Godišnje strada i do 200 hiljada jedinki zaštićenih vrsta ptica. Agencija za zaštitu prirode i životne sredine tek se sprema da napravi Crvenu listu, koja je u svijetu osnova za očuvanje bogatstva i raznolikosti vrsta, a lovci plotune pravdaju očuvanjem ravnoteže i zaštitom od predatora

Ljut kao ris. 

Frazu ukorijenjenu u govoru nije lako objasniti mlađim generacijama, jer ova najveća vrsta mačke u Evropi je nestala - iskorijenjena  iz crnogorskih šuma. 

Iako bi teritorija sa dvije trećine šuma, najvećim balkanskim jezerom, solilima i solanom trebalo da bude svojevrsna oaza, nelegalnim ljudskim aktivnostima sa jedne i nečinjenjem odgovornih resora vlade i i agencija sa druge strane ona postaje opasno mjesto za biljke i životinje, uključujući i zaštićene vrste. 

Ugrožene su rijetke i zaštićene ptice, zmije, ribe i jegulje, mekušci. Tome najviše doprinose krivolov i druge nelegalne aktivnosti ljudi, ali i neadekvatan odnos vlasti i blaga sudska praksa – pokazalo je istraživanje Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) i Monitora.  

Nabrajanja pojedinačnih vrsta na čiju ugroženost ukazuju ekolozi nije potpun, jer u Crnoj Gori još nema „Crvene liste biljaka, životinja i gljiva“, spiska ugroženih vrsta kakav pravi Međunarodna unija za zaštitu prirode IUCN. 

Iz Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma su za CIN-CG/Monitor potvrdili da, prema Zakonu o zaštiti prirode ovu listu utvrđuje Agencija za zaštitu prirode i životne sredine, uz objašnjenje da će se „u narednom periodu razmotriti mogućnosti obezbjeđivanja sredstava za ovu potrebu“.

Iz Agencije su za CIN-CG/Monitor rekli da sa više puta tražili novac iz budžeta ali i od stranih donatora za ovaj projekat, za koji je, kako tvrde potrebno angažovati cjelokupan ekspertski kadar u Crnoj Gori. 

Do tada, na primjer, u Nacionalnom parku Skadarsko jezero ostaje dozvoljen lov na jegulju, ugroženu vrstu koja se nalazi na globalnoj Crvenoj listi. 

,,Crna Gora voli da potpisuje međunarodne deklaracije, ali ne i da ih poštuje. Tako je kod nas dozvoljen lov na dvije ugrožene vrste sa Crvene liste - jarebice kamenjarke i grlice. Slali smo urgencije da se sa tim prestane ali uzalud. Jarebica i grlica su sada na neinvazivnoj terapiji, a ako nešto ne uradimo ubrzo će završiti na respiratoru. Sve i da ima dobre volje, grlica je ptica selica - preleti Mediteran, ide za Afriku, teško će je biti zaštititi. A mi je još i lovimo'', kaže za CIN-CG/Monitor ornitolog Darko Saveljić. 

U Crnoj Gori godišnje strada oko 200.000 ptica, nedavno su ponovo upozorili iz Centra za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP). Ovo je podatak iz izvještaja BirdLife International “The Killing 2.0 - A view to a kill“, iz 2018. godine, u kome se navodi da se svake godine u Crnoj Gori ubije od 64.000 do 197.000 jedinki zaštićenih vrsta ptica. Kada je objavljen izazvao je vatrene reakcije i osporavanja lovačkih organizacija. 

Izvještaj je nastao na osnovu podataka lovačkih organizacija i procjene ornitologa na terenu objašnjavaju iz Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma. 

„Kako se ovakve procjene temelje i na izvještajima lovačkih organizacija, a koje su i od strane Agencije za zaštitu prirode i životne sredine ocijenjene kao nepouzdane, smatramo da je jedino rješenje revizija podzakonskih akata koji se odnose na organizaciju lovstva kao i pokretanje društvenog dijaloga kojim bi se došlo do rješenja'', najavljuju iz ovog Vladinog resora. 

O neuređenoj oblasti svjedoče i vijesti o pronađenim zabranjenim lovačkim ,,čekama'' u parku prirode Ulcinjskoj solani, gnijezdilištu za više od 250 vrsta ptica, nedavno ubistvo mečke u Beranama, držanje vukova u dvorištu u podgoričkom naselju u Tološima, ubijena srna i lane… 

Po biodiverzitetu, raznovrsnosti živog svijeta, Crna Gora predstavlja jedno od najznačajnijih područja Evrope, kaže za CIN-CG/Monitor biolog dr Bogić Gligorović. Na teritoriji Crne Gore, kako kaže, procentualno u odnosu na Evropu živi 70 odsto vrsta sisara, 75 odsto vrsta ptica, 50 odsto vrsta slatkovodnih i 79 odsto morskih vrsta riba, 30 odsto vrsta biljaka. Beskičmenjaci nijesu detaljno istraženi, ali se smatra da na teritoriji Crne gore živi oko 30.000 vrsta, a takođe je prisutan i značajan broj reliktnih i endemičnih vrsta. 

,,Pojedine vrste su u Crnoj Gori bile na ivici istrebljenja ili su nestale zbog pretjeranog lova i krivolova. Takav primjer je balkanski ris koji je istrebljen. U posljednjim istraživanjima pronađeno je samo nekoliko primjeraka sivog sokola, dok su bjeloglavi sup i bijela kanja nestali prije nekoliko decenija zbog trovanja vukova, smanjenja nomadskog stočarstva i nedostatka hrane. Brojnost jedinki vrsta vilinog konjica veliki potočar je smanjena za oko 40 odsto. Vrste vilinih konjica veliki perorepi konjic i istočna plava djevica su ugrožene zbog  isušivanja močvara i malih potoka'', nabraja Gligorović. 

On kaže da ima i pozitivnih primjera kao obnavljanje populacije vukova: ,,Brojnost divokoza i medvjeda zahvaljujući intenzivnim mjerama zaštite raste. Pelikan je bio na ivici nestanka, međutim intenzivnim konzervacionim aktivnostima obnovljena je velika populacija na Skadarskom jezeru''. 

Postojećim nacionalnim zakonodavstvom u Crnoj Gori zaštićene su 873 vrste: šest algi, 111 gljiva, 27 mahovina, dvije paprati, 272 biljke, devet  sunđera, sedam korala, čest člankovitih crva, 18 mekušaca, pet paukolikih zglavkara, četiri vrste rakova, 14 insekata, šest bodljokožaca, 11 riba, 16 vodozemaca, 26 gmizavaca, 298 ptica i 35 vrsta sisara.

Imamo zaštićene vrste, ali se ne zna kako se one štite, tvrdi biolog Vuk Iković. U razgovoru za CIN-CG /Monitor on podsjeća na zmije otrovnice, među kojima je i poskok, koje su zaštićene u Srbiji i Hrvatskoj, a u Crnoj Gori nisu. Iković ističe i veliki uticaj lovačkog lobija koji je izdejstvovao da se neke vrste ne nađu na spisku zaštićenih. 

Iz Ministarstva ekologije su na pitanje CIN-CG/Monitora odgovorili da „ne postoje precizni podaci o stanju i broju svake od zaštićenih životinjskih vrsta''.

,,Spiskovi zaštićenih vrsta nijesu potpuni i imaju nedostataka. Pojedine vrste ne postoje u Crnoj Gori, ili su nestale ili greškom unijete u spiskove. Takođe, veliki broj vrsta koje su izuzetno značajne nijesu zaštićene. Neophodno je uraditi što hitniju reviziju i ažuriranje spiskova, kao i ustanoviti različite nivoe zaštite na osnovu rezultata  detaljnih ekoloških istraživanja'', ističe Gligorović. 

Da je spisak potrebno revidirati „na osnovu ekspertskog mišljenja’’, potvrdili su za CIN-CG/Monitor i iz Agencije za zaštitu životne sredine: ,,Kroz aktivnosti na identifikaciji područja Nature 2000 od 2016. sprovodi se intenzivniji terenski rad i prikupljanje podataka za prisutne vrste sa liste Direktive o staništima i pticama na teritoriji Crne Gore. Međutim  ove vrste se ne poklapaju u potpunosti sa listom zaštićenih u Crnoj Gori (iz razloga što na listi Direktive o staništima nijesu nacionalno važne vrste za zaštitu već one koje su od značaja za zemlje članice Evropske unije), ali svakako ovi podaci se u budućem periodu mogu iskoristiti za definisanje statusa i zaštićenih vrsta koje su kompatibilne’’.

Iz Ministarstva i Agencije navode da, iako se monitoring sprovodi godinama: ,,dostupna sredstva nisu bila dovoljna da se realizuju sveobuhvatna istraživanja koja bi dala potpunu sliku stanja i statusa svih zaštićenih vrsta’’.

,,Nulto stanje biodiverziteta nije utvrđeno, jer zbog nedostatka sredstava odnosno malih ulaganja u naučna istraživanja ne postoje baze podataka u Crnoj Gori. Utvrđivanje broja prisutnih vrsta, njihovog rasprostranjenja na teritoriji Crne Gore i parametara njihovih populacija treba da bude prvi korak da bi se zaštita biodiverziteta sprovela na odgovarajući način'', kaže Gligorović. 

Koliko je stanje loše govori i podatak da o promjenama u brojnosti i strukturi populacija riba u Skadarskom jezeru detaljniji podaci i procjene nijesu objavljivane od 80-ih godina prošlog vijeka, navodi se u analizi Zaštita prirode u Crnoj Gori koju je objavio Green Home. 

Podaci koji se godišnje ažuriraju su oni o brojnosti lovnih životinja. Biolozi upozoravaju da se oni prikupljaju na osnovu procjene lovačkih udruženja, da se ne primjenjuju naučni metodi, te da nijesu pouzdani. A i razlikuju se. Podatke o brojnom stanju divljači i odstrjelu prikupljaju Ministarstvo poljoprivrede, Agencija za zaštitu prirode i Monstat. Prema posljednjim dostupnim podacima za 2019. Monstat navodi da je brojno stanje vuka 601 a lisice 7.748, Agencija tvrdi – vukova ima 569, lisica 7.856. 

Monstat navodi da je vukova u 2019. odstrijeljeno 31, lisica 1.163, Agencija 29 vukova i 1.190 lisica. Prema podacima Ministarstva poljoprivrede odobren je odstrijel 181. vuka, a ubijen 31, dok je od odobrenih 1.824, ubijeno 1.233 lisica. Zečeva je, prema podacima Ministarstva, ubijeno 3.091, Agencija tvrdi 2.517, a Monstat 3.098. 

Zakonom o divljači i lovstvu trajni zabran lova odnosi se na veliku lasicu, medvjede, srne, divokoze, košute, kao i na velikog tetrijeba i lještarku. 

U popisu Ministarstva poljoprivrede navodi se da je 2019. odobren odstrjel 25 divojaraca, ali da nije ubijen nijedan, a od 49 za lov odobrenih srndaća stradalo je osam. 

Zvanično, prema podacima Ministarstva, lovci manje love od onoga što im je odobreno. Tako je 2019. godine odobren lov 1.536 divljih svinja, a ubijeno je 940, stranci su odstrijelili devet. Oboreno je da se ubije 1941 jarebica kamenjarki, a ustrijeljeno je 537, plus 25 koje su pogodili strani lovci. 

Iz Lovačkog saveza Crne Gore za CIN-CG/Monitor kažu da brojno stanje divljači nije moguće sa apsolutnom tačnošću utvrditi, te da se u literaturi navode podaci da dozvoljena greška pri utvrđivanju brojnog stanja iznosi plus/minus 20 odsto. 

,,Lovci su jedini koji dobrovoljno rade na održavanju i unapređivanju kvaliteta staništa divljači, a time i svih zaštićenih vrsta. Lako je sjedjeti u kancelariji, čitati i tumačiti propise o očuvanju prirode i pisati šta sve ne valja. Mnogo je teže pratiti sva zbivanja u prirodi i prikupljati podatke o divljim životinjama, njihovom pojavljivanju, brojnosti i stanju populacija'', kažu u Lovačkom savezu. 

Iz Lovačkog saveza CG za CIN-CG/Monitor su podsjetili da su, nakon što su krivolovci sredinom februara ustrijelili ženku mrkog medvjeda, potpisali zajedničko saopštenje sa Međunarodnim savjetom za zaštitu divljači i divljih životinja (CIC) i Evropskom federacijom za lov i zaštitu (FACE) u kojim su osudili taj zločin. Oni se ipak protive apelu nevladinih organizacija da se uvede moratorijum na lov. 

Iz lovačke organizacije naglašavaju da se krivolov ne može i ne smije izjednačavati sa lovom, koji je legalna i regulisana djelatnost. Upozoravaju i na iskustva zabrane lova u Albaniji, Rumuniji i Zambiji, koja je dovela do porasta krivolova, ali i odmazde lokalnog stanovništva prema životinjama koje im prave štetu, poput trovanja.

„Lov danas predstavlja krajnji produkt gazdovanja sa divljači u lovištima i dolazi kao kruna dugogodišnjeg rada lovaca na uzgoju i zaštiti divljači''. tvrde iz ovog saveza. Oni naglašavaju da se lov ne bi smio zabraniti i zbog održivog razvoja divljači kojeg obezbjeđuju lovci, zatim i zbog zdravlja ljudi kao i zbog zdrastvenog stanja životinja koje može biti ugroženo zaraznim bolestima prenesene sa oboljele divljači na druge divlje i domaće životinje, pa čak i na čovjeka. Tvrde da, kada lovci ne bi ubijali predatore, ubrzo bi bile desetkovane ,,uzgojne populacije zeca, jarebice kamenjarke, srne…“. Još više bi, kažu, bile ugrožene i domaće životinje, perad, ovce, koze, krave, konji i druge.

,,Slična situacija je i sa divljim svinjama čija je populacija u  pojedinim našim lovištima velika. Kada bi zabranili lov ova populacija bi se još više razmnožila i kao takva nanosila ogromne štete ratarstvu, a kao prenosioci zaraznih bolesti i stočarstvu, posebno imajući u vidu afričku kugu koja je konstatovana u susjednoj Srbiji i pitanje je dana kada će doći i u naša lovišta, a potom biti prenešena i na farme svinja'', ističu iz Lovačkog saveza.  

Argument lovaca je i da bi zabranom lova bila ugrožena egzistencija ljudi koji su zaposleni u ovoj djelatnosti, i da ,,neke divlje životinje mogu prouzrokovati štete na imovini (pčelinjaci, stoka, zasadi, livade), a neke mogu i direktno napadati ljude. Zato postoji opravdana bojazan da bi ljudi mogli u odbranu imovine, kad već nema lova, pribjeći trovanju te divljači i drugim oblicima zakonom nedozvoljenih radnji što je jako opasno i za druge životinje i za ljude''. 

Da nije slučajeva koji poput ubijene mečke uznemire javnost pa krivolovci završe u pritvoru, prema presudama sudova krivolova gotovo i nema.

Prema podacima koje je CIN-CG/Monitor dostavio Osnovni sud u Podgorici u posljednjih pet godina donijete su dvije odluke zbog krivičnog djela nezakonit lov protiv tri osobe, od kojih je samo jedna osuđena uslovno. Donijeto je sedam odluka zbog krivičnog djela ubijanje i mučenje životinja i razaranje njihovog staništa. U jednoj, kojom su obuhvaćene tri osobe, jedna je osuđena na kaznu rada u javnom interesu. U ostalim, jedna osoba je kažnjena novčano, a ostali uslovno.

Na nivou Crne Gore zbog nezakonitog lova 2019. godine prijavljeno je 12 osoba, u 2018. godini deset, godinu ranije bilo ih je devet, podaci su Vrhovnog državnog tužilaštva. Zakonom je za krivolov zaštićene vrste propisana zatvorska kazna od šest mjeseci do pet godina. 

Od ukupno 127 sudskih slučajeva, između 2013. i 2018. godine, koji su uključivali slučajeve ilegalnog ubijanja životinja, zloupotrebe životinja i uništavanja staništa, više od pola - 84 slučaja je bilo u potpunosti odbačeno. 

Prema pouzdanim informacijama CIN-CG/Monitora i pored zabrane ribolova na Skadarskom jezeru i javnog poziva uprave ovog nacionalnog parka građanima da ne kupuju ribu u vrijeme zabrane, svakog vikenda nelegalno se izlovi stotine kilograma. Iz uprave NP Skadarsko jezero upozoreno je da je riječ o krivolovačkoj mafiji. Čuvarska služba NP, kako je saopšteno, nedavno je uhvatila dvije osobe na čamcu u kojem su bili akumulatori, i druga oprema koja se koristi za krivolov. Tužiteljka Ivana Petrušić-Vukašević, kako su naveli iz NP Skadarsko jezero, odlučila je da u tom slučaju nema elemenata krivičnog djela, uprkos činjenici da su u čamcima zatečeni akumulatori, pregovarač i sonde kojima se vrši krivično djelo, pa je dvojicu muškaraca oslobodila krivične odgovornosti, ,,što znači da će im sredstva za krivično djelo biti vraćena."

Pored nedostatka baze podataka, nedovoljno novca za istraživanja, slabog rada institucija i neprimjenjivanje zakona, Gligorović upozorava i da ,,nizak nivo svijesti o značaju očuvanja biodiverziteta predstavlja kočnicu za zaštitu vrsta''. 

On smatra da je ,,neophodno sprovesti aktivnosti koje će uticati na promjenu načina razmišljanja i to povećanjem broja časova biologije u školama, kao i drugim edukativnim aktivnostima. Takođe je, kaže, potrebno povećati ulaganja u nauku i jačati kapacitete institucija i nevladinih organizacija i samostalnih naučnika koje se bave istraživanjem i zaštitom životne sredine''. 

Vole golubove, truju sokolove

Krajem prošle godine regionalna vijest je bila da je u Crnoj Gori upucan bjeloglavi sup. Rijetka zaštićena vrsta ptice bila je opremljena satelitskim odašiljačem u Hrvatskoj, i pratila se njena migraciona ruta prema Bliskom Istoku i Africi. Iznad Crne Gore let je prekinut sačmom iz puške. Ova zaštićena vrsta ptica u Crnoj Gori je istrijebljena, ali im je prelet preko teritorije naše zemlje nezaobilazan na putu migracija, kaže za CIN-CG/Monitor Aleksandar Perović iz CZIP-a.

,,Sjećamo se i Peruna iz 2018. godine, koji je praćen satelitskim odašiljačem iz Hrvatske. Nažalost, ova jedinka je postala žrtva krivolova na Ulcinjskoj solani. Nađeno je jedno krilo, a CT snimak  pokazao je veliku količinu sačme. Odašiljač nikad nije pronađen. Na isti način je stradao i Fojiška, bjeloglavi sup koji je takođe praćen satelitskim odašiljačem prošle godine'', priča Perović. On podsjeća i na slučaj pelikana, globalno ugrožene vrste, koji je pronađen ranjen i paralizovan, takođe na Ulcinjskoj solani. 

Trovanja ptica i poljoprivredne mreže u kojima se pernata divljač umrsi i strada, neke su od opasnosti, ali ni jedna nije tako velika kao krivolov, kaže Perović. 

Njegov kolega iz CZIP-a Bojan Zeković navodi i globalne prijetnje koje ugrožavaju staništa životinja i ptica – urbanizacija, nestajanje močvara, šuma u Crnoj Gori posebno zbog nekontrolisanih požara i koncesionara. 

Zeković navodi i primjere stradanja ptica ne elektro mreži - sudar ptice sa infrasktruturom, ili kada dođe do spoja i ptica strada, što dovodi i do prekida mreže. 

„Znamo da je stradanje veliko, posebno za veće vrste grabljivice kao što su velika ušara, za koju imamo sedam slučajeva stradanja iako nikad nije rađeno istraživanje. Međutim u Hrvatskoj, Srbiji, Bugarskoj rađeno je dosta na ovome, rješenja postoje. Mi smo se sličnom inicijativom obratili CEDIS-u, ali nikad nismo dobili ni odgovor'', kaže Zeković.

On kao opasnost navodi i trovanje, što predstavlja problem i za širu okolinu, jer je riječ o opasnim otrovima koji i u malim količinama mogu biti smrtonosni i za ljude. 

„Ovo je nešto što golubari najčešće koriste da ubiju sokolove koji im napadaju golubove, i pritom žrtvuju goluba. Imali smo slučaj sivog sokola i goluba na Gorici, golub je bio premazan otrovom. Da je neko dijete dohvatilo ovu pticu bila bi to katastrofa'', kaže Zeković.

Tivatska solila – od deponije do zelene oaze

Jedan od rijetkih pozitivnih ekoloških primjera su Tivatska solila - nekadašnja divlja deponija i lovište koje je pretvoreno u park prirode.

Ovaj rezervat prirode, površine oko 150 ha nalazi se u močvarnom dijelu priobalnog pojasa Krtoljskog zaliva u opštini Tivat. Zaštitu ovog lokaliteta 2007. godine inicirala je nevladina organizacije CZIP, a pridružili su se JP Morsko dobro, Opština i Turistička organizacija Tivta.  

Solila su dugo bila nelegalna deponija za smeće, šut i drugi otpad i otpadne vode, a ujedno, i aktivno lovište. Aleksandra Ivanović iz Morskog dobra za Monitor/CIN CG kaže da su Solila 2008. godine zaštićen kao posebni rezervat prirode radi očuvanja rijetkih, prorijeđenih i ugroženih biljnih i životinjskih vrsta, prevashodno ornitofaune i biljnih zajednica. 

,,Od uspostavljanja zaštićenog područja, stanje rezervata tivatska Solila je kontinuirano  unaprijeđivano kroz uspostavljanje infrastrukture za posmatranje ptica, terenska istraživanja, promociju i edukaciju. Poseban akcenat je stavljen na rad sa djecom, gdje je nekoliko hiljada učenika osnovnih i srednjih škola iz više gradova posjetilo rezervat i imalo priliku da se upozna sa važnošću njegovog očuvanja'', kaže za CIN-CG/Monitor Marija Stanišić iz CZIP-a. 

Ivanović navodi da su danas Solila značajna kao stanište brojnih vrsta organizama i predstavljaju svojevrsan centar biodiverziteta Crne Gore. Na Solilima je identifikovano 10 vrsta gmizavaca, 5 vrsta vodozemaca od kojih je mali mrmoljak endemit Balkanskog poluostrva. Istraživanjima je evidentirano 15 vrsta sisara i 4 vrste slijepih miševa, a u kanalima i Širokoj rijeci 3 vrste raka i 5 vrsta riba. Na Solilima su identifikovane i 42 vrste vilinih konjica, 38 vrsta leptira, 3 vrste bogomoljki i još pedesetak vrsta drugih insekata, od kojih je čak 16 endemskih vrsta i dvije su zaštićene na evropskom nivou zbog čega je ovo i potencijalno NATURA 2000 područje. 

,,Sumiranjem literaturnih podataka, koji su objavljeni u tri ključne publikacije o flori i vegetaciji Solila formirana je lista od 144 vrste i podvrste vaskularnih biljaka'', kaže Ivanović. Rezultati istraživanja pokazali su da pregledna lista vaskularne flore Solila broji 470 vrsta/podvrsta, od kojih se 18 nalazi na nacionalnoj listi zakonom zaštićenih biljaka, 12 na CITES-u, 146 na Crvenoj listi svjetske, evropske ili mediteranske flore... Zabilježeno je i 20 vrsta gljiva. 

Prilikom proglašenja parka prirode 2008. Solila su brojala 114 vrsta ptica koje su stalno ili tokom migracijskih perioda  boravilie na ovom području. Da se rad isplatio govori i podatak da je sada broj registrovanih vrsta ptica značajno porastao i iznosi ukupno 178 vrsta, od čega su 43 na Aneksu I Ptičije direktive i time od velikog značaja za zaštitu i očuvanje. 

,,Februara 2018. u rezervatu je po prvi put registrovano  jato od preko 100 ždralova koji su izabrali Solila za svoje bezbjedno odmorište na svom migratornom putu. Nakon toga, jata ždralova su odmarala na području Solila i tokom proljećne seobe 2019. i 2020. Aprila 2020. na području rezervata registrovano je i jato roda što predstavlja rijetku pojavu za ovakva područja. Ipak, najdragocjeniji podatak registrovan je septembra 2020. kada su se u rezervatu, nakon više od 10 godina, pojavila tri flamingosa'', naglašava Ivanović. 

Predrag NIKOLIĆ

NAPOMENA: U tekstu je 20. aprila 2021. godine izvršena korekcija, jer je bilo netačno napisano da su nadzornici Nacionalnog parka Skadarskog jezera uhvatili dvojicu krivolovaca sa "stotinama kilograma ribe i agregatima kojima je ubijena". U čamcu nije bilo ribe, kako proizilazi i iz zapisnika nadzornika. Iz tužilaštva je reagovano na ovu grešku, uz objašnjenje da pomenute osobe nisu zatečene u krivolovu, da u momentu kontrole nije bilo ulovljene ribe, te da se eventualno može govoriti o pripremni radnjama "koje nisu kažnjive".

Vlada tvrdi da je obezbijedila 600 hiljada doza vakcina, očekuje 200 hiljada naredne sedmice, ali to još ne može sa sigurnošću da garantuje. Punktovi će biti izvan domova zdravlja, koji se vraćaju svojim redovnim aktivnostima, kaže dr Danilo Jokić

Samo ako se u kratkom roku imunizuje 70 odsto stanovništva, kovid-19 neće se javljati u epidemijskom obliku i planovi za turističku sezonu i normalizaciju života biće realni - upozoravaju zdravstveni stručnjaci.

Što se tiče zdravstvenih kapaciteta to djeluje kao realan plan, jer je formirano 138 stacionarnih i desetak mobilnih timova koji bi već od iduće sedmice mogli da započnu masovnu imunizaciju i da čitav posao okončaju čak i za 30 dana. Više detalja o tome najavili su za danas na konferenciji za medije.

Među nepoznanicama koje ovaj naum zdravstvenih vlasti trenutno dovode u pitanje, pored još nedovoljno snažne medijske kampanje, dvije su ključne - nedostaju vakcine i dovoljno prijavljenih građana.

Niko od sagovornika “Vijesti” do zaključenja ovog teksta nije bio spreman da potvrdi tačan datum dopreme vakcina, iako je još prije 15 dana najavljeno je da će oko 20. aprila da stigne 200.000 doza kineske, pa je za tada i najavljen početak masovne imunizacije.

U Vladi tvrde da su obezbijedili 600.000 doza, dovoljnih za vakcinaciju 300.000 stanovnika, koje bi trebalo da budu isporučene do kraja juna. Pored kineske, saopšteno je da bi ovog mjeseca trebalo da stigne i prvih 11.000, od 33.000 ugovorenih doza vakcine Fajzer/Bajontek. Drugi i treći kontingent te vakcine trebalo bi da budu isporučeni tokom maja i juna i to posredstvom Evropske unije, odnosno Austrije.

Ovog mjeseca očekuje se i 40.000 doza Sputnjik V iz Rusije, nakon što je Crna Gora dobila 10.000 direktno od proizvođača i još 4.000 kao donaciju Srbije. Prema projekcijama Vlade, u maju i junu bi trebalo da stigne još 200.000 doza Sputnjik V, kako je ranije i najavio član pregovaračkog tima Sergej Boljević.

Očekivanja su da će tokom naredna dva mjeseca da bude isporučeno još 60.000 doza AstraZeneke, putem Covax mehanizma.

Masovna imunizacija u velikoj mjeri zavisiće i od prijava stanovništva i toga što jedan broj insistira da odabere tip vakcine. Do sada je prijavljeno samo oko 91.000 stanovnika za vakcinaciju. Prvu dozu primilo je svega oko šest odsto stanovništva, drugu oko dva odsto, za razliku od Srbije, gdje je vakcinisano oko 26 odsto stanovništva, a 17 odsto revakcinisano i Hrvatske gdje je do sada imunizovano skoro 12 odsto građana.

Ni do sada pristigle doze u Crnoj Gori nijesu potrošene, prije svega zbog širenja skepse prema vakcinama AstraZeneka. Nedovoljno snažna medijska kampanja nije uspjela da suzbije širenje neprovjerenih informacija i afirmiše činjenice poput one koju je nedavno objavio Gardijan, da upravo AstraZeneka i Fajzer/Bajontek proizvode najbolji imuni odgovor, pogotovo kod starije populacije.

Medijska kampanja za prijavljivanje je tek počela prije nekoliko dana, emitovanjem nekoliko igranih spotova i poziva javnih ličnosti, a prema riječima rukovoditeljke Vladine Službe za odnose sa javnošću Andrijane Đordan, pratiće dinamiku vakcinacije. Ona kaže da su se “potrudili da dođu do svakog građanina”.

Punktovi izvan domova zdravlja

Predsjednik Koordinacionog tima za vakcinaciju, doktor Danilo Jokić, “Vijestima” je kazao da već od narednog petka svi punktovi treba da budu izmješteni iz domova zdravlja, kako bi te ustanove bile oslobođene za redovan rad.

Punktovi će biti u školama i drugim objektima gdje će građanima da bude omogućen veći komfor.

Jokić je rekao da će formirati Krizni štab, koji će pratiti presjek stanja vakcinacije na svaka četiri sata. On je ocijenio da će, kada počne masovna imunizacija, oko 138 timova raditi u obje smjene i vakcinisati i do 5.000 građana dnevno.

Deset mobilnih timova, od kojih pet iz Kliničkog centra (KC) i još toliko iz domova zdravlja, prema njegovim riječima, biće pripravni da stignu za nekoliko sati u svaku opštinu gdje postoji potreba za kadrom.

“Na primjer, u Pljevlja za nekoliko sati mogu da stignu tri mobilna tima kao ispomoć”, kazao je Jokić.

On je naglasio da građani moraju da znaju da je vakcina za njihovo dobro i da kao ljekar lično smatra da će SZO zauzeti stav da svaka bude priznata, kako se ne bi dogodilo da građani koji su primili rusku ili kinesku ne mogu putovati u Evropu. To bi, prema njegovim riječima bila podjela planete i diskriminacija.

“Vakcinacija može trajati i dva, tri, četiri mjeseca, ali je cilj da za mjesec vakcinišemo još 65 odsto stanovništva, kako bismo spasili turističku sezonu”, poručio je Jokić.

Oko 15 odsto građana biće nezaštićeno

Epidemiolog u penziji, prof. dr Novica Vujošević, za “Vijesti” je ocijenio da je do sada vakcinisan mali broj osoba, ali da je zdravstveni sistem sposoban da sprovede u djelo zamisao da se vakciniše 70 odsto stanovništva u kratkom roku. On tvrdi da svi treba da se angažuju da se do 15. maja vakciniše 70 do 80 odsto stanovništva, jer, u suprotnom turizmu se ne piše dobro.

“Ali ako sistem ne nabavi vakcinu, džaba naša priča”, poručio je on i podsjetio da su u procesu nabavke “prevarene” i razvijene države poput Francuske i Njemačke, kojima nisu isporučene ugovorene doze.

Vujošević je rekao da ga ohrabruje što čuje da je spremno više od 100 timova, iako i 30 može vakcinisati dnevno 15.000 ljudi, ako je norma po jednom timu 500 osoba.

On je ocijenio da se, u kampanjskoj vakcinaciji kakva je ova, lično zalaže za vojničku disciplinu i pristup “potrošiti odmah sve doze koje dobiješ”, jer se na taj način smanjuje broj izvora zaraze.

Vujošević je podsjetio da nijedan lijek ne prolazi tako strogu kontrolu kao vakcine:

“Komplikacije su rijetke, anafilaktičke, dakle kod osoba koje su alergične na sastav vakcine. Svaki doktor zna sastav vakcine, a pacijent zna na šta je alergičan”.

Vujošević tvrdi da oko jedan odsto stanovništva nikada ne uspije da se vakciniše, a tri do pet odsto ima neku alergiju, temperaturu ili bolest koja je kontraindikacija.

“U praktičnoj primjeni, imunitet se prosječno stvara kod 90 odsto stanovništva. Ako na deset odsto koji ne stvore antitijela dodamo pet odsto koji se ne vakcinišu, oko 15 odsto stanovništva biće nezaštićeno. Dok god imunitet ne bude od 70 do 75 odsto, ne možemo reći da se Covid-19 neće javljati u epidemijskom obliku”, poručio je on.

Vakcina i za one koji su imali koronu

Koronavirusom je do sada inficirano više od 15 odsto stanovništva, ali bi i osobe koje su preležale infekciju trebalo da se vakcinišu protiv Covida-19. Trenutno se smatra da je ponovno obolijevanje od istog virusa veoma rijetko tokom prvih 90 dana nakon infekcije. Zbog toga se vakcinacija za ovu grupu stanovnika preporučuje nakon tri mjeseca.

“Vakcinacija je dobrovoljna i preporučena. Imajući u vidu ozbiljne zdravstvene rizike i činjenicu da je moguće ponovo se zaraziti virusom COVID-19, savjetuje se da treba da primite vakcinu bez obzira na to što ste već preležali bolest. Stručnjaci još ne znaju koliko dugo traje stečeni imunitet nakon preležane bolesti, iako su slučajevi ponovne zaraze rijetki. Oba, prirodni i imunitet stečen vakcinacijom predstavljaju važan faktor u sprečavanju širenja virusa”, objasnili su iz Instituta za javno zdravlje (IJZ).

Stručnjaci preporučuju da se između dvije doze vakcine, kao i nakon revakcinacije, poštuju mjere protiv koronavirusa, odnosno pravilno nosi maska, drži distanca najmanje dva metra, redovno peru ruke, ali i izbjegavaju gužve i zatvoreni prostori sa lošom ventilacijom.

Vakcina, tvrde u IJZ, nije namijenjena za mlađe od 16 godina. Kazali su da građani mogu da izaberu da prime vakcinu, ako nijesu alergični na neki od njenih sastojaka.

“Vakcinacija može biti problematična za osobe koje imaju dijagnozu na koju bi COVID-19 mogao imati negativan efekat. U tom slučaju, konsultujte se sa svojim ljekarom kako biste otklonili dileme o vakcinaciji”, istakli su iz IJZ.

Bez zelenih sertifikata i nakon dva mjeseca

Iz Centra za građansko obrazovanje (CGO) kažu da četiri mjeseca od donošenja Vladinog strateškog dokumenta i dva mjeseca otkako je počela imunizacija još nema adekvatnih i međunarodno priznatih potvrda koje bi stanovnicima Crne Gore omogućile slobodno kretanje u inostranstvo bez dodatnih restrikcija, kao i ostvarenje svih drugih prava i obaveza.

“Nacionalnom strategijom za uvođenje, distribuciju i primjenu COVID-19 vakcina u Crnoj Gori ovo Ministarstvo zdravlja preciziralo je izgled i sadržaj tih potvrda, a današnji izgled daleko je od planiranog i sadržajem i dizajnom. Neko bi za to već morao i da odgovara”, kazala je za “Vijesti” koordinatorka programa ljudskih prava u ovoj NVO Tamara Milaš.

CGO je u martu kritikovao i to što potvrda koju građani dobijaju nakon vakcinacije ne sadrži QR (Quick response) kod koji bi omogućio praćenje podataka, te povezivanje kartice sa elektronskim imunizacionim kartonom, što je predviđeno Nacionalnom strategijom.

Iz Ministarstva zdravlja “Vijestima” su odgovorili da dokument koji građani dobijaju nakon vakcinacije ne predstavlja potvrdu. Tvrde da je riječ o obrascu koji služi kao podsjetnik za drugu dozu i pomoć u slučaju da se kod pacijenta dogodi nešto neželjeno nakon imunizacije, da može da to prijavi.

Međunarodna, dvojezična potvrda sa QR kodom, kako su rekli iz Ministarstva biće dostupna u domovima zdravlja, direktnim uvidom u elektronski karton pacijenta, ali i u elektronskoj formi kroz portal eZdravlje.

“Po obavljenoj vakcinaciji, svi podaci o pacijentima i obavljenim vakcinacijama se unose u elektronski imunizacioni registar. Za vakcinacije sprovedene na terenu – u kućnim uslovima i domovima za stare, kao i u zdravstvenim ustanovama koje nisu povezane na informacioni sistem zdravstva, te nemaju pristup elektronskom registru, evidencija se vodi u „papirnim“ protokolima, a podaci se pohranjuju u informacioni sistem po povratku u ambulantu – zdravstvenu ustanovu”, piše u odgovoru Ministarstva.

Primjena međunarodne potvrde, kako su kazali, kasni jer je Komitet za zdravstvenu bezbjednost Evropske komisije tek u posljednjoj sedmici marta definisao minimalni set podataka koje “zeleni sertifikati” treba da sadrže. Iz CGO su podsjetili da već postoje jasne smjernice kako jedna međunarodno validna potvrda o vakcinaciji treba da izgleda i da se ne mora čekati Komitet.

Milaš: Nekoliko spotova nije dovoljno

U CGO smatraju da je kampanja informisanja građana o vakcinama, njihovim efektima i važnosti imunizacije izostala, što ima svoj odraz u malom broju vakcinisanih do danas.

“Masovna kampanja zakasnila je mjesecima, a samim tim je ostavljen prostor za brojne dezinformacije koje su demotivirajuće djelovale na građane i sada kao posljedicu imamo njihov loš odziv na dobrovoljnu vakcinaciju”, kazala je Milaš.

Ona smatra da danas, osim nekoliko televizijskih spotova, nema osmišljenih sadržaja, dok su neki širili nepotpune ili netačne informacije koje su ispravljene nakon javnih sugestija.

Milaš zamjera i to što nije oformljen multisektorski tim koji okuplja i profesionalce i mobiliše sve zainteresovane strane, ali i to što je komunikacija sa javnošću sporadična i često zbunjujuća.

Iz CGO su ocijenili i da se proces vakcinacije ne odvija ni predviđenom ni poželjnom dinamikom, kako među zdravstvenim radnicima, tako i među opštom populacijom. Prema podacima dostavljenim “Vijestima” iz IJZ, od 20. februara do 5. aprila prvu dozu vakcine primilo je oko 4.500 zdravstvenih radnika, od ukupno oko 11.000, dok je više od polovine njih (2.662) revakcinisano.

“Iako u Crnoj Gori još ne postoje snažni antivakserski pokreti, poput zemalja u regionu, postavlja se pitanje zbog čega se nadležne institucije proaktivnije ne okrenu procesu informisanja građana i time ubrzaju imunizaciju u čitavoj zemlji”, ocijenila je Milaš.

Zablude o neplodnosti i drugim posljedicama

Argumenti protivnika vakcinacije na društvenim mrežama i javnosti su, izuzimajući teorije zavjere o čipovanju i 5G mreži, odnose se na to da vajkcine nisu dovoljno ispitane, odnosno prošle sve faze kliničkog istraživanja, kao i da izazivaju nus pojave. Najveći broj laika, kao i u regionu i Evropi, ima otpor prema AstraZeneca vakcini, zbog zabilježenih slučajeva tromboze. Epidemiolozi sa kojima su “Vijesti” razgovarale pobijaju ove mitove i tvrde da vakcine prolaze najstrožu kontrolu, kao i da su sve bezbjedne Ii efikasne. Govoreći o povezanosti AstraZeneke sa slučajevima tromboze, jedan od epidemiologa kazao je da je zabilježeno 86 slučajeva na oko 25 miliona datih doza.

“Dakle, tromboza se javila kod 0,00034 odsto vakcinisanih, dok je rizik od dobijanja tromboze kod inficiranih koronavirusom veći od 14 odsto”, kazao je sagovornik.

Dio javnosti strahuje i da vakcine protiv Covida-19, pogotovo Fajzer/Bajontek izazivaju sterilitet kod žena, što epidemiolozi demantuju. Oni tvrde i da nijedna vakcina ne sadrži sincitin-1 protein, važan za formiranje placente kod žena, kao i da ne postoji nikakav dokaz da izazivaju neplodnost.

Poziv za vakcinu i uz račun za struju

U saradnji sa M:telom, Telekomom i Telenorom, korisnicima sve tri mobilne mreže poslata je sms poruka koja upućuje građane da se prijave za imunizaciju. Uz martovski račun za struju od Elektroprivrede Crne Gore na adresu oko 340.000 domaćinstava stigao je i liflet sa pozivom i informacijama o vakcinaciji, kaže Andrijana Đordan.

Na novom sajtu covidodgovor.me, koji je promovisan u medijima, prema njenim riječima, građanima su pružene sve informacije na temu Covida-19, dok je na televizijama sa nacionalnom frekvencijom od 23. marta uveden insert da se putem sajta ili broja 1717 građani prijave za vakcinaciju.

Građanima se, kaže, osim poruke #DistancaRukeMaska koja je i dalje na snazi, šalje i ključna poruka #VakcinišiSe i #OdTebeZavisi, kao i da je vizuelno “osvježena” pres sala Instituta za javno zdravlje, kao i tim koji komunicira sa javnošću putem sedmičnih konferencija za medije.

Đordan je kazala da je najvećem dijelu javne uprave poslat mejl da sa podsticajem da se vakcinišu.

“Uticajne ličnosti poput ministarke zdravlja Borovinić Bojović, Senada Begića, Dritan Abazovića kao predstavnika ljekara i Vlade, javno su se vakcinisale protiv Covida-19, dok se vakcinalni punktovi izmještaju iz domova zdravlja i adekvatno brendiraju”, rekla je Đordan.

Za distribuciju je, ističe ona, spremna i brošura za sve koji prime prvu dozu vakcine, sa instrukcijama kako da se ponašaju do revakcinacije.

“Smjer u kojem nastavljamo ima dva ključna elementa - opštu promocija vakcinacije s posebnim fokusom na dio populacije koji je neodlučan po ovom pitanju, kao i ponavljanje činjenice da je vakcina bezbjedna”, poručila je Đordan. Promocija putem bilborda počinje kada krene masovna vakcinacija, a napravljena je, kaže i serija od pet kratkih videa u kojima se promoviše vakcinacija i još jedan koji podsjeća i poziva na poštovanje mjera. Poseban video fokusira se na vakcinu AstraZeneka, s obzirom na oprečne informacije o toj vakcini koje su više ili manje prisutne svugdje u svijetu.

Đordan je podsjetila da je, zahvaljujući saradnji sa Unicefom, objavljeno 12 videa mladih reportera, gdje su djeca pitala stručnjake praktične stvari u vezi sa vakcinacijom.

“Sve ovo je osnovno polazište kampanje koja tek slijedi, a koja će imati i dio koji će turistički promovisati Crnu Goru kao epidemioloških bezbjednu destinaciju i obraćati se turistima, a u Vladi misle i na kampanju od jeseni, jer COVID-19, pa ni vakcinacija protiv njega, nažalost nijesu sezonska tema već sa epidemijom živimo duže od godinu, a tek nam predstoji borba kojoj je vakcina ključno oružje. Cjelokupna javnosti pozvana je da se uključi u ovu borbu koja će za prioritet imati prenošenje tačnih informacija i očuvanje zdravlja i koja ne smije biti predmet manipulacije”, saopštila je Đordan.

I trudnice mogu da se vakcinišu

U IJZ tvrde i da trudnice koje spadaju u grupu kojoj je preporučeno da primi vakcinu mogu izabrati da budu imunizovane.

“Ako imate bilo kakvih pitanja o vakcinaciji, kontaktirajte izabranog ljekara. Dojenje je svakako važan dio u ovom procesu, ali vakcinacija vrlo rijetko ima negativne efekte u tom smislu. Premda, podaci o uticaju vakcine protiv COVID-19 na dojenje još nisu dostupni, mRNA vakcine (Fajzerova, AstraZeneka) se ne smatraju rizikom za odojčad”, pojasnili su iz IJZ.

Ana KOMATINA

Predsezona je već izgubljena upozoravaju turistički radnici, skeptični prema najavi da će vrlo brzo biti vakcinisano tri četvrtine stanovništva, a broj aktivnih slučajeva zaraženih virusom COVID-19 da bude sveden na oko hiljadu

Politika otvorenih granica, efikasne laboratorije i PCR testovi po povoljnim cijenama za turiste, promovisanje Crne Gore kao odgovorne destinacije sa jasnim pravilima i epidemiološkim mjerama, imunizovanih do 75 odsto stanovništva do početka ljetnje sezone, uspostavljanje avio letova i značajna finansijska podrška turističkoj privredi, predstavljaju ključni dio paketa mjera kojim Vlada nastoji da prihod od turizma ove godine bude na nivou od 65 odsto u odnosu na rekordnu 2019. godinu.

Ako se projekcije ostvare to bi značilo 700 miliona eura prihoda i turistički promet od 8,257 miliona noćenja. U rekordnoj 2019.godini država je prihodovala 1,1 milijardu eura od najznačajnije ekonomske grane koja čini četvrtinu društvenog proizvoda zemlje, dok je zabilježeno 13,925 miliona noćenja.

Ova procjena, međutim, nosi veliku neizvjesnost, jer uprkos najavljenoj politici otvorenih granica, niko ne zna kakva će biti turistička sezona u uslovima pandemije.

Izvjesno je da se turistička privreda već oprostila od predsezone. Bukinga i ugovorenih aranžmana gotovo je malo, dok napori Vlade da do početka juna bude imunizovano 300 hiljada odraslih stanovnika još nema uporišta ni u broju prijavljenih za vakcijanciju niti u dopremi vakcina koje su uglavnom još u najavi. Broj imunizovanih je najvažnija pretpostavka na kojoj se temelji procjena za prihode i uspjeh turističke sezone.

"Nema razloga da se ova predviđanja ne ostvare" rečeno je, međutim,  "Vijestima" u Ministarstvu ekonomskog razvoja (MER).

Otvorene granice i “sigurna zona”

U cilju uspješne sezone, kažu u resoru kojim rukovodi ministar Jakov Milatović, formirana je Radna grupa za turizam i privredu (u okviru komisije za borbu protiv koronavirusa), dogovorena je saradnja sa pet privatnih laboratorija u više gradova Crne Gore, formirane su i terenske ekipe za uzorkovanje. Ovim potezom će, vjeruju, svaki turista imati mogućnost brzog i jednostavnog testiranja, a razmatraju mogućnost subvencionisanja cijene PCR testova za turiste.

U narednih nekoliko dana vlasti bi trebalo da predstave zdravstveni protokol za turističku sezonu i detalje o subvencionisanju testova. Uz to, formiran je međuresorni radni tim za poboljšanje aviodostupnosti Crne Gore, koji će uskoro završiti rad na novom konceptu marketinškog podsticaja u cilju podrške avio-kompanijama za letove sa značajnih tržišta. Letove nacionalnog avio-prevoznika "To Montenegro" Vlada najavljuje od prvog juna.

Za postizanje željenih rezultata priprema se i kampanja kroz učešće na sajmovima, studijskim posjetama novinara Crnoj Gori, prezentaciji ponude u većim regionalnim gradovima, a glavni akcenat će biti na promociji digitalnim kanalima, na najposjećenijim regionalnim portalima i društvenim mrežama.

Crna Gora je u prošloj godini zabilježila pad u turizmu od 85 odsto (prihodovano je svega oko 135 miliona) u odnosu na 2019. godinu, a jedan od razloga je i politika zatvorenih granica koju je bivša Vlada uvela prije svega prema regionalnom tržištu iz kojeg dolazi najveći broj turista.
Tu situaciju je iskoristila susjedna Hrvatska koja je u odnosu na 2019.godinu imala pad od 64 odsto u broju dolazaka i 55 posto u ostvarenim noćenjima), ali je uspjela da politikom otvorenih granica ostvari sedam miliona dolazaka turista i 40 miliona noćenja. Slično se desilo i u Albaniji.

Iz MER-a su kazali da je upravljanje granicama važna karika u planiranju turističke sezone.

"Ograničenja bilo koje vrste negativno se odražavaju na turizam, tako da treba naći pravu mjeru (sačuvati zdravlje i obezbijediti ekonomsku aktivnost koja neće ugroziti zdravlje građana). Granice će ostati otvorene uz eventualne nove olakšice za njihov prelazak, koje će zavisiti od epidemiološke situacije", pojašnjeno je iz MER-a.

Vlada, kažu, želi da tradicionalnim gostima olakša ulazak. Postojeći plan može biti korigovan u saradnji sa Ministarstvom zdravlja i Institutom za javno zdravlje, ali samo ako se obezbjeđuje zdravstvena sigurnost posjetilaca i građana Crne Gore.

Vakcina dovoljno - u planovima

Iz MER-a su ukazali da je epidemiološka situacija poslednjih mjeseci bila ozbiljna, ali da mjere koje Vlada sprovodi daju rezultat. U odnosu na ostale konkurentne turističke destinacije (Kipar, Turska, Hrvatska i Grčka), Crna Gora bilježi pad broja zaraženih, koji je sada ispod pet hiljada. Uz ovakav trend taj broj bi do sredine maja, kako očekuju, mogao biti na nivou iz ljeta 2020. godine. U julu prošle godine prosječni dnevni broj aktivnih slučajeva je bio oko 1.500, u avgustu 1.100, a u septembru 2.500.

“ Ako uzmemo u obzir broj ljudi koji su do sada preležali koronavirus, kao i broj onih koji će se vakcinisati do kraja juna (planirana je vakcinacija 5.000 građana dnevno), doći ćemo do značajnog procenta stanovništva koje će imati imunitet, što će Crnu Goru učiniti jednom od najsigurnijih destinacija za putovanja", objasnili su iz MER-a. Nije precizirano šta će se desiti ako ne dođemo do ovog broja imunizovnih do početka sezone.

Vladin optimizam ne dijele predstavnici turističke privrede.

"Vakcinacija se odvija tempom koji po nama nije zadovoljavajući, imajući u vidu da je skoro već polovina aprila, te da je prvom dozom vakcinisano tek oko 35.000, što je oko pet odsto stanovništva. Što se tiče optimistične procjene da će 70 do 75 odsto stanovništva biti vakcinisano do početka juna, to zavisi od toga da li će biti obezbijeđen dovoljan broj vakcina do tada i da li će odziv biti na očekivanom nivou" kazao je predsjednik odbora udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) Ranko Jovović.

I u Crnogorskom turističkom udruženju (CTU) smatraju da je nerealno da do početka sezone bude imunizovano do 75 odsto imunizovanog stanovništva.

"Sve da je kampanja počela ranije, a da je stopa vakcinacije viša, pri ovoj stopi obolijevanja, da bi pozitivni efekti bili vidljivi neophodno je od četiri do 12 sedmica do potpune imunizacije. Bar nas tako uvjeravaju proizvođači. Znači, sada da se ubrza proces do sredine jula bismo mogli da osjetimo pozitivne efekte, a to nije željeni učinak na ovu sezonu" ocijenio je predsjednik CTU Žarko Radulović.

Prema podacima sa sajta covidodgovor.me zaključno sa 13. aprilom 37.199 građana je vakcinisano, revakcinisanih je 12.094,dok je 91.014 prijavljenih za vakcinaciju

Premijer pisao Moskvi

Pretpostavke kretanja u turizmu Vlada zasniva i na velikom interesovanju glavnih emitivnih tržišta za turizam u Crnoj Gori.

Jedno od njih, Ruska federacija, (RF) za Vladu je i dalje neriješen problem. Na mjesec i po od početka glavne ljetnje sezone direktni avionski saobraćaj sa Rusijom odakle se, po računici MER-a, očekuje dva miliona noćenja, nije uspostavljen.

Predsjedavajući ruske Dume Vjačeslav Volodin krajem marta je izjavio da bi epidemiološki sistem bezbjednosti i zaštite zdravlja u zemljama otvorenim za ruske turiste trebalo da procijene ruski specijalisti, dok je poruka MER-a bila da su spremni da prime takvu delegaciju.

Ruskim vlastima pismom se obratio i premijer Zdravko Krivokapić, ali javnost nije obaviještena o njegovoj sadržini.

"Redovni avioprevoznik Aeroflot, ako ne bude imao dovoljan broj linija i destinacija na koje može da leti, otvoriće redovnu liniju ka Crnoj Gori. To će biti isključivo u špicu sezone i vjerovatno jedan let dnevno. To opet znači ograničen broj gostiju, jer će cijena tih karata biti dva do tri puta veća nego za čarter letove. U pitanju su gosti koji će odsjesti u hotelima visoke kategorije, ali ne i niže, ili u privatnom smještaju, što opet nije dobro. Izvjesno je da će Air Serbia letjeti iz Moskve (preko Beograda) kaTivtu, već su uzeli dva leta dnevno. Pretpostavljam da će u jeku sezone pojačati intenzitet saobraćaja ka Crnoj Gori. Tako će premostiti ovu zabranu koju je RF uvela čarter kompanijama ka Crnoj Gori. Postoji nekoliko ruskih čarter kompanija koje su spremne da polete odmah, ali nikako da od matične države dobiju dozvolu i pitanje da li će je i dobiti. To već prevazilazi pitanja iz oblasti zdravlja i ekonomije i da se naslutiti što je motiv, ali da ne spekulišemo" rekao je Radulović.

Jovović je ocijenio da u prethodnom periodu nije urađeno dovoljno da se "izvuče" bar dio predsezone. Zbog malog broja bukinga i interesovanja za glavnu sezonu koja se završavaju uglavnom na upitima, očekivanja su da će se turisti u poslednji čas odlučivati na putovanje u zavisnosti od uslova za ulazak u zemlju.

Uz ocjenu da su sada sva očekivanja usmjerena na glavnu sezonu, on ukazuje da, ako se hitno ne obezbije krediti za likvidnost, jedan dio turističkih privrednika neće moći da nastavi poslovanje.

"Apelujem na nadležne da nam daju pravovremene informacije o daljim mjerama podrške, kako bi mogli planirati aktivnosti na pripremi sezone" istakao je Jovović.

Vlada je kroz ovogodišnji paket mjera pomoći privredi koji je vrijedan 165 miliona obuhvatila i turističku privredu i to kroz subvencije zarada, dodjelu turističkih vaučera, marketinšku podršku turoperatorima, umanjenje naknade za Morsko dobro, subvencije kamata kod IRF-a, reprogramom poreskih obaveza.

Turistički vaučeri su namijenjeni prosvetnim i zdravstvenim radnicima i izdavaocima registovanog privatnog smještaja.

Prema podacima MER-a, na poziv koji je otvoren 1.marta do sada se prijavio 566 izdavaoca privatnog smještaja kod kojih ovi turisti mogu da iskoriste vaučer od 200 eura. U pripremije je on-line platforma koja treba da bude, kako kažu u MER-u, završena do kraja ovog mjeseca kada će se znati na koji način se vaučeri primjenjivati. Oni važe do 30.juna, ali se razmatra opcija njihovog produžetka. Plan je bio najprije da se ovi vaučeri iskoriste u predsezoni do kraja maja, ali se od toga odustalo jer su korisnici tražili duži rok.

Još samo zdravstveni protokoli

iz MER-a je najavljena nova pomoć privredi, uključujući i turističku, do kraja ovog mjeseca. Za sada nije poznato šta će ona sadržati, kao ni stav izvršne vlasti u vezi 10 hitnih mjera koje zahtijeva CTU za pomoć turističkoj privredi uoči sezone. Među njima su, odlaganje plaćanja poreza i moratorijum na sve kredite kod IRF-a i banaka, zabrana pokretanja prinudne naplate i smanjenje PDV-a do stabilizacije epidemiološke situacije...

Izvjesno je da će biti ispunjen zahtjev za turistički radnici budu prioritetna grupa u vakcinisanju što je zvanično najavljeno iz MER-a.

Turistička privreda traži i jasno definisane zdravstvene protokole koji su, kako su kazali u MER-u, u finalnoj fazi. Radulović ukazuje da se mora imati hitna strategija za pandemiju da bi se iskoristila tri mjeseca u špicu sezone, te da je najvažnije najvažnije da hitno usvoji detaljan zdravstveni protokol kojeg će se pridržavati svi koji dolaze u Crnu Goru. Smatra da u tom protokolu moraju biti navedeni svi eventualni troškovi čiji iznos neće varirati od grada do grada već će biti za isti sve u Crnoj Gori, te da je važna cijena koju će turisti platiti za testove koji ima trebaju za povratak u matičnu državu. "Ako je cijena testa 80 eura za četvoročlanu porodicu to je 320 eura. To znatno uvećava troškove putovanja i demotivišući je faktor. Prema mojim informacijama ima nekih naznaka da se razmišlja o tome da se uradi supstitucija troškova testiranja, kako ni laboratorije ne bi bile na gubitku i da se njegova cijena eventualno snizi na 35 do 40 eura po testu, što je mnogo prihvatljivije. Ako uspostavimo zdravstveni protokol za goste u najskorije vrijeme i broj oboljelih nastavi da opada onda turistički privrednici imaju stabilnu platformu za komunikaciju sa turoperatorima i gostima iz bilo kojeg kraja svijeta" istakao je Radulović.

Insistirati na "odgovornoj destinaciji"

Član Izvršnog odbora Svjetske turistiske mreže (WTN) i predsjednica WTN za Balkan Aleksandra Gardašević Slavuljica kazala je da nije dovoljno da vlade pripremaju sezonu na pojedinačnim nivoima, već se moraju uskladiti aktivnosti i procedure sa susjedima.

Ona je objasnila da ne treba težiti da se stvari nacionalno dovedu do perfekcije, jer je to nemoguće, već ih treba regionalno i internacionalno što bolje uskladiti.

"Treba definisati minimum procedura i to bi sigurno bilo značajna olakšica u procesu pripreme sezone. Što se tiče inostranih gostiju, oporavak avio-saobracaja, uz insistiranje na brendu “Crna Gora odgovorna destinacija” će biti glavni generator turističkog oporavka" rekla je Gardašević- Slavuljica.
Ona objašnjava da će ova sezona dominantno biti u znaku regionalnog turizma, ali treba imati svijest da će turisti u perspektivi birati odgovorne destinacije koje su se svojom ozbiljnošću i inovativnošću istakle tokom pandemije, te da će krizu preživjeti samo oni koji se prilagode novim normama.

" Nove norme podrazumijevaju set novih orjentacija, nove ciljne grupe, nove turisticke proizvode, nove modele promocije i marketinga" istakla je sagovornica "Vijesti".

Ona je kazala da na svijetu ne postoji bezbjedna kovid destinacija i da su se pokušaji rijetkih zemalja da se brendiraju na taj način pokazali neuspjelim."Svjedoci smo prošlogodišnjeg ”corona-free” promotivnog fijaska, samo zato što se nisu pratile preporuke Svjetske turističke organizacije, Svjetskog savjeta za turizam i putovanja i Svjetske turističke mreže. Preporuke su bile jasne – destinacije treba stvarati kao odgovorne i tako ih promovisati. Nadam se da će Crna Gora prepoznati svoju šansu u tom ribrendingu. Odgovorna destinacija je ona koja vodi računa, prije svega, o svojim građanima i kontroliše lokalnu tansmisiju" kazala je sagovornica "Vijesti".

Posebna oznaka za sigurnost

Svjetski savjet za turizam i putovanja (WTTC) Crnoj Gori je krajem prošle godine dodijelio oznaku "safe travels”. To je posebno dizajnirana oznaka koja podrazumijeva da su sigurnosni protokoli i mjere koje je donio Institut za javno zdravlje Crne Gore u saradnji sa nadležnim institucijama u resoru turizma u skladu sa globalnim protokolima WTTC -a.Nacionalna turistička organizacija (NTO), koja je ovlašćena za dodjelu ove oznakekazali su za "Vijesti" da su do sada dobili ukupno 100 aplikacija za ovu oznaku, a da je 86 dobilo i to su korisnici iz sektora hotelijerstva i restoraterstva, kao i određen broj turoperatora, prevoznika, muzeja, instituta, pružalaca usluga u nautičkom turizmu i iznajmljivanju ski opreme. U NTO očekuju dalji rast korisnika ove oznake. Korisnik koji želi ovu oznaku, kako su pojasnili u NTO, treba da primijeni sve zdravstvene mjere, preporuke i naredbe IJZ i Ministarstva zdravlja.
Formirana je komisija za dodjelu i kontrolu oznake “safe travels” u kojoj su pored njenih i predstavnici MER-a, IJZ, Uprave za inspekcijske poslove, Privredne komore i Agencije za civilno vazduhoplovstvo. Ukoliko komisija utvrdi kršenja pravila, oznaku će oduzimati.

Ofanziva na on-line zonu

Za promociju bezbjednog i odgovornog okruženja za goste NTO planirana da akcenat u marketinškoj kampanji stavi na digitalni marketing jer, kako kažu, svijet sada umnogome funkcioniše on-line.

Najavljuju početak kampanje pod sloganom “U društvu prirode” na svim ključnim emitivnim tržištima, uključujući i region. Kampanja, između ostalog, podrazumijeva promociju Crne Gore koja nudi brojne mogućnosti za bezbjedan odmor u prirodi, na najposjećenijim portalima u Srbiji, BIH, Albaniji i Sloveniji. Uz to, obuhvata i promociju putem marketinških alata google-a, youtube-a, instagram-a i facebook-a i “influencera” marketinga.
Plan je da se turistička ponuda predstavi i kroz organizaciju tradicionalnog “road show”-a u svim većim gradovima regiona, kao i na manifestaciji "Beogradski manifest". U planu su i akcije da domaći građani odmor provedu u Crnoj Gori.

Turistička ponuda je predstavljena na nedavnom sajmu u Moskvi I na međunarodnom festivalu turističkog filma u Berlinu.

Kad turizam pada, pada i ostalo

O uticaju turizma na ostatak crnogorske privrede nema zvanično dostupnih podataka, ali je izvjesno da država ne bi mogla da podnese još jednu neuspješnu turističku sezonu, što bi značilo kolaps budžeta i novo zaduživanje.

Prema posljednjem izvještaju Monstata o obračunu godišnjeg bruto domaćeg proizvoda (BDP) za 2019. godini, koji je iznosio 4,9 milijardi eura, sektor smještaja i ishrane činio je 7,8 odsto. Ovaj sektor obuhvata hotele i restorane, koji nijesu jedina djelatnost u kojoj turisti troše novac. Bruto promet u ovom sektoru 2019. godine iznosio je 778 miliona eura, dok je čisti udio u BDP-u bio 368 miliona eura.

Trgovina je činila 12,5 odsto BDP-a u 2019. godini, a da značajan promet u ovaj oblasti nastaje od turističke potrošnje pokazuju podaci iz prošle godine. U trećem kvartalu 2020. godine (jul, avgust i septembar), koji je i glavni dio turističke sezone, promet u trgovinama je pao za 28,8 odsto, dok je u četvrtom kvartalu (oktobar, novembar i decembar) kada Crna Gora ima najmanju turističku posjetu, pad prometa u trgovinama iznosio svega 6,9 odsto.

Turisti direktno ili indirektno troše novac i u onome što Monstat naziva sektorima saobraćaja, snadbjevanja električnom energijom, poljoprivredom (proizvodnjom hrane i pića)..., kao i u neto naplati poreza koja sama ima udio u BDP-u vrijedan 18,8 odsto.

Marija MIRJAČIĆ

Akcija pražnjenja kase EPCG izvedena je kroz kupoprodaju takozvanih emisionih kredita štetnih gasova, koje je Vlada prethodno besplatno dodijelila Kombinatu. Novi predsjednik Borda direktora EPCG Milutin Đukanović tvrdi da je riječ o skrivenoj državnoj pomoći, a Ministarstvo kapitalnih investicija potvrđuje da je ovaj posao zloupotreba

Bivša Vlada Crne Gore na čelu sa Duškom Markovićem, svojom uredbom i nerealnim procjenama o količinama štetnih gasova koje se emituju u vazduh, kreirala je ambijent u kojem je omogućeno da se iz kase Elektroprivrede (EPCG) prenese Kombinatu aluminijuma oko 17 miliona eura. To je urađeno u februaru, uoči promjene poslovodstva većinski državne energetske kompanije. 

Novo rukovodstvo EPCG traži od Vrhovnog tužilaštva da istraži ove finansijske operacije koje su se desile neposredno prije njihovog dolaska,.

Kao osnova za ovu transakciju, prema nalazima Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) bila je Vladina odluka o besplatnoj dodjeli takozvanih emisionih kredita, kojom je za EPCG, odnosno Termoelekranu Pljevlja (TE) i KAP određeno da mogu ispustiti gotovo iste količine ugljendioksida u atmosferu (CO2). EPCG je ispustio više štetnih gasova od visine kredita, a KAP manje, pa je „višak“ uz odobrenje bivše Vlade prodao kompaniji u većinskom državnom vlasništvu. 

Sagovornici CIN-CG-a tvrde da je količina emisionih kredita KAP-u bila nesrazmjerna i pravljena na projekcijama iz perioda 2005-2008. godine, kada je dostizana rekordna proizvodnja alumijuma, gotovo tri puta više nego sada, uz potrošnju ogromnih količina mazuta, koji je u međuvremenu zamijenjen plinom. 

Praktično, za 17 miliona eura EPCG je od KAP-a kupila - ništa   

I iz Ministarstva kapitalnih investicija su za CIN-CG ocijenili da je riječ o zloupotrebi prethodne vlasti, jer su emisije ugljendioksida iz KAP-a i EPCG, odnosno Termoelektrane Pljevlja (TE) procijenjene na osnovu potrošnje od prije 15 godina. 

Novi predsjednik Odbora direktora EPCG Milutin Đukanović u razgovoru za CIN-CG kaže da je riječ o skrivenoj državnoj pomoći KAP-u koji je u privatnom vlasništvu kompanije Uniprom Veselina Pejovića od 2014. godine.

Đukanović tvrdi da EPCG nije imala potrebe da daje novac KAP-u već je po osnovu veće potrošnje mogla da od države direktno dokupi nedostajuće kredite i uplati novoformiranom Eko fondu oko18 miliona eura, od čega bi se značajan dio vratio kroz finansiranje ekoloških projekata.

Usvajanjem Zakona o potvrđivanju Pariskog sporazuma 2017. godine i Nacionalnom strategijom o klimatskim promjenama, Crna Gora se obavezala da doprinese globalnom smanjenju emisija gasova s efektom staklene bašte tako što će smanjiti emisije za najmanje 30 odsto do 2030. godine u odnosu na baznu 1990. godinu. To je, prema nacionalnom izvještaju, postigla već 2013. godine.

Da bi ograničila emisije štetnih gasova iz najvećih zagađivača životne sredine (Termoelektrana, KAP i Željezara) bivša DPS vlast usvojila je u decembru 2019. godine Zakon o zaštiti od negativnih uticaja klimatskih promjena. U februaru prošle godine Vlada je donijela prvi podzakonski akt - Uredbu o aktivnostima odnosno djelatnostima koje emituju gasove sa efektom staklene bašte. Njome je definisano da će se ukupna dozvoljena emisija štetnih gasova, umanjivati 1,5 odsto godišnje, od 3.303.542 tone CO2 u 2021. godini do 2.840.155 tone 2030. godine.

Uredbom je ustanovljeno i dijeljenje besplatnih emisionih kredita do 2025. godine, do prelaska postrojenja na savremenije tehnologije. S obrazlooženjem da to rade »u cilju obezbjeđivanja eventualnog povratka nivoa aktivnosti postojećih postrojenja, na nivo iz perioda 2005-2008« KAP-u i TE dodijeljeno je kredita za po 1.020.840 tona emisije CO2, a  Željezari Tosčelik za 5.800 tona. 

Termoelektrani je u 2020. godini nedostajalo 307.000 tona emisionih kredita CO2, a isto toliko joj je bilo potrebno ako nastavi sa radom ove godine. KAP je uz ovakvu procjenu imao ogroman višak, pa je napravljena transakcija uz popust od pet odsto u odnosu na Uredbom utvrđenu cijenu (24 eura po toni), što je ukupno gotovo 17 miliona eura sa PDV-om.

Iz Vladine uredbe ne proizilazi striktna obaveza da EPCG kupuje od drugih kompanija nedostajuće emisione kredite, a najviše što je mogla da rizikuje, čak i ako ne uplati novac u državni Eko fond, bila je kazna do 40 hiljada eura. 

Povećanim emitovanjem iz TE, takođe, nijesu probijene granice koje je Crna Gora sama sebi postavila u odnosu na međunarodne sporazume. Crna Gora, pored toga, još nije ni član takozvanog Geteborškog protokola, pa i da je bilo emitovano više gasova od preuzetih obaveza ne bi rizikovala međunarodne sankcije. 

Sankcije u ovom trenutku prijete Crnoj Gori, jer je Termoelektrana prekoračila 20 hiljada radnih sati dozvoljenih za period do 2023. godine, pa za to može očekivati stroge kazne evropske Energetske zajednice. 

Iako je, zbog ovoga i zakašnjele rekostrukcije dalji rad Termoelektrane u ovoj godini neizvjestan, cifrom od 17 miliona eura kupovinom su obuhvaćeni i emisioni krediti KAP-a za 2021. godinu, što dodatno podgrijava sumnju da je riječ o ozbiljnoj aferi.  

Milutin Đukanović učesnike u ovom poslu naziva organizovanom kriminalnom grupom i podnio je krivičnu prijavu Vrhovnom državnom tužilaštvu. Njome su obuhvaćeni bivši premijer Duško Marković i ministarka ekonomije Dragica Sekulić, vlasnik Uniproma Veselin Pejović i direktor Eko fonda Jovan Martinović, kao i članovi bivšeg Odbora direktora EPCG. 

Većina od njih su posredno, ili direktno su odbacili navode iz prijave. 

Duško Marković je u reagovanju na Tviteru naveo da je lakše konstruisati afere i smišljati medijske nastupe nego raditi ozbiljno i posvećeno. 

»Uostalom, ne bi Milutin imao ni vremena, a ni resursa za senzacije - da mu nijesmo ostavili snažnu kompaniju u vlasništvu Crne Gore, i podebeo saldo na računima", napisao je Marković.

Kompanija Uniprom je u reagovanju potvrdila da je KAP svoje emisije u odnosu na baznu 1990. godinu višestruko smanjio i dao konkretan doprinos ispunjavanju međunarodnih obaveza.

Iz Uniprom KAP-a se pozivaju na »zakone i logiku« i tvrde da se nigdje u uređenom svijetu resursi ne dijele prema potrebama, nego prema tome koliko kome pripada u pravičnoj raspodjeli.

"Svaki do sada besplatno dodijeljeni emisioni kredit CO2 prema svim zakonima i logici, apsolutno pripada i Uniprom KAP-u i EPCG. A kome treba više, neka kupi«, poručili su iz Uniproma uz ocjenu da je »potpuna besmislica da je zakonskim rješenjem iz 2019. godine proizvodnja aluminijuma u Crnoj Gori na bilo koji način favorizovana u odnosu na bilo koga, a posebno u odnosu na proizvodnju električne energije iz uglja«.

I na sajtu Uniproma se nalazi posredan dokaz o nesrazmjernoj dodjeli emisionih kredita, jer se i sami hvale da su smanjili emisije štetnih gasova. Piše da su instalirali sve potrebne, ekološki potvrđene instalacije za tečni prirodni gas, a »gasna infrastruktura postavljena je kroz kompletan Uniprom KAP, tako da su svi negativni parametri u proizvodnji generisani starim načinom rada, a koji su predstavljali zatrovanost životne sredine smanjeni 70 odsto«. 

U Energetskom bilansu Vlade za 2020. godinu, ističe se da je KAP potpuno eliminisao potrošnju lož ulja i prešao na čistije gorivo.

Direktor Eko fonda Jovan Martinović, komentarišući krivičnu prijavu protiv njega, za CIN-CG kaže da je riječ o velikom nepoznavanju materije.

»Eko fond, odnosno Fond za zaštitu životne sredine je osnovan kao društvo sa ograničenom odgovornošću 3. marta 2020. godine i kao takvo nema javna ovlašćenja. Ovo je važno istaći, jer poslovanje i odlučivanje u okviru Eko fonda kao d.o.o. ne može imati bilo kakvog uticaja na raspodjelu besplatnih kredita CO2«, naveo je Martinović za CIN-CG.

On je istakao  da je uredba koja tretira kredite CO2 donešena nepunih mjesec prije same registracije Eko fonda i da je njom predviđeno da Eko fond vodi registar CO2 kredita.

»Uredbom je predviđeno da u slučaju da dođe do emisije CO2 kredita na javnoj  aukciji od strane Vlade, cjelokupni prihodi išli bi na račun Eko fonda za realizaciju projekata iz oblasti zaštite životne sredine u skladu sa odlukom Vlade. Kada je Uredba donešena imali smo informaciju da je prethodna Vlada imala namjeru da raspiše emisiju CO2 kredita koja bi se ponudila na javnoj aukciji«, kaže Martinović. 

Zbog toga su, kako dodaje, o toj mogućnosti informisali novu Vladu dopisima u decembru 2020. i januaru 2021. godine prema resornim ministarstvima kako bi uzeli ovu mogućnost u obzir. 

»Na taj način stvorila bi se mogućnost da se na osnovu prodatih CO2 kredita kroz Eko fond finansiraju kapitalni projekti od strateške važnosti za Crnu Goru. Zbog toga nas je još više začudila informacija da sam ja obuhvaćen krivičnom prijavom što doživljavam kao pokušaj diskreditacije na političkoj osnovi, materijalni dokazi i održani sastanci govore pak nešto potpuno suprotno tome, a to je da smo mi upravo bili inicijatori emisije i sugestije da to uđe u plan državnog budžeta za 2021. godinu«, kazao je Martinović.

Vladinom Uredbom je definisano da se krediti dodjeljuju putem javne aukcije.

Đukanović u prijavi, međutim, tvrdi da "Marković i Sekulić nikada nijesu formirali komisiju koja je trebalo da sprovede aukciju, a sve sa ciljem da omoguće Unipromu da stekne protivpravnu korist«.

Martinovićevu krivicu on vidi u tome što je, kako tvrdi, kupoprodaja emisionih kredita između EPCG i KAP-a obavljena na osnovu sporazuma između dvije kompanije i da to Eko fond nije smio da prihvati prilikom registracije emisije.

Prema registru Eko fonda, prenos emisionih kredita sa KAP-a na EPCG obavljen je 12. februara, mjesec prije smjene Borda direktora EPCG.

Đukanović: Uredbom pokriven već ugovoreni posao

Đukanović u izjavi za CIN-CG smatra da je posao sa KAP-om ranije dogovoren i bivša Vlada ga je samo »pokrila« Uredbom. 

U prijavi VDT-u, on navodi da je kroz Uredbu bivša Vlada za 2020. i 2021. za godinu opredijelila broj besplatnih emisionih kredita koji su pogodovali samo Unipromu, iako su bili svjesni da mu je realno nepotreban, »a sve kako bi Uniprom neiskorišćeni broj besplatnih emisionih kredita prenio uz enormnu naknadu na Elektroprivredu Crne Gore«.

Iz nevladine organizacije Eko tim za CIN-CG kažu da nije jasno kako i zašto je ista količina emisionih kredita dodijeljena Termoelektrani Pljevlja, niti za to postoji neko logično objašnjenje.  

»Takva raspodjela emisionih kredita omogućila je KAP-u da profitira i zaradi dodatna sredstava samo zbog toga što mu se u vrijeme pripreme Uredbe dodijelio značajno veći broj emisionih kredita koji ne odgovara trenutnoj proizvodnji KAP-a i emisiji CO2«, kazala je Diana Milev Čavor iz ove NVO.

Prema Vladinom Drugom dvogodišnjim ažuriranim izvještajem o klimatskim promjenama iz 2019. godine, ukupne emisije gasova koji izazivaju efekte staklene bašte (GHG) 1990. godine u KAP-u su iznosile više od 4.000 gigagrama (Gg ili jedan gigagram je jednako hiljadu tona), a 2015. ispod 2000 Gg.

 »Crna Gora je postavila ambiciozne ciljeve za smanjenje emisija GHG (gasovi sa efektom staklene bašte) u svom Nacionalno određenom doprinosu (NDC), 30 odsto smanjenja GHG emisija do 2030. godine (u odnosu na referentnu godinu 1990). Crna Gora je već 2013. godine postigla i izvršila ciljano smanjenje od 40 odsto u poređenju s nivoima iz 1990. godine. To je bilo rezultat smanjene ekonomske aktivnosti u  KAP-u i u poljoprivrednom sektoru, ali i opšteg pada u industrijskoj aktivnosti od 1990. godine, a kasnije i finansijske krize«, navodi se u tom drugom izvještaju o klimatskim promjenama, dok treći treba da bude urađen ove godine. 

Sati potrošeni, rekonstrukcija daleko

TE Pljevlja je krajem prošle godine potrošila 20 hiljada radnih sati, koji su joj odlukom Ministarskog savjeta Energetske zajednice iz 2016, bili dozvoljeni u periodu od 2018. do 2023, a projekat ekološke rekonstrukcije još nije realizovan.

TE Pljevlja odnosno njen jedini blok je jedan od deset u članicama Energetske zajednice – ostalih devet je u elektranama Kolubara A (Srbija), Kakanj (BiH), Tuzla (BiH), Morava (Srbija), koji su u okviru opt-out mehanizma. 

Taj mehanizam omogućava članicama da izuzmu pojedine elektrane na ugalj iz režima primjene EU Direktive o velikim ložištima, koja je stupila na snagu 1. januara 2018, a propisuje smanjenje emisije sumpor-dioksida i azota, kao i prašine i drugih materija štetnih po životnu sredinu.

Iz EZ su za CIN-CG kazali da je količina radnih sati u opt-out mehanizmu definisana tom Direktivom i odgovarajućom odlukom Ministarskog savjeta. 

»Bilo kakvu promjenu mogao je odobriti samo Ministarski savjet na osnovu predloga Evropske komisije. Sekretarijat ne može da produži opt-out period. S obzirom na potvrdu da pravila iz opt-auta nijesu poštovana, Sekretarijat trenutno priprema postupke za rješavanje sporova protiv Crne Gore«, kazali su iz EZ. 

Ako potpisnica Ugovora uporno ne ispunjava svoje obaveze, Ministarski savjet može suspendovati određena prava proistekla iz Ugovora, uključujući glasačka prava i pravo učešća na sastancima ili mehanizmima predviđenim Ugovorom, što se u januaru desilo Bosni i Hercegovini.

Iz EZ podsjećaju da su u Izvještaju za 2020. naveli da će TE Pljevlja potrošiti sate iz opt-out mehanizma do kraja 2020. i da su  zabrinuta da li će i pod kojim uslovima nastaviti da radi.

»Po isteku 20.000 sati, postrojenje može da ostane u pogonu samo ako ispunjava (strože) standarde Direktive o industrijskim emisijama. Da bi se postigao ovaj cilj, rekonstrukcija postrojenja je neizbježna«, poručili su iz EZ.

Posao ekološke rekonstrukcije TE Pljevlja od 54 miliona eura dobio je konzorcijum u kojem su kineski DEC international, Bemax, BB Solar Blaža Đukanovića (sina predsjednika države Mila Đukanovića) i podgorička firma Permonte. Ugovor je potpisan je 10. juna 2020. godine, ali je početak radova neizvjestan.

Ministarstvo kapitalnih investicija je početkom aprila dostavilo SDT-u informaciju zbog sumnje u zloupotrebe položaja u vezi sa potrošnjom radnih sati i pokrenutom ekološkom rekonstrukcijom postojećeg termo-bloka u Pljevljima.

Ministarstvo navodi i da je ugovor zaključen uz kršenje zakonske i tenderske procedure, tolerisano je kašnjenje u pripremnoj fazi realizacije ugovora i radovi još nijesu počeli, “što dovodi u pitanje da li će radovi uopšte biti završeni do kraja 2023. godine”.

Zbog rekonstrukcije TE krajem juna prošle godine krivičnu prijavu protiv Duška Markovića, Dragice Sekulić i potpredsjednika Vlade milutina Simovića, kao i tadašnjeg menadžmenta EPCG podnio je poslanik Pokreta za promjene, Branko Radulović.

„Osumnjičena lica nijesu poštovali Zakon o javnim nabavkama i pravilnike o izradi i kontroli tehničke dokumentacije, tenderske procedure, bilo da je u pitanju projektni zadatak, idejni projekat ili glavni projekat, revidenti, tako da nije obezbijeđena konkurentnost, ravnopravnost ili kriterijumi ekonomski najpovoljnije ponude i niti tehničke i tehnološke prednosti, što je osnov investicije“, naveo je Radulović u prijavu. 

Iz Tužilaštva nijesu odgovorili na pitanja CIN-CG o tome šta su uradili povodom podnijete prijave.

Davali i Deripaski, šakom i KAP-om

KAP je i dok je bio u vlasništvu CEAC-a ruskog biznismena Olega Deripaske, od države dobio pomoć kroz garancije koje su morali na kraju da plate građani. Revizijom je utvrđeno da je Vlada, Ugovorom o poravnanju, dala 135 miliona eura garancija za kredite KAP-a, a odlukom o zaduživanju Crne Gore još 49,6 miliona, bez odgovarajućih kontragarancija i uz značajan rizik od aktiviranja. I taj slučaj garancija za KAP je u državnom tužilaštvu. 

Vlada je KAP-u u tom periodu dala i subvencije za struju.

Tako je 2009. godine subvencija bila 15 miliona, 2010. godine 20 miliona, a 2011. i 2012. ukupno 25 miliona eura. Vlada je zbog subvencija dobila upozorenje iz Evropske komisije.

U KAP-u je 2013. godine proglašen stečaj, da bi ga 2014. preuzeo Pejović.

Mazut se više ne troši

KAP je u periodu 2005-2008, na koji je bazirana raspodjela emisionih kredita, najveći potrošač mazuta u Crnoj Gori. Prema godišnjim izvještajima Monstata, ukupna potrošnja mazuta u 2005. godine u državi iznosila je 82 hiljade tona, 2006. godine 112 hiljada, 2007. godine 110 hiljada, a 2008. godine 115 hiljada tona. Potrošnja mazuta su Crnoj Gori se već 2009. godine smanjila na 40 hiljada tona, kada je KAP pogodila globalna ekonomska kriza.

Proizvodnja aluminijuma u ingotima, prema podacima Monstata, pala je 2009. godine na 63.960 tona, dok je od 2005. do 2009. bila iznad 100 hiljada tona.

U 2019. je evidentirana samo proizvodnja sirovog aluminijuma od 36.522 tone.

Biljana MATIJAŠEVIĆ

Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG), Evropski centar za slobodu medija (ECPMF), Evropska federacija novinara (EFJ), Neograničena sloboda medija, Međunarodna razmjena slobode izražavanja (IFEX), Međunarodna federacija novinara (IFJ), Međunarodni institut za medije (IPI), OBC Transevropa, Reporteri bez granica (RSF), Organizacija medija Jugoistočne Evrope (SEEMO) i Sindikat medija Crne Gore (SMCG), snažno su osudili odluku Apelacionog suda Crne Gore da odbije žalbu novinara Jova Martinovića i da potvrdi odluku Višeg suda u Podgorici kojom je Martinović osuđen na godinu zatvora, navodi se u zajedničkom saopštenju 11 organizacija za slobodu medija i novinara.

"Iako on neće biti u zatvoru, zbog vremena koje je već proveo iza rešetaka, Martinović će imati kriminalni dosije, samo zbog svog novinarskog rada. Osuđujemo presudu i žalimo što Apelacioni sud nije ugrabio priliku da  oslobodi međunarodno nagrađivanog novinara i time pošalje poruku podrške istraživačkom novinarstvu u Crnoj Gori", navodi se u zajedničkom saopštenju ovih organizacija.

Oni su poručili da su solidarni sa Martinovićem i svim istraživačkim novinarima i novinarkama u Crnoj Gori.

"Pozivamo vlasti Crne Gore i sudove da rade sa posvećenošću prema medijskim slobodama i evropskim standardima, što je dio njihove obaveze u pristupanju Evropskoj uniji (EU), i da osiguraju da Martinović ubuduće neće biti kriminalizovan i progonjen zbog novinarstva", piše u saopštenju.

Ogroman kredit i iznenadne rastuće investicije mogu postati ozbiljan problem za malu zemlju u trenutku kada ne bude mogla da vraća dugove, upozoravaju EU, međunarodne organizacije i analitičari 

Svaki građanin Crne Gore duguje u prosjeku više od hiljadu eura Kini za do sada povučeni iznos kredita za auto put. Dug po ovom osnovu trenutno iznosi 640,54 miliona eura i pojedinačno zauzima drugo mjesto, odmah nakon euroobveznica. 

Ako Crna Gora ne uspije da vrati ovaj dug, može se desiti da Kina plijeni najvrjednije resurse, pa i teritoriju, predviđeno je ugovorom sa Exim bankom. 

Dug prema Kini će se još uvećati otprilike za 300 eura po građaninu, kada se povuče preostalih 144.095.162 miliona dolara kredita i podvuče crta ispod dodatnih troškova najveće crnogorske investicije. Zavisnost od Kine ne završava se samo kreditom za auto put, koji je građanima u nasljeđe ostavila decenijska vlast DPS-a. Tu je i kredit od oko 60 miliona eura za kupljene brodove, čiju je isplatu nova Vlada Crne Gore privremeno odložila. 

Na kineski dug i rastući uticaj te države u Crnoj Gori upozoravaju Evropska unija (EU) i međunarodne organizacije. 

Analitičari skreću pažnju da Kina jača svoju poziciju u Crnoj Gori i preko investicija, koje su počele iznenada da rastu. Od 2006. do kraja 2019. godine iznosile su svega oko deset miliona eura. Ali, samo u 2020. godini ova suma je bila 71,2 miliona eura i Kina je izbila na drugo mjesto, iza Rusije. Prema podacima Centralne banke Crne Gore (CBCG), doduše, od ukupnog iznosa, na interkompanijski dug (pozajmice između vlasnički povezanih kompanija) odnosi se najveći dio, oko 70 miliona. 

Ipak, Kina u Crnoj Gori još ne postaje veliki investitor kao u okruženju (Željezara, toplovod, pruga, Koridor 11, rudnik Bor u Srbiji, termoelektrane u BiH), ali je zato veliki zajmodavac i izvođač radova i značajno učestvuje u spoljnotrgovinskom bilansu.

Prema podacima Monstata, Crna Gora najviše robe pored Srbije i Njemačke, uvozi iz Kine. Prošle godine uvoz iz ove zemlje iznosio je gotovo 222 miliona ili deset odsto ukupnog, dok je izvoz bio svega 17,4 miliona eura. Kao i  za veliki dio svijeta, Kina je za Crnu Goru, pored visoke tehnologije, značajna i kao veliki isporučilac medicinske opreme u borbi sa pandemijom izazvanom COVID 19. Pored donacije od 30 hiljada vakcina Sinofarma, kojom se već č2imunizuje najugroženiji dio stanovništva, zdravstvene vlasti su objavile da su ugovorile isporuku još 150 hiljada doza. 

Ključni aranžman sa Exim bankom za potrebe izgradnje jedne dionice autoputa Bar-Boljare dužine 41 kilometar, u okviru je kineske inicijative Pojas i put (Belt and Road Initiative – BRI). Izvođač radova je kineska kompanija CRBC koja je u Crnoj Gori, prema ugovoru, oslobođena poreza. 

BRI je program politike i ulaganja čiji je cilj razvoj infrastrukture i ubrzanje ekonomske integracije zemalja duž rute istorijskog Puta svile, sa fokusom na države Azije, Istočne Afrike, Istočne Evrope i Srednjeg Istoka. Cilj pomorskog puta svile je da preko mora poveže Kinu sa jugoistočnom Azijom, Indonezijom, Indijom, Arapskim poluostrvom, Somalijom, Egiptom i Evropom.

U tom smislu je, kako se navodi u izvještajima međunarodnih organizacija, Kinezima interesantna i Luka Bar.

„Kina bi mogla nadograditi svoju saradnju s Crnom Gorom u Luci Bar kapitalizujući sve veće finansijske poteškoće vlasnika objekta, što bi moglo dovesti do primopredaje“, upozorio je Evropski savjet za međunarodne odnose (ECFR) u izvještaju iz februara ove godine.

Ekonomski uticaj se može preliti na politiku 

Izvršna direktorica Politikon mreže Jovana Marović ocjenjuje da kineski uticaj u zemlji brzo raste, što pokazuje i podatak CBCG o kineskim investicijama, ugovori o novim projektima koji su već zaključeni ili su u najavi, ali i nedavna donacija vakcina.

„Taj uticaj u budućnosti bi se mogao 'preliti' i na političku sferu, posebno ako Crna Gora ne pronađe rješenje za rastući javni dug, koji bi mogao pokrenuti garancije sadržane u ugovorima o autoputu, ako država ne bude mogla otplaćivati kredit od Exim banke“, rekla je Marović za CIN-CG.

Profesor u školi za globalne studije Frederik S. Pardi na Univerzitetu u Bostonu i bivši diplomata Vesko Garčević rekao je za CIN-CG da je bitan način na koji Crna Gora, ili države poput nje, u ekonomskim problemima, sa slabim institucijama i nerazvijenom demokratskom kulturom, ulaze u odnos sa Pekingom.

„Ovakav odnos može imati dugoročne loše posljedice po te države, a jedna od njih je nesrazmjerna zaduženost i finansijska zavisnost od Pekinga. To je upravo ono što se dogodilo Crnoj Gori“, kazao je Garčević.

Prema posljednjim podacima Ministarstva finansija, ukupan državni dug (bez depozita), 31. decembra 2020. godine, iznosio je 4,33 milijardi eura ili 103 odsto BDP-a, uključujući novo zaduženje emitovanim euroobveznicama krajem prošle godine (750 miliona). Od ukupnog duga se oko 14,5 odsto odnosi na kineski.

Ugovor sa kineskom Exim bankom za kreditiranje dionice autoputa od Podgorice do Kolašina sa 943,99 miliona dolara sklopljen je 30. oktobra 2014. godine, a otplata glavnice počinje ove godine. 

Iz Ministarstva kapitalnih investicija nijesu odgovorili na pitanja CIN-CG-a o tome da li ih brine zajam prema Exim banci, postoji li opasnost da Kinezi u slučaju kašnjenja otplate uzmu Luku Bar i da li su planirani novi projekti sa njima. Uputili su na Ministarstvo finansija iz kojeg su za CIN-CG rekli da nema bojazni da obaveze prema Exim banci neće biti blagovremeno servisirane, jer je to omogućeno uspješnom emisija euroobveznica u decembru prošle godine.

Prva rata kredita za autoput dospijeva 21. jula, kada će biti plaćeno 36.608.708 dolara. Od toga se na glavnicu odnosi 28.567.726, a na kamatu 8.040.982 dolara.

„Preostali nepovučeni iznos iz kredita Exim banke za autoput, od ukupno ugovorenog iznosa od 943.991.500 dolara, iznosi 144.095.162,76 dolara. Planirano je da se preostala sredstva povuku do momenta završetka realizacije autoputa“, kazali su iz Ministarstva finansija.

Crna Gora kao Šri Lanka?

U ugovoru sa Exim bankom piše da se Crna Gora „odriče imuniteta po osnovu suverenosti ili na drugi način za sebe ili svoju imovinu, osim imovine koja se odnosi na diplomatsko-konzularna predstavništva i vojne imovine, u vezi sa bilo kojim arbitražnim postupakom u skladu sa ugovorom“. Arbitraža je u Pekingu.

Definisano je i da Kinezi mogu prestati da isplaćuju kredit ili odmah traže isplatu glavnice i kamate „bez daljih zahtjeva, obavještenja ili drugih pravnih formalnosti“, ako, između ostalog, Crna Gora ne plaća glavnicu, kamatu Exim banci ili „prema svojim povjeriocima uopšte“, koji nemaju veze sa Kinezima.

Njemački stručnjak za međunarodne odnose i Kinu Moritz Rudolf kaže za CIN-CG da takva klauzula u ugovoru o kreditu stvara mogućnost odnosa zavisnosti i da je sličan scenario bio u Šri Lanci koja nije uspjela da izmiri dug, pa je kineskim kompanijama bez naknade na upravljanje dala 85 odsto luke Hambantota na 99 godina. 

„Važno je postaviti pitanje da li je neophodno imati takvu klauzulu, jer može izazvati veliko negodovanje građana ako se pokrene. Bitno je napomenuti da Pojas i put nije dobrotvorna inicijativa, već su u pitanju ekonomski i politički interesi. Cijena za Crnu Goru mogla bi biti vrlo visoka ako ne ispuni zakonske obaveze sa kineskom stranom. To je kocka“, rekao je Rudolf.

U Ugovoru o projektovanju i izgradnji autoputa je navedeno da se u slučaju kašnjenja završetka radova do 90 dana obračunava naknada štete od 0,01 odsto ugovorenog iznosa dnevno, a nakon tog perioda 0,02 odsto. Ukupno obeštećenje zbog kašnjenja ne može da iznosi više od pet odsto. 

Prvi rok za završetak radova je bio maj 2019, ali je već nekoliko puta prolongiran, a penale kineski izvođač ne plaća, što ukazuje na inferioran odnos Crne Gore. 

Potpredsjednik Vlade Dritan Abazović je 17. marta, bez diplomatske uvijenosti, tražio pomoć EU da se kineski uticaj prekine.

“Dobili smo kredit od milijardu dolara, koji predstavlja jednu trećinu ukupnog duga koji je direktno povezan sa Kinezima. Molimo vas da nam pomognete da vratimo taj novac, da taj zajam zamijenimo za zajam kod neke evropske banke, da sklopimo saradnju sa nekom evropskom finansijskom institucijom i da prekinemo kineski uticaj”, rekao je Abazović u Briselu na na sjednici Odbora za spoljne poslove Evropskog parlamenta (AFET). 

U petak u crnogorskom parlamentu, on je korigovao svoj stav objašnjavajući da “nikakvog negativnog odnosa prema Kinezima, Rusima ili Amerikancima nije bilo”

“Mi smo donijeli zakon koji su pratile brojne kontroverze i koji može biti omča oko vrata finansijskom sistemu”, kazao je Abazović. 

I prvobitno ugovorena cijena za autoput od 809,6 miliona eura će biti prekoračena. Prema podacima MANS-a više od 100 miliona eura biće izdvojeno za dodatne i naknadne radove koji nijesu predviđeni ugovorom, a uključuju elektrifikaciju i vodosnabdijevanje autoputa, kao i priključne puteve i petlje Smokovac, Veruša i Mateševo. Ovaj propust se javno pripisuje tadašnjem ministru saobraćaja Ivanu Brajoviću, ali niko za sada ne odgovara.

Osim finansijskih, projekat autoputa izazvao je i ekološki problem. CRBC je osumnjičen za devastaciju korita rijeke Tare 2019. godine i nedavno je zbog toga Osnovno državno tužilaštvo u Kolašinu uputilo otpužni predlog Osnovnom sudu.

Povjerljivi podaci o kineskim ulaganjima

Pored interkompanijskog duga, u izvještaju Centralne banke navedeno je da se preostali dio investicija prošle godine odnosi na ulaganja u domaća preduzeća i banke i prodaju nepokretnosti u Crnoj Gori. To je označeno sa „C“, što znači da se radi o povjerljivim podacima koji se odnose na najviše tri strane kompanije, u ovom slučaju kineske.

 „Što se tiče kineskog ulaganja u Crnu Goru, preporučujemo da direktno kontaktirate izdavača podataka o ulaganju“, odgovorili su iz kineske Ambasade u Podgorici na pitanja CIN-CG-a o tome koje kineske kompanije su najveći investitori i koje su uložile ovaj iznos.

Prema podacima koje je CIN-CG dobio od Centralnog registra privrednih subjekata (CRPS) u Crnoj Gori ima 179 firmi, čiji su vlasnici Kinezi. Većina se bavi prodajom na veliko i malo odjećom, za razliku od regiona gdje su već vlasnici ili koncesionari rudnika i željezara.

Od kompanija koje sa bave drugim djelatnostima, pored CRBC-a koji gradi autoput, izdvaja se i Dongfang electric international corporation (DEG), dio konzorijuma u kojem je i firma Blaža Đukanovića, sina predsjednika države. Oni bi trebalo da rade ekološku rekonstrukciju Termoelektrane Pljevlja, koja kasni i pod znakom je pitanja zbog promjene vlasti. Tu je i China Civil Engineering Construction Corporation (CCECC) Montenegro, koja dobija poslove na rekonstrukciji željeznice.

Kinezi su, preko povezanih firmi iz Crne Gore i Malte, većinski vlasnici Vjetroelektrane Možura, ali ta investicija u zvaničnim podacima nije direktno pripisana Kini. Na Malti je ubijena novinarka Dafne Karuana Galicija koja je istraživala korupciju prilikom promjene vlasništva vjetroelektrane. Zbog toga je mala malteška vlada i više osoba je procesuirano. Istraga o ovoj aferi u Crnoj Gori još kaska. 

Teorija Biserne ogrlice

Prema podacima Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), do marta prošle godine 138 zemalja se pridružilo inicijativi Pojas i put potpisivanjem Memoranduma o razumijevanju sa Kinom.

Ipak, analitičari upozoravaju sa iza zvaničnog cilja povezivanja, stoji dublji motiv – da Kina ostvarivanjem ove inicijative postane globalna supersila i da ekonomski prestigne Evropsku uniju i SAD.

U izvještaju beogradskog Centra za međunarodnu javnu politiku se navodi da su SAD i dalje najmoćnija vojna sila u svijetu i zbog velikog broja nosača aviona (globalfirepower.com procenjuje da ih SAD ima 11) može da reaguje u bilo kojem dijelu svijeta u kome su narušeni njeni interesi veoma brzo i efikasno. Kina posjeduje samo dva.

SAD ima vojne baze širom svijeta, Kina nema. 

„Zbog toga je Kina razradila takozvanu teoriju biserne ogrlice koju možemo definisati kao lanac luka u Indijskom okeanu u kojima će kineska mornarica moći da usidri svoje brodove i na taj način zaštiti svoje intrese u državama novog puta svile. Svaka luka predstavlja jedan biser“, objašnjava se u izvještaju. 

Prema  izvještaju američkog Centra za strateške i međunarodne studije, u Africi kineske kompanije upravljaju sa 46 luka. 

Garčević navodi da je Kina već postala supersila mjereno ekonomskim, vojnim i drugim potencijalima u koje se može ubrojati i tzv. meka moć i da nema sumnje da je Pojas i put efikasno ekonomsko, političko, pa i kulturološko oruđe za širenje uticaja Pekinga, što nije drugačije od onoga što su druge velike sile radile.

Marović: Opasnost zbog loših ugovora 

Jovana Marović kaže da je projekat autoputa jedna od glavnih prijetnji finansijskoj održivosti i zbog loše ispregovaranih uslova može dovesti do još većih problema. 

Garčević navodi da projekti koji države sprovode sa Kinom nijesu unaprijed loši ili dobri, niti je ovdje riječ da ne treba sarađivati sa Pekingom. 

„Ovdje se radi o tome da države u demokratskoj tranziciji, ili hibridni režimi, prilikom saradnje sa Kinom jačaju određenu vrstu razvojnog modela ili modela upravljanja državnim i prirodnim resursima koji nijesu u skladu sa normama na kojima se zasniva demokratska, odgovorna uprava, a to je ono što su sve zemlje postavile kao cilj i što je, na kraju, povezano sa ispunjavanjem normi za članstvo u EU“, kazao je Garčević.

On podsjeća da je većina projekata sklopljenih sa kineskim partnerima obavijena velom tajne, a mogućnost kontrole ostalih državnih institucija (parlament) je svedena na minimum. 

„U mnogim slučajevima sklapanje projekata je povezano sa korupcijom. Ne poštuju se mjere zaštite životne sredine. Ovdje nije u pitanju samo Tara, već i drugi projekti na kojima su u regionu angažovane kineske kompanije. Na primjer, prije dva mjeseca, krajem januara, grupa od 25 poslanika Evropskog parlamenta je pisala EK upozoravajući na ekološke incidente u Srbiji koje su izazvale kompanije u kineskom vlasništvu“, rekao je Garčević.

Dugoročno, kako dodaje, ovako se jača poslovna kultura koja Crnu Goru čini neatraktivnom za ulagače iz država EU ili ostalih zapadnih zemalja i ostavlja Crnu Goru da bude evropska ekonomska i politička periferija.

Megaprojekti ugrožavaju stabilnost zemlje

U novom izvještaju američkog Centra za strateške i međunarodne studije, koji je objavljen u martu, ocijenjeno je da su kineske ekonomske aktivnosti na Zapadnom Balkanu pomogle da se učvrsti spoljna podrška kineskim vanjskopolitičkim ciljevima, uključujući prepoznavanje „politike jedinstvene Kine“ i odbranu kršenja ljudskih prava, međunarodnog prava i predatorskog ekonomskog ponašanja.

„Megaprojekti koji opterećuju poreske obveznike neodrživim dugom mogu ugroziti makroekonomsku stabilnost zemlje u slučaju nepredviđenih ekonomskih šokova, kao što to pokazuje slučaj crnogorskog autoputa Bar-Boljare“, piše u izvještaju pod nazivom Crvene zastave: isprobavanje kineskih projekata na Zapadnom Balkanu“.

Ovaj izveštaj, treći u nizu o kineskim ekonomskim aktivnostima na Zapadnom Balkanu, daje preporuke za odgovore na sve veći ekonomski i politički uticaj Kine u regionu i listu crvenih zastava koja pomaže u identifikaciji aktivnosti koje zahtevaju dalji nadzor.

Ukazuju na sklonost Kine da finansira vrlo vidljive megaprojekte sa podjednako visokim cijenama (npr. crnogorski projekat autoputa za povezivanje Srbije sa Lukom Bar). 

„Sam dug nije neto negativan, ali rizici se povećavaju kada projekti ograničavaju sposobnost neke države da servisira svoje dužničke obaveze ili ispuni svoje razvojne ciljeve javnom potrošnjom“, objašnjavaju iz američkog Centra. 

Kineski predsjednik Si Đinping je prilikom otvaranja Samita "17 plus 1" 9. februara ove godine rekao da je obim trgovine Kine sa 17 zemalja Centralne i Istočne Evrope dostigao je 103,15 milijardi dolara u 2020. godini, čime je prvi put premašena vrijednost od 100 milijardi dolara.

Samit (dio inicijative Pojas i put) se tradicionalno održava već devetu godinu, a na kraju je usvojena Pekinška lista aktivnosti za 2021. godinu kojom je definisana dalja saradnja Kine i zemalja Centralne i Istočne Evrope. Detalji nisu objavljeni.

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, koji je učestvovao na Samitu, nije odgovorio na pitanja CIN-CG-a da li je bilo riječi o novim projektima, u kojima će Crna Gora sarađivati sa Kinom.

Đukanović je na samitu rekao da Crna Gora sa Kinom želi da „ojača saradnju u ekonomiji, energetici, saobraćajnoj povezanosti i turizmu“. 

On nije odgovorio ni na pitanje za CIN-CG da li strahuje od rastuće zavisnosti Crne Gore od Kine i da li vjeruje da će nova Vlada uspjeti da servisira obaveze prema Exim banci.

Uticaj preko regiona

Kineski uticaj na Crnu Goru može se ostvariti i preko Srbije jer je jedan od najvećih projekata, koji grade Kinezi, autoput Požega – Boljare, na koji treba da se nastavi crnogorski autoput  Bar-Boljare.

„Pet najvećih infrastrukturnih projekata u (Aleksandar) Vučićevom planu Srbija 2025: od rekonstrukcije pruga Beograd - Subotica i Beograd - Niš, preko auto-puta Požega - Boljare i beogradskog metroa, do najnovijeg projekta izgradnje kanalizacije, ukupno vrijednih skoro 12 milijardi eura – svi se finansiraju iz kineskih kredita i sve bez tendera grade kineske građevinske firme, pa će uskoro svako naše domaćinstvo Кini biti dužno 6.250 eura“, objavio je NIN.

U tekstu, koji potpisuje bivši državni sekretar u srpskom Ministarstvu finansija Dušan Nikezić, navodi se da je trgovinski odnos sa EU od 25 milijardi eura, prilično uravnotežen - pokrivenost uvoza izvozom je 89 odsto - razmjena sa Кinom je gotovo potpuno jednosmjerna, pošto izvoz pokriva samo 11,5 odsto kineskog uvoza. 

On upozorava i na nepovoljnu strukturu razmjene jer Srbija kupuje „skupu telekomunikacionu, računarsku, medicinsku i vojnu opremu” a izvozi bakar, čelik ili posječena stabla. Kineske građevinske firme, kaže Nikezić, bez tendera grade skoro sve velike infrastrukturne projekte, od puteva, mostova, pruga i metroa, do elektrana i sistema za nadzor, a za sve to se Srbija zadužuje kod kineskih banaka po uslovima lošijim od tržišnih i onih koje nude evropske finansijske institucije.

Peking ne odustaje od Hrvatske

Kineska kompanija CRBC pobijedila je 2018. godine na tenderu za izgradnju mosta Pelješac i pored negodovanja iz Brisela potpisan je ugovor vrijedan 2,08 milijardi kuna (bez PDV-a). Most finansira EU, a trebalo bi da bude završen do kraja ove godine.

CRBC se javio i na tender za gradnju drugog kolosijeka pruge Hrvatski Leskovac – Karlovac, a China Railway za gradnju obilaznice Novog Vinodolskog. Njihova ponuda nije prošla pa su uložili žalbe.

Hrvatski mediji pišu da Peking ne odustaje od Hrvatske koja mu je zanimljiva prije svega kao pomorska zemlja, jer „Luka Pirej u Grčkoj Kinezima više nije dovoljna pa traže nove lokacije“. 

Od kineskih investicije u BiH, najznačajniji je projekat Termoelektrana Stanari. Kineska razvojna banka odobrila je 350 miliona eura kredita za izgradnju. U zalog je dobila firmu Vuka Hamovića, EFT – Rudnik i Termoelektrana Stanari i pravo na koncesiju za ugljen, vodu i termoelektranu.

Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) iz BiH otkrio je da je Vlada Republike Srpske (RS) mijenjala zakonske akte i omogućila Kinezima da raspolažu koncesionim ugovorom u slučaju da EFT ne vraća kredit.

Makedoniji je Kina dala kredit 580 miliona eura za gradnju puteva od Skoplja do Štipa i od Kičeva do Ohrida. Zbog problema u izgradnji, autoput Kičevo-Ohrid, kao i crnogorsku dionicu Smokovac- Mateševo, zapadni mediji su nazvali „put za nigdje“.

Kineska naftna kompanija Geo-Jade Petroleum kupila je kontrolna prava na dva albanska naftna polja koja su tada bila pod kontrolom kanadskog Banker's Petroleum-a za  442,3 miliona dolara. 

Garčević: Upliv zbog loše politike EU

Njemački stručnjak za međunarodne odnose i Kinu Moritz Rudolf smatra da bi kineski uticaj mogao stvoriti podsticaj za približavanje Crne Gore Evropskoj uniji, kako bi se uravnotežio kineski uticaj u regionu. 

„Ako, međutim, kineski uticaj u Crnoj Gori dostigne određenu tačku, to bi moglo postati prepreka i za Crnu Goru (na primjer, ako bi Crna Gora počela da glasa zajedno sa Kinom na međunarodnim forumima o pitanjima ljudskih prava)“, objašnjava Rudolf.

Garčević smatra da, iako bilo utopijski očekivati da Crna Gora ili neka država u regionu bude ravnopravan partner sa Kinom, sigurno da postoje načini na koji se mogu zaštiti nacionalni interesi. 

„Imam utisak da mi ne koristimo mehanizme zaštite koji proizilaze iz naše saradnje sa EU i drugim zapadnim partnerima. Naprotiv, regionalni lideri i mediji u regionu uticaj Brisela umanjuju kako bi u prvi plan izašli odnosi sa Kinom“, kaže Garčević.

Međutim,kako dodaje, nije sve crno-bijelo, jer je EU lošom politikom prema regionu posljednjih godina omogućila da drugi akteri, poput Kine ili Rusije, igraju značajniju ulogu u političkom životu. 

„Pogledajte samo ovaj nered u EU oko vakcinacije protiv korone i uporedite to sa politikom koju sprovodi Kina. Zar treba Peking kriviti zato što je Brisel neorganizovan?“, pita Garčević.

On smatra da saradnja sa Pekingom sama po sebi nije kočnica za ulazak u EU, jer je sasvim logično da želite da imate trgovinsku, ekonomsku i političku saradnju sa jednom od najznačajnijih država na svijetu. 

„Ali, saradnja na način kako se to čini u regionu i u Crnoj Gori može biti kočnica na putu ka EU“, zaključio je Garčević.

Biljana MATIJAŠEVIĆ

Kako o se o nacionalnom identitetu i državnosti Crne Gore govori u crnogorskim i srpskim medijima? U kojoj mjeri je prisutan govor mržnje? Ko je najdgovorniji za taktve diskurse?

Za Centar za istraživačko novimarstvo Crne Gore i Institut za medije i različitosti govore Jovana Marović, Politikon mreža, i Nikola Burazer, European Western Balkans.

Povrijeđeni radnici u međuvremenu su se oporavili. Inspekcija zaštite na radu ranije je obavila uviđaj i konstatovala više nepravilnosti u zaštiti na radu, ali nijesu htjeli da saopšte detalje, navodeći da to nije moralo da bude uzrok rušenja mosta i nesreće   

Rožajska kriminalistička policija podnijela je juče krivične prijave protiv četiri firme i sedam njihovih direktora i odgovornih inženjera zbog rušenja mosta u izgradnji na obilaznici kod Rožaja krajem decembra, kada su povrijeđena tri radnika. 

Prijava je podnijeta po nalogu Osnovnog džavnog tužilaštva u Rožajama, a osumnjičeni se terete za teška djela protiv opšte sigurnosti.

Centru za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) potvrđeno je da su prijave podnijete protiv crnogorske podružnice sarajevske firme Euro-asvalt, vlasnika i direktora Hameda Ramića (60) iz Sarajeva kao i njenog glavnog i odgovornog inženjera Suada Julardžija iz Zagreba.

Prijavom je obuhvaćena i podgorička firma Građevinski nadzor i laboratorijska ispitivanja, čiji je izvršni direktor Radomir Vuksanović (43) iz Podgorice, a glavni i odgovorni inženjer Nebojša Pejović (35) iz Nikšića.

Policija tereti i podizvođača - kompaniju Vektra - Integra iz Sarajeva, njenog direktora Jasmina Trampu (37) i rukovodioca radova Anesa Grahića (29) iz Sarajeva, kao i drugog podizvođača firmu AXA company iz Bijelog Polja i njenog direktora Ismaila Brnčevića (57) iz Novog Pazara.

Nesreća se desila 24. decembra prošle godine kada se obrušio most u izgradnji, na projektu Uprave sa saobraćaj vrijednom 20 miliona eura. Teško su povrijeđena tri radnika, S.N. iz Srbije zaposlen u firmi Axa company iz Bijelog Polja, S.K. iz Bosne i Hercegovine angažovan u podgoričkoj podružnici sarajevskog Euro-asfalta, kao i državljanin Crne Gore A.K. radnik kompoanije Tofa iz Rožaja.

A.K. je imao povrede glave i vrata i liječen je na maksilofacijalnoj hirurgiji Kliničkog centra, dok je S.N. je zadobio višestruke povrede glave, vrata i grudnog koša i operisan je u bolnici u Beranama. Oba ova radnika imaju teže zdravstvene posljedice i duže su bili na medicinskom oporavku, dok je S.K. imao blaže povrede glave i potres mozga, pa je nakon kraćeg medicinskog zbrinjavanja otpušten na kućno liječenje.

Iz tužilaštva je ranije saopšteno za CIN-CG, da su u trenutku nesreće na samom mostu bila četvorica radnika, dok je peti bio u blizini kod pumpe za beton.

„Prilikom izlivanja betona došlo je do popuštanja konstrukcije, odnosno teške skele između drugog i trećeg stuba na mostu. Dvojica radnika koji su bili na mostu pali su zajedno sa konstrukcijom i zadobili teške povrede. Treći radnik je nekako ostao gore na ivici skele koja se rušila i nije povrijeđen. Radnika koji je bio na pumpi za beton udario je jedan dio skela ili oplata”, navedeno je iz Osnovnog državnog tužilaštva iz Rožaja.

Oni su angažovali više vještaka saobraćajne, građevinske i mašinske struke kao i vještaka zaštite na radu. Vještačenje je trajalo dugo, jer im je, kako su objasnili iz tužilaštva, zbog nevremena i visokog snijega bio otežan pristup lokaciji i samo obavljanja izviđaja.  

Inspekcija zaštite i zdravlja na radu je ranije završila svoj uviđaj u kojem je otkrila kršenje zakona i mjera zaštite na radu kod glavnog izvođača podružnice sarajevske firme Euro asfalt, kao i kod njegovih podizvođača Tofi iz Rožaja i Axa company iz Bijelog Polja, i izrekla im novčane kazne. Inspektori za CIN-CG nijesu željeli da preciziraju na šta se odnose nepravilnosti, jer one nijesu morale biti uzrok rušenja mosta i same nesreće, već samo pokazuju propuste u sistemu zaštite na radu kod ovih izvođača.

Inspektor zaštite na radu, kako je saopšteno iz Uprave za inspekcijske poslove, utvrdio je da je do povređivanja radnika došlo, jer je prilikom nalijevanja betona na prethodno pripremljenu podlogu, popustila konstrukcija skele mosta, koja se sa betonskom masom i oplatama srušila.

“Najteže je bio povrijeđen S.N. iz Srbije zaposlen u Axa company koji se u tom momentu nalazio na platformi mosta koja je bila u fazi betonaže. On se zajedno sa skelom i izlivenim betonom srušio - pao, sa visine od oko 7-8 metara, a na njega se sručila određena količina izlivenog betona i djelovi skele-oplate, nanoseći mu teške povrede”, naveli su iz Inspekcije.

U nesrećama na gradilištima u Crnoj Gori u proteklih pet godina poginulo je 12, a teško povrijeđeno 30 radnika. 

Iz sarajevske centrale kompanije Euro - asfalt juče su za CIN-CG kazali da nijesu primili nikakvu prijavu i da je ne mogu komentarisati.

Ni ranije, nakon nesreće, iz ove kompanije nijesu željeli da komentarišu moguće uzroke.

„Ozljeđena su tri radnika, kojima je na licu mjesta pružena pomoć. Naknadno su pregledani i u bolnici, te nakon kraćeg lječenja svi su pušteni na kućnu njegu. Dvoje od troje naših radnika vratili su se svojim radnim aktivnostima”, saopštili su tada iz Euro Asfalta.

Oni navode i da su svi njihovi radnici osigurani „po zdravstvenim i socijalnim osnovama koji im po zakonu pripadaju”.Na pitanje da li će povrijeđeni biti obeštećeni i ako hoće na koji način, iz ove kompanije su odgovorili:

„U ovom slučaju ne postoji osnova za tim. Želim naglasiti da kompanija Euro - asfalt na prvom mjestu vodi računa o svojim ljudima, njihovom zdravlju, sigurnosti i ostalim pravima kako njih tako i njihovih porodica”. Most Veliki Ibarac, čija je izgradnja bila pri kraju, dužine je 160 metara i dio je buduće druge faze obilaznice oko Rožaja, vrijedne oko 20 miliona eura. Sarajevska firma Euroa-sfalt dobila je taj posao 2017. godine, na konkursu Direkcije za saobraćaj, tadašnjeg  Ministarstva saobraćaja i pomorstva. Ugovor predviđa izgradnju saobraćajnice duge 2,6 kilometara sa dva tunela dužine 1.193 i 693 metra, kao i dva mosta dužina 17,7 i 160 metara.

Ugovor su potpisali generalni direktor i vlasnik Euro-asfalta Hamed Ramić, ispred konzorcijuma izvođača, i direktor Direkcije Savo Parača.

Ova firma je krajem 2016. godine angažovana i za izgradnju dionice puta Lubnice - Jezerine na putnom pravcu Berane – Kolašin. Ugovorena vrijednost radova na početku je bila 41 milion eura, ali je aneksima zbog nepredviđenih i naknadnih radova vrijednost posla povećana na 56 miliona eura. Dobili su 2017. godine i posao sanacije kosina na željezničkoj pruzi Lutovo – Bratonožići u vrijednosti od 4,8 miliona eura.

Mediji u Bosni i Hercegovini vlasnika Euro-asfalta navode kao finansijera vladajuće Stranke demokratske akcije i prijatelja njenog predsjednika Bakira Izetbegovića. Ramić je početkom 2018, zajedno sa Mirsadom Berberovićem, zetom Izetbegovića, sarajevsko tužilaštvo privodila u akciji Zadruga, pod sumnjom za organizovani kriminal i pranje novca. Na kraju istrage protiv njih nije pokrenuta optužnica.

Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo je 2019. godine izviđalo poslovanje Euro-asfalta u Crnoj Gori. Prema medijskim izvještajima tužilaštvo se bavilo i eventualnim vezama te bosanske firme i tadašnjeg ministra saobraćaja Osmana Nurkovića (BS) i jednog člana njegove porodice.

Advokat Euro-asfalta Nedim Ademović je tada negirao poslovne i bilo kakve druge aranžmane sa Nurkovićem, kao i sa njegovim članovima porodice. On je tvrdio da nema razloga da kompanija Euro-asfalt bude pod bilo kakvim istragama u Crnoj Gori.

Iz Specijalnog državnog tužilaštva nijesu odgovorili na pitanja CIN-CG-a o tome da li je okončan ovaj izviđaj i šta je utvrđeno.

Euro asfalt do sada imao jednu nesreću, Axa bez dokumentacije

Podgorička podružnica kompanije Euro-asfalta imala je i u aprilu 2019. godine nesreću sa teškim povredama radnika na gradilištu kod tunela Klisura na putu Jezerine – Kolašin. Istraga inspekcije zaštite na radu tada je utvrdila da nije postojala odgovornost poslodavca, jer se radnik H.M. povrijedio uslijed nepažnje prilikom pokretanja utovarivača.

„Zaposleni je pokušavao da stavi u normalni radni režim sredstvo za rad - utovarivač, kojom prilikom ga je jedan dio mašine pritisnuo i polomio mu nogu. Za utovarivač je postojao stručni nalaz ovlašćene organizacije za poslove zaštite i zdravlja na radu da su na njemu obezbijeđene propisane mjere zaštite i zdravlja na radu, zaposleni koji je povrijeđen je bio osposobljen za bezbjedan i zdrav rad za rukovaoca građevinskom mašinom, zdravstveno je bio sposoban za rad na svom radnom mjestu i izdata su mu na upotrebu propisana sredstva i oprema lične zaštite na radu u skladu sa propisima, standardima i aktom o procjeni rizika koji je poslodavac posjedovao. U pitanju je bila nepažnja zaposlenog prilikom rukovanja mašinom“, navedeno je u izvještaju inspektora sa te nesreće.

Inspekcija kod firme Tofi iz Rožaja do sada nije zabilježila povređivanje zaposlenih, a utvrđeno je da ima dokumentaciju iz zaštite i zdravlja na radu.

U slučaju firme Axa company iz Bijelog Polja nije zabilježeno povređivanje zaposlenih, ali i da firma uopšte nema dokumentaciju iz oblasti zaštite i zdravlja na radu.

„Kao firma su registrovani 26.06.2019. godine i do sada nisu bili predmet inspekcijskog nadzora, jer nije zatečeno da izvode radove na gradilištima. Po nalogu postupajućeg inspektora rada za oblast zaštite i zdravlja na radu, kod ovog preduzeća u toku je pribavljanje potrebne dokumentacije iz zaštite i zdravlja na radu“, naveli su iz Uprave za inspekcijske poslove.

Šteta na teret krivca 

Iz Uprave za saobraćaj, koja je naslijedila bivšu Direkciju kao investitora izgradnje obilaznice kod Rožaja, juče nijesu mogli da saopšte kada će biti nastavljeni radovi i koliko iznosi materijalna šteta zbog rušenja mosta.

Nijesu odgovorili ni na pitanje da li radove mogu nastaviti sa istim izvođačem, koji je sada zvanično okrivljen, ili će angažovati druge izvođače.

Iz Uprave su ranije saopštili da od nesreće ne mogu prići gradilištu, jer je tužilaštvo izdalo nalog da se zabranjuju dalji radovi dok se utvrde tačni razlozi zbog kojih je došlo do urušavanja skele na mostu.

Šteta na samom gradilištu može biti milionska, ali su iz Uprave za saobraćaj naveli da neće ići na teret državnog budžeta.

„Nastala šteta biće na teret izvođača, podizvođača i nadzora, a sve u zavisnosti od nalaza vještaka“, naveli su ranije za CIN-CG iz ove Uprave.

Goran KAPOR
foto: Jadranka ĆETKOVIĆ

„Čak i da sada, nakon odluke Ustavnog suda, eventualno, dođe do preinačavanja odluke u korist Regionalnog vodovoda, postoji neizvjesnost da li će jednom isplaćena naknada Štrabagu biti vraćena Regionalnom vodovodu“, ocijenio je stručnjak za međunarodno pravo Časlav Pejović

Ukoliko bi Vrhovni sud Crne Gore, u ponovljenom postupku na vrhuncu desetogodišnjeg spora Regionalnog vodovoda i austrijske kompanije Štrabag, promijenio svoju raniju odluku, mogućnosti da se tako povrati i 12 miliona eura skinutih sa računa crnogorskog preduzeća ostale bi neizvjesne.

Ustavni sud je krajem januara, prihvatajući argumente Regionalnog vodovoda, po drugi put vratio ovaj predmet Vrhovnom sudu na ponovno odlučivanje.

„Čak i da sada, nakon odluke Ustavnog suda, eventualno, dođe do preinačavanja odluke u korist Regionalnog vodovoda, postoji neizvjesnost da li će jednom isplaćena naknada Štrabagu biti vraćena Regionalnom vodovodu“, ocijenio je stručnjak za međunarodno pravo Časlav Pejović u razgovoru za Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG), navodeći da to pitanje nije samo pravno, nego i političko.

Za razliku od međunarodne arbitraže o ovom sporu, u kojoj je i sam učestvovao kao jedan od tri arbitra, ovaj profesor na japanskom univerzitetu ističe da ne postoji međunarodna konvencija koja bi omogućila izvršenje presuda nacionalnih sudova u drugim državama.

On je ukazao da, međutim, postoji Bilateralni sporazum o uzajamnom priznanju i izvršenju sudskih presuda zaključen između Austrije i FNR Jugoslavije zaključen 1960. godine, pa bi „trebalo provjeriti da li je na snazi između Austrije i Crne Gore“.

„Osim toga, Štrabag posjeduje imovinu u Crnoj Gori, ali ne treba izgubiti iz vida da se radi o jednoj od najvećih austrijskih kompanija. U ovakvim situacijama međunarodna politika zna da se umiješa, a znamo da tu pozicija Crne Gore nije jaka," kazao je Pejović. On smatra da je rano sada govoriti o izvršenju presude koja nije ni donijeta, niti se zna kakva će biti, tako da to pitanje „sada ne treba otvarati“.

Crnogorska državna kompanija je sa austrijskom kompanijom od 2010. godine u sporu koji je pokrenut nakon raskida ugovora o izgradnji kontinentalnog kraka vodovoda iz decembra 2009. godine.

Razlog za to je, kako je CIN-CG ranije pisao, kašnjenje radova na 35 kilometara dugačkoj trasi gradilišta, za koje su se dvije kompanije međusobno optuživale. Ugovor je Regionalni vodovod raskinuo uz saglasnost Vlade, udaljio Štrabag sa gradilišta, a posao su završile kompanije koje su angažovane kao podizvođači. Vodovod je počeo sa radom u ljeto 2010. godine.

Štrabag je nekoliko mjeseci ranije pokrenuo arbitražni postupak kod Međunarodne trgovinske komore (MTK) u Parizu, čije odluke Regionalni vodovod nije priznao, tvrdeći da ta institucija nije ugovorena kao mjesto odlučivanja o sporu. To je bio i stav profesora Pejovića, koji je kao jedan od tri arbitra u sporu iznio svoje mišljenje u Parizu, ističući da je odluka tog tribunala neodrživa.

Privredni sud je donio ukupno četiri prvostepena rješenja u tom predmetu i u svakom od njih je odbio da prizna odluke MTK. Apelacioni sud je prva tri prvostepena rješenja Privrednog suda ukinuo, a četvrto rješenje je preinačio, priznajući odluku arbitraže u Parizu.

Zbog isplate austrijskoj kompaniji, Regionalnom vodovodovu je oko devet mjeseci, do prve polovine maja 2019. godine, bio blokiran račun. Kako bi izašli iz blokade, zbog toga su uz garancije Vlade uzeli kredit od 10 miliona eura od konzorcijuma Erste banke i Prve banke.

Profesor Pejović navodi da je Apelacioni sud „donio pogrešnu odluku priznajući arbitražnu odluku MTK, budući da ta arbitraža nije bila valjano ugovorena".

Dvije strane su, objašnjava on, propustile da ugovore arbitražu. Rubrika u ugovoru u kojoj je trebalo da navedu konkretnu arbitražu ostala je prazna. U takvoj situaciji, prema njegovom mišljenju, kad je došlo do spora, Štrabag je trebalo da pokuša da se sa Regionalnim vodovodom dogovori oko toga koji arbitražni tribunal treba da rješava spor. Štrabag to nije uradio. Druga mogućnost koju je imao na raspolaganju, objašnjava Pejović, bila je da iskoristi mehanizam Evropske konvencije za međunarodnu trgovačku arbitražu iz 1961. godine, kojim se utvrđuje rješenje za slučaj propusta stranaka da ugovore arbitražu. Štrabag, napominje sagovornik CIN-CG-a, nije ni to uradio.

„Za valjan arbitražni sporazum neophodno je da volja stranaka bude jasno i nedvosmisleno izražena kako bi se sa sigurnošću  utvrdila namjera stranaka. Umjesto takvog standarda, Apelacioni sud je donio odluku zasnovanu na hipotetičkim pretpotstavkama „što bi bilo kad bi bilo“ o tome što je mogla biti namjera stranaka. Nijedna od hipotetičkih pretpotstavki na kojima je Apelacioni sud zasnovao svoju odluku ne zadovoljava standarde koji su neophodni za uspostavljanje valjanog arbitražnog sporazuma. Nijedna od njih ne uspostavlja jasnu, nedvosmislenu i nespornu namjeru stranaka da spor bude riješen MTK arbitražom", kazao je Pejović.

Regionalni vodovod je protiv rješenja Apelacionog suda podnio zahtjev za reviziju Vrhovnom sudu, koji ga je odbacio kao neosnovanog 13. juna 2018. godine.

Ustavni sud je, međutim, u januaru 2019. godine usvojio ustavnu žalbu Regionalnog vodovoda i vratio predmet Vrhovnom sudu na ponovni postupak i odlučivanje. Vrhovni sud u osporenom rješenju nije dao, kako se navodi u odluci Ustavnog suda, dovoljne i relevantne razloge kojima bi ubjedljivo pokazao da u pravnom poretku Crne Gore, utemeljenom na vladavini prava, priznanje stranih arbitražnih odluka ne može biti predmet revizionog postupka.

„U okolnostima konkretnog slučaja koji je predmet ovog ustavno sudskog postupka, a u kojem je Apelacioni sud tri puta ukidao, a četvrti put preinačio prvostepeno rješenje Privrednog suda, očigledno postoji važan javni interes da Vrhovni sud, kao najviši sud u zemlji, meritorno odgovori na sporna pravna pitanja u ovom predmetu i na taj način obezbijedi jedinstvenu primjenu zakona od strane sudova, u svim budućim slučajevima u kojima će se ta pravna pitanja pojavljivati," navodi se u odluci.

Vrhovni sud je, zatim, još jednom odbacio zahtjev za reviziju odluke Apelacionog suda u ovom sporu. U novoj odluci Ustavnog suda koju potpisuje predsjednik  Budimir Šćepanović, naglašava se da je Vrhovni sud, u ponovljenom postupku donio novo rješenje, koje je sadržinski slično prethodnom koje je Ustavni sud ukinuo.

„Pritom, zanemarujući naloge Ustavnog suda date u odluci od 29. januara 2019. godine, to Ustavni sud smatra bitnim za ukazati da je imperativnim odredbama Ustava i Zakona o Ustavnom sudu propisana obaveza poštovanja i izvršenja odluka Ustavnog suda," navodi Šćepanović.

Profesor Pejović smatra da bi, zbog uspostavljanja pravne sigurnosti i vraćanja povjerenja u crnogorsko pravosuđe, bilo važno da se donese ispravna odluka koja bi bila u skladu s međunarodnim standardima.

„Kako god da se završi, ovaj slučaj će ostati mrlja na crnogorskom pravosuđu," zaključuje profesor Pejović.

Regionalni vodovod se nada novcu

Izvršavanje odluke uticalo je ne samo na blokadu računa državne kompanije, nego i na privremeno zaustavljanje projekata Regionalnog vodovoda poput izgradnje fabrike vode i hladnih čajeva.

„Vjerujući u pravni sistem Crne Gore, očekujemo pozitivan konačan ishod odluka sudskih institucija Crne Gore, nakon kojih će Regionalnom vodovodu biti vraćen novac u gore navedenom iznosu, kako bi se nastavila realizacija planiranih razvojnih projekata od interesa ne samo za finansijsku stabilnost preduzeća, već i za otvaranje novih radnih mjesta," navodi se u dokumentu državne kompanije Vizija razvoja 2030.

Odbor direktora RV će ove sedmice, kako su saopštili za CIN-CG iz kompanije, razmatrati situaciju nakon nove odluke Ustavnog suda..

Miloš RUDOVIĆ
foto: Boris PEJOVIĆ