Ivan Čađenović (Freelance novinar), Jelena Jovanović (ND Vijesti), Irena Rašović (RTCG) i Jelena Vukašinović (CZIP) u narednih nekoliko mjeseci radiće multimedijalna novinarska istraživanja iz oblasti životne sredine i održivog razvoja, tj. Pregovaračkog poglavlja 27. Njihove priče ocijenjene su kao najbolje na konkursu Javni poziv za novinarska istraživanja iz oblasti životne sredine i Poglavlja 27, koji su raspisali CIN-CG, BIRN i Monitor u okviru projekta Istraživačko novinarstvo, ekološke teme, učešće građana/ki, koji finansira Evropska unija, a kofinansira Ministarstvo javne uprave, Vlade Crne Gore.  

Komisija je odabrala ova četiri prijedloga nakon treninga Istraživačko novinarstvo i izvještavanje o zaštiti životne sredine (Poglavlje 27), koji je održan od 22. do 24. aprila, a na kojem je više novinara/ki iz različitih crnogorskih medija obrazlagalo svoje ideje za istraživanje. 

Većina izabranih priča ima i regionalni karakter i baviće se pitanjima od šireg interesa. Uredničko-mentorski tim sastavljen od predstavnika/ca iz zemlje i inostranstva radiće skupa sa odabranim novinarima/kama. Sve priče biće objavljene dvojezično na lokalnom i engleskom jeziku i imaće multimedijalni aspekt.

Pored odabranih tema na konkursu, novinari CIN-CG-a i nedjeljnika Monitor će u narednom periodu objaviti više istraživanja vezanih za održivi razvoj i životnu sredinu.

Kroz intenzivne treninge, mentoring iz inostranstva i istraživačke radove, ovim se projektom nastoje se podići kapaciteti CIN-CG-a, nedjeljnika Monitor, ali i drugih crnogorskih medija čiji su novinari i novinarke uključeni u projektne aktivnosti.

Iako su gotovo svi saglasni da su u tužilaštvu potrebne promjene kako bi se izašlo iz permanentnog v.d. stanja i omogućili bolji rezultati, mnogi izražavaju bojazan da bi i aktuelna vlast novim imenovanjima mogla nastaviti staru praksu uticaja.

Novo mišljenje Venecijanske komisije (VK) o predlogu zakona o državnom tužilaštvu, koje bi trebalo da stigne danas, dočekaće duboke razlike koje su iskazane u javnoj debati prethodnih sedmica.

Dok vlast insistira da nema više vremena za čekanje na reforme u tužilaštvu, opozicija i tužilaštvo izmjene u toj organizaciji ocjenjuju neprihvatljivim i neustavnim, a veći dio civilnog sektora i stručnjaka kritikuje način promjene zakona i nedovoljno osjećaja prema zahtjevima evropskih institucija.

Parlamentarna većina, na čelu sa Demokratskim frontom (DF), kao predlagač traži da zakon bude usvojen na narednoj sjednici parlamenta u utorak, bez obzira na novo mišljenje VK.

Iako su gotovo svi saglasni da su u tužilaštvu potrebne promjene kako bi se izašlo iz v.d. stanja i omogućili bolji rezultati, mnogi izražavaju bojazan da bi  aktuelna vlast novim imenovanjima mogla nastaviti staru praksu uticaja.

Skupština od 2019. godine nije uspjela da obezbijedi potrebnu većinu ni za jedno važno postavljenje u pravosuđu, a Tužilački savjet (TS) ne uspijeva da izabere ni šefove tužilaštava, pa su ključne funkcije preuzeli vršioci dužnosti.

U međuvremenu, tužioci djeluju nedodirljivo, nema odgovornosti za loše rezultate, a mnogi indikatori ukazuju da su se, suprotno Ustavu, pretvorili u posebnu granu vlasti. Od sadašnjeg TS, gdje tužilačka organizacija ima većinu, svi tužioci dobijaju odlične ocjene, uprkos tvrdnji sa međunarodnih adresa da napretka nema.

Mandat Vrhovnog državnog tužioca (VDT) Ivice Stankovića istekao je u oktobru 2019. godine. Tužilački savjet ga je nakon toga imenovao da funkciju obavlja kao v.d. On za manje od mjesec dana stiče uslov za odlazak u penziju. U junu prošle godine, TS jejednoglasno potvrdio drugi mandat Glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću. On bi mogao u redovnu penziju za dvije godine.

Nova vlast od februara pokušava da promijeni tužilačke zakone. Sa mnogih adresa DF-u se, međutim, spočitava da su i oni u konfliktu interesa, jer protiv njihovih čelnika Specijalno državno tužilaštvo vodi postupke, pa bi smjena mogla da znači osvetu, što u Frontu kategorično odbijaju.

Prvi pokušaj izmjena zakona bio je neuspješan, kada su, između ostalog, htjeli da ukinu Specijalno državno tužilaštvo (SDT) i formiraju novo sa drugim imenom, a Milivoja Katnića ostave bez funkcije Glavnog specijalnog tužioca. 

Od toga se odustalo pod pritiskom međunarodne javnosti, a zatim je stigao novi predlog kojim je, između ostalog, predviđeno da u TS, koji kontroliše rad tužilaštva, bude više uglednih pravnika, nego tužilaca, te da jednog od njih biraju nevladine organizacije.

Pet uglednih pravnika, prema predlogu, biraju se i razrješavaju prostom većinom u Skupštini, dok tužioce biraju i razrješavaju kolege.  Nijedan član TS-a ne smije biti srodnik ili supružnik nekoga iz izvršne ili zakonodavne vlasti, predsjednika države, član ili funkcioner partije u posljednjih pet godina, ali ni bivši tužilac.

Svim članovima sadašnjeg Savjeta, kako je predloženo, prestao bi mandat proglašenjem novog TS-a. Novi Savjet bi odmah odredio i novog vršioca dužnosti VDT-a. Mandat sadašnjem Savjetu traje još nešto manje od devet mjeseci.

Novina je i da vršilac dužnosti VDT-a može biti i neko van tužilačke organizacije, a da na toj funkciji može biti isti najduže godinu dana. Unijet je i još jedan razlog za razrješenje tužioca “ukoliko učini teži disciplinski postupak kojim je nanijeta značajna šteta po ugled tužilaštva”.

U obrazloženju Predloga, koji su predali poslanici parlamentarne većine se, između ostalog, navodi da se ovim izmjenama pokušavaju poboljšati rezultati rada tužilaštva i Savjeta, ali i jasnije utvrđivala odgovornost za propuste u radu, te da bi zemlja ispunila uslove potrebne za ulazak u EU.

EU poziva da se poštuju standardi

Iz Delegacije Evropske unije za Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN- CG) podsjećaju da je usvajanje ustavnih amandmana iz 2013. godine bio preduslov da država započne proces pristupanja EU.

“Posebno privremeno mjerilo u poglavlju 23 zahtijeva da Crna Gora sprovede ove ustavne amandmane u skladu sa preporukama VK, evropskim standardima i praksama”, naglašavaju iz Delegacije.

U julu 2013. godine usvojeni su ustavni amandmani koji predviđaju, između ostalog, da Skupština bira VDT-a dvotrećinskom većinom (54 poslanika) u prvom krugu, odnosno tropetinskom (49 poslanika) u drugom krugu glasanja. 

Na prvi pokušaj izmjena tužilačkih zakona VK je dala negativno mišljenje, navodeći da se reforma tužilaštva ne bi trebalo pretvoriti u zamjenu jednih šefova tužilaštava drugima, kao ni promjenu nove većine starom, “u potencijalno opasnoj igri političke kontrole nad tužilaštvom”. 

Iz VK su istakli i da treba ograničiti v.d. stanje i što prije izabrati VDT, te da su dva uzastopna šestomjesečna mandata vršilaca dužnosti previše i da bi to značilo zaobilaženje Ustavom predviđene kvalifikovane većine za izbor VDT-a.

Mandate postojećim članovima savjeta ne bi trebalo prekidati, ocjenjuju, već eventualno dodati još jednog uglednog pravnika, a ukloniti jednog tužioca ili dodati dva člana iz reda uglednih pravnika, dok im ne istekne mandat.

Neophodna je, takođe, rasprava šire društvene zajednice ocijenila jee ranije VK. 

Ne zaobilaziti Ustav i stvarati nova partijska kadriranja

U nevladinim organizacijama i stručnoj javnosti ističu da su i u novom predlogu zakjona zadržana oba sporna predloga koje je VK kritikovala - izbor vršioca dužnosti VDT-a, te prekidanje mandata sadašnjim članovima TS, dok političari smatraju da su najvažnije zamjerke prihvaćene.

Direktorica Akcije za ljudska prava (HRA) Tea Gorjanc Prelević za CIN -CG naglašava da se predloženom promjenom načina izbora v.d stanje može produžavati unedogled i trajno zaobići Ustavom propisani način izbor VDT-a. 

“ Ostavljena je mogućnost da se nakon dva uzastopna mandata, ponovo izabere neka druga osoba za vršioca dužnosti, i to prostom većinom novog sastava Tužilačkog savjeta”, istakla je Prelević.

Ona očekuje i da će VK insistirati i na tome da se ne prekida mandat Tužilačkom savjetu. 

“Prijevremenim uklanjanjem svih članova Savjeta stvorio bi se presedan po kojem bi svaka nova vlada mogla da izmjenom zakona prekine mandat i izabere nove članove po svojoj mjeri”, dodala je ona.

Tamara Milaš iz Centra za građansko obrazovanje (CGO) za CIN-CG ocjenjuje i da se za vršioca dužnosti VDT-a neopravdano ostavlja mogućnost izbora osoba van tužilačke organizacije.

„ Upravo v.d. bi trebalo da bude osoba koja je u ustanovi i koja zna da upravlja u kratkom roku do izbora VDT, a ne da se sa sistemom upoznaje tokom kratkog mandata što može otežati rad te institucije“, pojašnjava ona, uz pitanje kako je moguće imenovati vršioca dužnosti na prvoj konstitutivnoj sjednici, osim ako je riječ o unaprijed politički dogovorenom kandidatu. 

Neophodno je, smatra Milaš, precizirati način prijavljivanja kandidata za vršioca dužnosti, jer proizilazi da će ga članovi TS izabrati bez ove procedure.

„ Mi u CGO-u razumijemo potrebu za određenim kadrovskim provjetravanjima u Tužilaštvu, ali to ne smije biti i otvaranje prostora za nova partijska kadriranja”, naglasila je Milaš.

Advokat Aleksandar Kovačević rekao je za CIN-CG da su ove izmjene nepotrebne i da je najvažnije da se konačno izabere VDT, za koga je važno da bude nepristrasan, da nije podložan uticajima i da uživa podršku većine. 

On je nedavno izabran za kandidata za VDT, kada mu je TS dao prednost u odnosu na službenika Specijalnog policijskog odjeljenja Vladimira Delevića.

Prema saznanjima CIN-CG, trenutno ne postoji politička volja da se izabere novi šef tužilaštva, pa će i ovaj konkurs biti poništen.

„ Odgovorni političari moraju da se potrude da se taj izbor izvrši, a ne da se odlaže u beskonačnost, to je izigravanje i sabotaža prava“, smatra Kovačević.

Rješenje da vršilac dužnosti VDT bude neko van tužilaštva, prema njegovom mišljenju, nije dobro.

„ Čovjek koji nije iz te oblasti dok se upozna sa svim, isteče mu tih šest mjeseci“, objašnjava advokat.

Poslanik DF-a Predrag Bulatović za CIN-CG kaže da on ne uvažava VK, označavajući to tijelo pristrasnim, uz optužbu da je “zajedno sa bivšim ministrom pravde ustanovilo kršenje Ustava produžavajući mandat članovima Sudskog savjeta”.

 Uprkos tome, kako kaže, uvažili su ključne sugestije VK i odustali od zakona o posebnom tužilaštvu za organizovani kriminal i ukidanja SDT-a. 

“Prihvatili smo i da se jedan član TS bira na predlog NVO i odustali od još nekih promjena, pa očekujem da će sada VK dati načelno pozitivno mišljenje”, rekao je Bulatović.

Komentarišući rješenje za vršioca dužnosti VDT-a, Bulatović smatra da je ispravljen nakaradni mehanizam.

 “Zar nije ruganje Ustavu i zdravom razumu da je aktuelni vršilac dužnosti u tom stanju nakon petogodišnjeg mandata, praktično bez ograničenja”, ističe poslanik DF-a.

On naglašava da je predsjednik DPS-a Milo Đukanović kočnica za dijalog i društveni konsenzus, između ostalog i oko pitanja izbora VDT-a, zbog političko pravnih posljedica koje bi mogao da ima.

Poslanik Ujedinjene reformske akcije URA Miloš Konatar ističe da se upravo ovim izmjenama i uvođenjem strogih kriterijuma za članove Tužilačkog savjeta otklanja opasnost od bilo kakvog političkog uticaja na tužilaštvo.

On kaže da se, time što v.d. može biti i neko van tužilaštva, širi broj potencijalnih kandidata, „uz zadržavanje visokih kriterijuma stručnosti“. 

„ Na ovaj način se obezbjeđuje nesmetan rad državnog tužilaštva, do izbora novog VDT-a. Takode, ograničavanjem trajanja mandata na maksimalno 12 mjeseci, bez mogućnosti ponovnog izbora, usvajaju se primjedbe VK o mogućem „zaobilaženju“ ustavnih odredbi koje definišu izbor VDT-a“, ocjenjuje Konatar, očekujući pozitivan stav „venecijanaca“

„Podsjetiću da je VK najviše problematizovao postojanje posebnog zakona koji se bavi državnim tužilaštvom i mi smo te prepreke otklonili“, istakao je Konatar.

Javna rasprava bi poboljšala zakonska rješenja?

U izvještaju Evropske komisije za prošlu godinu se ističe i da je nastavljeno sa praksom da poslanici predaju izmjene i dopune zakona čime se zaobilazi javna rasprava.

Gorjanc Prelević ocjenjuje da su javne rasprave o ključnim zakonima, kakvi su oni koji uređuju pravosuđe, neophodne, te da je na izmjenama Zakona trebalo raditi u Vladi.

 “Ovako je to skraćeno na dvije debate u nedjelju dana i raspravu na skupštinskom odboru. Sada kada je predlog zakona već u parlamentu, mnogo su manje šanse za neke veće izmjene”, ocijenila je direktorica HRA. 

I u CGO-u ocjenjuju da nije adekvatno uvažen civilni sektor, niti je ostavljen prostor za temeljnu analizu materijala.

 „…Treba konstatovati i da je Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava samo sebe marginalizovalo time što nije proaktivnije pristupilo ovom pitanju, a čime svakako ne doprinosi održivom sprovođenju reformi“, navela je ona.

Bulatović objašnjava da je o potrebi promjena ovih zakona postignuta saglasnost u parlamentarnoj većini nakon konstituisanja Skupstine, a prije izbora Vlade, te da je zato odlučeno da predlagači zakona budu poslanici.  U tom slučaju, kaže, nije obavezna javna rasprava, a nije se moralo ni tražiti mišljenje VK.

“Ipak Vlada je tražila mišljenje VK. Ocjenjujem da je to loš i nepotreban potez koji je proizveo gubitak dragocjenog vremena za neophodnim promjenama u društvu”, naglasio je Bulatović, uz ocjenu da je zakone trebalo usvojiti još 18. februara.

Konatar pojašnjava da se i potpredsjednik Vlade Dritan Abazović uključio u ovaj proces organizujući javne debate čiji su učesnici bili NVO, profesori i zainteresovana javnost, pritom održavajući komunikaciju sa VK i sa predstavnicima opozicije.

„Uvijek postoji mogućnost da se na predlog u proceduri amandmanski djeluje u cilju postizanja krajnjeg rješenja“, rekao je poslanik URE.

NVO bi mogla da bira i više članova Savjeta?

Direktorica HRA podržava namjeru da se kroz učešće predstavnika nevladinog sektora, kako je rekla, u najvećoj mogućoj mjeri izvrši depolitizacija TS, ali dodaje da, ako bude više kvalitetnih kandidata, trebalo bi obezbijediti da svi oni budu uzeti u obzir za izbor u okviru pet pozicija uglednih pravnika. 

“Mislim da je moguće da se tu pojave bar dvije jednako stručne osobe od integriteta koje bi mogle kvalitetno da obavljaju te funkcije”, rekla je ona.

Bulatović je na Odboru za pravosuđe konstatovao da će razmotriti i ovo rješenje.

Milaš, međutim, ističe da tako hipotetički i Udruženje tužilaca i Udruženje sudija mogu da predlože svoje kandidate, jer su registrovani kao NVO.

“Ostaje i pitanje da li je ovim napravljen kompromis u odnosu broja članova u dijelu tužilaca i takozvanih uglednih pravnika ili, pak, vlasti prave prostor za nekog svog predstavnika kojeg će kroz NVO kvotu izglasati“, kaže Milaš.

Ni riječi o ocjenjivanju tužilaca

Konatar, u razgovoru za CIN-CG, kaže da u predlogu nema izmjena ocjenjivanja tužilaca zato „što nije problem u propisanim procedurama već u implementaciji“.

Direktorica HRA ocjenjuje da tome nije posvećena potrebna pažnja, iako je loša ocjena rada razlog za razrješenje.

“Sada imate situaciju da su svi odlično ocjenjeni, pri čemu razlog za to nije u članovima Tužilačkog savjeta, već u pravilima”, ocijenila je ona. 

HRA je ranije dostavila 25 predloga amandmana u kojima su, između ostalog, preporučili da se kvalitet rada državnih tužilaca cijeni u odnosu na odluke Ustavnog suda, Evropskog suda za ljudska prava, kao i u pogledu usvojenih ili odbijenih predloga o određivanju ili produženju pritvora.

“Da se ispitaju razlozi i utvrdi odgovornost tužilaca u slučajevima zastarijevanja krivičnog gonjenja, da se omogući svakom članu Savjeta da pokrene disciplinski postupak… ali svega toga nema u predlogu zakona, koji mislim da pati od kratkovidosti i vrlo brzo će se ispostaviti da nije dovoljan da riješi probleme”, zaključila je direktorica HRA.

Tužilaštvo i Ministarstvo pravde ćute

U tužilaštvu, ali ni Ministarstvu pravde, i pored više poziva, poruka i slanja mejlova nijesu željeli da za CIN-CG komentarišu predložene izmjene.

U reagovanju TS, VDT i Udruženja tužilaca na nacrt zakona se, između ostalog, ocjenjuje da je isključivi motiv izmjena da se obezbijedi politička kontrola. I oni ističu da vršilac dužnosti VDT-a ne može biti niko van tužilaštva, jer bi to bilo i dezavuisanje ustavne norme o kvalifikovanoj skupštinskoj većini potrebnoj za izbor. Smatraju da bilo koja izmjena zakona nema smisla bez izbora VDT-a u Skupštini, te da će dalje trajanje v.d. stanja imati veće negativne posljedice na rad tužilaštva. U slučaju da se prihvate predložene izmjene, po njihovom mišljenju, Tužilaštvo bi izgubilo ustavni položaj samostalnog državnog organa.

Već godinama i Evropska unija (EU) upozorava na probleme u crnogorskom pravosuđu ocjenjujući djelovanje u okviru pregovaračkih poglavlja 23 i 24 o vladavini prava, koja su  otvorena prije više od sedam godina.

U posljednjem izvještaju EK se ističe da Crna Gora ostaje “umjereno spremna” za borbu protiv organizovanog kriminala i evropskih standarda u oblasti pravosuđa, te da je ostvarila ograničeni napredak.

U izvještaju se, između ostalog, problematizuje profesionalni kapacitet Sudskog i Tužilačkog savjeta, transparentnost, ali i funkcija u unapređenjima, imenovanjima, ocjenjivanju i disciplinskim postupcima.

Ističe se da su ostvareni slabi rezultati u oblasti sprovođenja etičkog kodeksa i disciplinske odgovornosti i sudija i tužilaca.

“Činjenica da su svi ocijenjeni tužioci dobili ocjenu odličan daje povoda za pitanja o objektivnosti i ukupnoj svrsi procesa evaluacije”, piše u izvještaju.

Nema jedinstvene prakse

U izboru VDT-a, ali i TS, u najvećem broju evropskih zemalja ključnu ulogu ima Vlada, odnosno Ministarstvo pravde. 

U Hrvatskoj ih bira parlament, ali prostom većinom, dok u Srbiji takođe odlučuje Skupština, ali više od pola poslanika mora biti za ta rješenja.

Ne postoje ni jasni međunarodni standardi o sastavu i načinu izbora tužilačkih savjeta, ali preovladava mišljenje da bi članove pravosudnih (uključujući i tužilačke) savjete trebale da biraju njihove kolege.

Maja BORIČIĆ

Naša stažistkinja Jelena Kavarić intervjuisala je avokata Aleksandra Đurišića. Tema razgovora ticala se pravne regulacije govora mržnje u crnogorskom zakonodavstvu.Ovaj intervju dio je projekta Reporting Diversity Network 2.0 koji se bavi govorom mržnje u medijima.

Posebna opasnost prijeti zbog nepridržavanja mjera zaštite prilikom rada na visini. Neophodno je uspostavljanje instituta medicine rada. Crna Gora je i jedina zemlja u regionu koja nema fakultet o zaštiti na radu

Tolerisanje propusta poslodavcima i građevinskim radnicima na terenu, jedan je od ključnih razloga zbog kojih u nekom trenutku mogu da nastupe ozbiljne posljedice - upozorio je u razgovoru za Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) izvršni direktor Montinspekta Branislav Šebek.

On kaže da se za 20 godina, otkako se ovo podgoričko preduzeće specijalizovano bavi zaštitom  na radu i kontrolom u ovoj oblasti, naslušao izgovora poput: „…treba postići dinamiku gradnje, ne može se nabaviti odgovarajuća oprema, zaboravili smo donijeti sredstva lične zaštite na radu, zaštitna oprema nam smeta tokom rada…“

Stručnjaci Montinspekta zaposlenima na gradilištima zbog njihove zaštite i zdravlja na radu najčešće ukazuju na rizike od rada na visini.

Pad sa visine, kako je CIN-CG objavio sredinom novembra uzrok je tri od četiri smrti građevinskih radnika koji su stradali za deset mjeseci prošle godine godine, ali i najmanje trećine teških povreda na gradilištima širom države (LINK).

„Većina nas se i sama može uvjeriti kakve skele se montiraju oko, u i na objektima u izgradnji. Ne morate biti stručnjak iz ove oblasti, pa da shvatite da jedna skela mora biti stabilna, da mora da ima zdrave (standardne/tipske) ograde, podnice po kojima se zaposleni kreću, merdevine... Radovi na visini se obavljaju i uz pomoć radnih platformi, ali su one često nepotpune, nepravilno postavljene i loše montirane“,  kaže Šebek o svom iskustvu sa terena.

Neobezbijeđeni rad na visini, kao glavni problem vidi i glavni koordinator inspekcije za zaštitu na radu Uprave za inspekcijske poslove (UIP) Zlatko Popović. U razgovoru za CIN-CG, on je ocijenio da problem u dijelu zaštite i zdravlja na gradilištima uglavnom nije papirologija, već primjena.

„Pogotovo, kada je riječ o mjerama zaštite od pada sa visine i postavljanju zaštitnih ograda na prolazima, prilazima, ivicama objekta u izgradnji,“ rekao je Popović.

Prema podacima UIP-a, u toku prošle godine na teritoriji Crne Gore je prijavljeno 126 gradilišta, a ukupno su obavljena 852 inspekcijska nadzora o mjerama zaštite i zdravlja na radu. U prva tri mjeseca ove godine prijavljen je početak radova na 31 gradilištu, a obavljen je 191 nadzor.

U toku 2020. godine inspektori rada za oblast zaštite i zdravlja na radu su izdali 470 prekršajnih naloga u ukupnom iznosu od 158.810 eura, a podnešeno je i devet zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka, kazao je za CIN-CG Zlatko Popović.

Prekršajni nalozi u oblasti građevinarstva se, kako kaže Popović, najčešće izdaju za neprimjenjivanje mjera zaštite i zdravlja na radu na privremenim i pokretnim gradilištima, kada poslodavac ne nabavlja i ne izdaje zaposlenima sredstva za rad neophodna za njihovo radno mjesto, sa stručnim nalazom i ocjenom da su obezbijeđene propisane mjere zaštite na radu. Kažnjivo je i ako poslodavac nije obezbijedio zaštitnu opremu, te ukoliko zaposleni nemaju uvjerenje o osposobljenosti za bezbjedan rad i ljekarska uvjerenja o zdravstvenoj sposobnosti za radna mjesta u posebnim uslovima, odnosno uz povećani rizik.

Ovlašćene organizacije za zaštitu i zdravlje na radu, među kojima je i Montinspekt posluju tržišno, tako što svoje usluge nude poslodavcima koji nemaju obučene osobe ili specijalizovane službe za ovu oblast. U Crnoj Gori, prema podacima Udruženja zaštite na radu (UZNR), ima 40 ovakvih ovlašćenih organizacija. Državne kompanije za njihovo angažovanje raspisuju tendere. Šebek kaže da dominantno sarađuje sa poslodavcima iz realnog sektora.

Obaveza ovih ovlašćenih organizacija je da kontrolišu i ispituju sredstva za rad, elektro i gromobranske instalacije, uslove radne sredine, opreme za ličnu zaštite na radu. One izrađuju akte o procjeni rizika i osposobljavaju zaposlene za bezbjedan rad. Sve to, kaže Šebek, zahtijeva sofisticiranu opremu i specijalistička znanja iz raznih oblasti, većinom tehničke struke.

Postoje i organizacije sa nižim nivoom ovlašćenja, koje obavljaju samo poslove stručnog lica za za zaštitu i zdravlje na radu u kompanijama gdje nema uposlenih osoba sa takvim specijalnostima.

Šebek, koji je i član UZNR, ističe i da je jedan od problema na koje nailazi prilikom kontrole i nestručnost zaposlenih, pogotovo pomoćnih građevinskih radnika.

„ Njihovo neznanje i nestručno rukovanje sredstvima za rad uzrok je lakših i teških povreda. Zato se bavimo i pokazivanjem kako da to rade na bezbjedan način“, kazao je on.

Na gradilištima, prema njegovim riječima, opasnost vreba i na putevima za kretanje građevinske mehanizacije i kamiona. Iako na građevinskim mašinama uglavnom postoji zvučna i svjetlosna signalizacija, Šebek upozorava da nije bezbjedno kada zaposleni prolazi na svega nekoliko centimetara od njih. Vozače upozoravaju da ne prekorače brzinu, a radnike da se ne kreću u zoni rada mašina.         

Prilikom kontrola, kako kaže Šebek, nastoje prije svega da djeluju edukativno. U slučajevima kada radnici ne žele da uklone nedostatke, tada se privremeno zabranjuje rad na pojedinim radnim pozicijama koje nijesu bezbjedne, ili se pojedinci, grupe, poslodavci udaljavaju sa gradilišta zato što predstavljaju opasnost za sebe i za druge.

Tada se dešava da se poslodavci, ali i veliki broj radnika, pravdaju dinamikom radova, uz tvrdnje da će naše predložene mjere usporiti njihov rad. „To apsolutno nije tačno, već je u 99 odsto slučajeva razlog loša priprema kompanije“, ističe Šebek.

Kada radnik ne želi da primijeni mjere na koje su ukazali, odmah obavještavaju izvršnog direktora koji ga privremeno udalji sa gradilišta.

„Naše iskustvo je da u većini slučajeva sljedećeg dana radnik poštuje ukazane mjere. Imali smo i par slučajeva da i sam poslodavac uoči kako radnik nije zainteresovan za bezbjedan rad, a u suštini takvi i ne žele da rade određene poslove u kompaniji, što za posljedicu ima raskid ili neprodužavanje ugovora o radu,“ kazao je Šebek.

Ukoliko kompanija za koju obavljaju poslove zaštite na radu ne želi da prihvati njihove korekcije i savjete, tada direktoru dostave prijedlog za raskid ugovora, a obavijeste i inspekciju.

„Ova pojava je vrlo rijetka i odnosi se na kompanije koje u suštini nijesu ozbiljne i vrlo brzo nestaju sa tržišta. U takvim slučajevima nas ne treba da otpušta poslodavac, već mi ne želimo da poslujemo sa njima“ naveo je Šebek za CIN-CG.

On ocjenjuje da trenutno na gradilištima, svijest zaposlenih o tome da sačuvaju svoje zdravlje i život tokom rada, da usvajaju sugestije i savjete, aktivno učestvuju u sprovođenju mjera Zakona o zaštiti i zdravlju na radu (ZZNR), nije na zavidnom nivou.

„Reakcija zaposlenih često bude brza, ali kratkotrajna. Prihvate sugestiju u trenutku kontrole, vrlo brzo počnu da rade na način koji čuva njihov život i zdravlje, ali najčešće takav odnos traje toliko dugo koliko smo mi u blizini. Ovo nas navodi na činjenicu da nisu samo stručna lica za ZZNR ona koji bi trebalo da stalno edukuju, kontrolišu, podsjećaju zaposlene, već prevashodno tu obavezu imaju njihovi pretpostavljeni, grupovođe, poslovođe, šefovi, tehničari, inženjeri, direktori, koji pored praćenja kvaliteta rada, svakako moraju provjeravati da se on odvija na bezbjedan način,“ kazao je Šebek.

I na gradilištima na kojima je investitor bio Crnogorski elektrodistributivni sistem (CEDIS) bilo je propusta i, prema riječima njegovog rukovodioca sistema zaštite Milana Marjanovića, u startu je bilo propusta i neprihvatanja kontrole izvođenja radova „ali kada smo objasnili izvođačima da mogu da izgube ugovoreni posao i da se neće realizovati ugovor, onda shvate da treba da sarađuju i dostave dokumentaciju.“

On kaže da je važno da građevinski radnici shvate kako to što je neko dobar majstor nije dovoljno, već da mora da bude i osposobljen za bezbjedan rad, kako bi sačuvao i sebe i druge na poslu. "Promocija zaštite na radu je interes prvenstveno zaposlenog koji rizikuje svoj život, pa onda firme koja ga zapošljava - jer u slučaju povrede poslodavac plaća kazne, a država ima troškove liječenja“, kazao je Marjanović, koji je i potpredsjednik UZNR.

On očekuje da će država napokon smoći snage da se otvori institut medicine rada, koji bi pomogao svima koji imaju ozbiljnija oboljenja i posledice povreda na radu, kako bi mogli da dobiju lakša radna mjesta na osnovu ocjene preostale radne sposobnosti.

"Da oni budu i dalje u funkciji. Pretežno je riječ o mlađim osobama koji bi trebalo da rade do penzije još 20, 30 godina. Oni, prije svih, treba da shvate da su dužni da čuvaju zdravlje prvo sebi, a onda nekom drugom s kim zajedno rade. To treba jednostavno da bude kultura rada“, kazao je Marjanović za CIN-CG.

U ovom trenutku, kako je rekao, u nekim domovima zdravlja specijalisti medicine rada uposleni su kao izabrani ljekari. Marjanović posebno ističe pozitivan primjer podgoričkog Doma zdravlja, koja je jedini formirao službu za medicinu rada, gdje radi pet ljekara specijalista medicine rada, "kojima je to stalni posao“.

Uz podsjećanje da Crna Gora jedina u regionu nema fakultet zaštite na radu, on ocjenjuje da postoji potreba da se u ovoj oblasti školuje nekoliko generacija mladih ljudi.
Troškovi obaveznog ljekarskog pregleda radnika su, prema njegovim riječima, poseban problem.

"Ranije su ti troškovi iznosili i do 72 eura po zaposlenom. To je bio ogroman izdatak, na primjer za nas u CEDIS-u, koji organizujemo više od 800 ljekarskih pregleda godišnje. Riječ je o sumi od 50-60.000 eura, što predstavlja veliki izdatak, posebno za mnoge privatne firme. Sad su cijene pristupačnije - 20, 30, 40 eura. To je prihvatljivije, pod uslovom da dobijemo isti kvalitet i da stvarno ljekari prepoznaju zaposlene kojima je ugroženo zdravlje i koji ne mogu da nastave rad na istim pozicijama", ocijenio je Marjanović.

Zakonom je propisano da se zdravstveni pregledi zaposlenih preduzimaju radi utvrđivanja i otklanjanja uzroka obolijevanja i zdravstvenih oštećenja u vezi sa radom.

Poslodavac je dužan da obezbijedi zdravstveni pregled zaposlenih koji se raspoređuju na radna mjesta sa posebnim uslovima rada, odnosno sa povećanim rizikom i u slučajevima ponovnog angažovanja zaposlenog koji je odsustvovao sa rada na tom radnom mjestu duže od godinu.

Na zahtjev zaposlenog, poslodavac obezbjeđuje zdravstveni pregled primjeren rizicima zaštite i zdravlja na radu najmanje jednom u tri godine.

Rukavice ne smiju da „probiju“

CEDIS posjeduje svoju ovlašćenu laboratoriju u kojoj ispituje ličnu zaštitnu opremu zaposlenih.

"Prošle godine smo imali oko osam hiljada ispitavanja, od čega smo ustanovili u skoro 400 nedostataka na ispitanim sredstvima. To ne doživljavamo kao trošak firmi, već kao preventivu, jer se na primjer probijena rukavica više ne koristi kao elektroizolaciono sredstvo, već se nabavljaju nove rukavice“, kazao je Marjanović.

Laboratorija CEDIS-a ima ovlašćenja da testira i ličnu zaštitnu opremu i drugih kompanija, ali to do sada nisu radili, zbog velikog obima posla u matičnoj kompaniji.

"Kupili smo softver koji prati put zaštitnih sredstava i on automatski, 30 dana prije isticanja roka, obavještava da treba da ih oduzmemo radniku i da mu damo ispravna. Imamo otprilike deset hiljada primopredaja godišnje. ZZnači, elektroizolacione rukavice, čak iako su ispravne, mi ih mijenjamo poslije šest mjeseci korišćenja i dajemo radnicima rukavice koje su ispitane, ispravne i imaju novi rok korišćenja, za narednih šest mjeseci. Rukavice koje uzimamo, zbog isteklih rokova, nosimo u laboratoriju da ispitamo i ako budu ispravne, koristimo ih i dalje i njih dobija neko drugi prilikom sljedeće zamjene“, kaže Marjanović.

Stranci se ne pogađaju oko mjera zaštite

„Prije svega, treba da zaživi zakonska uloga koordinatora tokom projektovanja i tokom građenja objekata, jer to jedan od sigurnih načina značajnog smanjenja broja povreda na radu, profesionalnih bolesti i bolesti u vezi sa radom, ne samo na gradilištima već i kada se objekti predaju korisniku,“ kazao je Šebek za CIN-CG.

Od ove godine obaveza investitora, prema Zakonu o zaštiti i zdravlju na radu, jeste da odredi jednog ili više koordinatora za zaštitu i zdravlje na radu i u fazi projektovanja (“K1”) i prilikom izvođenja radova (“K2”).

Koordinatora u fazi izvođenja radova već ima na nekoliko gradilišta.

Šebek posebno ističe pozitivno iskustvo sa stranim investitorima koji su ih angažovali kao koordinatore u fazi gradnje. On je ispričao kako su imali slučaj da radnik velike građevinske kompanije odbije da primijeni mjere zaštite na radu i da za to dobije podršku svog izvršnog direktora.

„Istog dana obavijestili smo investitora, koji je urgentno pozvao direktora kompanije i tražio da se odmah aktivira raskid ugovora o izvođenju radova koji je bio milionske vrijednosti. Izvođač je shvatio ozbiljnost situacije i do kraja radova više nije bilo problema. Štaviše, značajno je poboljšao primjenu mjera ZZNR“, istakao je Šebek.

U Crnoj Gori ima, prema podacima UZNR, već oko 50 osoba koje su položile stručni ispit za koordinatora. Uslov za to je visoko obrazovanje tehničkog, ili tehničko-tehnološkog smjera, najmanje tri godine radnog iskustva u struci i položen stručni ispit iz oblasti zaštite i zdravlja na radu.

Popović je za CIN-CG kazao da je inspekcija od početka godine počela kontrole i u vezi sa imenovanjem koordinatora. Zakonom je propisano da će novčanom kaznom od 300 do 15.000 eura za prekršaj biti kažnjen investitor ako ne odredi jednog ili više koordinatora za zaštitu i zdravlje na radu. Kazna od 200 do 2.000 eura može biti izrečena i koordinatorima ukoliko ne obavljaju svoj posao.

Inspekciju često zovu i radnici

U toku 2020. godine su bile 73 inicijative za inspekcijski nadzor u oblasti zaštite i zdravlja na radu. Popović pojašnjava da te inicijative može da podnese bilo ko, a najčešće to čine zaposleni „kada im je povrijeđeno neko od prava koje se odnose na nepropisne uslove rada“. Najčešće se, prema njegovim podacima, prijavljuju nepropisni uslovi rada (neadekvatni mikroklimatski uslovima, prokišnjavanje prostorija, nedostatak stolica za kasirke..), neobezbijeđene mjere zaštite i zdravlja na radu (nepostojanje zaštitne ograde, nedostatak zaštitne opreme, neosposobljenost za bezbjedan rad...), neostvarena prava po osnovu povrede na radu (nepriznavanje povrede na radu, neizdavanje povredne liste, nepostojanje kolektivnog osiguranja...).

Česte nepravilnosti su i rad zaposlenih bez uvjerenja o osposobljenosti za bezbjedan rad i bez ljekarskih uvjerenja o zdravstvenoj sposobnosti za radna mjesta sa posebnim uslovima, odnosno povećanim rizikom.

„…Dok se ostalo odnosilo na nepoštovanje obaveza poslodavca u pogledu nabavke, izdavanja na upotrebu i obezbjeđenja korišćenja sredstava i opreme lične zaštite na radu; neposjedovanje akta o procjeni rizika za sva radna mjesta; nepoštovanje obaveza poslodavca u pogledu preduzimanja potrebnih mjera i određivanja zaposlenih za pružanje prve pomoći, zaštitu od požara i evakuaciju zaposlenih i druge nepravilnosti“, naveo je Popović.

Miloš RUDOVIĆ

Poznati novinar upozorio je na poguban uticaj sve veće koncentracije plastike u moru

Novinarska priča Mustafe Canke „Stručnjaci upozoravaju da Jadran postaje kontejner opasnog otpada: Ribe sve manje, plastike sve više“, koju je objavio Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) osvojila je prvu nagradu na konkursu Centra za građansko obrazovanje (CGO).

Druga nagrada pripala je novinaru Vijesti i CIN-CG-a Milošu Rudoviću za tekstove „Jedan psihijatar na 250 pacijenata” i „Specijalna bolnica za psihijatriju u Kotoru plaćaće oba dežurstva”, a treća novinarki Javnog servisa  Dušici Pavlović za istraživački serijal „Dvije boje vina”.

Na konkurs CGO „Izvještavanjem do promjena“ koji je bio dio projekta „Podrška lokalnim medijima – priče iz prve ruke!“ pristiglo je 16 istraživačkih priča, saopšteno je na svečanosti u EU Info centru, gdje su proglašeni pobjednici i uručene novčane nagrade - 1000 eura za prvo, 700 eura za drugo i 400 eura za treće mjesto.

Canka je u svom tekstu, rađenom u okviru projekta CIN-CG/BIRN/Monitor „Istraživačko novinarstvo, ekološke teME, učešće građana/ki” upozorio na poguban uticaj sve veće koncentracije plastike u moru.

On je ocijenio da nagrada predstavlja ohrabrenje svim kolegama, naročito mlađim, koji rade u lokalnim medijima, a izloženiji su pritiscima i samocenzuri.

“Ako mislimo globalno, a djelujemo lokalno, onda će i promjena nabolje biti. I priča o plastici je već postala globalna, ali i lokalna jer naš Jadran, pred našim očima, postaje kontejner plastike. Zato ovaj tekst predstavlja krik, vapaj ili SOS za Jadran, svjedočenje u toj bolnoj činjenici ili dodatno osvjetljavanje fenomena koje ima i tek će imati teške posljedice po naše more, ali i za naš turizam i ekonomiju uopšte’’, kazao je Canka.

Uz ocjenu, da je novinar na razumljiv način elaborirao ključne aspekte poblema, žiri je konstatovao da je nakon objavljivanja Cankinog teksta „Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom u 2021. godini opredjelilo više sredstava za projekte čišćenja otpada iz mora”.

Tekstovima Rudovića, aktuelizovan je problem u zdravstvu koji nažalost, usljed pandemije, nije bio dovoljno zastupljen, ocijenio je žiri, a Dušica Pavlović je u dvije epizode u okviru TV serijala Magazin pokazala na koji način država upravlja svojim resursima, odnosno Plantažama, gdje ima većinsko vlasništvo, “stavljajući time u žižu javnosti zloupotrebu državnih resursa od strane uskog kruga ljudi”.

Miloš Rudović istakao je da je novinarima motivacija, prije svega, želja i volja da se pomogne građanima/kama i društvu, a Pavlović je izrazila zadovoljstvo što je istraživačko novinarstvo u Crnoj Gori sve više prepoznato kao važno, uz uvjerenje da „će se to u narednom periodu sve više nadograđivati”.

U žiriju za dodjelu nagrada bili su direktor programa Newsmax Adria Slobodan Georgiev, Siniša Gazivoda, advokat i ekspert za slobodu izražavanja, Nevena Krivokapić, kordinatorka za slobodu izražavanja i online medije u SHARE-u, i predstavnik CGO Damir Nikočević

„Na ovom konkursu imamo nekoliko sjajnih primjera koji su pokazali da uporan novinarski rad može da natjera i moćne ljude na vlasti, ili one povezane sa moćnim ljudima iz biznisa, da odustanu od svojih koruptivnih radnji koje idu na štetu građana/ki i urade nešto što može da donese neko dobro. Većina priča koje su prispjele su konstruktivne, vode ka konkretnoj promjeni i pomoći građanima”, ocijenio je Georgijev.

„Dodjela nagrada u EU Info centru je organizovana u susret svjetskom Danu slobode medija (3. maj), čime CGO daje simbolički doprinos obilježavanju ovog datuma", kazali su iz ove nevladine organizacije.

S.Š.

Novinarska istraživanja i Poglavlje 27  

U Perastu je od 22. do 24. aprila 2021. održan trodnevni trening Istraživačko novinarstvo i izvještavanje o zaštiti životne sredine (Poglavlje 27) u okviru projekta Istraživačko novinarstvo, ekološke teME, učešće građana/ki, koji CIN-CG sporovodi sa partnerima BIRN-om i nedjeljnikom Monitor, uz podršku Evropske unije. 

Trening je okupio 20 učesnika/ca, među kojima su bili novinari/ke iz više crnogorskih redakcija koji/e su se javili/e a konkurs CIN-CG-a za istraživanje tema u okviru Poglavlja 27. Treneri/ce iz CIN-CG-a i BIRN-a su održali predavanja i vježebe vezane za provjeru činjenica, online story telling, kao i etičke dileme koje se javljaju tokom istraživačkog procesa. Organizovano je i predavanje arhitektice Biljane Gligorić, programske direktorice Expeditio, koja je učesnike/ce upoznala sa značajem prostornog planiranja i zaštite pejzaža za održivi razoj Crne Gore. Ona je govoreći o izazovima Poglavlja 27 navela i neke od mogućih tema novinarskih istraživanja.

Nakon treniga projektni tim će odabrati najamnje tri teme koje su u Perastu predstavili/e novinari/ke crnogorskih medija. Odabrani/e novinari/ke će dobiti honorar od 1000 eura za svoja istraživanja, kao i mentorsku podršku uredničkog tima iz CIN-CG-a i BIRN-a. Istraživanja će biti objavljena i na engleskom jeziku.   

Prije deceniju i po, Sveti Stefan, jedno od najvrijednijih kulturnih dobara Crne Gore, dato je u zakup stranim investitorima. Za 14 godina, izdavanje ovog bisera prirode, državi i građanima Crne Gore, donio je nepunih 22 milona eura na ime zakupa, ili po milion i po na godišnjem nivou, što je skoro kao zakupnina za neki bolji restoran na crnogorskm primorju, nešto radnih mjesta, ali i nekontrolisanu gradnju u Miločerskom parku, sumnjivu vlasničku strukturu, neplaćene poreze.

Umjesto turističkog brenda od kojeg je korist trebalo da ima kompletna turistička privreda Crne Gore, danas je Sveti Stefan praktično privatni posjed, koji se više i ne nalazi u zvaničnoj turističkoj ponudi zemlje, daleko je i od pogleda crnogorskih državljana, čak i mještana.

Tokom višedecenijske vladavine DPS, Vlada je u više navrata nalazila i mijenjala zakupce za ovo prestižno ljetovalište.

Pitanja koje se nameću nakon svih ovih godina su– ko je stvarni zakupac Svetog Stefana i Miločera, kako izgledaju biografije formalnih zakupaca i kakvu korist od toga imaju njeni građani?

Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) donosi odgovore na ova pitanja u okviru dokumentarnog filma „Oteto ostrvo“.

Prije deceniju i po, Sveti Stefan, jedno od najvrijednijih kulturnih dobara Crne Gore, dato je u zakup stranim investitorima. Za 14 godina, izdavanje ovog bisera prirode, državi i građanima Crne Gore, donio je nepunih 22 milona eura na ime zakupa, ili po milion i po na godišnjem nivou, što je skoro kao zakupnina za neki bolji restoran na crnogorskm primorju, nešto radnih mjesta, ali i nekontrolisanu gradnju u Miločerskom parku, sumnjivu vlasničku strukturu, neplaćene poreze.

Umjesto turističkog brenda od kojeg je korist trebalo da ima kompletna turistička privreda Crne Gore, danas je Sveti Stefan praktično privatni posjed, koji se više i ne nalazi u zvaničnoj turističkoj ponudi zemlje, daleko je i od pogleda crnogorskih državljana, čak i mještana.

Tokom višedecenijske vladavine DPS, Vlada je u više navrata nalazila i mijenjala zakupce za ovo prestižno ljetovalište.

Pitanja koje se nameću nakon svih ovih godina su– ko je stvarni zakupac Svetog Stefana i Miločera, kako izgledaju biografije formalnih zakupaca i kakvu korist od toga imaju njeni građani?

Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) donosi odgovore na ova pitanja u okviru dokumentarnog filma „Oteto ostrvo“, koji će biti emitovan u petak 23. aprila u 20 sati na Televiziji Vijesti.

Po odlasku sa čela Plantaža, bivša izvršna direktorica kasnila sa prijavom imovine

Agencija za sprečavanje korupcije kaznila je bivšu izvršnu direktoricu 13. Jul – Plantaže, Vericu Maraš zbog kršenja Zakona o sprečavanju korupcije.

Time je potvrdila pisanje Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG), koji je u decembru objavio da ona nije Agenciji po napuštanju direktorske pozicije prijavila prihode i imovinu u zakonskom roku.

,,Odsjek za pokretanje upravnih i prekršajnih postupaka i izdavanje prekršajnih naloga Agencije je izdao prekršajni nalog kojim je Verica Maraš, bivša izvršna direktorica Plantaža, kažnjena novčanom kaznom u iznosu od 1.000 eura, zbog nedostavljanja izvještaja o prihodima i imovini u roku od 30 dana od prestanka funkcije," navodi se u odgovoru koji su iz Agencije dostavili CIN-CG. Nalog je izdat 11. decembra. Agencija nema praksu objavljivanja prekršajnih naloga na svom sajtu, samim tim ni imena javnih funkcionera kojima su oni izdati.

Zakonom o sprečavanju korupcije propisano je da je javni funkcioner kome je prestala funkcija dužan u roku od 30 dana da Agenciji dostavi vanredni imovinski karton. Ukoliko Agencija potvrdi kršenje Zakona, predviđena je novčana kazna od 500 do 2.000 eura.

Maraš tada nije odgovorila na pitanja novinara CIN-CG o tome da li je ispunila zakonsku obavezu po odlasku sa čela kompanije. Agenciji je tek krajem marta dostavila imovinski karton.

Prema kartonu koji je dostavila Agenciji, ona je u posljednjoj godini mandata samo na ime povraćaja poreza od države dobila nepunih 23.500 eura, a njena plata je, poslije burnih reakcija javnosti, gotovo prepolovljena sa oko 7.370 na 3.890 eura. Prijavila je i da je do kraja maja primala i po 800 eura kao član Odbora direktora Podgoričke banke.

Maraš je vlasnica stanova od 40, 45, 46 i 147 i garaže od 12 metara kvadratnih. Za najmanji i najveći osnov sticanja upisane su Plantaže, a za druga dva zajam.  U kartonu se navodi da je prvi dobila od Plantaža, a drugi odlukom Odbora direktora. Vlasnica je tri automobila, ali i 21.288 akcija u Plantažama.

Otplaćuje dva potrošačka kredita, od septembra 2019. godine 42.294 eura u ratama od 903 eura, a od novembra prošle godine nepunih 8.000 po 227 eura mjesečno.

U skladu sa preporukom Evropske komisije, Agencija od druge polovine 2018. godine direktno izdaje prekršajne naloge.

Agencija je tokom prošle 2020. godine zbog kršenja antikorupcijskih zakona iz svoje nadležnosti, koji uključuje i Zakon o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, pokrenula ukupno 552 prekršajna postupka, od kojih su 42 prekršajna naloga, a ostatak zahtjevi za pokretanje prekršajnih postupaka.

Maraš je u drugoj polovini oktobra „rukovodeći se razlozima očuvanja kompanijskih interesa“ od Odbora direktora zatražila da je razriješi sa funkcije izvršne direktorice, navodeći među razlozima i to što se promijenila vlast u zemlji poslije parlamentarnih izbora održanih 30. avgusta. Maraš je članica sada opozicione Demokratske partije socijalista (DPS).

Za direktora je izabran Miroslav Vuković, a Maraš je raspoređena na poslove savjetnice.

Miloš RUDOVIĆ

ASK POKRENUO POSTUPAK PROTIV BIVŠE DIREKTORICE PLANTAŽA: Nema imovinskog kartona Verice Maraš