Prema informacijama Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG), brojni zaposleni u našoj državi primaju zaradu ispod zakonski određenog minimalca. Zaposleni u sektoru trgovine i uslužnih djelatnosti su najčešće žrtve ovakvog kršenja prava. Od kada je, 1. januara 2022. godine, stupio na snagu novi Zakon o minimalnoj zaradi u iznosu od 450 eura, minimalna potrošačka korpa je, u skladu sa inflacijom, porasla za skoro 22 odsto. Tako je u decembru protekle godine iznosila 830 eura. Međutim, za mnoge, zarade su ostale na onom nivou i od prije usvajanja ovog zakona. Ovaj problem ostaje aktivan i dvije godine kasnije, te je upitno zalaganje Inspekcije rada za njegovo rješavanje.
Ovaj upitnik je namijenjen zaposlenima u sektoru trgovine i uslužnih djelatnosti i anoniman je.

Terapija za liječenje heroinske zavisnosti godinama se preprodaje naročito onima koji su u krizi, jer ima slično dejstvo kao heroin i drugi opijati. Mnogi zbog stigme neće da se liječe, pa kupuju ovaj lijek na crno od onih koji ga primaju na recept

Đurđa Radulović

U vrijeme kada se terapija za bolesti zavisnosti dijeli pacijenitima, prostor ispred Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) i nekih domova zdravlja postaju lokacije najvećeg ''open scene-a'' u Crnoj Gori, odnosno mjesta gdje se slobodno vrši kupoprodaja i konzumiranje droga.

U zaturenom ćošku dvorišta KCCG svakog dana u određenom terminu, grupa ljudi čeka nervozno da od osoba koje se liječe od zavisnosti i koje dobijaju ljekove na recept, kupi dozu ovih medikamenata i ublaži krizu. Slično je i pred Domom zdravlja (DZ) na Koniku, ali i u ustanovama u drugim gradovima Crne Gore u kojima se izdaje na recept lijek buprenorfin i drugi medikamenti.

"Pokupi se mnogo ljudi koji pate od bolesti zavisnosti i trguje se baš opušteno. Pored buprenorfina, ljudi nude ksalol, dijazepam, heroin'', opisuje za Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) Petar (ime izmijenjeno zbog zaštite identiteta), koji je dugo patio od bolesti zavisnosti, uobičajenu situaciju ispred zdravstvenih ustanova u kojima se dijeli terapija za bolest zavisnosti - buprenorfin.

Atmosfera je napeta. "Većina onih koji dođu su u krizi i onda je mnogo nervoze, koja se prenosi i na osoblje", kaže Petar. Korisnici terapije čim izađu viču ''osmica'' ili ''dvojka'' u zavisnosti od gramaže lijeka koju primaju, objašnjava on. Petar je i sam kupovao, a kasnije i preprodavao buprenorfin na ovim lokacijama.

Lijek buprenorfin je tip opoidne supstitucione terapije (OST), koji je u crnogorskom zdravstvenom sistemu prisutan od 2017. Pored buprenorfina, u Crnoj Gori se kao vid OST-a daje i metadon od 2005. Međutim, mnogo je veći broj korisnika buprenorfina.

Crno tržište buprenorfina datira iz perioda kada ga u zvaničnoj upotrebi u Crnoj Gori nije ni bilo, objašnjava Petar. "I prije nego što se pojavio kao lijek, buprenorfin se mogao nabaviti pod imenom suboteks. Švercovali su ga iz Hrvatske'', kaže. On ga je nabavljao još prije deset godina po cijeni 50 eura po tableti. "Kupimo nas dvoje troje i podijelimo'', prisjeća se Petar.

Ljudi koji su bili u problemu sa opijatima, koristili su suboteks ''na svoju ruku'', neki nadajući se magičnom izliječenju, objašnjava sagovornik. "Davalo nam je lažnu sliku da ćemo se lako skinuti sa heroina i da će bolest zavisnosti samo nestati''.

Kada je 2016. godine buprenorfin uveden u zdravstveni sistem Crne Gore, počela je i šira upotreba ovog lijeka ''na crno''. "Tada sam počeo da ga uzimam od dilera, najčešće od ljudi koji su bili na listi zdravstva kao korisnici buprenorfina, a zapravo su ga preprodavali'', kaže Petar. Cijena je bila znatno niža, 10 eura, što se smatralo povoljnim''.

Iz Crnogorske mreže za smanjenje štete LINK kažu da određeni broj korisnika buprenorfinske terapije preprodaje ovaj lijek na crnom tržištu. "Nije tajna da neki od korisnika buprenorfinske terapije koji su u zdravstvenom sistemu Crne Gore ne koristi ovaj lijek adekvatno, odnosno isključivo u terapijske svrhe", kažu za CIN-CG iz LINK-a. Većina lijek preprodaje se osobama koje su korisnici droga, uglavnom heroina, ali i samog buprenorfina, a nijesu na terapiji.

Od 2017. do 2021. broj korisnika terapije buprenorfinom je rastao iz godine u godinu. Broj korisnika 2017. bio je 819 da bi 2021. bio 1.390. Prvi put je 2022. broj korisnika pao na 1.191. Međutim broj izdatih miligrama nije značajno pao i obje godine bio je oko 550.000 miligrama, što se održalo i tokom 2023.

U ATMOSFERI DILOVANJA, TEŠKO DRŽATI SE TERAPIJE

Petar se nadao da će redovnom kupovinom buprenorfina na crnom tržištu uspjeti da se izliječi od bolesti zavisnosti, ali tako da ne bude evidentiran u zdravstvenom sistemu, objašnjava on.

Međutim, kada je shvatio da mu ne ide, prijavio se na program liječenja u Centru za mentalno zdravlje, DZ Podgorica, nadajući se makar redovnoj psihoterapiji. Ponuđen mu je samo buprenorfin, uz povremene konsultacije sa psihijatrom. "Bio sam očajan, pristao sam, ali nijesam vjerovao da mi mogu pomoći bez psihoterapije i ostalih elemenata oporavka, kao što su radna terapija i program resocijalizacije'', kaže on.

Naglašava da je ''pijaca droge'' ispred zdravstvenih ustanova jako nepovoljno okruženje za one koji hoće da održe disciplinu sa terapijom. "Tu se nudi bukvalno sve''. Ubrzo je i sam počeo da preprodaje buprenorfin, na svega par metara udaljenosti od mjesta gdje je uzimao terapiju. Novac je, kako kaže, koristio da kupi heroin, ili jednostavno da dobije ''deset eura dnevno''.

"Nijesam tražio veću dozu, ali iz priče drugih sam čuo da je dovoljno da se požališ da nije dovoljno, da se loše osjećaš da bi ti ljekar povećaju dozu. Mnogi to zloupotrebljavaju da bi prodali i zaradili više'', kaže Petar.

Upućeni izvor koji je želio da ostane anoniman kaže za CIN-CG da se na ovom crnom tržištu odvijaju stvari kao na berzi. "Buprenorfin je toliko tražen da je cijena ispred ustanova gdje se dijeli, u vrijeme dijeljenja četvrostruko manja nego par sati kasnije, uveče'', kaže on.

I ljudi koji nikad u životu nisu imali problem sa drogom, koriste sistem i vode se na terapiji bup-om, da bi ga preprodavali, kaže on. ''Za neke ljude postoji priča da im se i baba vodi na terapiji. Moguće da je šala, ali pokazuje koliko je pojava zloupotrebe zastupljena'', kaže ovaj izvor.

U publikaciji ''Zadovoljstvo korisnika/ica OST programima u Crnoj Gori'' (2022) LINK-a i navodi se da su korisnici uvjereni da zdravstveno osoblje vidi problem, ali da ne postoji zainteresovanost da se riješi.

"...Subota ujutru, ispred stoje korisnici/e terapije koji nude terapiju...neko traži da kupi, znači, odvija se otvorena i slobodna kupoprodaja terapije koju sestre, pa čak i doktorica moraju da primijete...Nekoliko puta sam se osjećao neprijatno jer sam pomislio kako je morala da me čuje sestra kako dogovaram prodaju 'bupova', ali oni jednostavno ignorišu takve stari'', navodi jedan od intervjuisanih korinika u publikaciji LINK-a i Juventasa.

Korisnici tolerisanje situacije od strane osoblja doživljavaju kao ''vid nebrige prema korisnicima/ama koji poštuju pravila, smatraju da zbog cijele situacije oni ''stradaju nevini''.

Najveći broj ispitanika navodi da bi za promjene nabolje bila najvažnija veća zainteresovanost zdravstvenog i socijalnog osoblja, jača kontrola programa OST, uvođenje discipline. Najveći broj predloga odnosi se na usluge pshiloška podrška, okupaciona terapija i pomoć pri zapošljavanju.

LJEKARI NEZAINTERESOVANI ZA RAD U OST PROGRAMU

"Trenutno je na buprenorfinskom programu u Domu zdravlja na Koniku preko 300 pacijenata od kojih njih 160 liječe tri psihijatra Centra za mentalno zdravlje, a 140 liječi dva psihijatra zaposlena u KCCG'', objašnjavaju za CIN-CG iz DZ Podgorica.

Osim pacijenata domova zdravlja, psihijatri KCCG-a su zaduženi za oko još 100 pacijenata koji lijek primaju u toj ustanovi.

Iz LINK-a objašnjavaju da u cijelom programu postoji otpor ljekara da rade u buprenorfinskom programu. U publikaciji LINK-a i Juventasa osoblje – ljekari, pshiholozi i socijalni radnici, koje radi sa ovim pacijentima izjasnilo se da ih ne odbija vrsta patologije, već uslovi rada. Smatraju da je potrebno osoblje na odgovorajući način stimulisati "ne samo materijalnim nadoknadama, već i drugim vrstama stimulacija - beneficirani radni staž, studijska putovanja, stručna usavršavanja i razmjena iskustava sa drugim programima'', navodi se u publikaciji.

Iz Centra za mentalno zdravlje pri DZ Podgorica navode da je buprenorfinski program od početka praćen mnogobrojnim problemima. "U prvoj fazi ljekari iz Doma zdravlja Podgorica nisu htjeli da rade taj program, tamo se vršilo samo izdavanje lijeka, a sa pacijentima su radili psihijatri iz KCCG-a''. Kažu da je dobro što više nije tako i što su se prije više od godinu uključila i tri ljekara iz Centra za mentalno zdravlje.

Iz KCCG-a su kazali za CIN-CG da su zdravstveni radnici svakodnevno suočeni sa velikim pritiskom, često verbalnim, a nije izuzetak ni fizički napad, od strane korisnika OST. Zbog toga je obavezno prisustvo obezbjeđenja, koji su po zakonu dužni da prijave i zloupotrebe kada primijete.

Zdravstveni radnici koje smo kontaktirali smatraju da bi trebalo izmjestiti odjeljenja za dodjelu buprenorfina iz ovih institucija i sve premjestiti u jedinstveni centar. Iz KCCG-a su već pokrenuli inicijativu da se ovaj način izdavanja terapije izmjesti iz te ustanove.

"Trajno rješenje bi bilo dislociranje prostora gdje se vrši distribucija buprenorfina van Dom zdravlja Konik. To bi bila cjelina koja bi bila dovoljno udaljena od škola i naselja, a u isto vrijeme adekvatno povezana sa javnim prevozom, kako bi pacijeni mogli uredno dobijati svoju terapiju. Odgovarajući pregovori su već obavljeni na ovu temu između menadžmenta Doma zdravlja Glavnog grada'', kazali su iz DZ Podgorica.

Iz zdravstvenih ustanova smatraju da je pojava crnog tržišta buprenorfina kompleksan problem, koji mora uključiti i druge relevantne državne institucije, kao što je Ministarstvo unutrašnjih poslova radi rješavanja bezbjedonosnih problema.

"Buprenorfinski program je vrlo zahtjevan, podrazumijeva postojanje kvalitetnih prostornih uslova kao i adekvatna kadrovska rješenja'', kazali su za CIN-CG iz DZ Podgorica.

ZLOUPOTREBA KONTROLNIH TESTOVA

Kontrola jednom mjesečno kod psihijatra sa negativnim testom je praksa koja omogućava pacijentima da ostanu u programu. Međutim, zloupotrebljavaju se i testovima.

Kada se uđe kod ljekara trebalo bi da se pokaže negativan test na droge i baci, ali pacijenti često proslijeđuju jedan drugom jedan pozitivni test, objašnjava jedan od intervjuisanih korinika u publikaciji LINK-a i Juventasa. "Testovi na droge se takođe prodaju, kupuju, dodaju, rade se razne malverzacije...uzme se jedan test pa se vrti pet, šest kontrola'', kaže.

Petru je poznata ova kako kaže ''kolegijalnost'' među pacijentima koji pate od zavisnosti. Test se radi u toaletu ustanove, pa se dešava da jedna osoba koja je čista na dan kad se rade kontrole ostavi u toaletu uzorke drugima. "Onda svi radimo test na taj uzorak i pokažemo negativan test", objašnjava Petar.

Navodi se u publikaciji Juventasa i da su mnogi pacijenti vratili upotrebi droga tokom pandemije, zbog manjka testiranja. "Ljudi mogu istovremeno da se drogiraju i podižu terapiju'', navodi jedan od korisnika. To naravno ima loše efekte kada je liječenje u pitanju.

STIGMATIZACIJA - GLAVNI UZROK CRNOG TRŽIŠTA BUPRENORFINA

Crno tržište razvilo se najprije zahvaljujući tome što postoji potražnja - odnosno potreba za buprenorfinom, ali i strah od stigme ukoliko osoba ''uđe u sistem'' kao pacijent. Međutim, i oni koji prodaju ovaj lijek su uglavnom socio-ekonomski ugrožene osobe, dakle žrtve sistema, objašnjavaju iz LINK-a.

"Jedan od razloga što ljudi prodaju buprenorfin je to što su korisnici droga teško zapošljiva kategorija'', kažu iz LINK-a. Prema podacima istraživanja "Zadovoljstvo korinika OSTprograma u Crnoj Gori'' iz 2022. svega 26,5 odsto korisnika imalo je neki vid radnog angažmana, najčešće nestalni ili sezonski posao. Mnogi korisnici intervjuisani u ovoj publikaciji LINK-a i Juventasa naveli su da je zapošljavanje važan preduslov za održavanje apstinencije i oporavka, te da im je potrebna pomoć u domenu resocijalizacije nakon ulaska u program.

Problem predstavlja i to što se buprenorfin dijeli obično tokom radnog vremena, kažu iz LINK-a. "Malo koji poslodavac će pristati da pusti pacijente da svaki dan izađu bez objašnjenja, nekad i na dva sata, u zavisnosti od reda čekanja na terapiju'', kažu iz LINK-a.

Zato je mnogim korisnicima intervjuisanim u publikaciji laknulo kada je počela epidemija i izdavanje lijeka prešlo sa svakodnevnog na dva puta nedjeljno. "Kažeš odoh u grad da završim nešto, ali bogami svaki dan - ne može'', kazao je jedan od intervjuisanih.

Iz LINK-a objašnjavaju da je strah od stigme i gubitka posla realan, te da je Crna Gora puna predrasuda, većina poslodavaca ne želi zaposlene sa problemom zavisnosti. Zato oni koji su na zvaničnoj listi zdravstvenog sistema često kriju od poslodavaca situaciju, i primorani su da nalaze izgovore za izostanak sa posla za vrijeme primanja terapije.

Dok god bude tako, buprenorfina ''na crno'' neće faliti.

IZOSTAJE SARADNJA ZDRAVSTVA SA USTANOVOM ZA REHABILITACIJU

"Ja sam u jednom momentu odlučio da budem bez droga, bez 'bupova'. Međutim moja psihijatrica nije to podržavala. Smatrala je da ću se, ako napustim program, vrlo brzo vratiti opijatima'', kaže Petar.

To ga je bacalo u očaj. "Nijesam imao osjećaj da postoji alternativa. Sistem ne radi na tome da se ti jednoga dana skineš'', kaže on.

Na kraju odlučio se na tretman oporavka u ustanovu za rehabilitaciju Kakaricka gora, gdje se ne uzima ni supstituciona terapija.

"Jedan od uslova prijema i početka tretmana jeste negativan test na prisustvo psihoaktivnih supstanci, uključujući buprenorfin ili bilo koju drugu terapiju'', kažu za CIN-CG iz Kakaricke gore."Apsolutno nam je poznato koliko je to zahtjevno za kandidate s toga uvijek sugerišemo da u komunikaciji sa psihijatrom koji izdaje supstitucionu terapiju idu na koncept smanjenja doza, a potom i ukidanja kao pripremu za početak tretmana'', navode.

Iz ove ustanove pokrenuli su više inicijativa ka zdravstvenim ustanovama koje rade sa bolestima zavisnosti. Navode da imaju Sporazum o saradnji sa bolnicom u Dobroti, koji omogućava upućivanje kandidata za detoksikaciju kao i pripremu i ukidanje supstitucione terapije za pacijente koji pokažu interesovanje za rehabilitacijom.

Ističu da se konsultuju sa psihijatrima o spremnosti potencijalnih kandidata za boravak u ustanovi, ali da to nije formalizovano, jer JU Kakaricka gora nije dio zdravstvenog sistema. "Ustanova je više puta inicirala sastanke sa Ministarstvom zdravlja kako bi dogovorili eventualnu podršku, ali još nemamo definisanih pomaka", kažu iz Kakaricke gore.

Prema planovima premijera Spajića, Crna Gora bi mogla biti raj za kripto zajednicu. Najavljuje se čak i uvođenje hidro obveznica, koje bi mogle da ugroze naše rijeke i prirodu
Tim CIN-CG


U Crnoj Gori nešto više od jedan odsto stanovništva posjeduje kriptovalute, njih 7053 prema podacima Triple-A, privatne kompanije za procjenu broja imalaca kriptovaluta na globalnom nivou.

Najpoznatiji vlasnik kriptovaluta u zemlji je premijer Milojko Spajić. On je u imovinskom kartonu, još dok je bio ministar finansija i socijalnog staranja u 42. Vladi, naveo da posjeduje bitkoin. U posljednjem izvještaju, nakon što je preuzeo najznačajniju funkciju u državi, Spajić je prijavio da pored bitkoina posjeduje i druge kriptovalute – ETH (ethereum), BNB (binance), USDT (tether) i još neke kojima ne navodi naziv. Ni u jednom izvještaju nije precizirao kolika je vrijednost ovog digitalnog novca. Za razliku od njega, aktuelni ministar pravde Andrej Milović naveo je da njegove kriptovalute vrijede 30 hiljada eura, iako ne ističe koje su tačno.

Neke od valuta koje ima Spajić postale su ključni alati za pranje novca, upozorava Kancelarija za droge i kriminal Ujedinjenih nacija (UNODC). Ističu da je tether postao omiljeno sredstvo za prevare širom istočne i jugoistočne Azije.

Kriptovalutama su se navodno bavila još neka imena koja se pominju ovih dana u javnosti. Tako je bivši operativac Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Duško Golubović, nakon što je MANS objavio istraživanje o višemilionskoj imovini njegove porodice, obznanio da je do dijela tih sredstava došao rudareći bitkoine. Tu su i Bojan i Dejan Petričević, graditelji sporne Lamele C, na Zabjelu, koja se trenutno ruši po nalogu ministra urbanizma, prostornog planiranja i državne imovine Janka Odovića. Petričevići su zbog rudarenja kriptovaluta bili i uhapšeni 2020. godine. Oni su osumnjičeni da su nelegalno napajali strujom čak 252 računara, preko kojih su dolazili do digitalnog novca. Za proces dolaženja do kriptovaluta, to jest rudarenja, neophodno je mnogo električne energije za napajanje specijalnih kompjutera, konstruisanih za ove poslove.

Nedavno je na graničnom prelazu sa Srbijom, Dobrakovo, državljaninu Srbije zaplijenjena neprijavljena oprema za rudarenje kriptovaluta, vrijedna skoro sedam hiljada eura.

Crna Gora bi, prema nekim ranijim izjavama premijera Spajića, trebalo bi da postane raj za kripto zajednicu. Tvrdio je da bi u industriji kriptovaluta u Crnoj Gori posao moglo da nađe desetak hiljada ljudi. Tokom 42. Vlade, pri Ministarstvu finasija i socijalnog staranja bio je formiran i Direktorat za blokčejn i kriptovalute, na čijem je čelu bio Andrej Milović. Direktorat je ukinut 2022, kada su smijenjeni Spajić i Milović, pošto je Građanski pokret URA ušao u savez sa Demokratskom partijom socijalista (DPS) i dobio manjinsku podršku te partije za formiranje Vlade.

Dok je bio ministar finansija i socijalnog staranja, Spajić je u Crnu Goru doveo jednog od najpoznatijih imena iz kripto svijeta - Vitalika Buterina, kanadsko-ruskog biznismena koji je napravio ogromno bogtstvo poslujući sa digitalnim novcem. Buterin je dobio i crnogorski pasoš, koji mu je dodijelio tadašnji premijer Zdravko Krivokapić, na inicijativu Spajića. Od tada je ovaj kanadski državljanin više puta boravio u Crnoj Gori, pa i nedavno, nakon što je Spajić preuzeo ključnu funkciju u državi.

Zanimljivo je da je u junu 2023. u Tivtu pronađen kriptomat (bankomat za kriptovalute gdje se one mogu zamijeniti za eure ili neku drugu digitalnu valutu) iako takva vrsta trgovine u Crnoj Gori još nije zakonski regulisana. Tadašnji ministar finansija Aleksandar Damjanović je, nakon sjednice Vijeća za nacionalnu bezbjednost, saopštio da se kriptomat povezuje sa Džordžom Kotrelom, britanskim finansijerom i osuđivanim kriminalcem. Kotrel je, inače, pod istragom američkih istražnih organa. On je boravio u Crnoj Gori, i 2020. godine u Tivtu je osnovao kompaniju Private family office. Ratko Pantović, Kotrelov advokat, saopštio je da kriptomat nije njegovog klijenta, već vlasništvo kompanije Global Trust Limited čiji je osnivač Hon Kong Yong.

Da bi Crna Gora postala atraktivna za kripto zajednicu trebalo bi ispuni brojne preduslove. Prije svega legislativu, jer Evropska unija (EU) upozorava da se ova industrija mora urediti striktnim zakonskim rješenjima, da se ne bi dešavali ekonomski lomovi, zbog mogućih špekulacija i nesigurnosti valuta, ali i prevara kojih je do sada bilo mnogo. Pored toga, da bi se razvila ova industrija treba obezbijediti značajne količine električne energije, ali i vode.

Procjenjuje se, piše Forbes, da rudarenje samo bitkoina godišnje troši oko 127 teravat-sati struje, što je više od godišnje potrošnje električne energije u Norveškoj.

U tekstu Bitcoin's growing water footprint, objavljenom krajem prošle godine u časopisu Cell Reports Sustainability, finansijski ekspert Alex de Vries napisao je da bi rudarenje kriptovaluta moglo da utiče na količinu pitke vode u svijetu, ukoliko se sa tim nastavi bez mjera nadzora. De Vries navodi da se velika količina vode koristi za hlađenje termoelektrana na ugalj i plin koje daju energiju za rad računara u velikim data centrima. On procjenjuje da je rudarenje bitkoina 2021. godine potrošilo preko 1 600 gigalitara vode širom svijeta. Svaka transakcija, piše de Vries, na bitkoin blokčejnu koristi prosječno 16 hiljada litara vode, dovoljno da se napuni bazen.

Jedan od prvih sastanaka, nakon što je zauzeo poziciju prvog u Vladi, Spajić je imao u decembru prošle godine sa Ben Van Holom i Samsonon Mouom iz kompanije JAN3. Sastanku je prisustvovao i princ Filip Karađorđević. Oni su govorili o saradnji i mogućem uvođenju bitkoin hidro obveznica u Crnoj Gori.

Jedan od proklamovanih ciljeva kompanije JAN3 je da bitkoin postane službeno sredstvo plaćanja u različitim državama. Kao start up ova firma je bila aktivna u Salvadoru, koji je prvi u svijetu 2021. uveo kriptovalute kao zvanično sredstvo plaćanja. Tada je vrijednost jednog bitkoina bila preko 60 hiljada američkih dolara. Međutim, salvadorski eksperiment doživio je krah. Kriza usljed rata u Ukrajini, porast inflacije, odluke Federalnih rezervi SAD-a da povećaju kamatne stope, ali i prevare u kripto zajednici, uslovile su pad vrijednosti najpopularnije kriptovalute na svijetu, pa je bitkoin izgubio više od 50 odsto vrijednosti u 2022. godini. To je Salvador gurnulo u ekonomske probleme. Ranija upozorenja međunarodnih finasijskih institucija, prije svega Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Svjetske banke (SB), predsjedniku Salvadora Najibu Bukeleu, da će odluka o bitkoinu kao zvaničnoj valuti uticati na ionako nestabilne javne finansije, nijesu prihvatana, zbog čega je kasnije zemlja platila visoku cijenu, od koje se još nije oporavila, iako je vrijednost bitkoina u međuvremenu počela da se oporavlja.  

U Salvadoru su, uz dolar koji je je zvanična valuta, svi morali da prihvate i bitkoin. Predsjednik Bukele je tvrdio kako se, između ostalog, odlučio na uvođenje kriptovalute u platni promet zemlje, da bi Salvadorcima koji žive u inostranstvu omogućio da šalju digitalni novac kući bez provizije. Doznake iseljenika čine oko 20 odsto bruto domaćeg proizvoda te države. Predstavnici više međunarodnih finansijskih organizacija navodili su da bi baš zbog transakcija iz inostranstva bitkoin mogao da postane privlačna valuta siromašnijim zemljama, koje imaju brojnu dijasporu.

Pored Salvadora, kompanija JAN3 djelovala je i u zemljama Južne Amerike. Stručnjaci sa zapada upozoravaju da neke kompanije koje se bave poslovima vezanim za kriptovalute obično imaju strategiju da uđu u zemlje koje nemaju razvijene institucije i regulative, jer na neregulisanom tržištu mogu lakše da se “prodaju” mnogi nesigurni projekti.

Bitkoin hidro obveznice

Kako su iz kompanije JAN3 naveli na njihovom oficijalnom sajtu, premijer Spajić je sa predstavnicima te firme i princem Karađorđevićem razgovarao o mogućnosti da se putem hidro obveznica iskoriste bogati hidroenergetski resursi Crne Gore za rudarenje bitkoina, što bi, kako su još istakli, bili novi izvori prihoda za državu. ,,Premijer je ukazao na obilje rijeka u zemlji, ističući hidroelektrični potencijal…  Ideja o izdavanju hidro obveznica pokazala je inovativno razmišljanje koje bi moglo da otvori nove puteve za ekonomski rast“, piše još na sajtu JAN3.

Šta bi to podrazumijevalo, kako bi to uticalo na prirodu, rijeke, kakve bi se elektro postrojenja gradila i gdje, to nije objašnjeno nakon sastanka. 

Prema pojašnjenju na sajtu Bitcoin News, hidro obveznice bi se vezale za mrežu rijeka u Crnoj Gori, izgradnju hidroelektrana i prozvodnju električne energije. Na taj način, navodi se na ovom specijalizovanom sajtu nova energija bila bi upotrijebljena za stvaranje nove vrijednosti bitkoina.

I na sajtu Be in Crypto pisalo se o ovom slučaju. ,,Bitkoin obveznice zasnovane na obnovljivoj energiji mogle bi da budu sljedeća velika mašina za održiva ulaganja. Štaviše, Crna Gora bi mogla biti sljedeća zemlja koja će početi da ih izdaje“, navodi se na ovom portalu.

Zanimljivo, ovakav projekat je aktuelan u Salvadoru. U toj državi se, posredstvom JAN3, planiraju vulkanske obveznice kojima bi se za rudarenje bitkoina koristila energija iz vulkana Končagva, u čijem podnožju se planira i izgradnja bitkoin grada. Te obveznice bi trebalo da se izdaju početkom ove godine, a odobrene su krajem prošle, uprkos protestima zbog ove namjere u toj zemlji.

Kriptovalute su na udaru zelenih aktivista i regulatora i zbog povećavanja emisija ugljen dikosida. Ukupna emisija ugljen dioksida u globalnoj industriji bitkoina porasla je na 60 miliona tona, prema izvještaju Bank of America, što je jednako količini izduvnih gasova koje proizvede oko devet miliona automobila.

Finansijski savjetnik i bivši saradnik u Direktoratu za blokčejn i kriptovalute Novak Svrkota za Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) ističe da rudarenje bitkoina nema ozbiljnog uticaja na zagađivanje životne okoline. ,,Troši se samo električna energija. Najekološkije je na Islandu, na primjer, gdje se ona izvodi iz geotermalnih izvora. Nema nekih klasičnih zagađenja, osim onih koja idu na izradu same opreme“, navodi on.

Svrkota ističe da je Crnoj Gori neophodna jedna opširna analiza prije pokretanja ozbiljnih projekata. ,,Rudarenje bitkoina zasnovano na hidropotencijalu koji imamo treba da prođe  detaljnu analizu. Potrebe za električnom energijom će eksponencijalno da rastu. Više je uzroka. Prije svega, povećana je upotreba baterija, ne samo u automobilskoj industriji, nego se dešava eksplozija broja svih uređaja koji koriste baterije. Električna energija je nova nafta, praktično. Tu je i pitanje vještačke inteligencije i super kompjutera, digitalizacije država. Sve to troši ogromnu količinu električne energije. To će biti resurs koji je potreban svima. Treba vidjeti i potencijal solarnih elektrana, šta ćemo sa tim viškom električne energije raditi, da li ćemo ga dati bitkoinu… Sve treba staviti na papir i uzeti u obzir“, kaže Svrkota.

Premijer Spajić je govorio o mogućnosti osnivanja bitkoin zajednice u zemlji, slično zajednicama kao što su Bitcoin Beach u Salvadoru i Jungle i Lake.

Iz Centralne banke Crne Gore (CBCG) su, dok je na njenom čelu bio Radoje Žugić, upozoravali investitore na rizike ulaganja u kriptoimovinu, jer još nema odgovarajuće zakonske regulative. Ti rizici odnose se na špekulativna ulaganja i činjenicu da neke kriptovalute nemaju pokriće. Pored toga, isticali su da uloženi iznos investicije nije osiguran, da ne pripada sistemu zaštite potrošača i da nije obuhvaćen sistemom osiguranja depozita. Navodili su i da nema ni nadležne institucije koja štiti od gubitaka uzrokovanih ulaganjem u kriptoimovinu.

Zemlje sa najvećim brojem vlasnika kriptovaluta su Indija (šest odsto od ukupne populacije), SAD (14 odsto), Vijetnam (21 odsto) i Pakistan (oko sedam odsto). Visoko se kotiraju i Rusija (sa oko šest odsto), Turska (pet odsto) i Ukrajina (10 odsto) – države iz kojih u posljednjih nekoliko godina brojni investitori borave u Crnoj Gori.

Kripto prevare: Amerika, Estonija, Velika Britanija, Srbija…

Jedna od poznatijih prevara u kripto svijetu je ona koju su počinile FTX i Celsius Network, kompanije čija su sjedišta bila na of šor rajevima - na Bahamima i Nju Džerziju. Osnivači ovih firmi, Sem Benkman-Frid i Aleks Mašinski su se 2022. našli pred američkim tužilaštvom zbog obmane klijenata. Benkman-Frid je osumnjičen da je pljačkao depozite klijenata FTX-a, kako bi platio dugove svog hedž investicionog fonda Alameda Research, te da je od tih novaca kupovao i nekretnine i donirao milione dolara za kampanje demokrata i republikanaca. Mašinski je optužen da je prevario investitore za milijarde dolara.

Policija u Estoniji uhapsila je 2022. Sergeja Potapenka i Ivana Turogina, zbog sumnje da su prevarili stotine hiljade ljudi, za oko 575 miliona dolara. Ova dvojica 37-godišnjaka navodila su klijente da ulože u lažno rudarenje kriptovalute HašFler i lažnu virtuelnu banku Polibijus.

Zanimljiv je i slučaj Ruže Ignjatove, 42-godišnjakinje Bugarke koju potražuje FBI zbog navodne umiješanosti u organizovanje i prevaru kriptovalutom po imenu OneCoin. Ignjatova se predstavljala kao izumiteljka kriptovalute ravne bitkoinu i ubijedila je ljude, mahom u Velikoj Britaniji, da ulože novac. Ispostavilo se da je OneCoin lažna valuta, te da nikada nije ni bila zaštićena blokčejn tehnologijom kao druge. U suštini, Ignjatova je koristila klasičnu piramidalnu šemu, pa je tako prevarila mnoge, za više od četiri milijarde dolara.

I u našem regionu bilo je prevara. Početkom januara 2023. godine, u Srbiji je uhapšeno 14 ljudi koji su osumnjičeni da su putem interneta obamanuli strane državljane i pričinili im štetu veću od dva miliona eura. U akciji je učestvovao i EUROPOL, kao i pravosudni organi Bugarske, Njemačke i Kipra. ,,Osumnjičeni su reklamama na društvenim mrežama mamili žrtve na sajtove kojima su tajno upravljali, i nudili naizgled izuzetne mogućnosti ulaganja u kriptovalute. Žrtve, uglavnom iz Njemačke, prvo bi uložile niske, trocifrene sume, a zatim su ih ubjeđivali da izvrše transfere većih iznosa”, naveli su tada iz EUROPOLA.

Slučaj Do Kvon

Jedan od najpoznatijih ljudi iz kripto svijeta, suosnivač singapurske laboratorije Terraform Labs, Južnokorejac Do Kvon, čije je puno ime Kvon do Hjung, trenutno je u pritvoru u Crnoj Gori. Njegovo izručenje su tražile Južna Koreja, kao i Amerika, gdje mu u Njujorku 25. marta ove godine slijedi suđenje koje je inicirala američka Komisija za hartije od vrijednosti (SEC). On se tereti za više krivičnih djela kao što su zavjera u cilju prevare “teške” 40 milijardi američkih dolara u vezi sa kupovinom, prodajom i manipulacijom kriptovalutama, to jest hartijama od vrijednosti, kao i za elektronsku prevaru.

Do Kvon je, prema pisanju portala Forkast, završio jednu od najprestižnijih privatnih srednjih škola u Južnoj Koreji, Daevon, u Seulu, a 2015. godine je diplomirao na čuvenom kalifornijskom Univerzitetu Stanford. Dobitnik je i Tjuringovih nagrada, za koju kažu da je kao Nobelova nagrada u računarstvu. U 2012. je proveo tri mjeseca na stažiranju za softversko inženjerstvo u kompaniji Apple Inc, a u 2015. još tri mjeseca u Microsoft Corp. Osnovao je 2016. telekomunikacionu kompaniju Anifi Inc.

Terraform Labs je pokrenuo u Singapuru 2018. sa Danijelom Šinom, takođe Južnokorejcem iz poznate porodice sa jakim političkim i biznis vezama. Njihova kompanija je u godini nakon osnivanja predstavila dvije digitalne valute - terraUSD (UST) i luna. Kasnije su iz Singapura sjedište firme prebacili u domovinu. Do aprila 2022. već su imali oko 230 hiljada štediša, pa je firma Terraform Labs tada vrijedila preko 40 milijardi dolara.

Međutim, u 2022. dogodila su se masovna povlačenja digitalnog novca iz njihovog protokola Anchor-a, što je destabilizovalo valute terraUSD i lunu koje su postale bezvrijedne, i firma koja je vrijedila desetine milijardi potpuno je propala.

Pravosuđe će tek utvrditi šta je prouzrokavalo ovaj lom i masovna povlačenja i kakva je uloga osumnjičenih osnivača bila u svemu tome, da li su oni povukli taj novac. Iz Terraform Labs-a su pokušali da se pravdaju da su žrtva napada konkurencije, ali nikada nijesu identifikovali koje, niti su predočili jasne dokaze za te tvrdnje.

Do Kvon i njegov patner su, prema pisanju Forkast portala, uništili stotine hiljada ljudi, od kojih su mnogi izgubili svoju životnu ušteđevinu. Policija u Južnoj Koreji je i neke slučajeve samoubistva povezala sa ovim kolapsom i procijenila da je ovaj slučaj prouzrokovao štetu u vrijednosti od 58 milijardi dolara za 280 hiljada ljudi u toj zemlji.

Slom Do Kvonovog Terraform Labs-a doveo je do krize na globalnom kriptotržištu i pada vrijednosti i drugih kriptovaluta. Tako su krajem 2022, i neki od najvećih i najpouzdanijih kripto projekata počeli da propadaju, a najpoznatija kriptovaluta - bitkoin je značajno izgubila na vrijednosti.

Kvon je u septembru 2022. u Južnoj Koreji optužen za prevaru i kršenje Zakona o tržištu kapitala. Tada je i INTERPOL za njim izdao crvenu potjernicu na zahtjev južnokorejskih vlasti. U oktobru iste godine, Do Kvon se pojavio u podcastu Unchained koji vodi novinarka specijalizovana za kriptovalute Laura Šin i kazao je da su neke greške napravljene, ali da se ne radi o prevari ili piramidalnoj šemi.

Ministarstvo spoljnih poslova Južne Koreje je u oktobru 2022. mislilo da se Kvon nalazi u Singapuru. Međutim, ubrzo su južnokorejski tužioci potvrdili da je on otišao u Evropu preko Dubaija. Prvo se sumnjalo da se naselio u Srbiju, jer je tu prijavio adresu. Onda je u martu 2023. uhapšen na podgoričkom aerodromu, odakle je, navodno, sa lažnim pasošem pokušao da se vrati za Dubai. Nije poznato kako je i zbog čega Do Kvon završio u Crnoj Gori.

Slučaj Do Kvon je, samo nekoliko dana prije parlamentarnih izbora 2023, tresao izbornu kampanju. Nakon što je uhapšen, Do Kvon je na više adresa crnogorskih zvaničnika poslao pismo u kom je navodno naveo da mu je Spajić tražio da se da se uključi u finansiranje njegove kampanje. On je navodno još tvrdio i da Spajića poznaje od 2018. Ovaj slučaj je u političke svrhe pokušao da iskoristi tadašnji premijer Dritan Abazović, sumnjičeći Spajića za veze sa Do Kvonom. Prema procjenama analitičara, ovo je donekle oštetilo izborni rezultat Pokreta Evropa sad (PES), ali još više samog Abazovića, koji je postao neprihvaljiv partner Spajićevoj partiji, koja je ipak dobila najviše glasova.

Spajić je demantovao sve optužbe. Naveo je da je Do Kvon uhapšen zahvaljujući njemu. ,,Do Kvon je prevarant koji je prevario milione ljudi, uključujući i moje prijatelje i kompaniju u kojoj sam radio, kada smo još rane 2018. investirali u projekat, zbog čega smo imali i posebnu satisfakciju da ga prijavimo čim smo saznali da se krije u Crnoj Gori, a da ga privatni avion čeka da ide u Dubai”, rekao je Spajić tada Vijestima. Kazao je i da se sa Do Kvonom sreo 2022, ali da tada nije mogao znati da li je na potjernici.

Do Kvonova firma Terraform Labs je nedavno podnijela zahtjev za zaštitu od bankrota na američkom sudu za stečaje u Delaveru. U zahtjevu se navodi da će prijava stečaja omogućiti kompaniji da “izvrši poslovni plan dok je u pravnim postupcima koji su u toku“.

Kakva je zakonska regulativa kripto industrije u svijetu

Zbog ovakvih i sličnih slučajeva, u brojnim razvijenim zemljama donešeni su zakoni kojima se nastoji regulisati oblast kriptovaluta. Iako države trenutno nemaju uticaj na samo tržište kriptovaluta, one mogu da uvedu porez na ovaj digitalni novac, a svjetska fiskalna struka pokušava da nađe načine da to učini. U Singapuru se, recimo, kriptovalute definišu kao usluga, u SAD-u kao kapitalno dobro, a u Njemačkoj kao privatni novac.

U junu 2022. su u EU uvedeni zakoni kojima se osigurava idenfitikacija i praćenje kriptoimovine kako bi se spriječila razna krivična djela. Na EU prostoru važi Uredba Evropskog parlamenta i Vijeća o tržištima kriptoimovine - EU Markets in Crypto-Assets Act (MICA). Takođe, važeća je i 6AMLD Direktiva koja uređuje ovo pitanje sa stanovišta pranja novca i finansiranja terorizma. Tako se od firmi koje žele da se bave kriptovalutama zahtijeva ispunjavanje određenih uslova i dobijanje licenci.

U Hrvatskoj Zakon o porezu na dohodak kriptovalute tretira kao oblik investicije, a ovaj novac se definiše kao dohodak od kapitala. Ne oporezuje se posjedovanje kriptovaluta, već zarada ostvarena prodajom te imovine.

U Srbiji je 2021. stupio Zakon o digitalnoj imovini, kojim se, između ostalog, definišu pojmovi kao što su virutelne valute, digitalni tokeni, kriptomati. Osim što definiše ove osnovne pojmove, zakonom se uređuju oblast izdavanja, trgovine i pružanja usluga povezanih sa digitalnom imovinom. Nadzorni organi za kriptovalute su Narodna banka Srbije i Komisija za hartije od vrednosti.

I u Crnoj Gori je u 2022. sličan zakon bio u pripremi tadašnjeg Direktorata za blokčejn i kriptovalute pri Ministarstvu finansija i socijalnog staranja. Međutim, taj predlog zakona nikada nije usvojen.

U pojedinim medijima navodili su da se planira donošenje zakonskog okvira za kriptovalute tokom ove godine. Iz Ministarstva finansija, do objavljivanja ovog teksta, nijesmo uspjeli da dobijemo odgovor oko zakonskog okvira.

U zemljama koje su pod sankcijama kriptovalute sve popularnije

EU je 2022, pooštravajući sankcije Rusiji zbog rata u Ukrajini, zabranila Rusima pružanje usluga kriptovalutama i blokčejn transakcije. ,,Postojeća ograničenja za kriptoimovinu su pooštrena zabranom svih novčanika za čuvanje kriptoimovine, računa ili kastodi usluga, bez obzira na iznos sredstava u novčaniku”, piše u saopštenju za javnost koje je objavila Evropska komisija (EK).

To se dogodilo jer su kriptovalute, nakon što su gotovo sve ruske banke isključene iz najvećeg međunarodnog bankarskog sistema transfera SWIFT, a kompanije Visa i MasterCard napustile rusko tržište, Rusima postale jedan od najpopularnijih načina za vršenje transakcija.

Pitanje da li se kriptovalute mogu zloupotrijebiti i za zaobilaženje sankcija nametnulo se i zbog Irana, kada je 2022. visoki iranski zvaničnik Alireza Pejman-Pak na mreži X objavio da je Teheran prvi put koristio neidentifikovanu kriptovalutu da plati 10 miliona dolara za uvoznu robu jednom trgovinskom partneru čije ime nije navedeno. Najavio je i da će upotreba kriptovaluta povećati u spoljnoj trgovini. To je u EU shvaćeno kao poruka Irana da je pronašao način da zaobiđe međunarodne sankcije.

Šta su i kako su nastale kriptovalute i blokčejn

Iako ne postoji zvanično prihvaćena definicija, kriptovalute su alternativne digitalne valute nastale uz pomoć veoma složenih kodnih sistema koji pružaju bezbjednost prilikom transakcija, anonimnost i kontrolu.

Evropsko nadzorno tijelo za bankarstvo (EBA) kriptovalute definiše kao digitalni prikaz vrijednosti koji nije povezan s konvencionalnim novcem, ali ga fizička i pravna lica prihvataju kao sredstvo razmjene. Mogu se prenositi, čuvati i njima se može trgovati elektronskim putem, a njihova vrijednost se mjeri ponudom i potražnjom.

Vjeruje se da je Satoši Nakamoto 2008. razvio bitkoin, jednu od najpoznatijih kriptovaluta. Nakamoto je pseudonim osobe ili grupe osoba, a ni danas nije poznato ko stoji iza tog imena.

Vrijednost jednog bitkoina mijenja se na dnevnom nivou. U početku je vrijedio manje od eura, a u vrijeme kada je ovaj tekst nastao - 43. 047, 40 eura. Bitkoin je dostigao najveću vrijednost 2021, tokom karantina izazvanog pandemijom.

Glavni razlozi rasta vrijednosti bitkoina je što je broj ove valute ograničen - postoji samo 21 milion bitkoina i nikada neće postojati više, dok se količina ostalih valuta mijenja. Takođe, da bi neko rudario bitkoine mora da koristi ogromne količine električne energije i skupu opremu.

Porastu cijene bitkoina u prošlosti, piše magazin Moneyweb, doprinosio je i rizik od ekonomskog kraha izazvanog pandemijom COVID-19, kada su širom svijeta centralne banke masovno štampale novac.

Nakamoto je osmislio i prvu blokčejn bazu podataka koja sadrži informacije o svim transakcijama koje su ikada izvedene i ta baza ima ulogu “posrednika”, odnosno da obezbijedi sigurnost transakcije. Nju čine manje baze (blokovi) koji su međusobno digitalno povezani, a sadrže sve informacije o raznim digitalnim transakcijama – podatke iz knjige rođenih, vlasničke listove, ugovore… Kada se u blokčejn unese neki podatak, on se više ne može mijenjati.

I pored blokčejna, kada je jednom poslat, novac se više ne može vratiti, jer nema centralne institucije ili kompanije koja nadzire transakcije. Posljedica ovako uređenog sistema može biti prostor za brojne prevare.

Ovaj tekst kreiran je u okviru projekta ,,Ekološke mreže - ključ razvoja na temeljima očuvane prirode" koji realizuje NVO Crnogorsko društvo ekologa. Projekat je podržan je od strane Centra za građansko obrazovanje (CGO), u okviru programa „OCD u Crnoj Gori – od osnovnih usluga do oblikovanja politika – M’BASE“ koji finansira Evropska unija, a kofinansira Ministarstvo javne uprave. Sadržaj ovog teksta isključiva je odgovornost NVO Crnogorsko društvo ekologa i ne odražava nužno stavove CGO-a, Evropske unije ili Ministarstva javne uprave.

Neophodno je povećati broj medijatora, podići granicu za sklapanje braka na 18 godina, izgraditi sklonište za žrtve ugovorenih brakova i žrtava nasilja, neki su od zaključaka sa konferencije “Pozicija djevojčica i žena u romskoj i egipćanskoj populaciji”, koju je organizovao Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG).

Izvršna direktorka CIN-CG-a Milka Tadić Mijović je istakla da su brojna istraživanja, film “Nezaštićene” koji je prikazan na konferenciji, kao i potresna svjedočenja o životu ovih ljudi pokazala da i dalje u našem društvu nema elementarne solidarnosti sa najugroženijima. “Prepušteni su sebi, predrasudama, siromaštvu, nasilju”, naglasila je ona.

Tadić Mijović je dodala da je cilj projekta bio da osnažimo socijalna i obrazovna prava romske i egipćanske zajednice. “Poseban fokus je bio na onim djelovima zajednice koji su još ranjiviji – djevojčicama i ženama, osobama koje koriste drogu, starima, kao i onima drugačijih seksualnih opredjeljenja”, istakla je direktorka CIN-CG-a.

Šefica Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Oana Kristina Popa je istakla da naziv filma CIN-CG-a dobro oslikava koliko su zaista žene te populacije nezaštićene u svim sferama života. Međutim, ona napominje da se ova populacija suočava sa diskriminacijom i u drugim evropskim zemljama.

Film “Nezaštićene” novinarki CIN-CG-a Đurđe Radulović i Andree Perišić govori o seksualnom i reproduktivnom zdravlju žena. U filmu je istaknuto, između ostalog, da 87 odsto njih ne koristi kontracepciju, da im je često uskraćena zdrastvena zaštita zbog nedostatka dokumenata, te da česti porođaji u ranom dobu, pobačaji i abortusi, kao i težak život, dovode do kraćeg životnog vijeka kod ove populacije.

“Naš sistem, nažalost, nema odgovore na njihove probleme... Na terenu smo vidjeli djecu tinejdžere koji ne znaju da napišu svoje ime ili ne znaju da saberu dva i dva”, istakla je Radulović.

Panelisti su se složili da sve počinje od nedostatka obrazovanja. 

Izvršna direktorica NVO Juventas Ivana Vojvodić je istakla da Crna Gora ima dobre strateške planove, ali da je suština uložiti više novca u njihovu implementaciju.

“Roditelji ne dozvoljavaju djeci da se školuju, a neophodno je staviti veći akcenat i na pohađanje vrtića”, navela je Vojvodić.

Direktorica Centra za romske inicijative (CRI) Fana Delija je dodala da je i dalje zabrinjavajuća praksa dječjih ugovorenih brakova, nasilja i prosjačenja, što vodi direktno u trgovinu ljudima.

Iz Ministarstva rada i socijalnog staranja su rekli da država planira da otvori državno sklonište za žrtve trgovine ljudima, ali i da će organizovati edukativne radionice kako bi pokušali da utiču na jedan od glavnih problema ove populacije-nedostatak ili prekid obrazovanja.

Konferencija je održana u “Evropskoj kući”, u završnici dvogodišnjeg projekta “Romska i egipćanska zajednica: zdravstvo, obrazovanje, zapošljavanje i socijalna prava”, koji je CIN-CG realizovao u partnerstvu sa CRI. Projekat je sproveden uz podršku Delegacije EU u Crnoj Gori i Ministarstva javne uprave, digitalnog društva i medija.

CIN-CG je, osim dokumentarnog filma i brojnih istraživačkih tekstova, u okviru projekta sproveo i ispitivanje javnog mnjenja. Istraživanja su objavljena i u dvojezičnoj publikaciji, na našem i engleskom jeziku. 

Ne treba da ih žalimo, već poštujemo

Potpredsjednik Vlade Crne Gore Srđan Pavićević je istakao da romska i egipćanska populacija ne traži sažaljenje, već poštovanje.

On je naglasio i da 90 odsto njih ne završi ili djelimično završi školu, što vodi do prijevremenih brakova, prosjačenja, prostitucije i raznih drugih zloupotreba.

“Njihova marginalizacija je samo naša krivica i ja je prihvatam”, naveo je potpredsjednik Vlade.

Za samo pola godine nikšićki biznismen zaradio je više od milion eura od prodaje upravne zgrade i zemljišta nekadašnjeg rudarskog giganta, koji mu je gotovo poklonila stečajna uprava. Radnici podnijeli krivičnu prijavu, a novca za isplatu zarada koje potražuju - nema

Biljana Matijašević

Nikšićka kompanija Roaming Montenegro, koja je iz stečaja kupila upravnu zgradu i zemljište nikšićkih Rudnika boksita za 872 hiljade eura, tu imovinu je samo koji mjesec kasnije prodala njemačkom lancu trgovina Lidl za oko dva miliona eura, saznaje CIN-CG.

Roaming Montenegro, u vlasništvu nikšićkog biznismena Dalibora Milovića, krajem 2021. godine kupio je upravnu zgradu Boksita površine 1.652 kvadratna metra i dvorište i građevinske parcele od oko 5,9 hiljada kvadrata. Imovinu Boksita, uz svoje parcele u blizini (oko 2,7 hiljada kvadrata), Milović je u julu 2022. prodao Lidlu, za ukupno 2,4 miliona eura, odnosno po cijeni od 278,42 eura po kvadratu, piše u kupoprodajnom ugovoru u koji CIN-CG ima uvid.

To bi, ako se izuzmu Milovićeve parcele, značilo da je nikšićki biznismen za imovinu Boksita dobio oko dva miliona eura, skoro dva i po puta više nego što je platio i da je za pola godine, sa ovom transakcijom zaradio više od miliona.

U ugovoru piše i da je ukupna cijena umanjena za troškove koji se odnose na ispunjenje uslova za primopredaju nepokretnosti.

Roaming Montenegro je u registru upisan kao preduzeće čija je djelatnost nespecijalizovana trgovina na veliko, ali je proširila biznis na građevinarstvo. Tako je u Nikšiću 2019. godine ta firma dobila posao rekonstrukcije zgrade Opštine Nikšić, a godinu ranije za izgradnju zgrade za zaposlene u Vodovodu Podgorica na Bulevaru Stanka Radonjića.

U centar pažnje javnosti ta firma je došla 2018. kada joj je sa poslovnog računa organizovana grupa na osnovu falsifikovane dokumentacije skinula oko 1,6 miliona eura.

Milović je sa predstavnicima bivše Vlade u oktobru prošle godine potpisao ugovor vrijedan skoro 1,8 miliona eura za adaptaciju pet zdravstvenih ustanova u Crnoj Gori.

U vrijeme prodaje upravne zgrade na čelu Privrednog suda bio je Blažo Jovanić, kojem se sudi po optužbi Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) za kriminalno udruživanje i malverzacije u stečajnim postupcima.

Privredni sud uveo je stečaj u Rudnike boksita Nikšić krajem 2013. godine, na zahtjev Crnogorske komercijalne banke (CKB), zbog duga od 1,59 miliona eura. Do tada je nikšićkom kompanijom upravljala Centralno-evropska aluminijumska kompanija (CEAC), u vlasništvu ruskog oligarha Olega Deripaske. Dio imovine Boksita iz stečaja je kupio Uniprom Veselina Pejovića 2015, nakon preuzimanja Kombinata aluminijuma Podgorica (KAP).

IMOVINA BOKSITA PRODATA ISPOD TRŽIŠNE VRIJEDNOSTI

Preostala imovina Boksita, zgrada i zemljište, prodata je na licitaciji u decembru 2021. godine kompaniji biznismena Milovića iz desetog puta, jer na prethodnim oglasima nije bilo zainteresovanih kupaca.

Na prvom oglasu u maju 2019. cijena te imovine bila je 1,55 miliona eura. Stečajni upravnik shodno Zakonu o stečaju, svaku sljedeću javnu prodaju može (ali ne mora) da sprovede sa umanjenjem najniže prodajne cijene. Stečajni upravnik Boksita tada je bio Mladen Marković, a stečajni sudija Blažo Jovanić.

Na prvom oglasu zemljište Boksita je bilo ponuđeno po 77,4 eura po kvadratu, a poslovna zgrada po cijeni nešto višoj od 662 eura po kvadratu.

Nepokretnosti su nakon devet neuspjelih pokušaja prodate ispod tržišne vrijednosti.

Prema podacima Monstata, prosječna cijena kvadrata zemljišta u središnjoj regiji kojoj pripada Nikšić je 2021. godine (kada je imovina prodata Miloviću za 870 hiljada) bila 42 eura, što znači da je na tržištu zemljište Boksita vrijedjelo oko 250 hiljada eura, a upravna zgrada barem milion eura, s obzirom na to da je prosječna cijena kvadrata stana u tom periodu bila oko 620 eura (Monstat), a u centru grada i duplo viša.

Milović je dobro naplatio imovinu Boksita od Lidla i uspio ono što stečajna uprava preduzeća nije - postigao je tržišnu cijenu za upravnu zgradu i zemljište Boksita i odlično zaradio.

Na deseti oglas ponudu je bio dostavio i mađarski povjerilac Vagonimpex, ali je stečajni upravnik odbio kao neispravnu jer, kako je obrazložio, nije sadržala dokaz o uplati depozita, dokaz o registraciji pravnog lica sa ovjerenim prevodom na crnogorski jezik i u skladu sa zakonom ovjereno punomoćje za podnošenje ponude. Vagonimpex je ponudio 800.000 eura.

"Navodi iz ponude da dokaz o uplati depozita u stvari predstavlja potraživanje koje ima ponuđač prema stečajnom dužniku u iznosu od 800.281,54 eura ne mogu se prihvatiti kao validan dokaz o uplati depozita jer takav vid prebijanja potraživanja u postupku prodaje imovine stečajnog dužnika nije dozvoljen i nije propisan Zakonom o stečaju", napisao je Marković u obrazloženju.

OD TREĆEG DO PRVOG ISPLATNOG REDA I NAZAD

Bivši radnici od uvođenja stečaja traže isplatu zaostalih potraživanja (zarade i druge naknade) od ukupno 2,1 milion eura. To obuhvata 15 zarađenih plata prije stečaja za oko 240 zaposlenih, odnosno razliku od minimalne zarade od 190 eura, koliko im je tada isplaćeno, do pune plate.

Oni su u martu 2021. godine uvršteni u prvi isplatni red, dok je na čelu Privrednog suda bio Jovanić, ali i pored toga nijesu dobili novac, jer su u drugom sudskom postupku vraćeni u treći isplatni red.

Kako je došlo do toga objasnio je Privredni sud koji je u aprilu prošle godine dobio novog predsjednika Mladena Grdinića, odgovarajući na pitanja CIN-CG.

"Novčanim sredstvima koja je uplatio Roaming Montenegro, po osnovu Ugovora o kupovini poslovne zgrade, namireno je potraživanje stečajnog povjerioca Vagonimpex KFT iz Budimpešte, utvrđeno pravosnažnom presudom Privrednog suda Crne Gore od 20. jula 2018. godine", navedeno je u odgovoru.

Kako su objasnili, nakon što je Roaming Montenegro uplatio novac, stečajni upravnik Mladen Marković je 21. januara 2022. godine donio odluku o deponovanju novca na račun Privrednog suda, do donošenja odluke Ustavnog suda po njegovoj žalbi iz 2019. protiv presude u korist mađarske firme.

Protiv te odluke stečajnog upravnika, Vagonimpex je izjavio prigovor, koji je odbijen, nakon čega se mađarska kompanija žalila Apelacionom sudu. Taj sud je 13. aprila 2022. godine ukinuo rješenje Privrednog i vratio predmet na ponovni postupak i odlučivanje.

"U ponovnom postupku Privredni sud je 21. januara 2022. godine usvojio prigovor Vagonimpexa i naložio stečajnom upravniku da u cjelosti izmiri potraživanje ovog povjerioca. Shodno tome, stečajni upravnik je 20. aprila 2022. godine donio odluku o namirenju stečajnog povjerioca Vagonimpex", objasnili su iz suda.

Privredni sud je nakon toga 15. juna 2023. godine donio rješenje o ispravci konačne liste priznatih i osporenih potraživanja, tako što je potraživanja svih stečajnih povjerilaca - radnika, utvrđena kao potraživanja trećeg isplatnog reda, po osnovu neisplaćenih neto zarada, svrstao ponovo u prvi isplatni red - ali tada je novac već isplaćen mađarskoj firmi.

"Dakle, u momentu raspodjele sredstava ostvarenih prodajom upravne zgrade, zaposleni, kao stečajni povjerioci, nalazili su se u trećem isplatnom redu", pojašnjeno je.

Predstavnik bivših radnika Rašo Čivović je zbog prodaje upravne zgrade podnio krivičnu prijavu SDT-u.

"Čekamo poziv i prijem kod nove tužiteljke Nataše Bošković koja je zadužila predmet", rekao je Čivović za CIN-CG.

Bivši radnici Boksita su očekivali da će zaostale plate i druge naknade naplatiti prodajom upravne zgrade, koja je bila jedina preostala imovina preduzeća u koje je uveden stečaj prije deset godina.

Čivović smatra da je sve oko prodaje upravne zgrade "režirano", kako bi se "isplatili Mađari".

Mađarska kompanija je tužila Rudnike boksita tražeći naknadu izgubljene dobiti od 891 hiljadu eura sa kamatama, zbog jednostranog raskida ugovora o kupovini rude. Ugovor o kupovini rude je potpisan nekoliko mjeseci prije uvođenja stečaja u Boksite 2013, a raskinut nakon uvođenja stečaja.

Vagonimpex je registrovan u Mađarskoj 2006. godine kao preduzeće za prodaju raznih dobara. Ima jednog zaposlenog, direktora Andraša Racka, piše u mađarskim registrima.

Čivović kaže da je Privredni sud trebalo da isplati radnike 2021. godine, kada je donio rješenja o njihovom vraćanju u prvi isplatni red.

Prema njegovim riječima problem je što na rješenjima nema pečata koji potvrđuje pravosnažnost (klauzula pravosnažnosti), što, kako tvrdi, dokazuje da je sve bila igra kako bi novac pripao "izvjesnima Mađarima".

JOVANIĆ PUŠTEN IZ PRITVORA

Bivši predsjednik Privrednog suda Blažo Jovanić, odlukom Apelacionog suda, pušten je početkom godine iz pritvora da se brani sa slobode. On je u pritvoru bio od maja 2022. godine.

Sud je 29. decembra prošle godine prihvatio predlog njegovog advokata Predraga Đolevića i potvrdio odluku Višeg suda u Podgorici o prihvatanju jemstva od 768.000 eura u nekretninama koje je ponudila njegova porodica.

Jovaniću se, između ostalog, stavlja na teret da je tokom 2015. godine organizovao kriminalnu organizaciju koja je djelovala na teritoriji Crne Gore sve do aprila 2022. godine, a čiji članovi su postali ostala okrivljena fizička i pravna lica i više drugih, zasada nepoznatih osoba čiji je cilj bilo "vršenje krivičnih djela zloupotreba službenog položaja, radi sticanja nezakonite dobiti, a djelovanje kriminalne organizacije je planirano za neograničeni vremenski period i zasnovano na primjeni određenih pravila unutrašnje kontrole i discipline članova".

Po ovoj optužnici Jovaniću i ostalim okrivljenim sudi se pred Višim sudom u Podgorici. Sudski proces je počeo u junu 2023.

Kao predsjednik Privrednog suda Jovanić je istovremeno bio i stečajni sudija za najveća crnogorska preduzeća - Kombinat aluminijuma Podgorica, Rudnike boksita Nikšić, Radoje Dakić, Vektra Boka, Brodogradilište Bijela, Onogošt, Bjelasica Rada i dr.

SDT sumnjiči Jovanića da je koristeći funkciju predsjednika Privrednog suda, kao i sudijsku funkciju, nezakonito povećavao troškove stečajnog postupka u čemu su mu pomagali određeni stečajni upravnici.

"Protivpravna imovinska korist se pribavljala tako što su se određena sredstva po nalogu Jovanića sa računa Privrednog suda avansirala na račun stečajnog dužnika, a navodno u cilju vođenja stečajnog postupka, a potom se taj novac prebacivao na račune članova ove kriminalne grupe prije zaključenja stečajnog postupka", navodi se u rješenju o određivanju pritvora dijelu ove grupe.

LIDL: UVIJEK SE PRIDRŽAVAMO VAŽEĆEG ZAKONA

Iz centrale Lidla u Njemačkoj nijesu željeli da komentarišu situaciju sa bivšim radnicima Boksita, poručujući da se u svim poslovnim aktivnostima uvijek pridržavaju važećeg zakona.

Nijesu odgovorili ni kada će otvoriti prodavnice u Crnoj Gori.

"Crna Gora je maloprodajno tržište na kojem Lidlov koncept ponude visokokvalitetne robe po najboljoj cijeni nailazi na visoku saglasnost potrošača. Stoga Lidl investira u moguće lokacije prodavnica i skladišta u Crnoj Gori. Molimo vas za razumijevanje, jer u ovom trenutku ne možemo da komentarišemo obim naših aktivnosti, moguće lokacije ili moguće datume otvaranja", kazali su za CIN-CG.

U Lidlu, kako su dodali, cijene transparentnu i pouzdanu komunikaciju i obavještavaće zaposlene i zainteresovane strane o narednim koracima.

U ugovoru koji je Roaming Montenegro potpisao sa Lidlom piše da se prodavac obavezao da u periodu od tri godine od zaključenja ugovora na svojim nepokretnostima u Nikšiću koja se nalaze u radijusu od 1 km od nepokretnosti neće izgraditi, obavljati djelatnost ili upravljati objektima trgovine prehrambenim proizvodima, supermarketa, samoposluga ili sličnih trgovina sa površinom prodajnog dijela preko 500 m2, niti će na predmetnim nepokretnostima dozvoliti trećim licima njihovu izgradnju, obavljanje takve djelatnosti ili upravljanje navedenim objektima.

"U slučaju povrede ove obaveze prodavac se obavezuje da kupcu isplati ugovorenu kaznu od 100.000 eura za svaku povredu pojedinačno i to ne isključuje pravo kupca na naknadu štete, uključujući i izgubljenu dobit", piše u ugovoru koji je CIN-CG dobio po osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama (SPI) putem MANS-ove platforme.

GDJE JE ZAVRŠILO DERIPASKINIH 17 MILIONA?

Rašo Čivović godinama kod državnih institucija pokušava da utvrdi gdje je završilo Deripaskinih 17 miliona eura, koje je navodno pozajmio Rudnicima boksita prije deceniju i koje sada ruski oligarh traži u sudskom postupku.

Čivović za CIN-CG kaže da je taj novac ušao u Rudnike boksita preduzeće ne bi bilo u stečaju, jer bi bilo novca za vraćanje duga CKB.

On je ovu informaciju tražio krajem godine od nove guvernerke Centralne banke (CBCG) Irene Radović. Međutim, CBCG je odbila njegov zahtjev, obrazlažući da su ovi podaci poslovna tajna.

Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) počinje realizaciju projekta: „Novinarska istraživanja: Šta usporava integracije“ koji iz Fonda za pluralizam podržava Ministarstvo kulture i medija. U fokusu projekta će biti process evropskih integracija, vladavina prava, organizovani kriminal, borba protiv korupcije i ljudska prava.

CIN-CG će kroz dubinska novinarska istraživanja nastojati da informiše javnost o ovim ključnim temama od javnog interesa.

Istraživanja će biti prezentovana u multimedijalnoj formi kroz tekstove, audio, video priloge i infografike. Svi sadržaji biće dostupni na sajtu CIN-CG-a, kao i na portalima i u štampanim izdanjima partnerskih medija i na društvenim mrežama. Ključni nalazi projekta na kraju istraživanja biće objedinjeni u E-book.

Mreža za izvještavanje o različitosti – Nova agenda (Reporting Diversity Network – New Agenda) poziva organizacije civilnog sektora, građanske aktiviste i borce za ljudske prava da prisustvuju Treningu o izvještavanju o različitosti namjenjenom trenerima za ovu oblast. Trening će se održati u Podgorici od 13.02. do 16. 02. 2024. i okupiće 30 učesnica/ka sa Zapadnog Balkana. 

Učesnice/i će steći vještine koje će im pomoći da prepoznaju perspektivu manjinskih grupa, govor mržnje, posljedice narativa mrženje i podjela, kao i načine na koje se boriti protiv ovih štetnih pojava. Učesnice/i će biti obučeni za da i sami prenesu stečeno znanje iz ove oblasti kolegama u svojim organizacijama. 

Mreža za izvještavanje o različitosti bavi se formiranjem novih praksi za borbu protiv narativa mržnje u medijima, te zahtjeva reakcije od medijskog sektora, organizacija civilnog društva i vlasti, kao i javnim eksponiranjem počinioca govora mržnje. 

Ovaj trening je osmišljen sa ciljem da osposobi učesnice/ke i njihove organizacije da se što efikasnije angažuju u borbi protiv govora mržnje, te da se suprotstave neodgovornom i nezakonitom ponašanju u medijima. Cilj je da aktivno suprotstavljanje narativima mržnje postane dio redovne prakse učesnica/ka i njihovih organizacija, čime će se značajno podržati ljudska prava i demokratski standardi.  Učesnice/i će steći vještine javnog zagovaranja i ostvarivanja uticaja u ovoj oblasti, a poseban fokus treninga biće na jačanju kapaciteta za kampanje, uključujući i aktivnosti na društvenim mrežama. 

Učesnici treninga prisustvovaće i konferenciji Mreže za izvještavanje o različitosti, koja će se održavati 15. i 16. februara 2024. 

Za apliciranje, popunite aplikacioni formular, najkasnije do 22.01.2024. Izabrani učesnici/e biće obavješteni najkasnije do 25.01. 2024. 

Svi troškovi puta biće pokriveni. Ukoliko imate bilo kakve posebne zahtjeve vezano za put i smještaj molim Vas da nam stavite do znanja unaprijed u dijelu za komentare u aplikaciji. 

Jezik radionice i konferencije je engleski.  

‘’Mreža za izvještavanje o različitosti- Nova agenda’’ okuplja organizacije Zapadnog Balkana: Albanian Woman in Audiovisual (AWA), Association for the Advancement of Journalistic Practices INNOVATIVE MEDIA, Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore, Fondacija za razvoj Medija i civilnog drustva – MediaCentar, Kosovo Glocal, Media Diversity Institute Global (MDI Global) and Media Diversity Institute – Western Balkans.

‘’Mreža za izvještavanje različitosti – Nova agenda’’ je projekat koji kofinansira Evropska unija i ‘’Smart Balkans- Civil Society for Shared Society in the Western Balkans’’, regionalni projekat koji implementriju Centar za promociju civilnog društva (CPCD), Centar for Research and Policy Making (CRPM) i Institute for Democracy and Mediation (IDM), a finansijski podržava Norveško ministarstvo inostranih poslova. 

Kooperativni centar za sajber bezbjednost (CCDCOE) u Talinu, Estonija, jedan je od najvećih svjetskih centara koji se bavi ovom vrstom bezbjednosti. Gotovo sve članice NATO u njemu imaju svoje predstavnike, osim Crne Gore i Makedonije, čije su stolice još uvijek prazne.

CCDCOE otvoren je 2010, a akreditovan je pri NATO. Ključne djelatnosti ovog Centra su obuka, konsultacije i istraživanja vezana za sajber bezbjednost. 

Kada će i da li će dvije balkanske NATO članice popuniti mjesta u Talinu, nijesu znali da kažu predstavnici  CCDCOE novinarima iz Skoplja i Podgorice koji su boravili u studijskoj posjeti Estoniji, po projektu “Seeing is Believing“.

Iako se Crna Gora još nije oporavila od sajber napada iz 2022, koji je u potpunosti bio paralisao elektronske sisteme Vlade i njenih institucija, izgleda da još nema interesovanja da se naš predstavnik pošalje u ovaj Centar, koji je među prvim u svijetu. 

Sajber sigurnost - bezbjednost podataka jedne zemlje i njenih građana od najveće je važnosti za dobro funkcionsanje administracije, efikasnu javnu upravu, povjerenje stanovništva, ali i za cjelokupnu bezbjednost zemlje i zaštitu od potencijalnih šteta koje mogu da se nanesu sa strane. 

U svijetu se sve više govori o sajber ratovanju jer hakerski upadi i kompromitovanje podataka u potpunosti mogu da parališu informacione sisteme i dovedu u opasnost zemlju. Stoga, danas veliki broj država izdvaja ogromna sredstva iz budžeta kako bi ojačale svoje kapacitete od ove vrste napada. Estonija, koja je skroz digitalizovala svoj sistem, jedna je od zemlja koja je za svega dvije decenije razvila jedan od najefikasnijih sitema odbrane na ovom polju i mnogima je sada uzor. 

U ovoj zemlji tokom proljeća CCDCOE je pokrenuo najveću svjetsku vježbu odbrane od sajber napada. U njoj je učestvovalo više od 3 000 ljudi iz 38 zemalja, među kojima su bile i zemlje koje nijesu NATO članice. Dva tima, raspoređena u dvije boje, ratovala su na sajber bojnom polju nekoliko dana.

Ovakva vrsta vježbi održava se svake godine u Talinu kako bi se ojačali sistemi  zemalja ponaosob, ali i samog NATO saveza.

Vježbe uključuju razne vrste simulacije, sajber ratovanja, iznalaženja solucija za odbranu informacionih sistema, te rješavanje problema koji se tiču forenzičkih, pravnih i medijskih izazova. Vježbe služe i da bi se donijele strateške odluke.

Nakon sajber napada na sisteme Vlade Crne Gore, stručnjaci iz estonske eGovernance Academy su više mjeseci pružali ekspertsku pomoć našoj zemlji. Podršku na ovom polju pružaju nam i neke druge članice Evropske unije (EU) i NATO.

Regionalni centar za borbu protiv sajber kriminala i za sajber bezbjednost trebalo bi da ima sjedište u Podgorici, a bivša Vlada Dritana Abazovića najavila je otvaranje tog centra za proljeće 2024. U ovaj projekat uključeno je direktno francusko Ministarstvo za Evropu, ali i nekoliko francuskih univerziteta.

Iskustva Estonije na ovom polju, posebno Centra za izuzetnost u Talinu u kojem je crnogorska stolica još prazna, mogla bi i ovom regionalnom projektu, sa sjedištem u Podgorici, biti od posebne važnosti.