Trasa prolazi kroz zone stroge zaštite Durmitora i Emerald područja Lovćena i rijeka Komarnice, Tare i Ćehotine. Projekat od 106 miliona upitan i ekonomski, nakon što su Italijani prepolovili podmorski kabl 

Dalekovod od 400 kilovolti, koji bi trebalo da poveže jug sa sjeverom Crne Gore, kao nastavak projekta podmorskog kabla italijanske kompanije TERNA, nepovratno će ugroziti prirodu u nacionalnim parkovima Lovćen i Durmitor, a nanijeće i značajnu štetu na prostorima rijeke Komarnice,Tare i Ćehotine. 

Uprkos upozorenjima da bi dalekovod mogao da ide drugom trasom ili podzemnom kroz parkove, vlasti nijesu dovoljno marile za ekološke štete, već su se odlučili za najkraću varijantu, kako bi uštedjeli 16 miliona eura. Tako će biti presječeni djelovi nacionalnih parkova, ugrožene biljne i životinjske vrste, ali i uništeni pejzaži koji su ova područja dovela na listu baštine UNESCO.  

U Elaboratu procjene uticaja na životnu sredinu za koridor Čevo - Pljevlja, koji je radio biro “Liming project” Željka Asanovića, navodi se da će veću štetu pretrpjeti šumska staništa zbog fragmentacije duž cijele trase, dok će nešumska staništa biti nepovratno izgubljena na mjestu gdje se postavljaju dalekovodi. U elaboratu se precizira da će, pored teritorije NP Durmitor, trasa dalekovoda imati direktnog uticaja na dva Emerald lokaliteta - Komarnicu i Ćehotinu.

"Izgradnjom dalekovoda biće uništene manje površine NATURA 2000 staništa i u kanjonu Komarnice, na Sinjajevini i u dolini Ćehotine. Među njima nema rijetkih staništa u Crnoj Gori," navodi se u elaboratu, koji je Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) dobio od Agencije za zaštitu životne sredine. Duž kanjona Komarnice i Tare, kako se ističe, posebno na sudare sa tim instalacijama osjetljive su ptice grabljivice, koje se brzo kreću tokom hvatanja plijena. Autori elaborata ipak smatraju da, s obzirom na uzak prostor trase, "opstanak ni jedne vrste neće biti doveden u pitanje".

Emerald je ekološka mreža područja koja su od interesa za specifičnu zaštitu. Ona funkcioniše uporedo sa programom zaštićenih područja Natura 2000 u Evropskoj uniji.

Stručnjaci za oblast energetike, dovode u pitanje i ekonomsku isplativost ovog dalekovoda i investicije od 106 miliona eura, jer je podmorski kabl svečano pušten u rad 15. novembra prošle godine, tek pola najavljivanog kapaciteta, 600 umjesto 1.200 megavata. Zato se prenos struje bez problema obavlja postojećom mrežom dalekovoda. 

Uštedom su se rukovodili i kreditori. U dokumentu Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), koja je za projekat od 106 miliona eura dala 60 miliona eura kredita Crnogorskom elektroprenosnom sistemu (CGES), ističe se da je jedno rješenje koridora koje izbjegava oba nacionalna parka analizirano u Procjeni uticaja na životnu sredinu i društvo (Environmental and social impact assessments ESIA) u koji je Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) imao uvid. 

"Ovaj koridor bi bio dugačak preko 200 kilometara, u poređenju sa predloženim koridorom od 152.5, odnosno duži za oko 50 km. Ovo bi povećalo troškove za oko 16 miliona eura, ili oko 27 procenata. Ova alternativa nije razmatrana kao ekonomski izvodljiva", navodi se u tom dokumentu.

Ekonomska ušteda i kraća trasa da dalekovod prolazi 11 kilometara kroz Nacionalni part Lovćen i još tri kilometra kroz NP Durmitor.

Na sajtu EBRD se navodi da su konsultovali više nevladnih organizacija koje se bave zaštitom životne okoline, kako bi pomogli CGES u pripremanju ESIA u skladu sa Direktivom EU i zahtjevima banke. Jedna od njih je i Green home čija je izvršna direktorica Nataša Kovačević naglasila za CIN-CG, kako su upozorili EBRD da ovaj projekat nije u skladu sa principima održivosti životne sredine i tražili da se uzdrže od finansiranja u doglednoj budućnosti, osim ako se sva pitanja riješe na zadovoljavajući način.

Tokom javnih rasprava povodom procjena uticaja na životnu sredinu koje su organizovale EBRD i Agencija za zaštitu prirode i životne sredine (EPA) potencirana su tri ključna problema - ekološka šteta projekta, socio-ekonomska opravdanost i nedostaci prostornog planiranja.

“Pokušali smo da ukažemo da planirani dalekovod prolazi kroz zonu stroge zaštite NP Durmitor i drugu zonu NP Lovćen, dok dodatno prolazi kroz četiri Emerald područja (Lovćen, Durmitor, rijeke Komarnicu i Taru) kao buduća Natura 2000 područja, te da se planiranim koridorom i trasom krše odredbe Zakona o zaštiti prirode” kazala je Kovačević za CIN-CG.

Alternativa, prema njenim riječima nije izabrana jer bi izbjegavajući NP Lovćen bila duža 18 kilometara i skuplja 7,74 miliona, a u slučaju NP Durmitor to je značilo dodatnih  29 kilometara i 8,35 miliona eura više.

Kovačević  naglašava da je dalekovodom posebno ugrožen vizuelni i pejzažni identitet Durmitora i Tare: “Klasifikovan kao visoko osjetljiv, netolerantan na promjene, te je već tada bilo jasno da će kombinovani stubovi za dalekovode visine 40-50m kroz Durmitor i kanjon rijeke Tare, značajno ugroziti jedan od najvažnijih kriterijuma zbog kojeg je ovo područje proglašeno UNESCO prirodnom baštinom”.

Trasa dalekovoda na dva mjesta prekida mapu Emerald zone NP Lovćen, vidi se iz elaborata za dalekovod "Lastva - Čevo" iz novembra 2014. godine koji je CIN-CG dobio po Zakonu o slobodnom pristupu informacijama. Elaborat je radio biro “Medix” Ljiljane Vuksanović za potrebe CGES. 

I biolog Vuk Iković, predstavnik organizacije KOD, ističe kako je vidljivo, da je dalekovod uzrokovao gubitak vizuelnog identiteta Lovćena, narušavajući, pored pejzažne, i biološku vrijednost parka.

Iz KOD-a smatraju da se, ukoliko se nisu mogli zaobići nacionalni parkovi, trebalo odlučiti za podzemni kabl. To ne bi bio izuzetak, jer je oko 5,5 kilometara podzemnog kabla postavljeno od jadranske obale do konvertorske stanice u Lastvi. 

"Možda bi neka druga država imala opravdanje da ne koristi podzemni kabal, ali ne i Crna Gora – jer smo Ustavom definisani kao ekološka država. Naša država treba da bude puna šuma, a ne premrežena kablovima, gajtanima i cijevima" kazao je Iković za CIN-CG.

Iz CGES su rekli za CIN-CG da je razmotrena i opcija polaganja podzemnih kablova u kombinaciji sa nadzemnim dalekovodom, ali da se takvo rješenje "pored toga što može da unese smetnje, odnosno značajne probleme u rad prenosnog sistema, izbjegava i u međunarodnoj praksi". 

“Takav način gradnje dalekovoda bio bi i ekonomski neisplativ, naročito imajući u vidu konfiguraciju terena, odnosno planinsku topografiju i šume, gdje bi radovi na polaganju podzemnog kabla bili daleko kompleksniji, obimniji, praćeni miniranjem terena, što bi uslovilo i mnogo veći uticaj na životnu sredinu i društvo u cjelini”, tvrde iz CGES.

Tokom izbora koridora, kako ističu iz CGES u odgovorima na pitanja CIN-CG, vodilo se računa da se zaobiđu zaštićena područja, izbjegne fragmentacija nacionalnih parkova, kao i da se u što većoj mjeri koriste trase postojećih dalekovoda od 110 kilovolti.

U dokumentu EBRD-a stoji da je trasa dalekovoda na pojedinim djelovima NP Lovćen širine i do 100 metara. Iković ističe da se štetne posljedice najčešće javljaju “na udaljenosti kilometar od same trase”. On kaže da provlačenje dalekovoda ili puta onemogućava dijelu životinja da dođu do hranilišta ili prostora za razmnožavanje. Da bi pojedine vrste prešle iz jednog u drugi dio šume moraju biti izložene suncu, što će "za mnoge od njih biti smrtonosno". Ali koje će biti posljedice nije jasno, jer u elaboratu o procjeni uticaja na životnu sredinu za dalekovod Čevo – Pljevlja, ističe Iković, piše da ona nije detaljno istražena.

"Ukoliko sa velikom pouzdanošću ne znate u kakvom je stanju priroda, onda ne možete ni znati kako će jedan dalekovod uticati na životinjski svijet i koje mjere bi trebalo propisati za smanjenje negativnog uticaja. Ljekar vam ne može propisati ljekove prije nego što uspostavi dijagnozu ", upozorava Iković.

Pojedine šumske vrste koje su aktivne tokom obdanice moraju da pređu brisani prostor i da budu direktno izložene suncu. Ovo je kobno za vrste koje brzo gube vodu kao što su vodozemci 

Iković ističe da su, na primjer, daždevnjaci na listi zaštićenih životinja Crne Gore i visoko su osjetljivi na promjene temperature.

“Ukoliko brisani prostor prođe kroz reproduktivni centar populacije daždevnjaka (npr. jezerce ili bara), onda će ta vrsta sa tog lokaliteta nestati, jer nema gdje da polaže jaja. Slično se dešava ukolko trasa u vidu barijere sprečava daždevnjake da dođu do lokve,” kazao je sagovornik CIN-CG-a.

Dalekovod nije trasiran najbezbolnijim putem po prirodu već je, prema mišljenju Ikovića, projektovan “po sitno-sopstveničkim interesima”.

On podsjeća da nacionalnih parkovi, osim prirodnog bogatstva imaju i snažnu turističku dimenziju. Prema zvaničnim podacima svih pet prošle godine posjetilo je 600.000 osoba, najviše Durmitor.

I ornitolog Bojan Zeković iz Centra za proučavanje ptica (CZIP) kaže za CIN-CG da dodatno brine to što je "prostor Jezerske površi na Durmitoru, posebno oko Bara Žugića važan za migraciju grabljivica,” koje su ujedno i najrizičnija grupa zbog mogućnosti da stradaju od strujnog udara ili sudara sa instalacijama.

Zeković kaže da je neophodan dalji monitoring da se vidi koje su to vrste i na kojim djelovima najugroženije, ali i sugeriše postavljanje ometača i izolatora.

Portparolka EBRD Sesilija Kalatrava kazala je za CIN-CG da su prilikom izbora trase dogovorili “mjere sa CGES kako bi se umanjile posljedice u NP, uključujući lokalne analize za postavljanje stubova i tajming za građevinske radove koji su van sezone ugnježdavanja i parenja ptica”.

Za razliku od ekoloških organizacija Green Hom, KOD, CZIP i drugih, iz Javnog preduzeća Nacionalni parkovi tvrde za CIN-CG da kompletna trasa dalekovoda ide kroz treću zonu oba parka, koja, po Zakonu o zaštiti prirode podrazumijeva da se mogu razvijati naselja i prateća infrastruktura.

S obzirom da je Terna, umjesto podmorskog kabla od 1200MW postavila upola manji, ekonomista Dejan Mijović smatra da postojeća visoko-naponska prenosna mreža, izgrađena uz podršku Svjetske banke 70-tih godina prošlog vijeka, a koja spaja sve države bivše Jugoslavije, može sasvim kvalitetno da servisira svu trgovinu električnom energijom Crne Gore i njenih susjeda sa Italijom. 

“Investicija CGES-a u gradnju trafo stanice Lastva i njeno povezivanje sa postojećom prenosnom mrežom bila je racionalna i opravdana. Međutim, sasvim nepotrebno se požurilo sa gradnjom novog dalekovoda do Pljevalja i uništavanjem nacionalnih parkova nakon što je italijanska Terna odustala od polaganja druge žile kabla od 600MW, i to bez ikakve garancije da će to uraditi u doglednom roku. Stoga bi za CGES i Crnu Goru bilo najracionalnije da se odmah prekine dalja gradnja dalekovoda i korišćenje nepotrošenog dijela zajma EBRD. Čak i da se italijanski partner u međuvremenu predomisli, treba razmontirati dio dalekovoda koji je potpuno devastirao naše najljepše prirodne predjele i ugrozio opstanak lokalnog stanovništva, jer ih je učinio nepodobnim za razvoj ruralnog turizma. U svakom slučaju, potrebno je uraditi detaljnu cost-benefit analizu alternativnih opcija gradnje, tj. mogućnosti zaobilaženja ili polaganja podzemnog kabla kroz najosljetivije predjele, jer to nikad nije propisno učinjeno. Ubijeđen sam da bi takva analiza pokazala da postoji rješenje čije bi koristi za društvo bile znatno veće od nešto uvećanih troškova gradnje”, ocijenio je Mijović u razgovoru za CIN-CG. 

On podsjeća da je polazni motiv Terni bio da omogući uvoz jevtine električne energije iz regiona, jer se mogla plasirati po višim cijenama u Italiji. Računali su na veliki uvoz iz postojećih i novoizgrađenih proizvodnih kapaciteta u regionu, ne samo zelene energije, za što je bio potreban kabl od 1.200MW.  

“Odustali su kad su uvidjeli da se dešava obrnuto, da se u Italiji grade mnogobrojne, tržišno konkurentne elektrane (koje mogu preživjeti bez subvencija države) na bazi vjetra i sunca, dok Crna Gora i ostale zemlje regiona ne realizuju planirane investicije u preskupe i neisplative termoelektrane i hidroelektrane” kazao je Mijović.

Terna nije odgovorila na pitanja CIN-CG-a, da li se i kada očekuje postavljanje drugog podmorskog kabla, a iz CGES-a su rekli da je to “prvenstveno vezano za buduće potrebe tržišta električne energije kako na Balkanskom, tako i na Apeninskom poluostrvu”. Pozivajući se na izvršnog direkotra TERNE Luiđija Ferarisa, italijanski mediji su objavili da se druga žila može očekivati tek 2026-2027. 

Iz CGES-a su ranije kazali za CIN-CG da se sa radovima na izgradnji dalekovoda kroz NP Durmitor još nije počelo, osim pripreme za sječu šume na pristupnim putevima i trasi dalekovoda na teritoriji Žabljaka. Pandemija COVID-19 je, ističu, djelimično usporila radove, ali će pokušati da završe na vrijeme. 

“Planom je predviđeno da se radovi na izgradnji DV Čevo – Pljevlja završe do kraja 2021. godine,” stoji u odgovoru CGES-a. 

Ukupan budžet projekta dalekovoda je oko 106 miliona eura. Zaključno sa 2019, potrošeno je više od 95 miliona eura. Izgradnja sekcije „Lastva-Čevo“ iznosila je oko 31, dok je za dio „Čevo-Pljevlja“ opredijeljeno oko 40 miliona eura. 

Preko imanja, pa šta bude

Upornost CGES da prođe dalekovodom kuda je naumio pogodio je i dio građana. Cetinjanin Radomir Martinović svakog drugog dana ide u Ulcinj po mlijeko od kojeg pravi i prodaje sir. Stado krava iz Nacionalnog parka Lovćen preselio je na jug, nakon što su preko njegovog imanja postavljeni dalekovodi.

Na imanju, nekoliko kilometara prije Ivanovnih korita, osim dvije kuće, on ima i nedovršen motel. Problemi su, tvrdi, počeli kada je komisija Uprave za nekretnine sačinjena od četiri sudska vještaka utvrdila da u “koridoru ove dionice dalekovoda nema stambenih ili drugih građevinskih objekata”. 

Nakon žalbe Martinovića, ista komisija tri mjeseca kasnije zabilježila je da“dalekovodi dijagonalno dijele obradivo poljoprivredno zemljište i restlovi ostaju sa jugozapadne strane u znatno manjoj površini, sa porodičnim stambenim objektom (kućom) i pomoćnim objektom.”. 

U dokumentu komisije Uprave za nekretnine od sredine jula 2013. godine, a u koji je CIN-CG imao uvid, navodi se zabrinutost "da postoji mogućnost da električno i magnetno polje štetno utiču na zdravlje ljudi, jer podstiču razvoj malignih oboljenja, leukemije kod djece, da razaraju imunološki system organizma, stvaraju suicidne nagone kod ljudi koji duže borave u zoni dalekovoda".

Komisija je ocijenila da CGES treba da razmotri mogućnost izmještanja trase dalekovoda. Martinović kaže da su njegovi rođaci nudili da dalekovodi pređu preko njihovih imanja. Iz CGES-a su za CIN-CG, međutim, rekli da su tokom 2017. godine analizirali kako da izbjegnu imanje Martinovića, ali, “nažalost, ni vlasnik, ni njegove komšije i rođaci nijesu pokazali spremnost za prihvatanje kompromisnog rješenja”. 

“…Razmatrana je i eventualna pravična naknada za nepokretnosti u njegovom vlasništvu koje su predmet eksproprijacije, ali imenovani nije bio saglasan sa predloženim,” kazali su iz državne kompanije.

Martinović ističe da su mu nudili oko četvrt miliona, ali da su strani vještaci utvrdili da je njegovo imanje vrijedno tri miliona eura. Zadovoljio bi se i sa dva miliona, da kupi drugu zemlju, izgradi motel i sa sinovima nastavi porodični biznis.

Do dogovora nije došlo, a CGES objašnjava da je na osnovu odluka Uprave za nekretnine i Osnovnog suda u Cetinju, postavio dalekovod preko imanja “kako je to, uostalom, predviđeno DPP-om i izdatom građevinskom dozvolom, jer vlasnik zemljišta nije dozvoljavao izvođenje bilo kakvih radova”.

Iz organizacija KOD, koja se  bavila ovim i još nekoliko slučajeva, kažu da, CGES nije pristupio na fer osnovama obeštećenju lokalnog stanovništa.  

 "Samo u 2017. godini CGES je prihodovao 34,7 miliona eura uz dobit od 4,7 miliona eura. Oni su porodici koju smo pratili nudili 2,3 eura po metru kvadratnom, iako nalaz vještaka kaže da će značajno biti umanjena mogućnost korišćenja. U okolini zemljište se prodaje preko 20 eura po metri kvadratnom", kazao je Iković.

Promet do maksimuma

Prema podacima CGES, od puštanja u rad podmorskog kabla do kraja avgusta, uključujući tranzit preko crnogorskog sistema, iz Italije je uvezeno 916.631,59 MWh, dok je izvezeno u tu zemlju 916.641,03 MWh.

Uprkos značajnim izazovima i poremećajima na tržistu električne energije pojavom pandemije korona virusa, dosadašnji rezultati ne samo što idu u prilog tezi o isplativosti projekta podmorskog kabla, nego i prevazilaze očekivanja kompanije, ocjenjuju iz CGES, ističući da su oni “bez obzira kada će druga žila biti položena”, dobili na raspolaganje dio kapaciteta podmorskog kabla od 200 MW,  koji je na početku projekta bio definisan.

Uvidom u podatke na sajtu, može se vidjeti da je često korišten maksimum prenosne moći kabla od 600 MW.

"Prihodi operatora prenosnog sistema potiču od alokacije prekograničnih prenosnih kapaciteta. CGES je na do sada izvršenim aukcijama dodjele prekograničnih kapaciteta na granici sa Italijom prihodovao 4.435.201,93€, dok je za devet  mjeseci ove godine prihod po osnovu alokacije prekograničnih kapaciteta sa Italijom, 3.755.552,57," navodi se u odgovoru CGES-a.

Miloš RUDOVIĆ

The transmission lines pass through the strictly protected area of Durmitor and Emerald areas of Lovćen and the rivers Komarnica, Tara, and Ćehotina. The project worth 106 million is also questionable economically after the Italians halved the submarine cable

The 400-kilovolt transmission line, which should link the south with the north of Montenegro, as a continuation of the undersea power interconnector of the Italian company TERNA, will irreversibly endanger nature in the Lovćen and Durmitor national parks and cause significant damage to the rivers of Komarnica, Tara and Ćehotina.

Despite warnings that the transmission line could go another route or underground through the parks, the authorities did not care enough about the environmental damage, but opted for the shortest alternative, in order to save 16 million euros. Thus, parts of national parks will be cut off, plant and animal species endangered, and the landscapes due to which these areas have been inscribed on the UNESCO list destroyed.

The Environmental Impact Assessment Study for the Čevo - Pljevlja corridor, conducted by “Liming project” bureau owned by Željko Asanović, states that forest habitats will suffer more damage due to fragmentation along the entire route, while non-forest habitats where transmission lines are installed will be irretrievably destroyed. The study specifies that, in addition to the territory of the Durmitor National Park, the transmission line route will have a direct impact on two Emerald sites - Komarnica and Ćehotina.

"The construction of the transmission line will destroy smaller areas of NATURA 2000 habitats in the Komarnica canyon, Sinjajevina, and the Ćehotina valley. There are no rare habitats among them in Montenegro,” it is stated in the study, which the Center for Investigative Journalism of Montenegro (CIN-CG) received from the Environmental Protection Agency. Apart from the canyons of the Komarnica and Tara, as it is pointed out, transmission lines pose a special threat to birds of prey through collision with electric vires during the capture of prey. However, the authors of the study believe that, given the narrow space of the route, "the survival of any species will not be called into question."

Emerald is an ecological network made up of areas of special conversation interest. It operates in parallel with the Natura 2000 program in the European Union.

Energy experts are also questioning the economic viability of this transmission line and the investment of 106 million euros, because the submarine cable was ceremoniously put into operation on November 15 last year, only half of the announced capacity, 600 instead of 1,200 megawatts. That is why the transmission of electricity is performed without any problems by the existing network of transmission lines.

Savings was the main goal for the creditors as well. A document from the European Bank for Reconstruction and Development (EBRD), which provided a 60 million euro worth loan to the Montenegrin Electrical Transmission System (MNE: CGES) for the 106 million euro worth project, points out that one corridor solution avoiding both national parks was analyzed in the Environmental and Social Impact Assessment (ESIA) in which the Center for Investigative Journalism of Montenegro (CIN-CG) had an insight to.

"This corridor would be over 200 km long compared to the proposed 152.5 km corridor, and longer for about 50 km . This would raise costs by about 16,000,000 EUR, or about 27 percent. This alternative was not considered economically feasible," it is stated in the document.

Economic savings and a shorter route means the transmission line to pass 11 kilometers through the Lovćen National Park and another three kilometers through the Durmitor National Park.

The EBRD's website states that they consulted several environmental NGOs to assist CGES in preparing the ESIA in line with the EU Directive and the bank's requirements.

One of them is Green Home, whose executive director Natasa Kovacevic emphasized for CIN-CG, that they have warned the EBRD that this project is not following the principles of environmental sustainability and asked it to refrain from financing it in the foreseeable future unless all issues are resolved adequately.

During public hearings on environmental impact assessments organized by the EBRD and the Environmental Protection Agency (EPA), three key issues were highlighted - the environmental damage of the project, socio-economic justification and shortcomings in spatial planning.

“We tried to point out that the planned transmission line passes through the zone of strict protection of NP Durmitor and the second zone of NP Lovćen and additionally passes through four Emerald areas (Lovćen, Durmitor, the rivers Komarnica and Tara) as future Natura 2000 areas, and that the planned corridor and route violates the provisions of the Law on Nature Protection, " Kovacevic told CIN-CG.

According to her, the alternative was not chosen because avoiding the Lovćen National Park would be 18 kilometers longer and 7.74 million more expensive, and in the case of the Durmitor National Park, that would mean an additional 29 kilometers and 8.35 million euros.

Kovačević emphasizes that the visual and landscape identity of Durmitor and the Tara River is especially endangered by the transmission line: "Classified as highly sensitive, intolerant of changes, and it was already clear that the combined 40-50 meters transmission line poles through Durmitor and the Tara River canyon would significantly jeopardize one of the most important criteria for declaring this area a UNESCO natural heritage site."

The route of the transmission line in two places cuts off the map of the Emerald zone of NP Lovćen, which can be seen from the study for the transmission line "Lastva - Čevo" from November 2014, which CIN-CG received under the Law on Free Access to Information. The study done for the needs of CGES was conducted by the "Medix" bureau whose founder and executive director is Ljiljana Vuksanović.

Biologist Vuk Iković, a representative of the organization KOD, also points out that the transmission line caused the loss of the visual identity of Lovćen, distorting, in addition to the landscape, the biological value of the park.

The KOD believes that, if national parks could not be bypassed, an underground cable should have been chosen. That would not be an exception, because about 5.5 kilometers of underground cable was laid from the Adriatic coast to the converter station in Lastva.

"Maybe some other country would have a justification for not using the underground cable, but not Montenegro since it is defined by the Constitution as an ecological state. Our state should be covered by forests, not cables, cords, and pipes," Ikovic told CIN-CG.

CGES told CIN-CG that the option of laying underground cables in combination with an overhead transmission line was considered, but that such a solution "in addition to introducing disturbances, i.e. significant problems in the operation of the transmission system, is also avoided in international practice."

"Such a way of building the transmission lines would be economically unprofitable, especially having in mind the configuration of the terrain, i.e. mountain topography and forests, where the works on laying the underground cable would be far more complex, extensive, accompanied by mining, which would have a much greater impact on the environment and society as a whole,” CGES claims.

During the selection of the corridor, as pointed out by CGES in the answers to the CIN-CG's questions, care was taken to bypass protected areas, avoid fragmentation of national parks, as well as to use the routes of the existing 110-kilovolt transmission lines as much as possible.

The EBRD document states that the route of the transmission line in some parts of the Lovćen National Park is up to 100 meters wide. Ikovic points out that the harmful consequences most often occur "at a distance of one kilometer from the route itself". He says that building of a transmission line or a road prevents part of the animals from reaching the feeding ground or breeding area. Certain species must be exposed to the sun to move from one part of the forest to another which may be "fatal for many of them." But it not clear what consequences it may have, because in the Study on the Environmental Impact Assessment for the Transmission Line Čevo - Pljevlja, Iković points out, it is written that it has not been investigated in detail.

"If you do not know with great certainty the state of nature, then you cannot even know how a transmission line will affect the animal world and what measures should be prescribed to reduce the negative impact. The doctor cannot prescribe you medication before making a diagnosis ", Iković warns.

Some forest species that are active during the day must cross the cleared area and be directly exposed to the sun. This is fatal for species that lose water quickly such as amphibians.

Ikovic points out that, for example, salamanders are on the list of protected animals in Montenegro and are highly sensitive to temperature changes.

"If the cleared area passes through the reproductive center of the salamander population (e.g. ponds or puddle), then that species will disappear from that locality because there is no place to lay eggs. A similar thing happens if the route in the form of a barrier prevents salamanders from reaching the pond," Ikovic said.

Nature was not taken into account when the transmission line was built, but, in Iković's opinion, it was designed "according to petty-own interests".

He reminds that national parks, in addition to natural wealth, also have a strong tourist dimension. According to official data, all five were visited by 600,000 people last year, mostly Durmitor.

Ornithologist Bojan Zekovic from the Center for Protection and Research of Birds (CZIP) also told CIN-CG that he is additionally concerned because "the area of Jezerska Površ (Plateau of Lakes) on Durmitor, especially around Bara Zugića, is important for the migration of predators," which are also the high-risk group due to the possibility of death from electric shock or collision with installations.

Zekovic says that further monitoring is necessary to see which species are most endangered and in which parts, but he also suggests the installation of jammers and insulators.

Cecilia Calatrava, a communication specialist at EBRD, told CIN-CG that during the route selection they agreed on "measures with CGES to reduce the consequences in the NP, including local analyzes for setting up poles and timing for construction works that are out of the season of nesting and mating birds."

Unlike the environmental organizations Green Home, KOD, CZIP, and others, the Public Enterprise National Parks claims for CIN-CG that the entire transmission line route goes through the third zone of both parks, which, according to the Law on Nature Protection implies that settlements and accompanying infrastructure can be built.

Considering that Terna, instead of a 1200MW submarine cable, installed half as small, economist Dejan Mijović believes that the existing high-voltage transmission network, built with the support of the World Bank in the 1970s, and which connects all countries of the former Yugoslavia, can service all electricity trade of Montenegro and its neighbors with Italy.

"CGES's investment in the construction of the Lastva transformer station and its connection to the existing transmission network was rational and justified. However, the construction of a new transmission line to Pljevlja and the destruction of national parks was unnecessarily rushed after the Italian Terna gave up laying the second core of the 600MW cable, without any guarantee that it would do so in the foreseeable future. Therefore, it would be most rational for CGES and Montenegro to immediately stop further construction of the transmission line and the use of the unspent part of the EBRD loan. Even if the Italian partner changes its mind in the meantime, a part of the transmission line should be dismantled, which completely devastated our most beautiful natural areas and endangered the survival of the local population, because it made them unsuitable for the development of rural tourism. In any case, it is necessary to carry out a detailed cost-benefit analysis of alternative construction options, i.e. the possibility of bypassing or laying an underground cable through the most vulnerable areas, as this has never been done properly. I am convinced that such an analysis would show that there is a solution whose benefits for society would be significantly greater than the slightly increased construction costs," Mijovic said in an interview with CIN-CG.

He reminds that Terna's initial motive was to enable the import of cheap electricity from the region because it could be sold at higher prices in Italy. They counted on large imports from existing and newly built production facilities in the region, not just green energy, which required a 1,200MW cable.

"They gave up when they realized things were not going according to plan, that numerous, market-competitive solar and wind power plants (financially viable without state subsidies) were being built in Italy, while Montenegro and other countries in the region were not realizing planned investments in expensive and unprofitable thermal and hydropower plants ", Mijović said.

Terna did not answer CIN-CG's questions about whether and when another submarine cable is expected to be installed, and CGES said that it was "primarily related to the future needs of the electricity market in both the Balkans and the Apennine Peninsula."  Referring to the executive director of TERNA, Luigi Ferraris, the Italian media announced that the second cable can be expected only in 2026-2027.

CGES previously told CIN-CG that the works on the construction of the transmission line through the Durmitor National Park have not started yet, except for the preparations for cutting down the forest on the access roads and the transmission line route on the territory of Zabljak. The COVID-19 pandemic, they point out, has partially slowed down the works, but they will try to finish them on time.

"The plan envisages that the works on the construction of the TL Čevo - Pljevlja will be completed by the end of 2021," it was stated in the response from CGES.

The total budget of the transmission line project is around 106 million euros. As of 2019, more than 95 million euros have been spent. The construction of the "Lastva-Čevo" section amounted to about 31, while about 40 million euros were allocated for the "Čevo-Pljevlja" part.

Through the estate, no matter what

The persistence of CGES to pass the transmission line through national parks will affect citizens as well. Radomir Martinović from Cetinje goes to Ulcinj every other day to get milk to make and then sell cheese. He had moved a herd of cows from the Lovćen National Park to the south after transmission lines were installed over his property.

On the estate, a few kilometers before a popular picnic spot Ivanova korita, in addition to two houses, Martinovic also has an unfinished motel. The problems, he claims, started when the commission of the Real Estate Administration, composed of four court experts, determined that "there should not be residential or other construction facilities in the corridor of this section of the transmission line".

After Martinovic's complaint, the same commission noted three months later that "transmission lines diagonally divide arable agricultural land and the small part of land remains on the southwest side, with a family house and an auxiliary facility."

The document of the commission of the Real Estate Administration from mid-July 2013, which CIN-CG had access to, states the concern "that there is a possibility that electric and magnetic fields adversely affect human health, because they encourage the development of malignant diseases, leukemia in children, to destroy the body's immune system, create suicidal instincts in people who stay longer in the transmission line zone ".

The Commission assessed that CGES should consider the possibility of relocating the transmission line route. Martinović says that his relatives offered the transmission lines to cross their properties. CGES told CIN-CG, however, that in 2017 they analyzed how to avoid Martinovic's property, but, "unfortunately, neither the owner nor his neighbors and relatives showed readiness to accept a compromise solution."

“… A fair compensation for the real estate which is the subject of expropriation has also been considered, but Mr. Martinovic did not agree with the proposed one,” the state-owned company said.

Martinović points out that they offered him about a quarter of a million, but that foreign experts estimated that his property was worth three million euros. He would be satisfied with two million, to buy another land, build a motel and continue the family business with his sons.

No agreement was reached, and CGES explains that based on the decisions of the Real Estate Administration and the Basic Court in Cetinje, it installed a transmission line over the property "as provided by the Detailed Spatial Plan (DSP) and the issued building permit, because the landowner did not allow any works ”.

The KOD organization, which has dealt with this and several other cases, says that CGES did not approach the compensation of the local population on a fair basis.

"In 2017 alone, CGES earned 34.7 million euros with a profit of 4.7 million euros. They offered the family we had contact with 2.3 euros per square meter, although the expert's report says that the possibility of use will be significantly reduced. In the vicinity, the land is sold for over 20 euros per square meter ", Iković said.

The maximum capacity

According to CGES data, from the commissioning of the submarine cable until the end of August, including transit through the Montenegrin system, 916,631.59 MWh was imported from Italy, while 916,641.03 MWh was exported to that country.

Despite significant challenges and disruptions in the electricity market with the emergence of the coronavirus pandemic, the results so far not only support the thesis of the cost-effectiveness of the submarine cable project but also exceed the company's expectations, CGES said, pointing out that they "regardless of when the second core will be laid", received at their disposal a part of the capacity of the submarine cable of 200 MW, which was defined at the beginning of the project.

Based on the data on the site, it can be seen that a maximum cable transmission capacity of 600 MW was often used.

“Revenues of transmission system operators come from the allocation of cross-border transmission capacities. CGES earned € 4,435,201.93 at the auctions of cross-border capacity allocation on the border with Italy, while in the first nine months of this year, the revenue from the allocation of cross-border capacity with Italy was € 3,755,552.57,” the CGES stated.

Miloš RUDOVIĆ

Potrebno je nastaviti sa obezbjeđivanjem stipendija i mentorskog programa, promovisati pozitivne primjere učenika i studenata, obezbijediti kvalitetnu praktičnu nastavu, ali i promovisati princip afirmativne akcije prilikom upisa Roma i Egipćana, kaže Samir Jaha, rukovodilac NVO Mladi Romi  

Broj Roma i Egipćana (RE) koji se odlučuje za školovanje i poslije osnovnog obrazovanja svake godine raste, ali to je i dalje neadekvatan i spor proces, koji je neophodno da društvo snažnije podrži. O tome govore i nedovoljna upješnost savladavanja gradiva i još mali broj onih koji dosegnu više obrazovne nivoe  – pokazuje analiza Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG). 

Iz populacije od oko 8.000 stanovnika, u Crnoj Gori osnovnu školu trenutno pohađa 1.800, a srednju školu 115 učenika. Od srednjoškolaca, samo jedan pohađa gimnaziju, dok su ostali na stručnim smjerovima. 

Do sada je studije na crnogorskom državnom univerzitetu uspješno završilo jedanaest studenata iz RE zajednice, dok 12 i dalje studira. Ovu školsku godinu upisalo je šest novih studenata od čega je troje upisano po principu afirmativne akcije, sa blažim kriterijumima, dok je troje upisano u redovnoj proceduri – saopšteno je nedavno prilikom sastanka predstavnika Univerziteta Crne Gore i Ministarstva za manjinska i ljudska prava. 

Iako je riječ o simboličnim brojkama to djeluje kao napredak, jer prema saznanjima NVO Mladi Romi, godinu ranije nije bilo novih romskih studenata, a poslije tri godine u Beranama je opet upisano nekoliko Roma u srednje škole.

„Prema našim saznanjima sa terena, broj mladih iz RE zajednice koji će pohađati proces obrazovanja na sva tri nivoa ove školske godine biće znatno veći, što nas posebno raduje i ohrabruje da i dalje promovišemo unapređenje ovog procesa. Rezultati njihovog postignuća u školi su, međutim, ono o čemu treba da povedemo računa i što bi, institucije sistema, civilni sektor i ostale koji se bave ovim problemima trebalo da dodatno zabrine“, kaže za CIN-CG Samir Jaha, izvršni direktor NVO Mladi Romi. 

Na osnovu  istražavanja ove NVO za školsku 2018/19 godinu na uzorku od 122 učenika, odnosno polovine onih u završnim razredima osnovne škole, nije bilo ni jednog odličnog učenika, vrlodobar samo jedan, dobrih 33, dok je dovoljnih 88. Ukupan prosjek ocjena je bio 2,23, što je posebno problematično za nastavak školovanja. 

„Bez mentorske podrške koju obezbjeđuje NVO Mladi Romi uz finansijsku podršku Romskog edukativnog fonda (REF) i Evropske unije, bez stipendija koje obezbjeđuje Ministarstvo prosvjete, broj učenika u srednjoj školi bi se značajno smanjio“, kaže Jaha.

On ukazuje da startna pozicija RE djece nije jednaka vršnjacima iz većinske populacije. Učenici nemaju adekvatnu podršku u učenju, što od starta procesa obrazovanja utiče na loš uspjeh. 

Jaha smatra da je u osnovnom obrazovanju neophodno obezbijediti saradnike u socijalnoj inkluziji za oblast obrazovanja u svim školama u kojima nastavu pohađa 20 i više učenika iz RE zajednice, osigurati mentorsku podršku učenicima, omogućiti besplatne udžbenike i školski pribor. Potrebno je organizovati i dodatne obuke za nastavnike, kako bi imali više senzibiliteta za rad sa RE učenicima. Uključivanje roditelja romske i egipćanske djece u rad roditeljskog savjeta u školama, jedan je od uslova na kojem insistira Jaha. 

U izvještaju Ministarstva za ljudska i manjinska prava o sprovodjenju Strategije za socijalnu inkluziju Roma i Egipćana za 2019. godinu se navodi da je na svim nivoima obrazovanja problem prevashodno nedovoljno razvijena svijest o važnosti obrazovanja ove populacije usljed loše socio-ekonomske situacije u kojoj se nalaze. Jedan od izazova sa kojima se romska i egipćanska djeca srijeću tokom obrazovanja je i nedovoljno poznavanje službenog jezika. 

NVO Mladi Romi već dvije godine realizuje dva projekta iz oblasti obrazovanja RE učenika iz osnovnih i srednjih škola - Unapređenje osnovnog obrazovanja – prvi korak ka kvalitetnom srednjem obrazovanju, kao i Povećanje pristupa i učešća romskih učenika u srednjem obrazovanju i prelasku na tržište rada. Cilj je povećanje stepena završetka školovanja kao i poboljšanje školskog uspjeha RE učenika. Finansijski su podržani od Romskog obrazovnog fonda (REF) i Evropske unije.

„Kroz oba projekta sprovodimo i mentorsku podršku učenicima, i za tu aktivnost angažovano je 79 nastavnika i profesora koji su radili sa učenicima RE populacije u proteklom periodu. Njihova uloga je da prate rad učenika, pružaju im podršku u cilji sprečavanja prijevremenog napuštanja obrazovanja, motivišu ih da se usavršavaju kao i da nastave svoje školovanje“. 

Za sada, Jaha navodi da imaju „samo pozitivne rezultate“, pa planiraju da nastave i u predstojećoj školskoj godini. 

Tokom prvog talasa epidemije korona virusa, NVO Mladi Romi su za RE učenike osnovnih i srednjih škola obezbijedili i 160 tableta sa internetom u vrijednosti od 20 hiljada eura, kako bi mogli da prate nastavu od kuće u skladu sa novonastalom situacijom. 

U oblasti obrazovanja RE učenika u srednjem i visokoškolskom sistemu, Jaha ocjenjuje da je potrebno nastaviti sa obezbjeđivanjem stipendija i mentorskog programa, promovisati pozitivne primjere učenika i studenata, obezbijediti kvalitetnu praktičnu nastavu, ali i promovisati princip afirmativne akcije prilikom upisa učenika na fakultete. 

„Za učenike srednjih škola, dobro bi bilo i stvoriti uslove da se svaki po završetku zaposli uz pomoć fondova za stažiranje i podrške poslodavcima.“

Lideri zemalja Zapadnog Balkana 5. jula 2019. godine u Poljskoj potpisali su Deklaraciju o integraciji Roma. Ovim dokumentom predviđa se niz mjera kojim bi trebalo drastično popraviti status Roma u ovim državama. Države Zapadnog Balkana su se obavezale da će raditi na povećanju upisa i stope završetka osnovnog obrazovanja Roma na 90 odsto, i upisa i stope završetka srednjeg obrazovanja na 50 procenata. 

Delija: Ne odustajte

Jedan od rijetkih koji je krenuo ka višim sferama obrazovanja je Miljaim Delija, student na master studijama na fakultetu za sport i fizičko vaspitanje djece.

„Obrazovanje za mene kao pripadnika egipćanske zajednice je jako važno, kao i za moju porodicu. Može mi donijeti, prije svega, lak pristup svim ustanovama, posao za koji se obrazujem i dobar tretman u društvu”, kaže Delija za CIN-CG.

On ocjenjuje da se obrazovanje mladih RE, u odnosu na period kada je on počinjao da se školuje, zadnjih godina poboljšalo i da je podrška države odigrala važnu ulogu.

“Romi i Egipćani sada lakše ostvaruju svoja prava, imaju stipendije, što unazad nekoliko godina nije bio slučaj”.

Ključnu ulogu u procesu obrazovanja smatra Delija, ipak, imaju roditelji. Njihova podrška školovanju djece dominatno je usmjerena na muškarce, dok djevojke češće ostaju kod kuće.

Delija poručuje sunarodnicima/ama da je obrazovanje pravi put za izlazak iz začaranog kruga siromaštva.

„Poruka za mlade je da ne odsutaju od obrazovanja, jer je to pravi put ka uspjehu. Da nastave srednju školu, idu na fakultet… Tako će pomoći sebi, a kasnije porodici i cijelom društvu”, poručuje Delija.

Serđan BAFTIJARI

Da li ste završili naš početni onlajn kurs iz mobilnog novinarstva? Da li želite da naučite još trikova i tehnika zanata koji će vam pomoći da kreirate visokokvalitetne medijske sadržaje pomoću svog mobilnog telefona? Naša praktična onlajn radionica nudi znanje, podršku i mentorstvo stručnjaka organizacije Thomson Media.

Pridružite se Aleksandru Manasievu i Norbertu Šinkoviću na besplatnoj onlajn radionici Napredni kurs mobilnog novinarstva koja će se održati od 27. do 31. oktobra. Ova onlajn radionica će biti organizovana uživo putem onlajn platforme Zoom i omogućiće vam da steknete napredne veštine mobilnog novinarstva, njihovu praktičnu primenu kroz individualne i grupne vežbe i podršku naših trenera i mentora.

Po završetku onlajn radionice ćete znati da:

• Koristite naučene tehnike za stvaranje moćnih fotografija pomoću pametnog telefona;
• Primenite veštine za pravljenje kratkih video zapisa i foto priča pomoću pametnog telefona;
• Stvorite atraktivan sadržaj koji angažuje vašu publiku;
• Koristite aplikacije za snimanje i uređivanje pogodne za iOS i / ili Android uređaje;
• Prepoznajte formate potrebne za različite društvene medije;
• Prilagodite snimke snimljene pametnim telefonima različitim društvenim mrežama;
• Stvorite sadržaj pogodan za gledanje na pametnim telefonima;
• Koristite veštine za stvaranje uravnoteženog novinarskog sadržaja.

Imate li previše obaveza te nedelje? Bez brige: iako je predviđeno da onlajn radionica traje pet dana, ona je osmišljena tako da vam omogućava da prisustvujete grupnim i individualnim sesijama, ali i da u međuvremenu nastavite sa profesionalnim angažovanjem ili ličnim obavezama:

• Utorak, 27.10: Učesnici će imati 4 sata onlajn treninga sa pauzama između sesija i radni zadatak nakon treninga (u proseku 3 sata).
• Sreda-petak: Učesnici će raditi  po grupama: Grupa 1, onlajn sesije od 10:00 do 13:00 i Grupa 2, onlajn sesije od 14:00 do 17:00 (vežbe i radni zadaci nakon treninga: oko 3 sata)
• Subota 31.10: Poslednji dan radionice rezervisan je za pojedinačne sesije usredsređene na montiranje priloga. Svaki od učesnika imaće priliku da sa trenerom i mentorom radi u proseku oko 30 - 45 minuta, dok drugi deo dana može se iskoristiti za samostalan rad na uređivanju priloga. Naši treneri će biti dostupni od 10:00 do 18:00 za pojedinačne sesije.

Po završetku onlajn radionice: Svi učesnici će imati priliku da se konsultuju sa našim stručnjacima u periodu nakon završetka onlajn radionice kako bi na mobilnom telefonu kreirali kvalitetne priče spremne za objavljivanje.

Preduslov za prijavu za onlajn radionicu je uspešno pohađanje našeg četvorosatnog početnog onlajn  kursa mobilnog novinarstva. Da bi se prijavili na ovaj onlajn kurs posetite stranicu https://bit.ly/33eOPdE 

Način prijave za onlajn radionicu: Da biste se prijavili za naprednu onlajn radionicu, popunite online obrazac koji se nalazi na ovom linku -  https://bit.ly/3nGPm19 

Rok za prijave je: petak, 23. oktobra 2020.

Za više informacija: ukoliko imate pitanja vezi sa onlajn kursom ili onlajn radionicom mobilnog novinarstva, obratite se Maji Vasić-Nikolić e-poštom: majavn@thomsonfoundation.org.  

Onlajn kurs mobilnog novinarstva sprovodi Thomson Media u okviru projekta  Podizanje kvaliteta vesti i nezavisnog novinarstva u zemljama Zapadnog Balkana i Turskoj,  koji implementira BIRN Hub u partnerstvu sa Thomson Media gGmbH, Međunarodnom federacijom novinara, Unijom evropskih emitera  Centralnim evropskim univerzitetom Medijska asocijacija Jugoistočne Evrope, Nezavisnim sindikatom novinara i medijskih radnika Makedonije i organizacijama BIRN Albanija i BIRN Srbija.

Ovaj projekat se realizuje uz podršku Evropske unije kroz Program treninga i podrške poboljšanju kvaliteta i profesionalizma u novinarstvu. 

Imenovanje visokih funkcionera koji u sadašnjoj organizaciji imaju funkciju pomoćnika ministara, Vlada Duška Markovića nastavila i u takozvanom tehničkom mandatu po jedinstvenom obrascu - javni konkurs, ali samo jedan kandidat Rade Milošević iz URA kaže da je riječ o opstrukciji i najavljuje demontiranje ove strukture, čak i izmjenom zakona

Vladu, koju pokušava da sastavi mandatar Zdravko Krivokapić, dočekaće značajan broj novoimenovanih direktora direktorata. Odlazeći kabinet Duška Markovića započeo je da ih ubrzano imenuje poslije raspisivanja izbora i nastavio u takozvanom tehničkom mandatu, u septembru i oktobru, nakon što je Demokratska partija socijalista (DPS) izgubila vlast.
Svi oni imenovani su po jedinstvenom obrascu: ministarstvo raspiše javni konkurs sa rokom od 20 dana, bude samo jedan kandidat i Vlada ga imenuje. U svim slučajevima, riječ je o kadru koji je već duže u strukturama dosadašnje vlasti. Značajan broj njih su prethodno po nekoliko puta zaredom imenovani kao vršioci dužnosti na istim pozicijama. To se vidi iz odluka sa sjednica Vlade, koje je analizirao Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG).

Direktori direktorata su, prema sadašnjoj organizaciji Vlade, najbliži saradnici ministara, u rangu nekadašnjih pomoćnika. Uz sekretare, to su najviše pozicije u ministarstvima, koje se biraju na javnim konkursima na period od pet godina.
Od 16 direktora direktorata u ministarstvima koje je Markovićev kabinet postavio od početka godine, čak 13 je imenovano u periodu od raspisivanja parlamentarnih izbora, a četvoro nakon što je DPS na parlamentrnim izborima 30. avgusta izgubio vlast.
Do očekivanog izbora nove vlade najavljenog za prvu polovinu novembra, odlazeća bi mogla da nastavi sa postavljanjem rukovodilaca direktorata. Ministarstva su od održavanja izbora rapisala devet konkursa za ta mjesta. To su uradili resori pravde, finansija, kulture, prosvjete, vanjskih poslova, odbrane, kao i ljudskih i manjinskih prava. Sedam od ovih devet konkursa još nije okončano imenovanjem.
Vlada je u februaru za direktoricu Direktorata za poreski i carinski sistem u Ministarstvu finansija postavila Biljanu Peranović i Darka Konjevića za direktora Direktorata za ruralni razvoj u Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja, a mjesec dana kasnije Branku Žižić za direktoricu Direktorata za inovacije i tehnološki razvoj u Ministarstvu nauke.
Sva ostala postavljanja uslijedila su poslije 20. juna, kada su raspisani parlamentarni i lokalni izbori u pet opština.
Krajem juna je za direktoricu Direktorata za plaćanja u Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja postavljena Danka Perović, a sljedećeg mjeseca Nezir Dacić za direktora Direktorata za šumarstvo, lovstvo i drvnu industriju u istom ministarstvu, Arijana Nikolić Vučinić na čelo Direktorata za predškolsko, osnovno i inkluzivno obrazovanje i vaspitanje, a Veljko Tomić za rukovodioca Direktorata za opšte srednje obrazovanje, stručno obrazovanje i obrazovanje odraslih u Ministarstvu prosvjete.
U avgustu je za direktora Direktorata za projekte od kapitalnog značaja za kulturu i promociju i razvoj kreativnih industrija u Ministarstvu kulture Markovićeva vlada postavili Aleksandra Pavićevića, a Jova Rabrenovića za direktora Direktorata za razvoj nacionalnog brenda i zaštitu potrošača u Ministarstvu ekonomije. U Ministarstvu vanjskih poslova u avgustu postavljeni su za direktore Direktorata za multilateralne poslove Veljko Milonjić, za konzularne poslove i dijasporu Branislava Karadžića, a za ekonomsku i kulturnu diplomatiju Miljana Mugošu.
U septembru je Dragan Asanović postavljen za direktora Direktorata za upravljanje otpadom i komunalni razvoj u Ministarstvu održivog razvoja i turizma, a Edina Dešić za direktoricu Direktorata za pristup tržištu rada u Ministarstvu rada i socijalnog staranja.
Na prvoj oktobarskoj sjednici Vlade, na osnovu konkursa raspisanih poslije izbora, za direktora Direktorata za bilateralne poslove u Ministarstvu vanjskih poslova postavljen je Darko Uskoković, a Mihailo Volkov za direktora Direktorata za ljudske resurse u Ministarstvu odbrane.
Svi oni su bili jedini na listi kandidata za te pozicije.
Prije toga su najmanje dva puta zaredom za vršioce dužnosti direktora direktorata bili postavljani Rabrenović, Milonjić, Uskoković, Karadžić…
Ministarstvo kulture u još nezavršenim konkursima traži čelnike Direktorata za kulturnu baštinu i Direktorata za kulturno-umjetničko stvaralaštvo, koje kao v.d. pokrivaju Dobrila Vlahović i Dragica Milić. Resor ljudskih i manjinskih prava traži direktore Direktorata za odnose sa vjerskim zajednicama i Direktorata za unapređenje i zaštitu prava manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica, koje u v.d. stanju vode Ismet Latić i Leon Đokaj. Ministarstvo održivog razvoja i turizma traži direktora Direktorata za inspekcijske poslove i licenciranje, što kao v.d. pokriva Aleksandar Dajković.
Ovog mjeseca su raspisani i konkursi za šefa Direktorata za medunarodnu saradnju u Ministarstvu pravde, kojim kao v.d. rukovodi Ognjen Mitrović i Direktorata za digitalizaciju i informacione sisteme u Ministarstvu finansija koju pokriva Bojana Bajić. Mitrović i Bajić su za v.d. postavljeni na sjednici Vlade 11. septembra. U toku je i konkurs za direktora Direktorata za obrazovanje pripadnika manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica u Ministarstvu prosvjete, kojom rukovodi direktor Maraš Dukaj.

Rade Milošević iz Građanskog pokreta URA, koji je bio direktor Zavoda za zapošljavanje (ZZZ) u periodu Vlade izbornog povjerenja uoči izbora 2016. godine, ocjenjuje postupanje odlazeće vlasti opstrukcijom kojom “želi da utiče na procese, tako što svojim lojalnim ljudima produžava mandate”.
“Za funkcionisanje organa u tehničkom mandatu je bilo dovoljno v.d. stanje. Svaka odgovorna vlast bi tako postupila. Međutim, mi imamo situaciju da su većini tih kadrova produženi mandati na pet godina, što smatramo opstrukcijom i jasnom porukom odlazeće vlasti”, kazao je on za CIN-CG.
On je kazao da, prije svega, treba utvrditi činjenično stanje, ali da postoji više rješenja koji se mogu primijeniti da se demontiraju ovakve odluke dosadašnje vlasti. Jedno od njih je i mijenjanje Zakona o državnim službenicima i namještenicima.
“U tom slučaju biće potrebne izmjene određenih zakona i uvođenje novih pravnih normi koje će omogućiti smjenu visokorukovodećeg kadra. Biće neophodno utvrditi nove sistematizacije radnih mjesta, kojima će biti omogućeno novim direktorima da biraju svoj tim”, kazao je on.
Istraživačica javnih politika u Institut alternativa (IA) Milena Muk kazala je za CIN-CG da, iako se može spekuliusati o namjerama odlazeće vlasti, nema zakonskih prepreka da Vlada u tehničkom mandatu postavlja ljude na ovako visoke i odgovorne pozicije. Jasno je, kaže ona, “da bi za puni legitimitet ovih procedura bilo bolje sačekati da se formira nova Vlada”.
“To može definitivno zakomplikovati privlačenje stručnog kadra koji bi mogao biti od koristi novoj Vladi”, rekla je Muk.
Za nju su problematični i slučajevi gdje su imenovane i osobe koje su prije toga najmanje dva puta birane za vršioce dužnosti direktora direktorata.
“Definitivno treba pokrenuti pitanje neopravdane startne prednosti kandidata i kandidatkinja kojima je na nezakonit način, bespravnim obnavljanjem v.d. stanja, omogućeno da ‘akumuliraju’ profesionalno iskustvo na rukovodećim poslovima. Svi organi zaduženi za kontrolu, ukoliko je potrebno i procesuiranje odgovornih za kršenja zakona prilikom procedura zapošljavanja, mogu da preispitaju zakonitost sprovedenih procedura, ocjene kandidata i kandidatkinja po zakonskim kriterijumima i da naročito pokrenu pitanje vrednovanja i osnova sticanja radnog iskustva, na osnovu svojevrsnih nezakonitih obnavljanja v.d. stanja”, kazala je Muk za CIN-CG.
Zakon prepoznaje institut vršilaca dužnosti samo kao međuperiod do imenovanja u skladu sa javnim konkursom, koji može trajati najduže šest mjeseci.

Muk napominje da je riječ o profesionalnim, a ne političkim pozicijama, i da ishod javnih konkursa ne treba da bude unaprijed poznat.
Zakon o državnim službenicima i namještenicima propisuje da lice koje vrši poslove iz kategorije visoki rukovodni kadar, među kojima su direktori direktorata, mora imati VII1 nivo kvalifikacije obrazovanja i najmanje tri godine radnog iskustva na poslovima rukovođenja, ili osam godina radnog iskustva na istim ili sličnim poslovima u odnosu na poslove radnog mjesta za koje je objavljen konkurs.
Svi kandidati i kandidatkinje koji ispunjavaju uslove i imaju neophodne kompetencije treba da se prijavljuju na javne konkurse za ove pozicije, a Muk sugeriše i da iskoriste mehanizme zaštite svojih prava ukoliko smatraju da su im prekršena.
“Javni diskurs koji šalje poruku da je ishod unaprijed poznat i da su određena radna mjesta, koja treba da budu izložena otvorenoj konkurenciji kvalifikovanih kandidata i kandidatkinja, unaprijed ‘dogovorena’, neće dovesti do privlačenja najsposobnijeg kadra, veće konkurentnosti ovih procedura i u krajnjem, do principa meritokratije, odnosno zapošljavanja na osnovu zasluga”, kazala je ona za CIN-CG.
Iz URA su početkom mjeseca saopštili da je više od 700 zahtjeva za zasnivanje radnog odnosa u državnoj upravi stiglo na adresu Ministarstva finansija nakon izbora održanih 30. avgusta.
Iz Vlade nisu odgovorili na pitanja CIN-CG o postavljenjima direktora direktorata uoči izbora i nakon njih, kada bi Markovićev kabinet trebalo da se drži principa tehničkog mandata.

Četvrtina svih stanova i kredita ide direktorima

Direktori direktorata primaju dvije ili više prosječne crnogorske plate, a dobijali su i razne beneficije u odnosu na niži kadar.
Od postavljanja Vlade krajem novembra 2016. godine, čak 25 direktora direktorata dobilo je stanove ili stambene kredite od 15 hiljada do 40 hiljada eura pod povoljnim uslovima. To podrazumijeva vraćanje na rate do 20 godina i umanjenje iznosa kredita po pet odsto za svaku godinu radnog staža, a najviše do 80 procenata vrijednosti dodijeljenog kredita. Rata kredita rijetko kada prelazi 100 eura. Četvrtina svih odluka o stanovima i kreditima koje je donijela Vlada odnosila se na ove rukovodioce.
Tako su 2017. godine pogodnost iskoristili pomoćnica ministra kulture Dragica Milić (20.000 eura) i pomoćnik ministra odbrane Mihailo Volkov (stan od 75 metara kvadratnih). Godinu kasnije pomoćnici ministra sporta Miloš Lalević (35.000), odbrane Ivica Ivanović (40.000 eura), javne uprave Danijela Nedeljković Vukčević (40.000), ekonomije Biljana Jakić i Goran Nikolić (po 20.000), poljoprivrede i ruralnog razvoja Slavica Pavlović i Adem Fetić (po 15.000), finansija Iva Vuković (40.000), unutrašnjih poslova Safet Korać (40.000), zdravlja Milica Škiljević (20.000), tadašnjih evropskih poslova Jelena Burzan (25.000), prosvjete Veljko Tomić (30.000), pravde Marijana Laković Drašković i Nataša Radonjić (po 30.000), za ljudska i manjinska prava Žana Filipović (40.000), pravde Ibrahim Smailović (40.000) i prosvjete Arijana Nikolić Vučinić (30.000). Prošle godine, kredite su dobili i pomoćnici ministra rada i socijalnog staranja Zoran Ratković (15.000), Edina Dešić, Jovo Pajević i Ljiljana Simović (po 40.000), odbrane Alma Ljuljanaj Jovićević (40.000) i saobraćaja i pomorstva Dalibor Milošević (20.000).

Miloš RUDOVIĆ

The Center for Investigative Journalism of Montenegro (CIN-CG) will implement the project Investigating the Investors in Montenegro in the period from July 1, 2020 to July 1, 2021.

The project aims to investigate who really invests in Montenegro, which on the one hand is negotiating accession to the European Union (EU), while on the other its key investors come from countries far from the EU, such as Azerbaijan, the Emirates, Russia, China, or exotic offshore destinations. What do such investors bring to the country and can their dominance influence the economic reforms necessary for Montenegro's EU accession?

The project aims to raise awareness of the importance of strategic investors for economic development and the country's position, as well as to shed light on the links between the origins of investments entering the country with the rule of law and the fight against corruption.

It is planned to conduct and publish more in-depth research and articles, to broadcast a short video on the most important foreign direct investments in Montenegro, as well as their effects on overall social development and public debt. Through these activities, CIN-CG intends to bring together the most important experts in the country to address key issues in this area.

The project is funded by the National Endowment for Democracy (NED).

Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG), će u periodu od 1. jula 2020. do 01. jula 2021. godine sprovesti projekat Istraživanje investitora u Crnoj Gori.

Projekat će istraživati ko zaista investira u Crnoj Gori, koja sa jedne strane pregovara o ulasku u Evropsku uniju (EU), a sa druge njeni ključni investitori dolaze iz zemalja koje su daleko od EU, kao što su Azerbejdžan, Emirati, Rusija, Kina, ili egzotične off-shore destinacije. Šta ovakvi investitori donose zemlji i može li njihova dominacija uticati na ekonomske reforme, nužne za ulazak Crne Gore u EU?

Projekat ima za cilj podizanje svijesti o značaju strateških investitora za ekonomski razvoj i položaj zemlje, kao i da osvijetli veze između porijekla investicija koje ulaze u zemlju sa vladavinom prava i borbom protiv korupcije.

Predviđeno je da se sprovede i objavi više dubinskih istraživanja i tekstova, kao i da se prikaže kraći video o najznačajnijim stranim direktnim investicijama u Crnoj Gori, kao i njihovim efektima na ukupni društveni razvoj i javni dug. Kroz ove aktivnosti, CIN-CG ima namjeru da okupi najznačajnije stručnjake u zemlji kako bi odgovorili na ključne nedoumice iz ove oblasti.

Projekat finasira National Endowment for Democracy (NED).

Umjesto povećanja, u novom sazivu tri žene manje. Osim Bošnjačke stranke, nijedna od parlamentarnih partija među ženama koje će ih predstavljati nema pripadnica nacionalnih manjina.

Predizborna obećanja političkih stranaka i koalicija da će u 27. sazivu Skupštine Crne Gore biti više mjesta za žene, ne samo što nisu ispunjena već je, prema ovjerenim mandatima, situacija još gora.

Od 81 mjesta, prema verifikovanim mandatima, samo 18 zauzeće poslanice, što je svega 22 odsto. To su tri mandata manje nego u prethodnom sazivu, kada je učešće od 26 odsto žena ocjenjivano nedovoljnim, a stranke javno obećale Ženskoj političkoj mreži (ŽPM) da će stremiti ka 40 procenata.

Od tri mandata koje su dobile Socijaldemokrate (SD) nijedan neće pripasti ženi. Po jednu ženu na izbornim listama imaju Socijaldemokratska partija (SDP) i Građanski pokret URA. Koalicija Mir je naša nacija, koju čine Demokrate i Demos, od deset mandata, ima samo dvije poslanice. Na izbornoj listi koalicije Za budućnost Crne Gore od 27 poslaničkih mjesta šest je namijenjeno ženama, odnosno 22 odsto. Demokratska partija socijalista (DPS) od 30 osvojenih mandata ima samo sedam žena, ili 23 odsto. Nijedna od ovih partija, među poslanicama nema pripadnica nacionalnih manjina.

Opšti utisak o koraku unazad ne popravljaju ni Albanska koalicija Jednoglasno i Albanska lista, koje su osvojile po jedan “muški” mandat. Izuzetak je Bošnjačka stranka (BS), koja je na izborima dobila tri mandata, a jedan je za poslanicu Kenanu Strujić Harbić, koja je i jedina pripadnica manjinskih naroda u parlamentu.

U razgovoru za CIN-CG ona kaže ovakav podatak ne ide u prilog tome da želimo građansko društvo i integraciju manjina u političke procese.

„Svoj politički angažman iskoristiću da ukažem na značaj žene u današnjem vremenu. Moje diskusije će, između ostalog, ići u pravcu borbe za ostvarivanje prava žena. Govoriću o problemima samohranih majki, kao i učešću žena na rukovodećim mjestima“ – kaže Strujić Harbić za Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG).

Portparol Bošnjačke stranke Adel Omeragić za CIN-CG kaže da su izborom poslanice Strujić Harbić, poslali jasnu poruku da zastupaju ideju afirmacije učešća žena u politici. Na taj način je, kaže i ispunjeno obećanje predsjednika stranke Rafeta Husovića dato ŽPM, pa je na svakom trećem mjestu bila žena. Omeragić, ipak, ističe da na političkom osnaživanju pripadnica nacionalnih manjina mora još mnogo da se radi.

Obećanje partijskih lidera da će na listama biti 40 odsto kandidatkinja, prema riječima  predsjednice Foruma žena SDP-a Dragice Anđelić, nije dato kao rezultat osviješćenosti potrebe za unapređenjem rodne ravnopravnosti i vođenjem antidiskriminatornih politika, već je doživljeno kao trenutni pritisak kojem se podleglo u odsustvu kontraargumentacije.

,,Zaista je interesantno to što jedna nacionalna partija ima bolji raspored žena na listama od partija koje imaju uporište u građanskom konceptu i uz to su deklarisane kao one koje baštine temeljne principe socijaldemokratije”, kaže Anđelić za CIN-CG.

I predsjednica SDP-a u ostavci dr Draginja Vuksanović Stanković koja je kao nosilac liste ušla u parlament vjeruje i da politika koja se vodi pod uticajem institucija poput vjerskih organizacija koje su isključivo “muške” i dovodi do toga da se ženski glas u takvom ozračju slabije, ili skoro nikako, ne čuje.

“Zbog toga je nužno vratiti politički život u državne i političke sisteme i jasno odvojiti državne od drugih organizacija. Mora se opet ući u proces osnaživanja ženske političke participacije”, kaže Vuksanović Stanković za CIN-CG.

Poslanica Demokratskog fronta dr Branka Bošnjak ističe kako odavno upozorava da je zalaganje za 40 odsto žena u parlamentu samo deklarativno.

,,U našem klubu u Pokretu za promjene (PzP), koji broji pet poslanika, dvije su žene, tako da smo poštovali obećanih 40 odsto, na šta sam jako ponosna”, kaže Bošnjak za CIN-CG. Iako je sastav parlamenta pokazao nazadovanje u ostvarivanju rodne ravnoprvnosti, ona ipak sugeriše da će slika biti jasnija nakon formiranja vlade.

,,Moguće je da će se procenat malo poboljšati kada bude došlo do podnošenja ostavki zbog konflikta interesa i odlaska pojedinih poslanika u izvršnu vlast, jer zakon predviđa da muškarce može zamijeniti prvi sljedeći sa liste, a da ženu isključivo mijenja žena”, smatra Bošnjak.

Ukazujući na sastav DPS i SDP, ona ističe da obećanje dato ŽPM nijesu ispunile stranke koje su najviše koristile taj civilizacijski iskorak da sakupe političke poene.

,,Klub SD-a je skroz muški, iako je njihova kandidatkinja za poslanicu bila vrlo aktivna u ŽPM. Nažalost, ni od političarki kojima su puna usta rodne ravnopravnosti nisam čula da su se ikad javno pobunile, već su im partijske direktive uvijek bile daleko ispred borbe za veću zastupljenost žena na mjestima odlučivanja”, kaže Bošnjak.

Potpredsjednik Demokrata i podslanik dr Albin Ćeman, kaže da je njihova stranka podržala rješenje o 40 odsto zastupljenosti žena na izbornim listama, ali da je DPS sabotirao rad skupštinskog odbora, pa nije usvojen ni novi zakon o izboru odbornika i poslanika “koji, između ostalog, tretira i ovu materiju”.

Iz NVO Centar za ženska prava ocijenili su da je i podrška predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića Ženskoj političkoj mreži samo deklarativna.

,,Vjerujemo da bi ova brojka bila još manja da nije zakonom propisanih kvota za žene, što pokazuje da je za partijske lidere ravnopravno učešće žena u procesu odlučivanja sporedna stvar", zaključuju iz Centra za ženska prava.

Burne reakcije javnosti izazvao je i izostanak žena na prvom sastanku pregovaračkih timova nove većine. One koje su u pregovorima i učestvovale, činile su to iz pozadine i u sjenci kolega.

U ime koalicije Za budućnost Crne Gore bili su Zdravko Krivokapić, Predrag Bulatović, Slaven Radunović i Branko Radulović,  Dragan Ivanović i Vladimir Božović. Koaliciju Crno na bijelo predstavljali su Dritan Abazović, Zoran Mikić i Filip Adžić, a koaliciju Mir je naša nacija Aleksa Bečić, Boris Bogdanović  i Miodrag Lekić.

Ćeman ističe da je u pregovaračkom timu koalicije Mir je naša nacija i poslanica i potpredsjednica Demokrata Zdenka Popović.

,,Rukovodimo se principom po kome u svakom organu i u svakoj političkoj fazi djelovanja, žene participiraju u donošenju najvažnijih odluka. Takva je situacija i u aktuelnom političkom momentu i procesu pregovaranja o formiranju nove demokratske vlasti”, rekao je Ćeman.

Izostanak žena sa prvog pregovaračkog sastanka za kandidatkinju za poslanicu sa liste Crno na bijelo Ljiljana Jokić govori kako je i ,,sastav 27. skupštinskog saziva jedan od pokazatelja lošeg položaja žene društvu”. Na ovoj listi svako treće mjesto bilo je namijenjeno za žene.

,,S obzirom na okolnosti, bojim se da ćemo, kao i do sada, imati situaciju gdje su sve važne funkcije, od predsjednika države, predsjednika Vlade i predsjednika Skupštine, do ministarskih namijenjene za muškarce”, upozorava Jokić.

Dr Branka Bošnjak je kazala da je Pokret za promjene (PzP) delegirao člana pregovaračke ekipe na osnovu iskustva u ovim procesima.

,,Važno je da smo mi kao Predsjedništvo i ja kao potpredsjednica PzP-a u toku sa napredovanjem pregovora i da se konsultujemo. Biću direktno uključena i u timu kada mandatar bude pregovarao pojedinačno sa predstavnicima PzP-a”, rekla je Bošnjak.

Ona smatra da se situacija, iako lagano, mijenja nabolje.

,,Nije dobra slika kada se zna da baš nema niti jedne žene u pregovaračkom timu, posebno što sam sigurna da su žene sklonije kompromisu, ali biće najvažnije da buduća Vlada ne bude “muška”, već da ima najmanje 30 odsto žena”, kaže Bošnjak .

Dragica Anđelić upozorava da prisutnost i uloga crkve u politici, nisu nešto što će jačati participaciju žena u politici. Naprotiv, slabiće je.

,,Notorna je činjenica da sve vjerske zajednice rasprave o ženskim pitanjima tretiraju još konzervativnije nego bilo koji drugi segment društva. To što je nakon parlamentarnih izbora mirnim putem došlo do promjene vlasti nakon tridesetogodišnje vladavine jedne partije i njenih satelita je svakako za respekt, ali se ne smije zanemariti da je Crna Gora sekularna i građanska država i da se od tih postulata ni u jednoj varijanti ne smije odustajati. Ako žene hoće napredak u borbi za rodnu ravnopravnost, moraju biti ujedinjene i taj cilj mora biti iznad bilo kojeg partijskog interesa i lične pozicije u stranci”, kaže Anđelić.

Direktorica Sigurne žesnke kuće Ljiljana Raičević kaže za CIN-CG da nije iznenađena odsustvom žena u pregovaračkim timovima.

“Dovoljno sam dugo u ovom poslu da mogu da prepoznam da li su istinite izjave i obećanja lidera svih političkih partija o većoj participaciji žena u političkom životu”, kaže Raičević.

Treba glasno reći, ističe ona, da političari i dalje doživljavaju politiku kao isključivo mušku profesiju.

U uzroke nedovoljnog učešća žena u politici ona ubraja još prisutnu tradiciju i konzervativno shvatanje uloge i mjesta žene u crnogorskom društvu.

“Postoje pokazatelji koji upućuju da ne postoji dovoljno povjerenja, ni kod samih žena u snagu sopstvenih ideja i mogućnost. Nedovoljno hrabrosti da se učini iskorak u javnoj sferi, isticanjem i aktivizmom u realizaciji brojnih pitanja od značaja za ženu, a time i za porodicu, radno mjesto i društvo u cjelini. U razgovoru na našim radionicama, mnoge žene su rekle da ih politika interesuje, ali da nemaju podršku porodice. Pa i različita razmišljanja i opredijeljenost za neku političku stranku, od muža ili porodice, dovodi do toga da se ona povlači "zarad mira u kući" iako misli da bi u tom poslu bila dobra. Kompromisi koje žena pravi su uvijek na njenu štetu”, zaključuje Raičević.

Crna Gora je, podsjeća ona, potpisala brojna dokumenata o rodnoj ravnopravnosti, koji, između ostalog, tretiraju i participaciju žena u političkom životu i nijednu obavezu iz tih dokumenata nadležni nisu ispunili.

Još jedan posao za novu vlast.

Andrea JELIĆ

The Center for Investigative Journalism of Montenegro (CIN-CG) will implement the regional project Reporting Diversity Network - RDN 2.0 in the next four years (April 2020 - April 2024).

The project aims to activate the role of civil society in combating narratives of divisions as a negative phenomenon that leads to conflicts, as well as to encourage positive discourse in order to contribute to respect for diversity, human rights and good neighborly relations. The project will strengthen the regional network of civil society organizations with the aim of working together to raise the quality of media coverage of the following issues: ethnicity, religion, gender, sexual orientation and age.

RDN 2.0 will seek to provide tools and resources to civil society to influence the strengthening of inclusive media. It will also support effective policy-making in areas that promote tolerance on a national and regional basis.

It is envisaged that the project will develop a media monitoring methodology within which the project team will detect hate speech and discriminatory discourses in the media, and create responses / complaints based on these discourses.

During the implementation of the project, 30 local civil society organizations across the region will be supported to implement projects and initiatives that will increase media monitoring, contribute to stopping harmful media practices and respond to them in a way that promotes tolerance and inclusion. It is also planned to hold national and regional conferences aimed at initiating a discussion on this topic. During the implementation of the project, an intensive campaign will be conducted through websites and social networks.

The lead applicant is the Institute for Media Diversity Institute in London (MDI). The project is funded by the European Union (EU).

Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG), će u naredne četiri godine (april 2020 – april 2024) sprovesti regionalni projekat Mreža za izvještavnje o različitosti – RDN 2.0.

Projekat ima za cilj aktiviranje uloge civilnog društva u suzbijanju narativa o diobama kao nečem što je negativno i što vodi u sukobe, te podsticanju pozitivnog diskursa kako bi se doprinijelo poštovanju različitosti, ljudskih prava i dobrih međususjedskih odnosa. Projekat će osnažiti regionalnu mrežu organizacija civillnog društva sa ciljem da zajedno utiču na podizanje kvaliteta izvještavanja medija o pitanjima etničke pripadnosti, religije, pola, seksualne orijentacije i starosti.

RDN 2.0 će nastojati da obezbijedi alate i resurse civilnom društvu kako bi se uticalo na jačanje inkluzivnih medija. Takođe će podržati efikasno kreiranje politika u oblastima koje promovišu toleranciju na nacionalnoj i regionalnoj osnovi.

Predviđeno je da se u okviru projekta razvije metodologija praćenja medija u okviru koje će projektni tim detektovati govor mržnje i diskriminatorske diskurse u medijima, te kreirati odgovore/žalbe na osnovu tih diskursa.

Tokom realzacije projekta biće podržano 30 lokalnih organizacija civilnog društva širom regiona kako bi sproveli projekte i inicijative kojima bi povećali monitoring medija, doprinijeli zaustavljanju štetnih medijskih praksi i na njih odgovorili na način koji promoviše toleranciju i uključenost. Takođe je predviđeno održavanje nacionalnih i regionalnih konferencija čiji je cilj pokretanje diskusije o ovoj temi. Tokom implementacije projekta biće sprovedena intezivna kampanja putem sajtova i društvenih mreža.

Nosilac projekta je Institut za medije i različitosti iz Londona (MDI), a finansijsku podršku obezbijedila je Evropska unija (EU).