće povrede dešavaju sredinom nedelje, da se ljudi srednje dobi najčešće povređuju...

On je dodao i da od 16 predviđenih inspektora za oblast zaštite i zdravlja na radu, trenutno je zaposleno njih 11.

Đina Janković iz Udruženja zaštite na radu je dodala i da je neophodno uvesti predmet zaštite na radu u srednjim školama i fakultetima i formirati Nacionalni savjet koji jedino naša zemlja nema u regionu.

Novinarke Biljana Matijašević i Alisa Hajdarpašić dobitnice su evropske nagrade za istraživačko novinarstvo za tekst “Portonovi je vlasništvo ćerki predsjednika Azerbejdžana”, koji je objavio crnogorski Centar za istraživačko novinarstvo.

"Izuzetna mi je čast dobiti nagradu, zahvalnost EU Delegaciji koja podstiče istraživačko novinarstvo", rekla je Matijašević, na dodjeli nagrada u EU Info centru.

Njena koleginica Hajdarpašić je dodala da je ovo veliki podsticaj za nju kao mladu novinarku.

Druga nagrada pripala je novinarki TV Vijesti Svetlani Đokić za serijal “Put osvete”, a treću nagradu dobili su novinari Saša Dragojlo, Vladimir Otašević i Marko Vešović za tekst “ Milionski poslovi sina Svetozara Marovića u Srbiji”.

Specijalno priznanje za kontinuirano istraživanje dobio je Dejan Milovac iz MANS-a “Dosije Carević: Svi predsjednikovi ljudi”.

Predsjednica žirija Lejla Bičakčić i članovi Milica Pešić i Vladan Mićunović  odlučivali su o najboljima od 21 prijave koja je stigla ove godine.

Ministarka javne uprave i medija Tamara Srzentić je, na dodjeli nagrada u EU info centru, istakla da se u Crnoj Gori mora stvoriti ambijent za bezbjedno istraživačko novinarstvo.

Šefica Delegacije EU Oana Kristina Popa je, u online obraćanju, ukazala na važnost slobode medija i istraživačkog etičkog novinarstva.

Predsjednica CIN CG-a Milka Tadić Mijović je navela da se po treći put dodjeljuju nagrade u okviru velikog regionalnog projekta „Unapređenje kvaliteta vijesti i nezavisnog novinarstva na Zapadnom Balkanu i u Turskoj“, koji sprovodi Balkanska istraživačka regionalna mreža- BIRN, sa više partnera u Evropi, regiji i Turskoj, a podržava EU.

“ Mi smo u Centru naročito sretni što je u ove tri godine prijavljeno preko 60 radova iz medija u Crnoj Gori, kako nacinalnih tako i lokalnih, kao i nevladinih organizacija koje se bave istraživačkim novinarstvom. Među dobitnicima bilo je novinara i novinarki iz MANS-a, Pobjede, RTCG, Dana, televizije i novine Vijesti, CIN-CG, Radio Berane, portala Lupa…”, dodala je Tadić Mijović.

Prva nagrada je 5.000 eura, druga 3.000, a treća 2.000 eura.

Građevinska kompanija za koju je radilo šestoro povrijeđenih radnika zvanično ima samo troje zaposlenih Kada dođe do povređivanja radnika angažovanog bez ugovora, odgovornost postaje krivična, upozoravaju sagovornici CIN-CG

Šestorica albanskih državljana koji su 18. maja povrijeđeni na gradilištu nadomak Podgorice, bili su angažovani “na crno”, potvrđeno je Centru za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) iz Uprave za inspekcijske poslove (UIP).
Uzrok povreda albanskih radnika, prema nalazima UIP, bio je pad sa visine, kada su popustili podupirači prilikom izlivanja betonske ploče na građevini u naselju Kuće Rakića, koje se nalazi na granici Glavnog grada i Opštine Tuzi. Nije poznato što se tačno gradilo i koje je površine bila ploča.
Od šestoro radnika, tri su teško, a tri lakše povrijeđena.
Iz UIP su kazali da je riječ o "višestrukim povredama koštano-mišićnog sistema (leđa, ruke, noge, facijalne kosti…)“.
Prema nezvaničnim informacijama CIN-CG, radnici su u međuvremenu napustili Klinički centar Crne Gore, gdje su bili smješteni.

Državni tužilac podgoričkog Osnovnog državnog tužilaštva (ODT) Vukas Radonjić kazao je za CIN-CG da je "formiran krivični predmet u kojem je u toku izviđaj” i pojasnio da se u ovom trenutku utvrđuje da li je učinjeno neko od krivičnih djela protiv opšte sigurnosti ljudi i imovine, kao posljedica umišljaja ili nehata učinioca.
Propusti investitora ili izvođača na gradilištu zbog kojih je došlo po povređivanja radnika smatraju se teškim krivičnim djelima protiv opšte sigurnosti, za šta su, prema Krivičnom zakoniku, predviđene kazne šest mjeseci do pet godina zatvora.
"U dosadašnjem toku postupka je utvrđeno da je vlasnik objekta kompanija 'Dadi export' DOO iz Podgorice, a da je izvođač radova privredno društvo 'CG Gradnja' DOO. Sve ostale odlučne činjenice se utvrđuju,“ kazao je Radonjić.
Ni investitor ni izvođač nisu odgovarali na pitanja CIN-CG o statusu radnika. Iz “Dadija” su “Vijestima” nakon nezgode tvrdili da objekat nije njihov.
Iz Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma su za CIN-CG rekli da je urbanističko-građevinska inspekcija tada izvršila kontrolu objekta u naselju Kuće Rakića, zabranila dalje izvođenje radova i zapečatila gradilište. Prilikom obilaska, novinari CIN-CG su u četvrtak primijetili vatru iz unutrašnjosti zidina objekta, ali ne i radnike, ili mašine.
Djelatnost podgoričke firme “Dadi export” je trgovina na malo tekstilom u specijalizovanim prodavnicama. Kompanija je Upravi prihoda za prošlu godinu prijavila gubitak u poslovanju od tri miliona eura. Imaju ukupno 117 zaposlenih.
“CG Gradnja” je prošlu godinu završila profitom od 41 hiljadu eura, dok je Upravi prihoda prijavljeno svega troje zaposlenih.
Iz UIP su za CIN-CG precizirali da povrijeđeni albanski državljani “nijesu imali status zaposlenih”.
Prema zakonskoj definiciji, zaposleni je lice koje radi kod poslodavca po osnovu ugovora o radu, uključujući lice koje se osposobljava za rad i pripravnik, kao i svako lice koje po bilo kom pravnom osnovu obavlja rad kod poslodavca.
Ovaj slučaj još jednom je ukazao na problem velikog broja radnika na crno na crnogorskim gradilištima.

Predsjednik Sindikata građevinarstva i industrije građevinskom materijala Nenad Marković kazao je za CIN-CG da je njihova studija, koju su radili u saradnji sa Međunarodnom organizacijom rada (MOR), pokazala da je 30 odsto radnika u građevinarstvu angažovano bez ugovora o radu. To znači da na zvanično prijavljenih 8,5 hiljada radnika, koliko ih je prema Monstatu, ima još oko tri hiljade neprijavljenih.
“Praksa angažovanja radnika u građevinarstvu bez ikakvog ugovora o radu je široko rasprostranjena i postoji i kod malih, ali i kod velikih kompanija. Na crno se angažuju i domaći i strani radnici. Za poslodavca to postaje ozbiljno tek kada se desi neka nesreća kao ova u Tuzima, kada više nisu u pitanju simbolilne novčane kazne, već krivična odgovornost”, kazao je Marković.
Koordinatorka projekta Udruženja zaštite na radu (UZNR) Đina Janković kazala je za CIN-CG da bi borba protiv nelegalnog i neprijavljenog rada trebalo da se tiče svakog građanina Crne Gore, jer “svaki euro utajenog poreza znači manja ulaganja u obrazovanje, zdravstvo, infrastrukturu, javne usluge i sve ono što čini jednu zemlju dobrim mjestom za život”.
“Posljedice toga su višestruke i negativne za sve: za državu to su umanjeni prihodi budžeta i fondova socijalnog osiguranja, za privrednike koji poštuju zakon to je izloženost nelojalnoj konkurenciji i smanjenju tržišta, za radnike angažovane kroz rad na crno to je nezaštićenost - bez socijalnog osiguranja, bez pravne zaštite, bez primjena mjera zaštite i zdravlja na radu,” rekla je Jankovićeva.
Propisane kazne za rad bez zaključenog ugovora iznose od 2.000 do 20.000 eura za firmu, od 200 do 2.000 eura za odgovorno lice u firmi, dok su za preduzetnike kazne od 500 do 6.000 eura. Na 500 eura mjesečne neto zarade poslodavac treba da plati još oko 330 eura raznih dažbina. Tako, za desetak neprijavljenih radnika samo u jednom mjesecu može imati veću uštedu, od iznosa moguće kazne.
Važno mjesto u radu na crno, prema riječima Janković, zauzima i lažna prijava zaposlenih gdje se dio primanja dobije “na ruke”, a dio je plaćen regularno.
Iz Inspekcije rada su saopštili da nemaju podatak koliko su inspektori otkrili slučajeva rada na crno u građevinarstvu, jer njihov sistem elektronskih evidencija ne podržava razvrstavanje nepravilnosti po djelatnostima. Jedino znaju da se 14 odsto ukupnih nepravilnosti iz oblasti radnih prava i zaštite na radu odnosi na građevinarstvo.
U 2019. godini otkrili su ukupno 1.981 radnika “na crno”, od čega 1.296 stranaca. Nakon naloga inspektora za 603 radnika je regulisan radni odnos, odnosno za trećinu otkrivenog broja. Prošle godine su otkrivena 483 radnika bez ugovora, od čega je bilo 337 stranaca. Poslodavci su nakon naloga inspektora regulisali radni odnos sa 144 radnika. Iz Inspekcije su naveli da je do pada broja otkrivenih radnika na crno u 2020. godini došlo zbog smanjenje privredne aktivnosti usljed pandemije izazvane virusom korona.

Janković navodi da oni ne raspolažu pravim informacijama o broju povreda, jer se znatan dio ne prijavljuje - najčešće u slučajevima kada radnik nije bio radno angažovan po osnovu ugovora o radu. Nerijetko dođe i do neke vrste dogovora između poslodavca i zaposlenog, pa povreda ni u tom slučaju ne bude evidentirana. Strah od gubitka posla je, kaže Janković, najveći uzrok neprijavljivanja povrede kada do nje dođe.
Ona je dodala da inspektori rada rijetko obilaze gradilišta na kojima se izvode takvi mali građevinski projekti.
Predsjednik Sindikata građevinara Nenad Marković kaže da radnici angažovani na crno koji se povrijede na gradilištu za eventualna obeštećenja zbog povreda i gubitka radne sposobnosti, mogu da tuže poslodavca, ali da je to teško dokazati i u redovnoj proceduri, a naručito ako su stranci.
“Poslodavci imaju obavezu plaćanja osiguranja od povrede na radnom mjestu za zvanično angažovanog radnika, ali ona je minimalna i nije dobro definisana. Poslodavci to koriste i radnike osiguraju na najmanju moguću premiju, kako bi uštedjeli novac. Tako je ovakav način osiguranja od povreda za par eura obesmišljen i treba da se mijenja, jer ne pokriva ni minimum štete koju radnik može da ima u slučaju povreda. Imamo iskustva iz EU, gdje se to radi na kvalitetniji i obimniji način i koji ćemo i mi morati da primjenjujemo”, kazao je Marković.
On je naveo da su do sada, prema njihovim iskustvima, postojale velike građevinske kompanije sa političkom pozadinom koje su inspektori izbjegavali.
“Nadam se da će nova praksa biti drugačija. Jedino neselektivne kontrole svih građevinskih kompanija uz pooštravanje mjera i kazni mogu konačno uvesti red u ovu oblast. Većina onih radnika koji su i prijavljeni osigurani su tek na minimalac. Država gubi ogromne prihode, a radnici ugrožavaju svoj život i zdravlje”, istakao je Marković.

Nekad je i jezik barijera

Iz Uprave policije su za CIN-CG kazali da su po saznanju za događaj u Kućama Rakića na lice mjesta izašli službenici Stanice kriminalističke policije za krim-tehniku i uviđaje, kao i službenici Jedinice kriminalističke policije za suzbijanje požara, eksplozija i havarija Centra bezbjednosti Podgorica. Uviđaj je urađen po instrukcijama sudskih vještaka građevinske struke i zaštite na radu.
U posljednjih godinu i po, ovo je druga kolektivna povreda zabilježena na crnogorskim gradilištima.
Usljed rušenja mosta u izgradnji na obilaznici oko Rožaja, krajem decembra prošle godine teško su povrijeđena tri radnika. Osnovno državno tužilaštvo iz Rožaja je sredinom marta podnijelo krivične prijave protiv četiri firme i sedam direktora i odgovornih inženjera. Osumnjičeni su za teško krivično djelo protiv opšte sigurnosti.
Pad sa visine, kako je CIN-CG objavio sredinom novembra, uzrok je tri od četiri smrti građevinskih radnika koji su stradali za deset mjeseci prošle godine godine, ali i najmanje trećine teških povreda na gradilištima širom države.
Prema podacima predsjednika Sindikata sa terena, ni registrovani radnici nemaju dovoljno obuke za zaštitu na radu, a kod radnika angažovanih na crno o tome nema ni govora.
“Nekada je većina radne snage u građevinarstvu dolazila iz Bosne i Hercegovine i Srbije, ali oni sada mogu lakše da odlaze na rad u zapadnu Evropu za veće plate i kvalitetnije uslove rada. Tako, naši poslodavci sada većinom angažuju radnike iz Albanije, Kosova i Turske. Zato se na gradilištu i prilikom organizovanja rada i eventualnih obuka o zaštiti na radu javlja i problem jezičkih barijera”, kazao je Marković

Miloš RUDOVIĆ
Goran KAPOR