Na ulasku na plažu Trsteno u Budvi turiste dočekuje "krasna" mini deponija. Ekološki, nema šta, napisala je građanka/reporterka Andrea Jelić, koja je 29. maja snimila ovaj prizor I poslala ga Centru za istraživačko novinarstvo Crne Gore.

U sudovima čeka više stotina slučajeva, kako bi se ustanovila praksa i na osnovu pravosnažnosti jedne donosile druge presude. Država bi zbog kršenja ljudskih prava mogla da plati milione eura odštete i sudskih troškova

Crnogorska Vlada povrijedila je pravo na privatan život sedamdesetšestogodišnjeg Bjelopoljca Žarka Boškovića, jer je u martu prošle godine, dok je bio u kućnoj samoizolaciji, objavila njegove lične podatke – ime, prezime i adresu.

To je prvostepena presuda Osnovnog suda u Bijelom Polju, kojom je djelimično usvojena tužba, prve od nekoliko stotina koje su istim povodom crnogorskim sudovima pristigle u proteklih deset mjeseci.

Bjelopoljac je državu tužio tražeći simboličnu nadoknadu od 200 eura, a prvostepeni sud je obavezao Vladu da mu plati upola manje na ime naknade nematerijalne štete zbog povrede prava na poštovanje privatnog i porodičnog života. Njegov advokat je najavio žalbu.

Država bi, zbog objavljivanja spiskova osoba u samoizolaciji, za odštetu i troškove parnica mogla da izgubi milione eura iz budžeta. Ustavni sud u julu prošle godine utvrdio da je Vlada prekršila pravo na privatnost. Odštetni zahtjevi, prema saznanjima “Vijesti”, pojedinačno iznose i do 3.000 eura.

Precizni podaci koliko se osoba našlo na spisku od 21. marta kada je Vlada objavila prva imena do 7. maja prošle godine, kada ga je povukla sa zvaničnog sajta, ne postoje. Prema podacima Uprave za inspekcijske poslove od sredine marta do 24. aprila više od 10.000 osoba je dobilo rješenje o obaveznoj samoizolaciji, ili karantinu. Akcija za ljudska prava (HRA) navodi da je prva lista sadržala više od 1.000 imena i da su objavljeni lični podaci najmanje 2.000 osoba.

“Neki izvori tvrde da je lista sadržavala i više od 6.000 imena”, objavila je HRA, pozivajući se na tekst portala ZDNet, 27. marta prošle godine, pod nazivom “Ova malena država objavljuje imena i lokacije građana u karantinu”.

Osuda nezakonite objave ličnih podataka našla se i u izvještaju Evropske komisije o napretku Crne Gore za prošlu godinu. Ovo, međutim, nije jedini slučaj povrede prava na privatnost građana tokom pandemije Covida-19. Početkom aprila prošle godine u javnost je dospio spisak na kom su podaci 62 osobe iz Podgorice oboljele od koronavirusa i njihovi matični brojevi. Zbog toga je procesuiran, u međuvremenu i prvostepeno oslobođen, samo jedan zaposleni u podgoričkom Domu zdravlja. Iako je i Osnovni sud, u toj oslobađajućoj presudi od kraja prošlog mjeseca, tvrdio da Institut za javno zdravlje (IJZ) nije zakonito obrađivao podatke, niko od odgovornih iz te ustanove i Doma zdravlja nije procesuiran zbog toga.

Zastoj u sudovima, jer čekaju “obrazac”

Zbog objavljivanja spiskova imena osoba u samoizolaciji, podgoričkom Osnovnom sudu, kako su potvrdili “VIjestima”, podnijeto je 206 tužbi kojima se traži naknada nematerijalne štete za pretrpljene i buduće duševne bolove, radi povrede prava ličnosti, prava na privatnost, prava na zaštitu podataka o ličnosti i prava na poštovanje ličnog i porodičnog života. Bjelopoljskom sudu podnijeto je 59. a iz Osnovnog suda u Baru “Vijestima” je rečeno da je u radu osam predmeta, sa ukupno 10 tužilaca.

Uz potvrdu da je jedan predmet (očigledno tužba Boškovića) prvostepeno okončan 18. maja djelimičnim prihvatanjem zahtjeva, predsjednik bjelopoljskog suda Radule Piper rekao je za “Vijesti” da je određen zastoj ostalih 58 postupaka, dok se prvi pravosnažno okonča.

Iz podgoričkog Osnovnog suda “Vijestima” su kazali da je “u većini predmeta, određen zastoj postupka, do pravosnažnog okončanja postupka u predmetu ovog suda P.br. 3757/20”.

To znači da i ovaj sud koristi zakonsku mogućnost da se, nakon pravosnažnosti u jednom slučaju, odredi sudska praksa po kojoj će se odlučivati i u ostalim postupcima.

“Ako je sudu podnesen veći broj tužbi u kojima se tužbeni zahtjevi zasnivaju na jednakom ili sličnom činjeničnom stanju i istom pravnom osnovu, sud može nakon prijema odgovora na tužbe na osnovu jedne tužbe sprovesti postupak, a sa ostalim postupcima zastati do pravosnažnosti presude donesene po tužbi na osnovu koje je postupak sproveden. Nakon pravosnažnosti presude… sud će u postupcima sa kojima je zastao odlučiti kao u toj pravosnažnoj presudi”, piše u Zakonu o parničkom postupku.

Advokatica Maja Živković kazala je “Vijestima” da su predmeti u kojima ona postupa u početnoj fazi i potvrdila da još nije uspostavljena sudska praksa o ovom pitanju.

„U radu su tri predmeta radi naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede prava ličnosti, preciznije zbog povrede prava na privatnost objavljivanjem ličnog imena i adrese lica koja se nalazilo u samoizolaciji, a do čega je došlo u martu 2020. godine. Nije mi poznato je li neki predmet pravosnažno okončan. Donedavno, nije bio “, kazala je Živković.

Ona je rekla da su odštetni zahtjevi od 2.000 do 3.000 eura.

„Još ne znamo kakvog će stanovišta biti sud kada je u pitanju visina koja se ima naknaditi, a ukoliko nađe da se radi o osnovanim zahtjevima“, pojasnila je Živković.

Pješčić: Prošla sam gore nego kriminalac

“Odluka Vlade da objavi moje ime i prezime i adresu i to pred sami kraj samoizolacije za mene je bio veliki teret, učinili su da se osjećam kao hodajuća zaraza i kriminalac, ali i krivom što sam došla u Crnu Goru kod roditelja”.

Tako studentkinja Matematičkog fakulteta u Beogradu Milica Pješčić opisuje za „Vijesti“ svoje iskustvo prije 13 mjeseci, kada su se njeni i lični podaci još nekoliko hiljada osoba našli na sajtu Vlade.

„Omogućiti svakom građaninu da zna ko ga od njegovih komšija i sugrađana nedisciplinom dovodi u opasnost“, glasila je poruka Vlade na Twitteru.

Pješčić je među prvima odlučila da tuži državu zbog kršenja prava na privatnost, tvrdeći da je pretrpjela i duševne bolove zbog postupka bivše Vlade.

„Poručila sam ljudima da se usude da tuže državu. Neko je usred pandemije našao da se igra sa ljudskim pravima. Ako je iz neznanja, ni to ne može da ih opravda. Od globalnog problema napravljena je igranka, sa mnogo propusta. Naša prava ne smiju da budu narušena, čak ni tokom pandemije“, istakla je ona.

Pandemija koronavirusa zatekla je Pješčić u Beogradu, a s obzirom da je nezaposlena i da je uveden lockdown (zaključavanje) odlučila je da se na neko vrijeme vrati kući, u Nikšić.

„Danima sam se interesovala za avion kojim treba da dođemo kući. Nekoliko puta sam bila u ambasadi Crne Gore i rečeno mi je da prevoz ne postoji, iako su ljudi znali da će biti let i nekoliko dana ranije rezervisali mjesto. Dva sata prije polijetanja pozvali su me iz ambasade da mi kažu da, odjednom, ima let. Nisam se ni spakovala, ostavila sam sve stvari u Beogradu i morala da plaćam stan šest mjeseci, jer nisam stigla da ga otkažem. Nije mi jasno kako su bili neobaviješteni. Ponijela sam samo duksericu i knjige. Nisam htjela da ostanem sama u Beogradu i trošim novac roditelja koji nije nimalo lako zaraditi. Već pri polasku u Crnu Goru mi je nanesena šteta“, ispričala je Pješčić „Vijestima“.

Ona je kazala da se na aerodromu u Podgorici nikome nije bilo jasno po kojim kriterijumima se određivalo ko će da bude poslat u karantin, a ko u kućnu samoizolaciju.

„Sačekao nas je čovjek u zaštitnom odijelu, pitao da li imam temperaturu, kašljem li i da li sam dobro. Htjela sam da idem kući, nisam imala odjeću i neophodne stvari. Inspektor mi je napisao rješenje o samoizolaciji, koje sam uzela, ali nisam znala ko je potpisao dokument, jer je bilo nečitko. Naredne dane provela sam sama u sobi, bez ikakvog kontakta. Poštovala sam sve propisane mjere“, kazala je Pješčić.

Trinaestog dana, pred isticanje rješenja o samoizolaciji, objavljeno je njeno ime i prezime i adresa na sajtu Vlade.

„Jako me je povrijedilo to što neko prstom upire u mene. Osjećala sam se kao kriminalac i pitala zbog čega se javno ne objavljuju imena pedofila, silovatelja, ubica. Zašto ja, koja sam došla kod roditelja“, istakla je Pješćić.

Osjećala se, kaže, krivom i nepoželjnom i tvrdi da je Vlada uticala na njenu odluku da se nakon studija ne vrati u Crnu Goru.

“Učinjena nam je nepravda. Bolje su dočekivali kriminalce nego nas, studente iz Crne Gore“, kazala je ona.

Pješčić je rekla da je u samoizolaciji provela 28 dana, jer su je pred isticanje rešenja o samoizolaciji pozvali da joj uruče novo, na isti period.

„Nakon 14 dana htjela sam da se testiram na koronavirus, da platim ako treba, zvala, molila i nisu mi dozvolili. Nije bilo moguće da pođem da se testiram, ali ni da neko dođe kod mene i pregleda me. Htjela sam što prije da izađem iz samoizolacije, krenem na liječenje stanja koje se pogoršalo zbog nervoze, zatvorenosti. Drugo rješenje nisam htjela da preuzmem, da bi mi na kraju rekli da se smatra da su ga uručili“, rekla je ona.

Povrijeđena su joj, tvrdi, i vjerska prava, jer je za Vaskrs, 28. dana samoizolacije, imala potrebu da bude, ako ne u crkvi, onda bar sa porodicom.

Spisak zaraženih nezakonito slali mejlom

Zbog curenja spiska imena 62 osobe inficirane koronavirusom, pored toga što je krivično procesuirana jedna osoba, nije poznato da je neko od tih građana odlučio da tuži državu.

Osnovni sud oslobodio je prošlog mjeseca odgovornosti zaposlenog u podgoričkom Domu zdravlja Rada Milovića za neovlašćeno prikupljanje i korišćenje ličnih podataka. On je sumnjičen da je kao službeno lice zaduženo da podatke o oboljelima od koronavirusa pošalje izabranim doktorima, putem vajbera to proslijedio i drugim osobama.

U presudi, u koju su „Vijesti“ imale uvid, podgorički Osnovni sud smatra da nije moguće utvrditi kako je spisak inficiranih osoba dospio u javnost, ali i tvrdi da su ovi podaci prethodno poslati brojnim osobama.

„U sadržini mejla nije naznačeno da se radi o ličnim podacima. Milović, koji radi u IT sektoru, i nije bio dužan da zna da se radi o ličnim podacima, već je zaista samo izvršavao nalog pretpostavljenog, koji, kako je i sam naveo, ne bi izvršio da je znao da će dovesti do pokretanja krivičnog postupka“, piše u presudi.

Sud je konstatovao da je na sajtu Vlade prethodno bio objavljen spisak osoba u samoizolaciji, kao dio kampanje „neka svako zna“, usljed čega bi i osobama koje se bave obradom ličnih podataka bilo zbunjujuće da li navedeni spisak zaista predstavlja lične podatke u tom trenutku ili ne.

„Upravljač zbirkama podataka, Institut za javno zdravlje, shodno članu 4 Zakona o zbirkama podataka u oblasti zdravstva, koji je, kako je navedeno u dopisu Fonda za zdravstveno osiguranje, imao mogućnost da ovaj spisak pošalje direktno kroz sistem Doma zdravlja, a ne da bude prosljeđivan između, kako je to očigledno slučaj, neodređenog broja osoba, što svakako ne predstavlja zakonit način obrade ličnih podataka“, navodi se u presudi.

Branilac Milovića, advokat Mladen Tomović, za „Vijesti“ je ocijenio da je tokom krivičnog postupka nesporno dokazano da su se posebne kategorije ličnih podataka slale putem e-maila, bez kriptozaštite, van informacionog sistema zdravstva, suprotno propisima.

Prekršen je, smatra, Zakon o zbirkama podatka u oblasti zdravstva, Zakon o zaštiti podataka o ličnosti, Pravilnik o načinu označavanja i zaštite posebne kategorije ličnih podataka, Zakon o informacionoj bezbjednosti, Uredba o mjerama Informacione bezbjednosti i Pravilnik o informacionoj bezbjednosti. On je kazao da su to učinili Institut za javno zdravlje i Dom zdravlja i prije nego što su uopšte ovakvi podaci dostavljeni Miloviću.

Tomović smatra da su navedeni podaci, ukoliko nije postojala trenutna ili trajna tehnička mogućnost za razmjenu podataka direktno kroz informacioni sistem, morali da budu označeni u svim fazama obrade kao „posebna kategorija ličnih podataka“ i isključivo dostavljeni osobama koje imaju ovlašćenje za njihovu obradu, nakon čega bi se „ručno“ unosili u zdravstveni karton pacijenta i to u posebno namijenjenim prostorijama.

Tomović je kazao da je jedna od najopasnijih vrsta nepravdi selektivna pravda. Niko od osoba koje su naložile objavljivanje ličnih podataka osoba na sajtu Vlade, kao ni od odgovornih u Agenciji za zaštitu ličnih podataka koji su dali saglasnost za to, nije procesuiran zbog nezakonite obrade, iako je Ustavni sud utvrdio da je odluka bila nezakonita i naložio uklanjanje spiskova sa veb stranice.

„Sa druge strane imamo događaj koji je nastao usljed spleta nehatnih okolnosti uzrokovanih nedostatkom procedura i protokola gdje se jedno lice, inkriminiše i krivično procesuira, što nesporno predstavlja diskriminaciju i selektivno tumačenje propisa koji se odnose na zaštitu ličnih podatka“, zaključio je on.

Samo Crna Gora i Južna Koreja

Evropska komisija u izvještaju o napretku za prošlu godinu ocijenila je da je kriza prouzrokovana pandemijom Covid-19 bolje istakla i izazove koji se tiču zaštite ličnih podataka, navodeći da je po odluci Nacionalnog koordinacionog tijela (NKT - rasformiran krajem prošle godine) i pozitivnom mišljenju Agencije za zaštitu ličnih podataka objavljen spisak svih lica kojima je izrečena mjera samoizolacije. U izvještaju se konstatuje i da su taj spisak koristila privatna lica da kreiraju aplikaciju za mobilni telefon koja omogućava korisnicima da lociraju osobe u samoizolaciji.

Ovakav primjer nezabilježen je u evropskim zemljama, koje su kao i Crna Gora potpisnice Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima i Evropske konvencije o ljudskim pravima.

U Belgiji, Njemačkoj, Italiji, Španiji i Francuskoj GSM podaci (o brojevima mobilnih telefona) su se koristili kako bi se znalo da li osobe kojima je određena samoizolacija, ili su inficirane, ostaju kod kuće.

Belgijski nedeljnik Le Vif uporedio je Crnu Goru sa Južnom Korejom, u kojoj je instalirana aplikacija “Corona 100m” zahvaljujući kojoj može da se zna da li se na manje od 100 metara od vas nalazi osoba koja je inficirana.

“Koreanci nijesu išli tako daleko da objave ime, prezime i adresu zaraženih lica. Mnogo bliže nama jedna zemlja se usudila: Crna Gora”, objavio je Le Vif početkom aprila prošle godine.

Ombudsman reagovao naknadno, kršen i kodeks novinara

Zaštitnik za ljudska prava i slobode nakon objavljivanja spiska osoba u samoizolaciji rekao je da “nema mogućnost da reaguje…” i da “ne može da se miješa u rad drugih nezavisnih i samostalnih organa”, misleći na Agenciju za zaštitu ličnih podataka (AZLP).

Ombudsman je dva mjeseca kasnije od Ministarstva javne uprave zatražio detaljnu istragu u slučaju internet stranice crnagorakorona.com, kako bi se spriječilo neosnovano miješanje u lične podatke pojedinaca. Tada je preporučeno i AZLP da u “svim budućim analognim situacijama djeluje proaktivno svojim mišljenjima i drugim aspektima djelovanja u cilju sprečavanja zloupotrebe ličnih podataka, kao i kontrole izrade i korišćenja sličnih web stranica”.

Na stranici crnagorakorona.com moguće je bilo locirati sve osobe u Crnoj Gori kojima je određena samoizolacija, na osnovu spiska koji je objavila Vlada.

Spiskove osoba u samoizolaciji objavljivali su i pojedini štampani i elektronski mediji. Na portalu Radio-televizije Crne Gore (RTCG) i dalje su dostupna saopštenja iz marta prošle godine o tome da je NKT objavio ažurirani spisak osoba o samoizolaciji, kao i linkovi koji vode do stranice Vlade. Ista situacija je i na portalima Pobjeda, CDM, Analitika, Antena M, Radio Jadran, Radio Skala… Regulatorna i samoregulatorna tijela nijesu reagovala na ove slučajeve povrede prava na privatnost građana.

Stigma košta 100 eura?

Advokat Miloš Kojović, branilac Žarka Boškovića čija je tužba prva uzeta u razmatranje u bjelopoljskom Osnovnom sudu, “Vijestima” je kazao da je na pravilan i zakonit način utvrđeno da je Vlada javnim objavljivanjem spiska povrijedila osnovna ljudska prava i slobode njegovog klijenta.

“I to pravo na privatnost i pravo na poštovanje privatnog i porodičnog života, pa je u tom smislu sud obavezao Vladu da isplati iznos od 100 eura kao pravičnu naknadu. U tom dijelu izjavljena je žalba, jer smatramo da iznos od 100 eura nije srazmjeran samoj stigmatizaciji i zaziranju šire javnosti koju je trpio tužilac. Mentalno stanje mu je bilo narušeno, s obzirom na to da je to bio period kada je epidemija dostigla vrhunac, a kod građana se pojavio strah od prenošenja zaraze…”, kazao je advokat Miloš Kojović. U presudi, u koju su “Vijesti” imale uvid, piše da je Vlada povrijedila pravo Boškovića na privatan život, jer je bez njegove saglasnosti objavila ime i prezime, adresu i datum rješenja o samoizolaciji. Tužbeni zahtjev za iznos veći od dosuđenog nisu prihvatili, jer je Bošković saopštio da zbog spiska nije imao nikakve neugodnosti. Sudija Almir Muratović u presudi tvrdi da je bez uticaja na drugačije odlučivanje bilo to što je Nacionalno koordinaciono tijelo (NKT) za zarazne bolesti odluku o objavljivanju spiska donijelo uz saglasnost AZLP, ali i što je Vlada tvrdila da je cilj bio zaštita javnog zdravlja.

Ana KOMATINA

Hundreds of cases are pending before courts across Montenegro, waiting for practice to be established and the grounds for one final judgement to be transposed to other cases. The state could face millions of euros in damages and legal costs for breaches of human rights.

By Ana Komatina

In March last year, the Montenegrin government violated the right to privacy of 76-year old Žarko Bošković from Bijelo Polje by publishing his personal data – including his name, surname and address – while he was self-isolating.

This is the first instance judgment rendered by the Basic Court in Bijelo Polje, which partially upheld Mr Bošković’s complaint – the first out of several hundred complaints that have been filed with Montenegrin courts over the past ten months for the very same reason.

The Bijelo Polje-based man sued the state, seeking a symbolic compensation of 200 euros. The first instance court ordered the Government to pay him half that amount by way of compensation for non-pecuniary damages due to the breach of the right to privacy and family life. His defence counsel announced plans to appeal against the decision.

The state could lose millions of euros in damages and legal fees as a result of publishing the lists of persons ordered to self-isolate. In July 2020, the Constitutional Court found that the Government had violated the right to privacy. Individual compensation claims, as Vijesti has learned, amount up to €3,000.

There is no precise information on how many people were on the lists released between 21 March, when the Government published the first names, and 7 May last year, when it removed the names from the official website. According to the Administration for Inspection Affairs, more than 10,000 people received a decision on mandatory self-isolation or quarantine between mid-March and 24 April. Human Rights Action (HRA), a Podgorica-based NGO, says the first list contained more than 1,000 names, adding that the identities of at least 2,000 people were published.

“Some sources claim that the list contained even more than 6,000 names,” HRA said, citing a text published by the ZDNet news website on 27 March last year entitled “This tiny country is posting the names and locations of quarantined citizens.”

The unlawful publication of personal data was also met with condemnation in the European Commission’s 2020 report on Montenegro. This, however, was not the only case of infringement of the right to privacy of citizens during the COVID-19 pandemic. In early April last year, a list with the details of 62 people from Podgorica infected with coronavirus, including their personal identification numbers, made its way into the public. So far only one employee of the Podgorica Health Centre has been charged on these grounds, only to be released in the first instance procedure in the meantime. Although the Basic Court noted in its judgment of acquittal delivered towards the end of last month that the Institute of Public Health had not processed the data in a lawful manner, none of those responsible from that institution and the Health Centre have been prosecuted for that.

Delays as courts are waiting for a model

As a result of the publication of the lists of names of people required to self-isolate, as confirmed to Vijesti, a total of 206 complaints have been filed with the Podgorica Basic Court to seek compensatory damages for past and future mental anguish, the violation of personal rights, the right to privacy, data protection rights and the right to respect for private and family life. The Bijelo Polje Basic Court has received 59 complaints, whereas the Basic Court in Bar is currently handling eight cases involving a total of 10 plaintiffs.

Having confirmed that one case (apparently the complaint filed by Žarko Bošković) has been concluded at first instance on 18 May with partial admission of the claim, the Bijelo Polje court president Radula Piper told Vijesti that there was a delay in the remaining 58 proceedings until a final and non-appealable decision has been rendered in the first case.

The Podgorica Basic Court told Vijesti that “most proceedings have been put on hold until the final conclusion of case No. 3757/20 before this court.”

This means that this court is also making use of the legal possibility to wait for case law to be established in order to obtain guidance on how to rule in other proceedings involving this matter, following the final conclusion of one case.

“If a large number of complaints have been filed with a court with claims based on the same or similar facts and involving the same legal basis, the court may, upon receipt of responses to the claims, conduct proceedings on the basis of one complaint and suspend other proceedings until a final and non-appealable judgment has been rendered in respect of the said complaint. After a judgment becomes final and non-appealable, the court shall apply the law in the same manner to suspended cases,” the Law on Civil Procedure says.

Attorney Maja Živković told Vijesti that the cases assigned to her are in their early stages, confirming that case law on this issue has not been established yet.

“There are three ongoing cases seeking compensatory damages for mental anguish resulting from a violation of personal rights, or more precisely from a violation of the right to privacy by publishing the name and address of a person who was in self-isolation, which took place in March 2020. I’m not aware of any case that has been finalized so far,” Živković said.

She specified that compensation claims range between €2,000 and €3,000.

“We still don’t know what position the court will take when it comes to amounts to be reimbursed if it finds the claims to be well-founded,” Živković explained.

Pješčić: I was treated worse than a criminal

“The decision of the Government to publish my name and address just before the end of my self-isolation period was a great burden to me. They made me feel like a walking contagion and a criminal, but also guilty because I came back to Montenegro to stay with my parents.”

This is how Milica Pješčić, a mathematics student at Belgrade University, recounts to Vijesti her experience of 13 months ago, when her details together with personal data of another several thousand people were posted to the Government’s website.

“This is to enable each citizen to know who of their neighbours and fellow citizens is putting them at risk due to their poor discipline,” the Government's wrote on Twitter.

Pješčić was among the first to decide to bring action against the state for violating the right to privacy, claiming that she suffered mental anguish as well due to the actions of the former government.

“I told people to gather up the courage and sue the state. Someone decided to play with human rights in the middle of a pandemic. Even if it is out of ignorance, there’s no excuse. A global problem was turned into a show, with many omissions. Our rights must not be infringed, even during a pandemic,” she said.

The outbreak of the coronavirus pandemic caught Ms Pješčić in Belgrade. As she was unemployed and given that a lockdown was introduced, she decided to return home to Nikšić for a while.

"For days, I inquired about the flight that was supposed to get us home. I went to the Montenegrin embassy several times only to be told that no transport options were available, even though people knew there would be a flight and made bookings a few days earlier. Two hours before the take-off, I got a call from the embassy saying that, all of a sudden, there was a flight. I didn’t even pack up – I left all my things in Belgrade and continued to pay the rent for another six months, as I didn’t have time to cancel it. I don’t understand how it was possible that they had no information. I only brought a sweatshirt and my books. I didn’t want to stay alone in Belgrade and spend my parents’ money, which is not easy to earn at all. I already suffered harm when I was leaving for Montenegro,” Pješčić told Vijesti.

She added that at Podgorica airport no one could make sense of the criteria that were used to decide who should be sent to quarantine and who should self-isolate.

“A man in a protective suit greeted us, asking if I had a fever or cough and if I was feeling well. I wanted to go home, as I didn’t have my clothes and other necessary stuff with me. An inspector handed me a decision on mandatory self-isolation. I took it, but I didn’t know who signed the document, because the signature was illegible. I spent the next few days alone in my room, without any contact. I followed all the prescribed measures,” said Pješčić.

On day 13, just before the expiry of the self-isolation period, her name, surname and address were published on the Government’s website.

"It really hurt me that someone was pointing a finger at me. I felt like a criminal and asked why the names of paedophiles, rapists and murderers were not made public. Why me, who came to stay with my parents?,” Pješčić recalls.

She felt, she says, guilty and unwelcome, claiming that the Government influenced her decision not to return to Montenegro after her studies.

“They did an injustice to us. They gave criminals a warmer welcome than they did to us, students from Montenegro,” she said.

Pješčić said that she had spent 28 days in self-isolation, as she was handed a new decision on two-week self-isolation just before the expiry of initial period.

"After 14 days, I wanted to get tested for coronavirus, even to pay if necessary. I called and begged, but they wouldn’t let me. It was neither possible for me to get tested, nor anyone could visit me and examine me. I wanted to stop self-isolating as soon as possible and begin treatment of a condition that had worsened due to anxiety and confinement. I didn’t want to sign the second decision, only to be told in the end that it would be regarded as having been handed to me, "she said.

She claims that her religious rights were also breached. In particular, on Easter day, which was the 28^th day of her self-isolation period, she felt the need to be, if not in the church, then at least with her family.

List of infected people emailed unlawfully

Following the leak of a list of names of 62 people infected with coronavirus, it is not known whether any of those citizens decided to take legal action against the state in addition to the criminal proceedings that have been brought against one person.

Last month, the Basic Court acquitted Rade Milović, an employee of Podgorica Health Centre, of unauthorized collection and use of personal data. He is suspected of sending information about coronavirus patients to third parties via Viber in the capacity of an official in charge of providing such data to chosen GPs.

In the judgment seen by Vijesti, the Podgorica Basic Court finds that it is not possible to tell how the list of infected persons reached the public, while also claiming that these data were previously shared with numerous people.

“The e-mail does not indicate that it contains personal data. Milović, who works in the IT department, was not obliged to know that the email contained personal data. Instead, he only carried out the order of his superior, which he – as stated by himself – would not have performed if he had known that such action would lead to criminal proceedings against him,” the judgment says.

The court found that a list of persons in self-isolation had previously been published on the Government’s website, as part of the “Let everyone know” campaign, which is why even those responsible for the processing of personal data would have been confused as to whether the list really represented personal data at the time or not.

“As stated in the letter from the Health Insurance Fund, under Article 4 of the Law on Data Collections in the Area of Health, the Institute of Public Health as the data collector had the possibility to send this list directly through the Health Centre’s system, instead of it being passed between, as was clearly the case, an indefinite number of persons, which is certainly not a lawful way of processing personal data,” the judgment says.

Mladen Tomović, Rade Milović’s defence counsel, told Vijesti that it had been proven beyond doubt that special categories of personal data were sent via e-mail outside the health information system, without any cybersecurity mechanisms and contrary to regulations.

He believes that the Law on Data Collections in the Area of Health, Law on Personal Data Protection, Rulebook on the method of marking and protecting special categories of personal data, Law on Information Security, Decree on information security measures and Rulebook on information security have been breached. He said that the Institute of Public Health and the Health Centre had done that even before such data were delivered to Milović.

Tomović believes that the said data, in case there was no current or permanent technical possibility for data exchange directly through the information system, had to be marked as “a special category of personal data” in all processing stages and be submitted solely to persons authorized to process such data, after which the data would be manually entered into patients’ health records in specially designated premises.

Tomović said that one of the most dangerous types of injustice is selective justice. None of the persons who ordered the publication of personal data on the Government’s website, or those responsible in the Personal Data Protection Agency who gave their authorisation, have been prosecuted for unlawful data processing, despite the fact that the Constitutional Court found the decision unlawful and ordered the lists to be removed from the website.

“On the other hand, this is an event that occurred due to a set of negligent circumstances caused by a lack of procedures and protocols, whereby one person is incriminated and prosecuted, which indisputably represents discrimination and selective interpretation of personal data protection regulations,” he concluded.

Only Montenegro and South Korea

In its 2020 report, the European Commission notes that the crisis caused by the COVID-19 pandemic further exposed the challenges relating to personal data protection, adding that a list of all persons subject to self-isolation was published upon a decision of the National Coordination Body (NKT – dissolved towards the end of last year) and positive opinion of the Agency for Personal Data Protection. The report also states that the list was subsequently used by private individuals to create a mobile application allowing users to locate those in self-isolation.

Such an example was unprecedented in European countries, which, just like Montenegro, are parties to the International Covenant on Civil and Political Rights and the European Convention on Human Rights.

In Belgium, Germany, Italy, Spain and France, GSM data (on mobile phone numbers) were used in order to know whether people who had been ordered into self-isolation or those infected stayed at home.

The Belgian weekly Le Vif compared Montenegro to South Korea, where the Corona 100m app was developed to alert people if they come within 100 metres of the location of a person infected with the virus.

“Koreans did not go that far as to publish the name, surname and address of infected people. A country much closer to us dared to do so: Montenegro,” Le Vif wrote in early April last year.

Ombudsman reacted at a later stage, breaches of journalists’ code of ethics 

Following the publication of the list of persons in self-isolation, the Ombudsman said that “there is no possibility for him to react” and that “he cannot interfere in the work of other independent and autonomous bodies”, referring to the Personal Data Protection Agency (AZLP).

Two months later, the Ombudsman requested Ministry of Public Administration to undertake a detailed inquiry into the case of the crnagorakorona.com website, so as to prevent unjustified interference with the personal data of individuals. It was then recommended that AZLP “in all future analogous situations should act proactively with its opinions and other types of action in order to prevent abuses of personal data, as well as to control the creation and use of similar websites."

By visiting the crnagorakorona.com web portal, it was possible to locate all people in Montenegro who were ordered to self-isolate, based on the list published by the Government.

Lists of persons in self-isolation were also published by certain print and electronic media. The news website of the national broadcaster RTCG still contains press releases from March last year stating that the NKT published an updated list of people in self-isolation, as well as links to the Government’s website. The same is true of the news websites of Pobjeda, CDM, Analitika, Antena M, Radio Jadran, Radio Skala, etc. Regulatory and self-regulatory bodies failed to react to these violations of the right to privacy.

Stigma costs €100?

Attorney Miloš Kojović, defence counsel of Žarko Bošković, whose complaint was the first to be considered by the Bijelo Polje Basic Court, told Vijesti that it was established in a proper and lawful manner that the Government had violated the fundamental human rights and freedoms of his client by publishing his details on its website.

“This includes both the right to privacy and the right to respect for private and family life. In this regard, the court ordered the Government to pay him €100 as fair compensation. We lodged an appeal in respect of such a decision, as we believe that €100 is not proportional to the stigmatization and intrusion by the general public which the plaintiff suffered. His mental state was impaired, given that this was the period when the epidemic reached its peak, with citizens fearing transmission,” said attorney Miloš Kojović.

The judgment, which was seen by Vijesti, states that the Government violated Bošković’s right to private life by publishing his name, surname, address and date of the decision on self-isolation. They did not accept the claim for damages that is higher than the one awarded, because Bošković said that he did not suffer any inconveniences arising from the list. Judge Almir Muratović claims in the judgment that the fact that the National Coordination Body for Infectious Diseases (NKT) decided to publish the list with the consent of AZLP did not affect the decision, nor did the Government’s claim that the goal was to protect public health.

Značajan porast prihoda u farmaceutskoj i IT industriji, dok vlasnici hotela troše akumuliranu dobit da bi opstali. U IT sektoru osnovano 86 novih kompanija, a laboratorije dobro zaradile na PCR I drugim testovima

Farmaceutska, IT i medicinska djelatnost najveći su poslovni dobitnici na izmijenjenoj privrednoj mapi Crne Gore usred korona krize, dok je većina drugih privrednih grana pretrpjela značajne gubitke, poput trgovine, hotelijerstva, građevinarstva, saobraćaja, poslovanja sa nekretninama, prometa nafte i naftnih derivata, telekomunikacija...

To pokazuje analiza “Vijesti” iz izvještaja o prošlogodišnjem finansijskom poslovanju kompanija u Crnoj Gori.

Ova slika nije neočekivana, jer je globalna ekonomska kriza, koju opisuju kao najoštriju još od Velike depresije 1929. godine, zbir posljedica pandemije korona virusa.

Prihod u farmaciji veći 61,32 miliona eura

Farmacija je u Crnoj Gori uglavnom zastupljena kroz trgovinu ljekovima i preparatima i samo jednim pogonom Hemofarma za proizvodnju ljekova, a većina u ovoj oblasti bilježi rast prihoda i dobiti u prošloj godini.

Analiza kompanije "BI Consulting", provajdera poslovnih i bonitetnih informacija za projekat "100 najvećih u Crnoj Gori", pokazala je i da je u farmaceutskoj djelatnosti u 2020. godini ukupan prihod od prodaje u ovoj djelatnosti porastao sa 320,19 miliona na 381,51 miliona (19,10 odsto), dobit sa 12,72 na 16,39 miliona (28,85 odsto), a broj zaposlenih sa 1.786 na 1,960 (9,74 odsto)".

Podaci Monstata pokazaju da je u prošloj godini uvezeno medicinskih i farmaceutskih proizvoda za 116,377 miliona, što je rast od 8,3 odsto u odnosu na godinu ranije kada je ta vrijednost bila 107,409 miliona.

Vodeća kompanija u ovoj djelatnosti "Glosarij", koji se bavi trgovinom na veliko farmaceutskim proizvodima, prošle godine je prihodovala 84,32 miliona, 12 odsto više u odnosu na godinu ranije kada je imala 74,71 miliona. Iskazana dobit firme bila 3,73 miliona i povećana je za šest odsto u odnosu na 2019.godinu kada je ostvareno 3,49 miliona.

Iz "Glosarija" za "Vijesti" tvrde da na njihovo poslovanje tokom 2020. godine nije uticala pandemija Covid -19.

"Poznato je da se radi o virusnoj infekciji za koju još nijesu pronađeni efikasni ljekovi. Takođe, nismo prometovali vakcine, jer se to za Covid-19 ne radi preko veledrogerija, već je država direktno vršila nabavku i distribuciju. U dijelu prodaje vitamina i dijetskih suplemenata zabilježili smo par procenata porasta prodaje, a ukupni rast je ostvaren iz povećanog asortimana usluga i opreme" istakli su “Glosarija”.

Korona je pospješila korišćenje suplemenata sa dodatkom vitamina C, D, cinka i magnezijuma, međutim do podataka o toj potrošnji “Vijesti” nijesu mogle doći. Iz Instituta za ljekove i medicinska sredstva su objasnili da nijesu nadležni za nabavku ljekova i medicinskih sredstava. Iz državne kompanije Montefarm, koja je veledogerija i ima 55 apoteka potvrdili su veliku tražnju „značajnog broja suplemenata koji blagotvorno djeluju na imuni sistem“ ne navodeći konkretne iznose.

„Među najtraženijim preparatima bili su svakako vitamin C, zatim proizvodi koji u svom sastavu sadrže minerale cink i selen i njihova potražnja se višestruko uvećala. Naročito je tražen bio vitamin D u jačinama od 1000-10 000 jedinica, koji je bio preporučen od stručne medicinske javnosti, jer je potvrđena njegova uloga u prevenciji, tokom liječenja, ali i kao postcovid suplement radi bržeg i lakšeg oporavka pacijenata. Promet ovog vitamina uvećan je tokom prošle godine nekoliko puta“ rekli su iz Montefarma.

Apoteke Montefarm-a su, kako kažu iz ove kompanije, zabilježile i potražnju za biljnim preparatima koji „imaju pozitivan efekat na imunitet i podižu njegovu odbrambenu moć“.

Prihod “Montefarma” je na godišnjem nivou skočio deset procenata, sa 73,58 miliona u 2019. na 81,34 miliona u prošloj godini, dok je dobit za isti period smanjena 31 odsto, sa 376,405 hiljada na 261,325 hiljada eura.

Podaci iz finansijskih izvještaja pokazuju da su rasli i prihodi privatnih apoteka. To je, kažu iz jednog od lanaca, očekivano, jer je pandemija pojačana strahom uticala da se tražnja za ljekovima i preparatima značajno poveća, pogotovo u početnim mjesecima.

"Imali smo na početku navalu da bi se kasnije situacija normalizovala", rečeno je "Vijestima" iz menadžmenta te kompanije.

U IT sektoru više od 120 novih firmi

Pandemija je dovela i do toga da su računari i laptopovi postali prioritetni uređaji u domaćinstvu, jer zbog vanrednog stanja, mnogi rade od kuće, a djeca pohađaju nastavu onlajn.

To je doprinijelo i da IT djelatnost ostvari značajne prihode.

Analiza "BI Consaltinga" pokazuje i da je u ovom sektoru broj kompanija uvećan sa 495 na 621 (25,45 odsto), prihod od prodaje sa 112,22 miliona na 126,048 miliona (12,32 odsto), dobit sa 9,72 miliona na 14,5 miliona (49,29 odsto). Broj zaposlenih je na godišnjem nivou povećan sa 1.512 na 2.074 (37,175 odsto).

Firma iz IT sektora sa najvećim prihodom u 2019.godini "Comtrade distribution" (trgovina na veliko kompjuterima, kompjuterskom opremom i softverima) uvećala je dobit sa 373,403 hiljada u 2019. na 398,925 hiljada u prošloj godini što je rast oko šest odsto, iako su joj prihodi pali za godinu sa 19,8 na 18,54 miliona.

Kompanija sa istom djelatnošću "Čikom" za godinu je uvećala dobit za čak 60 odsto i to sa 561,678 hiljadu u 2019. na 903,221 u prošloj godini, a prihod za 11 odsto, sa 7,88 miliona na 8,80 miliona eura.

Kompanija “Amplitudo” koja je radila portal i jutjub kanal za potrebe onlajn nastave za Ministarstvo prosvjete prošle godine prihodovala je million eura, uz neto dobit od 197 hiljada eura. Godinu ranije prihod je bio 925,26 hiljada, a profit 61,96 hiljada.

“Glavni faktor velikog rasta u IT sektoru globalno je uticaj pandemije na svakodnevni život i način kako smo iskoristili tehnologiju - kaže za “Vijesti” izvršni direktor kompanije DoMen koja upravlja domenom .ME Predrag Lešić.

Razni servisi, od onih za dopisivanje i video poziva, prema njegovim riječima, omogućili su i da se administrativni I drugi poslovi bez problema izmjeste.

“Sa druge strane sve šta je trebalo da se digitalizuje u narednih pet godina, urađeno je za pet mjeseci”, kazao je Lešić.

Od marta 2020. do marta 2021. godine u odnosu na mart 2019. do 2020. godine, prema njegovim riječima, kreirano je 12,5 odsto više veb-sajtova,  a za 23,65 odsto porasla je registracija domena namijenjenih veb-sajtovima za elektronsku trgovinu. Uočen je i blagi rast domena namijenjenih pisanju blogova.

Lešić navodi i porast domena koji su registrovani i razvijeni kao veb sajtovi u kojima se pojavljuju riječi webinar (19.23 odsto), freelance (9.15 odsto), e-learning (6.61 odsto), fitness (5.52 odsto), social distancing (2.83 odsto) i delivery  (1.86 odsto).

Korona-testovima do velikih prihoda

Značajne prihode ostvarile su i privatne zdravstvene ustanove i laboratorije, koje su u svoju ponudu uvrstile kompletne preglede za građane koji sumnjaju da su zaraženi.

Posebno su zaradile laboratorije koje su radile brze antigenske testove čija se cijena kretala oko 25 eura, dok su u nekoliko privatnih ustanova analizirali PCR testove za 80 eura.

Da je ova djelatnost izazvala i konkurentsku trku svjedoče učestale reklamne kampanje na bilbordima, televizijama i novinama, gdje se PCR test sada nudi i za 50-ak eura.

Posebno su traženi seloroški testovi kojim se, analizom krvi, utvđuje da je osoba preležala infekciju, a njihova cijena je od 15 do 30 eura.

Iz Ministarstva zdravlja “Vijestima” nije odgovoreno na pitanje koliko je, zbog ovih analiza, otvoreno novih laboratorija. Uputili su na svoj sajt gdje se nalazi 12 adresa na kojima se može uraditi PCR test.

“Od navedenih ustanova, Institut za javno zdravlje i Dom zdravlja u Kotoru, pripadaju javnom zdravstvenom sistemu i u njima se ne vrši naplaćivanje usluga PCR testiranja” kazali su u Ministarstvu.

Jedna od prvih novosnovanih privatnih laboratorija i poliklinika (usred pandemije) je “Moj lab”, u avgustu prošle godine, koja je registrovana na  specijalistu grudne hirurgije Milana Mijovića. Za pet mjeseci ostvarila je prihod od million i po eura i čistu dobit 322 hiljade eura.  

Institut za javno zdravlje nije odgovorio na pitanje “Vijesti” o tome koliko se testova radi u javnim zdravstvenim ustanovama, a koliko u privatnim.

Prema podacima "Bi Consaltinga" u sektoru medicinskih usluga prošle godine osnovano je 86 novih kompanija i sada ih je 539, broj zaposlenih je povećan sa 1.895 na 2.090 (10,29 odsto), prihod od prodaje sa 39,47 na 48,65 miliona (23,25 odsto) i dobit sa 3,47 miliona na 3,52 miliona (1,26 odsto).

U maju prošle godine u Crnoj Gori je otvorena i firma F.T.S. za proizvodnju maski za lice. U Centralnom registru privrednih subjekata se navodi njena djelatnost “nespecijalizovana trgovina na veliko”, a osnivač je italijanski državljanin Frančesko Meleo. Ova firma imala je prošle godine prihod 693,38 hiljada i neto dobit 262,577 hiljada.

Informaciju o ovom biznisu u javnost je prošle godine prvi iznio bivši poslanik i vršilac dužnosti direktora Uprave prihoda i carina Aleksandar Damjanović,koji je saopštio da ta firma nije upisana u registar za ljekove i medicinska sredstva.

Nakon toga oglasio se Glavni grad koji je saopštio da su prvi kontakt sa investitorom za proizvodnju maski  imali na događaju Podgorica Investment

"Firma „F.T.S." kupila je dvije mašine za proizvodnju maski za lice u ukupnom iznosu od 291.000,00 eura. "FTS" je izvozno orijentisana firma, budući da su svi njihovi kupci uglavnom iz Evrope i drugih djelova svijeta. Trenutno zapošljava 12 radnika”, saopšteno je, između ostalog, iz Glavnog grada u julu prošle godine.

Pad prometa trgovačkih lanaca

Sektor trgovine koji je tradicionalno najmasovnija poslovna oblasti u Crnoj Gori po broju preduzeća i zaposlenih pokazuje smanjenje prihoda i dobiti. Prema podacima "BI Consaltinga"ova oblast poslovanja ostvaruje 3,4 milijarde eura, što je oko 40 odsto prihoda svih kompanija.

Iz Privrede komore (PKCG) za "Vijesti" kažu da se pad tražnje u turizmu odrazio negativno na promet u unutrašnjoj trgovini, pa je u 2020. Godini u odnosu na prethodnu bio manji za 16,8 odsto.

Najveći prihod među trgovačkim lancima imala je kompanija "Voli" koja na godišnjem nivou bilježi pad od oko 10 odsto, sa 242,39 miliona u 2019. godini na 218,70 miliona u prošloj. Dobit kompanije u ovom periodu je prepolovljena sa 4,87 miliona na 2,46 miliona eura.

"Pad prometa je najniži u branši zahvaljujući velikom angažovanju zaposlenih u svim strukturama kompanije. Uzimajući u obzir poslovanje u prethodnih sedam godina i upoređujući ovogodišnje parametre sa tim periodom, može se zaključiti da je 2020. godina bila izuzetno teška. Jasno je da je 2019. godina bila rekordna u poslovanju mnogih privrednih subjekata u Crnoj Gori, pa tako i u našoj kompaniji, zato i nije referentna veličina sa kojom bi trebalo porediti ovu godinu" naglasili su iz "Volija".

Niži prihodi, kažu, uticali su i na pad direktnih troškova, jer su se odricali svega što je neproduktivno. Iz Volija pojašnjavaju da su kao mehanizam za ublažavanje posljedica pandemije koristili to što su uspjeli da otvore pet novih maloprodajnih objekata u 2020. godini i investiraju 15 milona eura. Naglasili su i da su imali i podršku suvlasnika - Evropske banke za obnovu i razvojn.

Finansijski izvještaji pokazuju  i da je“Merkator” prošlu godinu završio u minusu od 7,37 miliona u odnosu na 2019. kada je ostvarena dobit 1,042 milion. Dobit kompanije “Franca” je prepolovljena sa 1,55 miliona iz 2019. godine na 772,63 hiljada na kraju prošle godine.

Sektor nafte i naftnih derivata u kome posluje više renomiranih internacionalnih kompanija bilježi loše rezultate. Jugopetrol u većinskom grčkom vlasništvu imao je pad prihoda za 47 odsto odnosno sa 159,34 miliona eura na 84,79 miliona, a dobit je pala sa 4,32 miliona na 2,57 miliona eura.

Prihodi ugostitelja i hotelijera prepolovljeni

Najveći pad prihoda u prošloj godini, prema podacima "BI Counsaltinga" bio je u sektoru ugostiteljstva i hotelijerstva za prosječno 55 odsto. Gore su prošle hotelijerske kompanije.Veliki gubitak je pretrpjelo najveće hotelsko preduzeće u Crnoj Gori "Budvanska rivijera" (koja ima pet hotela) čiji su prihodi pali sa 21,95 miliona u 2019.godini na 2,96 miliona u prošloj godini (87 odsto). Ova državna kompanija je za isti period smanjila i broj zaposlenih sa 599 na 412 (32 odsto).

“ Prvi put od od 2003. godine imali smo poslovni gubitak i bili u situaciji čiji izazov je bio nesavladiv. Tako je bilans stanja na kraju prošle turističke godine imao za rezultat gubitak od devet miliona" kazali su u "Budvanskoj rivijeri", koja je godinu ranije imala million eura profita. Likvidnost su, kako kažu, sačuvali zahvaljujući akumuliranoj dobiti iz prethodnih godina, uz dodatne mjere štednje, smanjenje fiksnih troškova, reduciranje zarada. Prekinut je investicioni zamah od skoro 40 miliona eura iz prethodnih godina...

Manje hrane i pića  

Sektor "hrane i pića" pretrpio je značajne gubitke. Jedan od razloga je što je usko povezan sa sektorima ugostiteljstva i hotelijerstva koji tokom korona krize uglavnom nije radio, tako da nijesu imali potrebu za većim porudžbinama.Jedna od vodećih kompanija na ovom tržištu Coca-Cola HBC Crna Gora imala je pad prihoda sa 29,31 na 19,97 miliona eura(32 odsto), a dobit od 1,17 miliona u 2019. istopila se u minus od 126,17 hiljada u prošloj godini.Iz ove kompanije za "Vijesti" su kazali da je 2020. bila posebno izazovna za poslovanje firmi koje su povezane sa sektorom turizma i ugostiteljstva.

To se odrazilo i na njihovo poslovanje. Ostali su, kažu, pouzdan partner zaposlenima, kupcima, partnerima i tržištu.

“Preuzeli smo teret krize, nijesmo smanjivali broj zaposlenih i zarade, ispunili smo sve obaveze prema kupcima i nastavili s investicijama u tržište. Sarađujemo direktno i indirektno sa dvije i po do tri hiljade kupaca i odlukom da poštujemo sve obaveze prema njima podržali smo opstanak velikog broja tih biznisa. Smatrali smo da je odgovorno da, iako nam je biznis snažno uzdrman pandemijom, nastavimo da podržavamo zajednicu. Zajedno sa Coca-Cola fondacijom donirali smo 50 hiljada dolara Crvenom krstu i 15 hiljada litara pića za zdravstvene i radnike u kovid ustanovama" rekli su iz ove kompanije.

Iz ove branše, veliki gubitaš je i nikšićka "Trebjesa" koja je prošlu godinu završila sa minusom od oko 1,37 miliona eura, za razliku od 2019. kada je imala dobit 3,94 miliona.

Pomoć usmjeriti isključivo najugroženijima

Bivši poslanik i vršilac dužnosti direktora Uprave prihoda i carina Aleksandar Damjanović za “Vijesti ” je kazao da je više puta u parlamentu  prošle godine govorio da posledice pandemije nijesu iste za sve privredne djelatnosti, što sada potvrđuju prošlogodišnji bilansi poslovanja.

“Ukazivao sam na pojedine sektore, poput farmacije, IT-a, energetike...  koji su na neki način “profitirali”, dok su drugi, poput, saobraćaja i turističke djelatnosti bačeni na koljena. Zato sam tražio da bivša vlast selektivno cilja   na najugorženije kompanije i napravi podršku koja je data privredi.To se, nažalost, nije desilo” rekao je Damjanović.

On očekuje da se nakon sveobuhvatne analize dobitnika i gubitnika pandemije definiše  paket dugoročne podrške, isključivo, onima koji se najpotrebnija.

“To može uključivati i posebno poreske mjere u odnosu na ugrožene djelatnosti” istakao je Damjanović.

Marija MIRJAČIĆ

Pharmaceutical and IT industries have seen significant revenue gains, while hotels are spending their accumulated profits to survive. As many as 86 new companies have been founded in the IT sector, and laboratories have profited from PCR and other tests

By Marija Mirjačić

The pharmaceutical, IT and healthcare sectors are the biggest business winners on Montenegro’s disrupted economic map in the midst of the coronavirus crisis. Most other industries, such as retail, hotels, construction, transport, real estate, oil and petroleum products, telecommunications, have suffered significant losses.

This is the main finding of Vijesti’s analysis of last year’s financial reports of companies in Montenegro.

Such a picture is not surprising, given that the global economic crisis, which has been described as the most severe since the 1929 Great Depression, is the sum of the consequences of the coronavirus pandemic.

Revenues in pharmacy rose by €61.32 million

The pharmaceutical industry in Montenegro is mainly composed of trade in medicines and medicinal preparations and just one Hemofarm’s drug production plant. Most entities in this industry reported strong revenue and profit growth last year.

An analysis performed by BI Consulting, a provider of business and credit information within the project entitled “Montenegro’s 100 biggest companies”, has shown that in 2020, total sales revenue in the pharmaceutical industry increased from €320.19 million to €381.51 million (19.10%). Profits were up from €12.72 to €16.39 million (28.85%), whereas the number of employees rose from 1,786 to 1,960 (9.74%).

Data from the Statistical Office (Monstat) show that last year saw imports of €116,377 million worth of medical and pharmaceutical products, which is an increase of 8.3% compared with the previous year, when that value was 107,409 million.

The industry’s leading company, Glosarij, which specializes in the wholesale supply of pharmaceutical products, reported revenue of €84.32 million last year, an increase of 12 percent on the previous year, when it yielded €74.71 million. The Glosarij’s reported profits were €3.73 million, up 6% compared to 2019, when the company made €3.49 million.

Glosarij told “Vijesti” that their business had not been affected by the COVID-19 pandemic in 2020.

“We all know that this is a viral infection for which an effective cure is yet to be found. Also, we did not trade in COVID-19 vaccines, because this is not done through pharmaceutical wholesalers, but states instead perform procurement and distribution directly. As far as sales of vitamins and dietary supplements are concerned, we recorded a slight increase in sales, while overall growth was achieved as a result of an increased range of services and equipment,” Glosarij said.

The COVID-19 outbreak led to an increase in the consumption of zinc, magnesium and vitamin C and D supplements, but Vijesti could not obtain exact data on this. The Institute for Medicines and Medical Devices explained that they were not in charge of procuring medicines and medical devices. The state-owned Montefarm company, a pharmaceutical wholesaler with a network of 55 pharmacies, confirmed that there was a high demand for “a significant number of supplements that have a beneficial effect on the immune system,” without presenting specific amounts.

“One of the most sought-after supplements was certainly vitamin C, but also products containing zinc and selenium, which all saw a multiple increase in demand. Vitamin D in doses of 1000-10.000 units was especially popular, after it was recommended by medical experts as having a role in the prevention and treatment of COVID-19, but also as a post-Covid supplement for faster and easier recovery of patients. The turnover of this vitamin increased several times in the last year,” Montefarm said.

Montefarm pharmacies, as the company says, also recorded increased demand for herbal preparations, which “have a positive effect on immunity and boost its defensive power”.

Montefarm’s annual revenue jumped 10%, up from €73.58 million in 2019 to €81.34 million last year, while the profit for the same period fell by 31, down from €376.405 to €261,325.

The data from the analysed financial reports show that the revenue of private pharmacies also went up. According to one the chains, this was expected, because the pandemic, intensified by fear, caused the demand for medicines and medicinal preparations to increase substantially, especially in the first months.

“We had an onslaught at the beginning, but the situation normalized later,” the company management told Vijesti.

More than 120 new companies in the IT sector

The pandemic has also led to computers and laptops becoming priority devices in households, as many were and still are working from home due to the state of emergency, while children are attending classes online.

This has also caused the IT industry to generate significant revenue.

The analysis by BI Consulting also shows that the number of companies in this sector climbed from 495 to 621 (up 25.45%), sales revenue from €112.22 million to €126.048 million (up 12.32%) and profits from €9.72 million to €14.5 million (up 49.29%). The number of employees at the annual level increased from 1,512 to 2,074 (37,175%).

Comtrade Distribution, an IT company that generated the highest revenue in 2019, specializing in the wholesale distribution of computers, computer equipment and software, increased its profits from €373.403 in 2019 to €398,925 last year, which is a growth of about six percent, although its yearly revenue fell from €19.8 to €18.54 million.

Čikom, a company carrying out the same activity, increased its annual profits by as much as 60%, up from €561,678 in 2019 to €903,221 last year. Revenue was up 11 percent, from €7.88 million to €8.80 million.

Amplitudo, a company commissioned by the Ministry of Education to develop a web portal and a YouTube channel for the purposes of online teaching last year, reported total revenue of one million euros and a net profit of €197,000. A year earlier, their revenue was 925,260, while profits were €61.960.

“The main factor for the strong growth of the IT sector globally is the impact of the pandemic on everyday life and the way we use technology,” says Predrag Lešić, the CEO of DoMen company, which manages the .ME domain.

According to him, various services, such as messaging apps and video conferencing platforms, have enabled administrative and other jobs to be relocated without any problems.

“On the other hand, everything that needed to be digitalized in the course of next five years was digitalized in five months,” Lešić said.

Between March 2020 and March 2021, he says, when compared with the period between March 2019 and March 2020, 12.5% more websites were created, while the registration of domains intended for e-commerce websites increased by 23.65%. There has also been a slight increase in domains intended for blogging.

Lešić also points to the increase in domains that are registered and developed as websites and featuring words such as ‘webinar’ (19.23 percent), ‘freelance’ (9.15 percent), ‘e-learning’ (6.61 percent), ‘fitness’ (5.52 percent), ‘social distancing’ (2.83 percent) and ‘delivery’ (1.86 percent).

Coronavirus tests as a way to make big gains

Significant revenue was also generated by private clinics and laboratories offering complete examinations for those suspecting that they are infected.

Labs performing rapid antigen tests, which cost around €25, earned particularly well, while several private clinics offered PCR tests at €80.

Frequent advertising campaigns on billboards, television channels and newspapers, where PCR tests are now being offered at around €50, prove that this activity has resulted in a competitive race.

There is an especially high demand for serological tests, which are blood tests to check if a patient had an infection before. Their price ranged between 15 and 30 euros.

The Ministry of Health did not answer Vijest’s question as to how many new laboratories have been opened for the purpose of such analyses. They referred us to their website, which gives 12 addresses where a PCR test can be done.

“Of these institutions, the Institute of Public Health and the Kotor Health Centre belong to the public health system and they do not charge PCR testing services,” the Ministry said.

One of the first newly established private laboratories and polyclinics (in August 2020, in the middle of the pandemic) is Moj Lab, which is run by thoracic surgery specialist Milan Mijović. In five months, it generated revenue of €1.5 million and a net profit of €322,000.

The Institute of Public Health did not answer Vijesti’s question as to how many tests have so far been conducted in public health institutions and how many have been performed in private ones.

According to BI Consulting’s data, 86 new companies were established in the medical services sector last year, so now there are a total of 539 such companies. The number of employees in this sector has increased from 1,895 to 2,090 (10.29%), sales revenue from €39.47 to €48.65 million (23.25%) and profit from €3.47 million to €3.52 million (1.26%).

In May last year, Montenegro saw the opening of F.T.S. – a company specializing in the production of face masks. According to the Central Registry of Business Entities, its registered activity is “non-specialized wholesale trade” and its founder is Italian national Francesco Meleo. This company reported revenue of €693.380 and a net profit of €262,577 last year.

The information about this business was first made public last year by former MP and now acting director of the Revenue and Customs Administration Aleksandar Damjanović, who said that the company had not been entered in the Register of Medicines and Medical Devices.

Subsequently, the Capital City announced that they had made the first contact with the investor specializing in the production of masks at the Podgorica Investment event.

“The company “F.T.S.” bought two machines for the production of face masks for a total amount of 291,000.00 euros. “F.T.S.” is an export-oriented company, as all their main customers are from Europe and other parts of the world. It currently employs 12 workers,” the Capital City said in July last year, among other things.

Retail chains see a decline in turnover

The retail sector, which is traditionally the biggest industry in Montenegro in terms of the number of companies and employees, has seen a decrease in revenue and profits. According to BI Consulting, this area of ​​business generates €3.4 billion, which is about 40 percent of the revenue of all companies.

The Chamber of Commerce (PKCG) told Vijesti that the decline in demand in tourism had a negative impact on retail turnover. As a result, in 2020 it fell by 16.8 percent compared to the previous year.

The highest revenue among supermarket retailers was generated by Voli, which recorded an annual decrease of about 10 percent, from €242.39 million in 2019 to €218.70 million in the last year. The company’s profits in this period were slashed by half from €4.87 million to €2.46 million.

“The drop in turnover is the lowest in the industry thanks to great commitment of our employees across all structures of the company. Taking into account our results in the previous seven years and comparing this year’s parameters with that period, it can be concluded that 2020 was extremely difficult. It is clear that 2019 was a record year for many business entities in Montenegro, including our company, so it is not a reference value with which this year should be compared,” Voli said.

According to them, falling revenues have also led to a drop in direct costs, because they abandoned everything that was unproductive. Voli explains that they used the launch of five new retail stores in 2020 and €15 million in investments as a mechanism to mitigate the consequences of the pandemic. They also emphasized that they had the support from co-owners – the European Bank for Reconstruction and Development.

Financial statements have also revealed that Mercator ended the last financial year with a deficit of €7.37 million compared to 2019, when profits were €1.042 million. Franca’s saw its profits halved – from €1.55 million in 2019 to €772,630 at the end of last year.

The oil and petroleum products sector, which features several renowned international companies, is also making poor results. Jugopetrol, which is majority owned by Greece, saw a 47 percent drop in revenue, from €159.34 million to €84.79 million, with profits also being down from €4.32 million to €2.57 million.

Hospitality revenues slashed by half

According to the BI Consulting data, the hotel and catering sector saw the biggest drop in revenues last year, by an average of 55 percent. Hotels had it worse. A big loss was suffered by the largest hotel company in Montenegro, Budvanska rivijera, which owns five hotels, whose revenue fell from €21.95 million in 2019 to €2.96 million last year (down 87 percent). This state-owned company also reduced the number of employees from 599 to 412 (32 percent) over the same period.

“For the first time since 2003, we recorded a business loss and found ourselves in a situation that presented an insurmountable challenge. Thus, the balance sheet at the end of the last tourist year resulted in a loss of nine million euros,” Budvanska rivijera said, adding that they had recorded a €1 million profit a year earlier. According to them, liquidity was preserved thanks to the accumulated profits in previous years, along with additional austerity measures, reduced overheads and a reduction in salaries. The investment momentum of almost 40 million euros from previous years has been disrrupted.

Less food and drink

The food and beverage industry has also suffered significant losses. One of the reasons is that this sector is closely linked to the catering and hotel sectors, which generally did not operate during the coronavirus crisis, which is why they did not require big orders. One of the leading companies on this market, Coca-Cola HBC Montenegro, saw a drop in revenue from €29.31 to €19.97 million (32 percent), with profits of 1.17 million in 2019 melting into a minus of €126.17 thousand last year. The company told Vijesti that 2020 had been particularly challenging for the operation of companies linked to the tourism and hospitality sector.

This has affected their business as well. Yet, they continue to be a reliable partner to employees, customers, partners and the market.

“We have taken on the burden of the crisis. In particular, we have not reduced the number of employees and their salaries, we have settled all liabilities to customers and continued to invest in the market. We collaborate directly and indirectly with two and a half to three thousand customers and by deciding to meet all obligations to them, we have supported the survival of a large number of these businesses. We felt it was responsible to continue to support the community, even though our business was severely shaken by the pandemic. Together with the Coca-Cola Foundation, we have donated 50 thousand US dollars to the Red Cross and 15 thousand litres of drinks for health workers and those working in Covid institutions,” the company said.

Another big loser from this branch is Nikšić-based Trebjesa, which ended the last financial year with a loss of about €1.37 million, unlike in 2019, when it made a profit of 3.94 million.

Direct assistance only to the most vulnerable

Aleksandar Damjanović, a former MP and acting director of the Revenue and Customs Administration, told Vijesti that he had said several times in the Parliament last year that the consequences of the pandemic were not the same for all economic activities, which is now confirmed by companies’ financial statements for the last year.

“I pointed to certain sectors, such as pharmacy, IT industry, energy… which profited in some way, while others, such as transport and tourism, were brought to their knees. That is why I asked the former government to selectively target the most vulnerable companies and support the economy. Unfortunately, that failed to happen,” Damjanović said.

He expects that a comprehensive analysis of the winners and losers of the pandemic will help define a long-term support package, exclusively for those who need it the most.

“This may include special tax measures for vulnerable economic activities,” Damjanović pointed out.

Novi vršilac dužnosti VDT-a biće izabran na prvoj sjednici budućeg savjeta, a prema nezvaničnim saznanjima CIN CG, to bi mogao biti neko od advokata. Stanković još na poslu, a ni smjena Katnića nije na vidiku

Iako je vršilac dužnosti Vrhovnog državnog tužioca Ivica Stanković prije dva dana stekao uslov za penziju, on će ostati tu još neko vrijeme. Parlament će se, u međuvremenu, danas ponovo izjašnjavati o reformama u tužilaštvu, nakon što je predsjednik države Milo Đukanović, krajem prošle sedmice, parlamentu vratio izglasani zakon, tvrdeći da je neustavan.

“Tužilački savjet će …kao i u svim prethodnim slučajevima državnih tužilaca koji su ispunili uslove za starosnu penziju, odluku donijeti u zakonom predviđenom roku”, istovjetan je odgovor koji je Centru za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) stigao iz Vrhovnog državnog tužilaštva (VDT) i Tužilačkog savjeta (TS).

U članu 105 Zakona o državnom tužilaštvu piše da TS, najkasnije u roku od 30 dana od dana prijema obavještenja koje dobija od sjednice Vrhovnog tužilaštva, treba da konstatuje prestanak funkcije.

Nekoliko pravnih stručnjaka, međutim, nezvanično je reklo za CIN-CG da Stanković sticanjem uslova za penziju više nema legitimitet da obavlja tu funkciju, te da je TS morao da konstatuje prestanak funkcije odmah i izabere novog vršioca dužnosti. I Zakon o radu izričito predviđa da radni odnos prestaje kada neko navrši 67 godina života

Odabir novog Tužilačkog savjeta, prema rokovima koji su određeni Ustavom i zakonom, čije se ponovno usvajanje očekuje danas, moguć je tek krajem ljeta.

To, objektivno, znači i da u skoro vrijeme, uprkos najavama iz parlamentarne većine,  na dnevni red neće doći ni eventualno odlučivanje o Glavnom specijalnom  tužiocu Milivoju Katniću. U junu prošle godine, TS mu je jednoglasno potvrdio drugi mandat. On bi mogao u redovnu penziju za dvije godine, a prema predloženim zakonskim rješenjima novi vršilac dužnosti VDT,  tri člana Savjeta, ili ministar pravde imaju mogućnost da pokrenu postupak za njegovu smjenu zbog nestručnog ili nesavjesnog obavljanja funkcije, težeg prekršaja kojim je nanijeta značajna šteta po tužilaštvo, ili ako je osuđen.

Novi zakon odmah briše tri imena TS

Prema odredbama budućeg zakona, od sadašnja četiri ugledna pravnika u Savjetu, njih troje svakako ne bi mogli više obavljati tu funkciju, jer su povezani sa bivšim članovima izvršne vlasti, ili su bili tužioci u posljednjih osam godina (Aneta Spaić, Milan Filipović, Ranka Čarapić).

Ne nazire se ni početak dijaloga oko izbora novog Vrhovnog državnog tužioca (VDT), iako se na tome insistira sa evropskih adresa.

Bojkot sada opozicione Demokratske partije socijalista (DPS) dodatno je zakomplikovao situaciju, s obzirom da je za skoro sve ključne pozicije u pravosuđu potrebna dvotrećinska ili tropetinska većina u Parlamentu, pa i za izbor VDT-a.

Novi vršilac dužnosti VDT-a biće izabran na prvoj sjednici novog Savjeta, a prema nezvaničnim saznanjima Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN CG), to bi mogao biti neko od advokata.

Nakon dva mišljenja Venecijanske komisije na izmjene tužilačkih zakona u Crnoj Gori ono što ostaje kao sporno je da ne bi trebalo prekidati mandate sadašnjim članovima TS-a, do isteka mandata, već, kako predlaže VK isključiti one koji ne ispunjavaju uslove predviđene izmjenama.

Mandat sadašnjim članovima TS-a ističe 22.januara sljedeće godine.

Parlamentarna većina, međutim, insistira da TS mora biti u potpunosti promijenjen odmah po stupanju zakona na snagu, a potpredsjednik Vlade Dritan Abazović je predložio da im se da finansijska nadoknada za tih nekoliko mjeseci na koliko im je prekinut mandat.

Novo, u ranije usvojenom dokumentu, je da sada i neprofitne NVO mogu predlagati člana TS-a iz reda uglednih pravnika (Udruženje pravnika, tužilaca, sudija...), a konkurs je odvojen od onog u kome preostala četiri pravnika predlaže Odbor za pravosuđe, upravu i politički sistem. Sve ih bira Skupština u Parlamentu prostom većinom.

Takođe VDT i SDT su obavezani da dostavljaju izvještaje na zahtjev Skupštine, osim ako se ne radi o pojedinačnim slučajevima koji su u toku, te da moraju doći u parlament na zahtjev nadležnih odbora, osim u slučaju „opravdanih razloga“.

Osim toga, u zakon je unijeto i da se prekidaju svi započeti postupci imenovanja, pa je tako potvrđeno pisanje CIN CG-a da će biti poništen i sadašnji konkurs za izbor VDT-a, ali i konkursi kojim se biraju šefovi ostalih tužilaštava.

Predviđeno je da u TS, koji kontroliše rad tužilaštva, bude više uglednih pravnika, nego tužilaca, te da jednog od njih predlažu nevladine organizacije.

Nijedan član TS-a ne smije biti srodnik ili supružnik nekoga iz izvršne ili zakonodavne vlasti, predsjednika države, član ili funkcioner partije u posljednjih pet godina, ali ni bivši tužilac u posljednjih osam godina.

Novina je i da vršilac dužnosti VDT-a može biti i neko van tužilačke organizacije, a da na toj funkciji može biti najduže godinu dana.

U propisu o kojem se poslanici ponovo izjašnjavaju piše da kandidati za tužioce u TS-u moraju biti predloženi u roku od mjesec dana od stupanja zakona na snagu, a da zatim četiri tužioca u Savjetu moraju biti izabrani u roku od 15 dana. Njih bira Konferencija državnih tužilaca.

Ugledni pravnici se, prema Zakonu, predlažu u roku od mjesec dana od objavljivanja poziva, koji se daje u roku od osam dana od stupanja Zakona na snagu.

Tužilački savjet na prvoj sjednici bira vršioca dužnosti VDT, a disciplinskog tužioca i njegovog zamjenika u roku od 15 dana od tada.

Zakon se u Službenom listu objavljuje najkasnije deset dana od dostavljanja, a stupa na snagu nakon osam dana od objavljivanja.

Pavličić: Kvalitet i struktura novog Savjeta najvažniji

Prve prave rezultate izmjena u tužilaštvu možemo vidjeti tek po izboru novog sastava Tužilačkog savjeta, koji bi trebalo da bude proglašen poslije ljeta, rekala je za CIN-CG zastupnica Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava i ekspert Evropske komisije za efikasnost pravosuđa Valentina Pavličić.

Ona ocjenjuje da će kvalitet i struktura novog TS-a biti važniji za uspješnost procesa, od samih zakonskih rješenja.

“Zaista se nadam da će se sve bojazni u vezi sa mogućom politizacijom, pokazati kao neopravdane, odnosno da će Skupština birati samo one članove koji su svojim dosadašnjim profesionalnim ponašanjem pokazali da mogu biti garancija nezavisnosti, samostalnosti, objektivnost i stručnosti u radu”, navela je ona, dodajući da bi tužioci trebalo da izaberu one koji će imati proaktivnu, a ne pasivnu ulogu u razvoju tužilačke organizacije.

Pavličić ocjenjuje opravdanim kritike na račun pojedinih članova Tužilačkog savjeta koji imaju bliske porodične veze sa određenim licima koja su uključena u politiku, ili su i sami bili dio nje.

“Postojanje ovih okolnosti ne dovodi u pitanje  stručnost  pojedinaca na koje se odnosi, ali svakako baca sjenku na njihov izbor”, naglašava sagovornica CIN-CG.

Ona nema dilemu da se može naći dovoljan broj kompetentnog kadra, koji će biti izabrani u propisanom roku. Pavličić pojašnjava da izmjene sadrže mehanizme, kojim se u bitnom umanjuje rizik politizacije u odnosu na prvobitno rješenje.

“To su odredbe kojim se ograničava mogućnost izbora za člana Tužilačkog savjeta onih lica koja mogu biti u sukobu interesa zbog političkih veza, kao i odredbe kojima se propisuje da će jedan član Tužilačkog savjeta biti predstavnik nevladinih organizacija”, navodi ona.

Vršilac dužnosti VDT, prema njenoj ocjeni, trebalo bi da bude neko iz tužilaštva ili eventualno bivši tužilac, ko dobro poznaje funkcionisanje tog sistema.

“Vanredno stanje koje imamo u cjelokupnom pravosuđu već neko vrijeme, nije dobro za reputaciju države kandidata za EU”, istakla je Pavličić.

Kvalitet svakog zakona, prema njenim riječima, najbolje se vidi u primjeni, a rizik zloupotreba uvijek postoji i kod najsavršenijih propisa.

“Ja se nadam da u ovom društvenom trenutku niko i ne pomišlja na to. Upravo zbog toga, vjerujem da ćemo prave efekte ovih izmjena vidjeti u mjesecima koji su ispred nas, odnosno kada novi Tužilački savjet bude proglašen i kada započnu reforme koje su zaista potrebne i opravdane”, navela je ona.

Venecijanska komisija i dalje na raspolaganju

Sekretarka Venecijanske komisije Simona Granata Meghini je za CIN CG rekla da to tijelo nije imalo priliku da ispita konačnu verziju zakona, niti je traženo novo mišljenje o usvojenom tekstu, pa ne mogu da kažu da li su njihove preporuke u potpunosti poštovane. Obaviješteni su, kaže, da su izvršene neke dodatne izmjene u konačnoj verziji.

“Treba naglasiti da preporuke Komisije odražavaju evropske standarde i najbolje prakse, te ih stoga, po pravilu, slijede vlasti, iako nemaju obavezujuću snagu. Venecijanska komisija je i dalje na raspolaganju vlastima Crne Gore o ovom pitanju”, ističe Granata Meghini.

U drugom mišljenju VK-a objavljenom dva dana prije usvajanja izmjena u Skupštini, sredinom maja, ističe se da su neke važne preporuke prihvaćene, između ostalog, odustajanje od ukidanja Specijalnog državnog tužilaštva.

Dodaje se da ostaje rizik od politizacije TS-a, da bi v.d. trebalo da bude neko iz tužilaštva, ali da ne isključuju mogućnost da bi neko stručan van tužilaštva mogao da dovede do bržeg dijaloga oko izbora VDT.

Što se tiče mišljenja „venecijanaca“, Pavličić ocjenjuje da je zaista sporan ostao samo prestanak mandata svim sadašnjim članovima TS-a.

Ona pojašnjava da VK predlaže da mandat prestane samo onima koji ne ispunjavaju nove uslove Zakona.

“Na koji način bi se ovo normativno regulisalo, ostaje pitanje, ali moram primijetiti da naša normativna tradicija poznaje sličnu situaciju, kada je stupanjem na snagu novog Zakona o Ustavnom sudu 2008. godine, prestao mandat prije vremena tadašnjem predsjedniku i sudijama Ustavnog suda Crne Gore”, istakla je ona.

Kada je riječ o riziku od politizacije rada TS-a i izbor v.d. Vrhovnog državnog tužioca, ona ocjenjuje da su u Mišljenju iznijeti određeni argumenti koji mogu ići u prilog, ali i kontra predloženih izmjena.

Rješenje da v.d. može biti neko van tužilaštva jeste prilično diskutabilno, dodaje, ali ga VK nije okarakterisala kao negativno.

“Venecijanska komisija je istakla da je v.d. stanje vanredna okolnost, koja podrazumijeva privremeno rješenje prije izbora rukovodioca u punom mandatu, te da izbor vršioca dužnosti VDT-a treba tako i tretirati”, istakla je Pavličić.

S druge strane, naglašava ona, upravo VK ističe da ova odredba može proizvesti „osvježenja“ u radu tužilačke organizacije, dovođenjem motivisanih pojedinaca sa strane.

“Konačno, Venecijanska komisija je ponovila značaj otvaranja dijaloga između političkih aktera u cilju postizanja saglasnosti o izboru VDT kao jedine i najbolje opcije koja bi imala puni legitimitet”, podsjetila je zastupnica Crne Gore pred Strazburom.

Mišljenja VK-a su, kaže Pavličić, od posebnog značaja za države kandidate za članstvo u EU: “Praksa je pokazala da saradnju država kandidata sa Venecijanskom komisijom Evropska komisija posebno uzima u obzir prilikom donošenja strateških odluka u odnosu na predmetnu državu, a naročito onih koje se odnose na pružanje ekonomske pomoći i napredak u pristupnim pregovorima sa EU”.

Drugo mišljenje “venecijanaca”, ističe ona,  svakako je mnogo bolje od prethodnog i ne može se okarakterisati kao negativno.

“Jasno je da je posljednje mišljenje Venecijanske komisije prožeto idejom da se mora obezbijediti što manja politizacija upravljačkih tijela tužilačke organizacije”, istakla je ona.

U Rezoluciji Evropskog Parlamenta o Crnoj Gori, koja je usvojena prošle sedmice, ponavlja se važnost ubrzanja primjene akcionih planova za poglavlja 23 i 24 i drugih strateških dokumenata koji se odnose na vladavinu prava, “kroz efikasan međustranački dijalog usmjeren na osiguravanje potrebne kvalifikovane većine za ključne pravosudne funkcije”.

Poslanici EP pozivaju crnogorske kolege i Vladu da ključne zakone, uključujući ovaj, donose u skladu sa evropskim standardima i mišljenjem VK.

“Nezavisno funkcionisanje i integritet Specijalnog tužilaštva ključan je za napredak Crne Gore u oblasti vladavine prava”, naglašava se u Rezoluciji.

Ističe se i da Crna Gora mora postići napredak u reformama vladavine prava, kroz unapređivanje, a ne poništavanje pravosudne reforme i ponavlja se da kao rezultat  provedenih reformi Crna Gora već ima uspostavljena tijela i mehanizme koji osiguravaju sudsku i tužilačku nezavisnost i odgovornost.

Ozbiljno su zabrinuti zbog ograničenog napretka u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, a posebno ističu potrebne rezultate u oduzimanju imovine stečene kriminalom, krivičnog gonjenja i presuda u slučajevima visoke korupcije.

Tužioci moraju uvidjeti svoje slabosti

Zašto dosadašnji rezultati tužilaštva koje pretenduje da bude dio evropskog pravnog sistema, nisu onakvi kakvi bi trebalo da budu, moraju se zapitati i sami tužioci, naglašava Pavličić.

Dugogodišnja sutkinja krivičarka u crnogorskom pravosuđu uvjerena je da ima dosta kvalitetnih, stručnih i hrabrih tužilaca, koji svoj posao obavljaju časno i profesionalno, te misli da zaslužuju podršku cijelog društva u toj borbi.

Međutim, dodaje, nije prihvatljivo da se ne konstatuju slabosti koje postoje u tuzilačkoj organizaciji, ili da se one ignorišu.

Ako imamo prilično nezadovoljavajuće ocjene Evropske komisije i drugih međunarodnih organizacija, kao i presude Evropskog suda protiv Crne Gore u kojima su razmatrana pitanja djelotvornosti tuzilačke istrage, dodaje Pavličić, a sa druge strane imamo Tužilački savjet koji šalje poruku kako sistem funkcioniše besprekorno, “moramo se zapitati kakvi su to kriterijumi koji se koriste za ocjenjivanje i da li je u radu postojećeg Tužilačkog savjeta postojao korporativizam, kako je to definisala Venecijanska komisija”.

Đukanović: Samostalnost tužilaštva dovedena u pitanje

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, u obrazloženju odluke da vrati Zakon Skupštini, naglašava, pozivajući se na mišljenje VK, da se predloženim izmjenama dovodi u pitanje očuvanje samostalnosti tužilaštva.

On kaže da se u mišljenju VK ističe da bi prestanak mandata svim sadašnjim članovima TS-a predstavljalo ozbiljno kršenje nezavisnosti TS-a, te da u tom tijelu nijesu uvjereni da bi predloženi zakon spriječio rizik od politizacije Savjeta.

Đukanović podsjeća da je i u novom mišljenju VK ponovljeno da izbor članova iz reda uglednih pravnika u Parlamentu prostom većinom “nije pogodan za političku neutralnost ili barem pluralizam”.

On problematizuje i izbor vd na šest mjeseci, sa produženjem mandata za još šest mjeseci, navodeći da je VK ponovila kritiku i na to rješenje, uz upozorenje da bi time mogao biti obesmišljen izbor VDT-a u parlamentu, kako nalaže Ustav.

Đukanović je po Ustavu dužan da proglasi ponovo izglasani zakon u roku od sedam dana od usvajanja, odnosno u roku od tri dana ako je zakon usvojen po hitnom postupku.

Maja BORIČIĆ

Investicioni bum u Crnoj Gori poslije sticanja nezavisnosti 2006. godine doveo je značajan broj Rusa koji su kupili nekretnine za čak milijardu eura. Još oko 500 miliona investirali su uglavnom u turizam i industriju, što je praćeno brojnim aferama. Rusija se nije odrekla uticaja u Crnoj Gori ni poslije njenog ulaska u NATO, upozoravaju stručnjaci

Upliv od milijardu i po eura iz Rusije u Crnu Goru u posljednjih 15 godina, dok je na vlasti bila Demokratska partija socijalista (DPS) Mila Đukanovića, pored prometa nekretnina i investicija od kojih su brojne završile u aferama vodi i ka jačanju »meke moći« Moskve, upozoravaju stručnjaci. 

Dok se vlast pod neprikosnovenom palicom Đukanovića, u ulozi premijera ili predsjednika države, zaklinjala u evroatlantski put i integracije, investicioni bum u Crnoj Gori poslije sticanja nezavisnosti 2006. godine doveo je značajan broj Rusa koji su kupili nekretnine za čak milijardu eura, a još 500 miliona investirali, uglavnom u turizam i industriju. Prema podacima koje je Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) dobio od Centralne banke najviše ulaganja iz Rusije bilo je prve godine nakon sticanja nezavisnosti, 2007 - oko 215,8 miliona eura.

Priliv iz drugih država bio je znatno manji, pa je jedan od vodećih investitora, Italija u 15- godišnjem periodu u Crnu Goru uložila oko 900, a Mađarska oko 400 miliona.

Broj ruskih turista je sa 60 hiljada u 2006. godini porastao na 380 hiljada u rekordnoj sezoni 2019. godine čineći Rusiju sa 15,3 odsto drugim emitivnim tržištem, odmah iza Srbije (16,1 odsto). S obzirom na veću platežnu moć Rusi su bili prvi po udjelu u 1,1 milijardu eura turističkog prihoda prije dvije godine. Zato, ukupnoj sumi od milijardu i po investicija, treba dodati najmanje još toliko turističkog prihoda iz te zemlje u prethodnoj deceniji i po.

Cifakis: Rusi žele trojanske konje

Profesor političkih nauka i međunarodnih odnosa na Univerzitetu Peloponeza Nikolaos Cifakis za CIN-CG kaže da ako je država kandidat za EU ili članica euroatlantskih institucija, to ne znači da će se automatski distancirati od Rusije.

On navodi primjer Mađarske i Turske koje održavaju vrlo bliske odnose sa Rusijom.

“Ako Rusija ne može da suzbije širenje euroatlantskih institucija, zainteresovana je da ima 'trojanske konje' (zemlje koje ne bi podržale antagonizaciju Rusije) unutar ovih institucija”, kaže Cifakis.

On smatra da, iako je Crna Gora jedna od novijih članica NATO-a, nije »izgubljen slučaj« za Rusiju i da prema istraživanjima, na primjer međunarodne nevladine organizacije Globsec,  crnogorski građani i dalje smatraju da je Rusija veći strateški partner od SAD.

U istraživanju Globsec iz marta ove godine, navodi se da Rusija koristi različite metode, uključujući dezinformacije i informacijske operacije, kako bi povećala svoju moć u pokušaju da zakoči prozapadnu tranziciju regije. 

U izještaju pod nazivom »Slika Rusije: Moćni slovenski brat ili gladni medvjed u susjedstvu?« navodi se da se većina ljudi koji žive u regiji ne osjeća ugroženo od Rusije.

Cifakis podsjeća da nova vladajuća koalicija u Crnoj Gori uključuje i proruski orjentisanu partiju, dok Srpska pravoslavna crkva i neki od medija podstiču osjećanje sklonosti društva prema Rusiji. 

Od gostiju do komšija

Prema podacima koje je CIN-CG dobio od Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) u Crnoj Gori, osim turista, po raznim osnovama boravi više od sedam hiljada Rusa.

Odobren privremeni boravak ima 2.382 građana Ruske federacije, a produženi privremeni boravak  3.461. Stalni boravak u Crnoj Gori ima 818 Rusa. U proceduri je 270 zahtjeva za izdavanje dozvola za privremeni boravak/rad i 201 za stalni boravak.

U Crnoj Gori ima više od tri hiljade preduzeća čiji su vlasnici ruski državljani, podaci su Centralnog registra privrednih subjekata. Najviše ih je u Podgorici i na primorju i uglavnom se bave poslovanjem u oblasti nekretnina, hotela i drugih ugostiteljskih objekata, građevinarstva...

Na kritike da ruske investicije imaju veze sa pranjem novca, ruski ministar za vanredne situacije, a sada ministar odbrane Sergej Šojgu, je još 2004. godine tokom posjete Crnoj Gori oštro odgovorio: »Kada se, tokom sankcija (1992-1995), većina vaših para premjestila kod nas u Rusiju, mi nijesmo govorili da je to prljavi ili crni novac dobijen tokom rata”. Odgovora na pitanja o tome ko je sklonio novac, odakle i koliko, nije bilo.

Predsjednik Atlantskog saveza Savo Kentera za CIN-CG kaže da je ruski uticaj mnogo snažniji u odnosu na period kada Crna Gora nije bila članica NATO saveza i da su se samo promijenili metodi djelovanja, koje su sad sofisticiraniji.

On kaže da je sada u toku politički uticaj, prvenstveno usmjeren ka partijama, medijima i NVO sektoru. 

»Ovakvim djelovanjem Rusija prvenstveno želi da oslabi i podijeli zemlju, prikaže je kao nestabilnu i nesigurnu kako bi se institucije sistema vremenom urušile«, rekao je Kentera.

Cijeli Balkan, smatra Kentera, bio je i ostao interesna sfera Rusije i da, za razliku od Hrvatske i Albanije, Rusi vjeruju da preko Crne Gore mogu ostvariti strateški cilj - izlazak na Jadransko more sa svojom flotom. 

»Zbog toga je ključna stvar zaštiti Luku Bar, koja je bila predmet ruskog interesovanja, kao i kompletnu crnogorsku obalu od ruskog uticaja«, tvrdi Kentera.

Krajem 2013. godine u medijima se pojavila nezvanična informacija da je Rusija tražila otvaranje vojne baze na primorju, što je tadašnji ruski ambasador u Podgorici Andrej Nesterenko demantovao, tvrdeći da je njegova zemlja bila zainteresovana da ratni brodovi iz “humanitarnih razloga”, pristaju u crnogorske luke.

Tadašnja ministarka odbrane i aktuelna ambasadorka Crne Gore pri Ujedinjenim nacijama, Milica Pejanović Đurišić nije odgovorila na pitanja CIN-CG u vezi sa tim zahtjevom.

Nakon promjene vlasti 30. avgusta, nova Vlada je saopštila da je spremna da radi na poboljšanju odnosa sa Rusijom, ali da sankcije ostaju, jer Crna Gora želi u EU. Sankcije Rusiji EU je uvela 2014. godine zbog aneksije Krima, a Crna Gora se tome pridružila. Moskva je odgovorila zabranom uvoza poljoprivrednih proizvoda iz Crne Gore, kasnije i vina.

Deripaska od KAP-a do Platamuna

Dok je dolazak ruskih turista i ulaganje u stanove i placeve uglavnom bilo na obostrano zadovoljstvo, investicioni poduhvati često su obilježeni krahom i štetom po državu. 

Najznačajnija ruska investicija, neposredno prije crnogorske nezavisnosti bila je kupovina Kombinata aluminijuma (KAP) i Rudnika boksita Nikšić 2005. godine.  

Te dvije kompanije prodate su Olegu Deripaski, vlasniku ruskog giganta Rusal, preko kiparske ofšor firme Centralno-evropske aluminijumske kompanije (CEAC). Deripaska je upravljao KAP-om i Rudnicima do 2009. na osnovu većinskog vlasništva, a od tada do uvođenja stečaja 2013, sa 29,36 odsto akcija koliko je imala i Vlada, na osnovu Ugovora o poravnanju. 

Državna revizorska institucija je utvrdila da je Vlada Ugovorom o poravnanju, dala 135 miliona eura garancija za kredite KAP-a, a odlukom o zaduživanju Crne Gore još 49,6 miliona, bez odgovarajućih kontragarancija i uz značajan rizik aktiviranja, što se na kraju i desilo na štetu građana. 

Stavljanjem lisica na ruke bivšem ministru ekonomije Branku Vujoviću, krajem aprila aktuelizovan je ovaj slučaj. Vujović, kao i 11 državnih službenika, odmah je pušten da se brani sa slobode, a premijere iz doba davanja garancija bez pokrića, 2009. i 2010. godine, Mila Đukanovića i Igora Lukšića tužilaštvo za sada ne dovodi u vezu sa tim. 

Dio ugovora sa Deripaskom bio je da KAP dobija struju po povlašćenim cijenama od državne Elektroprivrede sve do kraja 2010. godine. Njegov pokušaj da kupi i pljevaljsku Termoelektranu i Rudnik uglja spriječeno je u parlamentu 2007. godine kada su se opoziciji u glasanju pridružila i Socijaldemokratska partija, iako je bila u koaliciji sa Đukanovićem.

Deripaska je kasnije zbog KAP-a i Rudnika pokrenuo tri međunarodne arbitraže protiv Crne Gore, ali je na njima izgubio. 

Ruskom oligarhu ova afera nije smetala da u Crnoj Gori na obali sagradi ogroman kompleks vila. Preko firme Overseas assets management posjeduje turistički kompleks na rtu Platamuni od 25.000 kvadrata kojeg je kupio 2005. na tenderu tadašnjeg Fonda za reformu sistema odbrane Srbije i Crne Gore za 627.000 eura. Nakon toga je od Morskog dobra dokupio još hektar. 

Firma K.P.M. limited, koju su mediji povezivali sa Deripaskom, kupila je od kotorske Opštine 2004. godine zemlju u zeleđu plaža Trsteno i Ploče, sve do Platamuna, koji su nedavno proglašeni za zaštićeno područje. 

Deripaska, preko svoje kompanije Rasperia trading ltd posjeduje i 25,9 odsto u austrijskom Štrabagu, koji je vlasnik Crnagoraputa. 

Štrabag je u sporu sa Crnogorskim regionalnim vodovodom zbog ugovora o izgradnji dijela regionalnog vodovoda za primorje vrijednog 17,1 milion eura. Regionalni vodovod je zbog kašnjenja radova raskinuo ugovor, a Štrabag je pokrenuo arbitražni postupak i dobio. Privredni sud je doveo u pitanje osnovanost arbitraže, ali je Vrhovni sud 2018. presudio u korist Štrabaga. Morskom dobru je skinuto 12 miliona eura sa računa, ali je Ustavni sud početkom 2019. prihvatio ustavnu žalbu Regionalnog vodovoda i naložio reviziju presude. Vrhovni sud je reviziju odbacio kao nedozvoljenu, a Ustavni sud je poništio i ovu presudu.

Afera za aferom

Gradnju vila na Zavali pored Budve krajem 2007. godine počela je Miraks grupa ruskog biznismena Sergeja Polonskog sa Svetozarom Marovićem, tadašnjim potpredsjednikom DPS. Polonski, poznat po rečenici »ko nema milijardu neka ide do vraga« u međuvremenu je propao, a kompleks je preuzeo vlasnik Strateks grupe Nil Emilfarb. Početni period obilježila je afera sa nezakonitostima u gradnji fabrike za preradu morske vode na ovoj lokaciji. Za štetu u opštinskoj kasi od 800.000 eura, optuženo je deset lokalnih funkcionera, a na zatvorske kazne osuđeni su i bivši gradonačelnik Budve Rajko Kuljača i brat Svetozara Marovića, Dragan.

Mediji su objavili da je u decembru 2018. godine SDT obnovilo izviđaj zbog privatizacije hotela Avala i kolašinske Bjanke (bivši hotel Bjelasica), zbog sumnje da je oprano više od 50 miliona eura. Sumnje su izašle na vidjelo sukobom bivših suvlasnika Bepplera & Jacobson Ltd Zorana Bećirovića i Igora Lazurenka, koji je arbitražom u Londonu riješen u korist crnogorskog biznismena. On je isplaćen 2015. i izašao iz kompanije.

Željezara bez lijeka

Prije KAP-a i Boksita Rusi su upravljali i nikšićkom Željezarom. Fabrika je data u petogodišnji zakup 2002. godine kompaniji Rusmont still corporation koja je napustila nakon godinu, a zatim je dvije godine kasnije Vlada prodala kompaniji Midlend risorsis čiji su vlasnici kanadski milioner ruskog porijekla Aleks Šnajder i Ukrajinac Edvard Šifrin.

Midlend je otišao krajem 2005. ostavio dugove i priče o malverzacijama, zbog čega je NVO Grupa za promjene podnijela krivičnu prijavu protiv tadašnjeg izvršnog direktora Željezare Vadima Lejbenzona.

Željezara je, potom, išla iz ruke u ruku do turskog Toščelika i nikada nije izašla iz krize.

I kompleks Skočiđevojka je u početku bio u ruskom vlasništvu. Nakon promjene više of šor vlasnika, preko preduzeća Zorana Bećirovića, Muhameda Rašida čije posredne veze vode do Đukanovića, i Meinl banke, kompleks je 2017. godine kupila K.D.P. Promotion and Investments Limited sa Kipra.

Među ruskim projektima sa neslavnim završetkom je i hotel The Queen of Montenegro gdje je 75 odsto udjela 2009. godine preuzela ruska Korston grupa. Rusi nijesu ispunjavali kreditne obaveze, pa je hotel ubrzo zaplijenila OTP banka.

Ista sudbina zadesila je i hotel Otrant u Ulcinju kojeg je 2012. godine švajcarska banka NLB Interfinanc preuzela, jer ruska firma Barkli Montenegro, koja ga je kupila 2004. nije vratila kredit od 10,6 miliona.

Ruska Sonuba grupa je 2007. godine kupila 20 hektara zemljišta u rtu Maljevik kod Bara i najavila investiciju više od 300 miliona eura. Projekat kasni skoro deceniju i po, a obrazloženje je da nema urbanističkih planova.

Jedan od nerealizovanih projekata je i ostrvo Sveti Marko kod Tivta, koje je od beogradskog Putnika 2007. kupio ruski Metropol i najavljivao super-luksuzni turistički kompleks. Da na ostrvu »nema nikakvih dešavanja« potvrdio je 2016. i bivši ministar turizma Branimir Gvozdenović.

Ruski obavještajac vlasnik Splendida

Rusko- crnogorska kompanija Montenegro stars vlasnik je tri najveća hotela u Budvi i Bečićima – Splendid, Montenegro i Blue star. Prema podacima iz CRPS, 85 odsto vlasništva je u rukama je Viktora Ivanjenka, bivšeg šefa ruske obavještajne službe i direktora uništenog ruskog giganta „Jukos“, a crnogorski biznismen Žarko Radulović ima 15 odsto.

Novi hotel Splendid izgrađen je na mjestu starog koji je od Budvanske rivijere kupljen početkom 2004. godine za oko 2,4 miliona eura. U novi, otvoren 2006. godine, prema izvještaju Ekonomskog fakulteta, uloženo je oko 143 miliona eura.

Investicija je započeta uz bombaške napade grupe koja je pokušala da reketira vlasnike, a istraga je koštala života policijskog inspektora Slavoljuba Šćekića koji je ubijen 30. avgusta 2005. godine. Optuženima za zločin, koji robijaju, suđenje nije završeno, jer Apelacioni sud još razmatra njihove žalbe.

Splendid se pominje i po kontroverznom stanaru Branu Mićunoviću.

Na pitanje, da li se Splendid može smatrati najuspješnijom ruskom investicijom u Crnoj Gori, iz Montenegro stars grupe su za CIN-CG odgovorili da nijesu adresa za takvu procjenu. Kažu i da pogoršanje odnosa između Crne Gore i Rusije nije uticalo na kompaniju i da ruski vlasnici nemaju namjeru da se povuku.

Među poznatim ruskim kompanijama u Crnoj Gori su i Smokva bay resort, koji gradi turistički kompleks u Smokvicama kod Reževića, zatim Eurocement i preduzeća Jadranska straža, Azimut, Xanadu, koji upravljaju istoimenim hotelima. 

Trgovinska razmjena na niskom nivou

Za razliku od Makedonije, Bosne i Hercegovine i Srbije, Rusija za sada nema jak uticaj na crnogorsko energetsko tržište. U energetskom sektoru prisutni su preko preko kompanije Lukoil Montenegro koje ima deset pumpi i snabdijeva devet odsto tržišta, ali i preko Novateka koji sa italijanskim ENI-jem traži naftu u crnogorskom podmorju.

Spoljnotrgovinska razmjena sa Rusijom je, međutim, na niskom nivou i ta država nije među vodećim trgovinskim partnerima Crne Gore (Srbija, Kina, Njemačka).

Prema podacima Monstata, od 2006. do 2020. ukupan uvoz iz Rusije je iznosio oko 201,89 miliona eura, a izvoz oko 38 miliona.

Najveća vrijednost izvoza u Rusiju zabilježena je 2012. godine, oko 7,4 miliona, da bi se u narednim godinama smanjivao, posebno nakon 2014. i međusobnog uvođenja sankcija. Tada je izvoz bio vrijedan oko četiri miliona eura, da bi do 2020. pao na 1,4 miliona eura. 

Iz Rusije Crna Gora najviše uvozi mineralna goriva, farmaceutske proizvode, plastiku, mašine i vozila, a izvozi meso povrće, piće i alkohol, drvo, aluminijum i kožu. U odnosu na 2014, izvoz mesa je smanjen četiri puta, a pića i alkohola tri puta.

Presuda pala, a optužbe o hibridnim prijetnjama ostale

Nakon navodnog državnog udara 2016, poslije kojeg je suđeno grupi srpskih državljana i čelnicima Demokratskog fronta Andriji Mandiću i Milanu Kneževiću, bivša DPS vlast je Moskvu često optuživala za hibridne prijetnje i dezinformacije.

Tadašnji crnogorski državni vrh, kao i tužilaštvo, optužilo je Rusiju da stoji iza pokušaja državnog udara, kako bi spriječila ulazak Crne Gore u NATO, što su iz Moskve demantovali.

Apelacioni sud Crne Gore u februaru ove godine ukinuo je presudu, kojom je 13 optuženih za pokušaj terorizma osuđeno na skoro 70 godina zatvora, Knežević i Mandić po pet. 

U izvještaju Odbora za vanjske poslove Evropskog parlamenta (AFET) iz ove godine ocijenjeno je da je prebacujući se nazad na »meku moć«, Rusija mobilisala Sputnjik i njegove mreže u srpskom govornom svijetu na podršku koaliciji »Za budućnost Crne Gore« i protiv Mila Đukanovića uoči izbora u avgustu 2020. 

Nekretnina, ne zna se koliko 

Zvanični statistički podaci o nekretninama u vlasništvu ruskih državljana ne postoje, a iz Uprave za katastar, kao ni iz Ambasade Rusije, nijesu odgovorili na pitanja CIN-CG o tome.

U agencijama za nekretnine, koje je kontaktirao CIN-CG, kažu da tržište stagnira zbog pandemije koronavirusa, ali da još postoji interesovanje ruskih kupaca. Ivana Kaluđerović iz jedne agencije za nekretnine kaže da kod ruskih klijenata nijesu primijetili značajniji rast ponude za prodaju nepokretnosti u Crnoj Gori. 

Saša Vukićević iz druge agencije navodi da je prodaja kupcima iz Rusije u njegovoj agenciji pala 54 odsto zbog ograničenja usljed pandemije, kao i zbog kursa rublje koja je na istorijskom minimumu u odnosu na euro. On kaže da nepovoljan kurs može biti dodatni razlog za povećanu prodaju stanova i kuća ruskih državljana, ali da ohrabruje činjenica da je broj Rusa, koji se aktivno interesuju za nekretnine u Crnoj Gori, na skoro istom nivou kao prije pandemije.

Biljana MATIJAŠEVIĆ

Ivan Čađenović (Freelance novinar), Jelena Jovanović (ND Vijesti), Irena Rašović (RTCG) i Jelena Vukašinović (CZIP) u narednih nekoliko mjeseci radiće multimedijalna novinarska istraživanja iz oblasti životne sredine i održivog razvoja, tj. Pregovaračkog poglavlja 27. Njihove priče ocijenjene su kao najbolje na konkursu Javni poziv za novinarska istraživanja iz oblasti životne sredine i Poglavlja 27, koji su raspisali CIN-CG, BIRN i Monitor u okviru projekta Istraživačko novinarstvo, ekološke teme, učešće građana/ki, koji finansira Evropska unija, a kofinansira Ministarstvo javne uprave, Vlade Crne Gore.  

Komisija je odabrala ova četiri prijedloga nakon treninga Istraživačko novinarstvo i izvještavanje o zaštiti životne sredine (Poglavlje 27), koji je održan od 22. do 24. aprila, a na kojem je više novinara/ki iz različitih crnogorskih medija obrazlagalo svoje ideje za istraživanje. 

Većina izabranih priča ima i regionalni karakter i baviće se pitanjima od šireg interesa. Uredničko-mentorski tim sastavljen od predstavnika/ca iz zemlje i inostranstva radiće skupa sa odabranim novinarima/kama. Sve priče biće objavljene dvojezično na lokalnom i engleskom jeziku i imaće multimedijalni aspekt.

Pored odabranih tema na konkursu, novinari CIN-CG-a i nedjeljnika Monitor će u narednom periodu objaviti više istraživanja vezanih za održivi razvoj i životnu sredinu.

Kroz intenzivne treninge, mentoring iz inostranstva i istraživačke radove, ovim se projektom nastoje se podići kapaciteti CIN-CG-a, nedjeljnika Monitor, ali i drugih crnogorskih medija čiji su novinari i novinarke uključeni u projektne aktivnosti.

Iako su gotovo svi saglasni da su u tužilaštvu potrebne promjene kako bi se izašlo iz permanentnog v.d. stanja i omogućili bolji rezultati, mnogi izražavaju bojazan da bi i aktuelna vlast novim imenovanjima mogla nastaviti staru praksu uticaja.

Novo mišljenje Venecijanske komisije (VK) o predlogu zakona o državnom tužilaštvu, koje bi trebalo da stigne danas, dočekaće duboke razlike koje su iskazane u javnoj debati prethodnih sedmica.

Dok vlast insistira da nema više vremena za čekanje na reforme u tužilaštvu, opozicija i tužilaštvo izmjene u toj organizaciji ocjenjuju neprihvatljivim i neustavnim, a veći dio civilnog sektora i stručnjaka kritikuje način promjene zakona i nedovoljno osjećaja prema zahtjevima evropskih institucija.

Parlamentarna većina, na čelu sa Demokratskim frontom (DF), kao predlagač traži da zakon bude usvojen na narednoj sjednici parlamenta u utorak, bez obzira na novo mišljenje VK.

Iako su gotovo svi saglasni da su u tužilaštvu potrebne promjene kako bi se izašlo iz v.d. stanja i omogućili bolji rezultati, mnogi izražavaju bojazan da bi  aktuelna vlast novim imenovanjima mogla nastaviti staru praksu uticaja.

Skupština od 2019. godine nije uspjela da obezbijedi potrebnu većinu ni za jedno važno postavljenje u pravosuđu, a Tužilački savjet (TS) ne uspijeva da izabere ni šefove tužilaštava, pa su ključne funkcije preuzeli vršioci dužnosti.

U međuvremenu, tužioci djeluju nedodirljivo, nema odgovornosti za loše rezultate, a mnogi indikatori ukazuju da su se, suprotno Ustavu, pretvorili u posebnu granu vlasti. Od sadašnjeg TS, gdje tužilačka organizacija ima većinu, svi tužioci dobijaju odlične ocjene, uprkos tvrdnji sa međunarodnih adresa da napretka nema.

Mandat Vrhovnog državnog tužioca (VDT) Ivice Stankovića istekao je u oktobru 2019. godine. Tužilački savjet ga je nakon toga imenovao da funkciju obavlja kao v.d. On za manje od mjesec dana stiče uslov za odlazak u penziju. U junu prošle godine, TS jejednoglasno potvrdio drugi mandat Glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću. On bi mogao u redovnu penziju za dvije godine.

Nova vlast od februara pokušava da promijeni tužilačke zakone. Sa mnogih adresa DF-u se, međutim, spočitava da su i oni u konfliktu interesa, jer protiv njihovih čelnika Specijalno državno tužilaštvo vodi postupke, pa bi smjena mogla da znači osvetu, što u Frontu kategorično odbijaju.

Prvi pokušaj izmjena zakona bio je neuspješan, kada su, između ostalog, htjeli da ukinu Specijalno državno tužilaštvo (SDT) i formiraju novo sa drugim imenom, a Milivoja Katnića ostave bez funkcije Glavnog specijalnog tužioca. 

Od toga se odustalo pod pritiskom međunarodne javnosti, a zatim je stigao novi predlog kojim je, između ostalog, predviđeno da u TS, koji kontroliše rad tužilaštva, bude više uglednih pravnika, nego tužilaca, te da jednog od njih biraju nevladine organizacije.

Pet uglednih pravnika, prema predlogu, biraju se i razrješavaju prostom većinom u Skupštini, dok tužioce biraju i razrješavaju kolege.  Nijedan član TS-a ne smije biti srodnik ili supružnik nekoga iz izvršne ili zakonodavne vlasti, predsjednika države, član ili funkcioner partije u posljednjih pet godina, ali ni bivši tužilac.

Svim članovima sadašnjeg Savjeta, kako je predloženo, prestao bi mandat proglašenjem novog TS-a. Novi Savjet bi odmah odredio i novog vršioca dužnosti VDT-a. Mandat sadašnjem Savjetu traje još nešto manje od devet mjeseci.

Novina je i da vršilac dužnosti VDT-a može biti i neko van tužilačke organizacije, a da na toj funkciji može biti isti najduže godinu dana. Unijet je i još jedan razlog za razrješenje tužioca “ukoliko učini teži disciplinski postupak kojim je nanijeta značajna šteta po ugled tužilaštva”.

U obrazloženju Predloga, koji su predali poslanici parlamentarne većine se, između ostalog, navodi da se ovim izmjenama pokušavaju poboljšati rezultati rada tužilaštva i Savjeta, ali i jasnije utvrđivala odgovornost za propuste u radu, te da bi zemlja ispunila uslove potrebne za ulazak u EU.

EU poziva da se poštuju standardi

Iz Delegacije Evropske unije za Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN- CG) podsjećaju da je usvajanje ustavnih amandmana iz 2013. godine bio preduslov da država započne proces pristupanja EU.

“Posebno privremeno mjerilo u poglavlju 23 zahtijeva da Crna Gora sprovede ove ustavne amandmane u skladu sa preporukama VK, evropskim standardima i praksama”, naglašavaju iz Delegacije.

U julu 2013. godine usvojeni su ustavni amandmani koji predviđaju, između ostalog, da Skupština bira VDT-a dvotrećinskom većinom (54 poslanika) u prvom krugu, odnosno tropetinskom (49 poslanika) u drugom krugu glasanja. 

Na prvi pokušaj izmjena tužilačkih zakona VK je dala negativno mišljenje, navodeći da se reforma tužilaštva ne bi trebalo pretvoriti u zamjenu jednih šefova tužilaštava drugima, kao ni promjenu nove većine starom, “u potencijalno opasnoj igri političke kontrole nad tužilaštvom”. 

Iz VK su istakli i da treba ograničiti v.d. stanje i što prije izabrati VDT, te da su dva uzastopna šestomjesečna mandata vršilaca dužnosti previše i da bi to značilo zaobilaženje Ustavom predviđene kvalifikovane većine za izbor VDT-a.

Mandate postojećim članovima savjeta ne bi trebalo prekidati, ocjenjuju, već eventualno dodati još jednog uglednog pravnika, a ukloniti jednog tužioca ili dodati dva člana iz reda uglednih pravnika, dok im ne istekne mandat.

Neophodna je, takođe, rasprava šire društvene zajednice ocijenila jee ranije VK. 

Ne zaobilaziti Ustav i stvarati nova partijska kadriranja

U nevladinim organizacijama i stručnoj javnosti ističu da su i u novom predlogu zakjona zadržana oba sporna predloga koje je VK kritikovala - izbor vršioca dužnosti VDT-a, te prekidanje mandata sadašnjim članovima TS, dok političari smatraju da su najvažnije zamjerke prihvaćene.

Direktorica Akcije za ljudska prava (HRA) Tea Gorjanc Prelević za CIN -CG naglašava da se predloženom promjenom načina izbora v.d stanje može produžavati unedogled i trajno zaobići Ustavom propisani način izbor VDT-a. 

“ Ostavljena je mogućnost da se nakon dva uzastopna mandata, ponovo izabere neka druga osoba za vršioca dužnosti, i to prostom većinom novog sastava Tužilačkog savjeta”, istakla je Prelević.

Ona očekuje i da će VK insistirati i na tome da se ne prekida mandat Tužilačkom savjetu. 

“Prijevremenim uklanjanjem svih članova Savjeta stvorio bi se presedan po kojem bi svaka nova vlada mogla da izmjenom zakona prekine mandat i izabere nove članove po svojoj mjeri”, dodala je ona.

Tamara Milaš iz Centra za građansko obrazovanje (CGO) za CIN-CG ocjenjuje i da se za vršioca dužnosti VDT-a neopravdano ostavlja mogućnost izbora osoba van tužilačke organizacije.

„ Upravo v.d. bi trebalo da bude osoba koja je u ustanovi i koja zna da upravlja u kratkom roku do izbora VDT, a ne da se sa sistemom upoznaje tokom kratkog mandata što može otežati rad te institucije“, pojašnjava ona, uz pitanje kako je moguće imenovati vršioca dužnosti na prvoj konstitutivnoj sjednici, osim ako je riječ o unaprijed politički dogovorenom kandidatu. 

Neophodno je, smatra Milaš, precizirati način prijavljivanja kandidata za vršioca dužnosti, jer proizilazi da će ga članovi TS izabrati bez ove procedure.

„ Mi u CGO-u razumijemo potrebu za određenim kadrovskim provjetravanjima u Tužilaštvu, ali to ne smije biti i otvaranje prostora za nova partijska kadriranja”, naglasila je Milaš.

Advokat Aleksandar Kovačević rekao je za CIN-CG da su ove izmjene nepotrebne i da je najvažnije da se konačno izabere VDT, za koga je važno da bude nepristrasan, da nije podložan uticajima i da uživa podršku većine. 

On je nedavno izabran za kandidata za VDT, kada mu je TS dao prednost u odnosu na službenika Specijalnog policijskog odjeljenja Vladimira Delevića.

Prema saznanjima CIN-CG, trenutno ne postoji politička volja da se izabere novi šef tužilaštva, pa će i ovaj konkurs biti poništen.

„ Odgovorni političari moraju da se potrude da se taj izbor izvrši, a ne da se odlaže u beskonačnost, to je izigravanje i sabotaža prava“, smatra Kovačević.

Rješenje da vršilac dužnosti VDT bude neko van tužilaštva, prema njegovom mišljenju, nije dobro.

„ Čovjek koji nije iz te oblasti dok se upozna sa svim, isteče mu tih šest mjeseci“, objašnjava advokat.

Poslanik DF-a Predrag Bulatović za CIN-CG kaže da on ne uvažava VK, označavajući to tijelo pristrasnim, uz optužbu da je “zajedno sa bivšim ministrom pravde ustanovilo kršenje Ustava produžavajući mandat članovima Sudskog savjeta”.

 Uprkos tome, kako kaže, uvažili su ključne sugestije VK i odustali od zakona o posebnom tužilaštvu za organizovani kriminal i ukidanja SDT-a. 

“Prihvatili smo i da se jedan član TS bira na predlog NVO i odustali od još nekih promjena, pa očekujem da će sada VK dati načelno pozitivno mišljenje”, rekao je Bulatović.

Komentarišući rješenje za vršioca dužnosti VDT-a, Bulatović smatra da je ispravljen nakaradni mehanizam.

 “Zar nije ruganje Ustavu i zdravom razumu da je aktuelni vršilac dužnosti u tom stanju nakon petogodišnjeg mandata, praktično bez ograničenja”, ističe poslanik DF-a.

On naglašava da je predsjednik DPS-a Milo Đukanović kočnica za dijalog i društveni konsenzus, između ostalog i oko pitanja izbora VDT-a, zbog političko pravnih posljedica koje bi mogao da ima.

Poslanik Ujedinjene reformske akcije URA Miloš Konatar ističe da se upravo ovim izmjenama i uvođenjem strogih kriterijuma za članove Tužilačkog savjeta otklanja opasnost od bilo kakvog političkog uticaja na tužilaštvo.

On kaže da se, time što v.d. može biti i neko van tužilaštva, širi broj potencijalnih kandidata, „uz zadržavanje visokih kriterijuma stručnosti“. 

„ Na ovaj način se obezbjeđuje nesmetan rad državnog tužilaštva, do izbora novog VDT-a. Takode, ograničavanjem trajanja mandata na maksimalno 12 mjeseci, bez mogućnosti ponovnog izbora, usvajaju se primjedbe VK o mogućem „zaobilaženju“ ustavnih odredbi koje definišu izbor VDT-a“, ocjenjuje Konatar, očekujući pozitivan stav „venecijanaca“

„Podsjetiću da je VK najviše problematizovao postojanje posebnog zakona koji se bavi državnim tužilaštvom i mi smo te prepreke otklonili“, istakao je Konatar.

Javna rasprava bi poboljšala zakonska rješenja?

U izvještaju Evropske komisije za prošlu godinu se ističe i da je nastavljeno sa praksom da poslanici predaju izmjene i dopune zakona čime se zaobilazi javna rasprava.

Gorjanc Prelević ocjenjuje da su javne rasprave o ključnim zakonima, kakvi su oni koji uređuju pravosuđe, neophodne, te da je na izmjenama Zakona trebalo raditi u Vladi.

 “Ovako je to skraćeno na dvije debate u nedjelju dana i raspravu na skupštinskom odboru. Sada kada je predlog zakona već u parlamentu, mnogo su manje šanse za neke veće izmjene”, ocijenila je direktorica HRA. 

I u CGO-u ocjenjuju da nije adekvatno uvažen civilni sektor, niti je ostavljen prostor za temeljnu analizu materijala.

 „…Treba konstatovati i da je Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava samo sebe marginalizovalo time što nije proaktivnije pristupilo ovom pitanju, a čime svakako ne doprinosi održivom sprovođenju reformi“, navela je ona.

Bulatović objašnjava da je o potrebi promjena ovih zakona postignuta saglasnost u parlamentarnoj većini nakon konstituisanja Skupstine, a prije izbora Vlade, te da je zato odlučeno da predlagači zakona budu poslanici.  U tom slučaju, kaže, nije obavezna javna rasprava, a nije se moralo ni tražiti mišljenje VK.

“Ipak Vlada je tražila mišljenje VK. Ocjenjujem da je to loš i nepotreban potez koji je proizveo gubitak dragocjenog vremena za neophodnim promjenama u društvu”, naglasio je Bulatović, uz ocjenu da je zakone trebalo usvojiti još 18. februara.

Konatar pojašnjava da se i potpredsjednik Vlade Dritan Abazović uključio u ovaj proces organizujući javne debate čiji su učesnici bili NVO, profesori i zainteresovana javnost, pritom održavajući komunikaciju sa VK i sa predstavnicima opozicije.

„Uvijek postoji mogućnost da se na predlog u proceduri amandmanski djeluje u cilju postizanja krajnjeg rješenja“, rekao je poslanik URE.

NVO bi mogla da bira i više članova Savjeta?

Direktorica HRA podržava namjeru da se kroz učešće predstavnika nevladinog sektora, kako je rekla, u najvećoj mogućoj mjeri izvrši depolitizacija TS, ali dodaje da, ako bude više kvalitetnih kandidata, trebalo bi obezbijediti da svi oni budu uzeti u obzir za izbor u okviru pet pozicija uglednih pravnika. 

“Mislim da je moguće da se tu pojave bar dvije jednako stručne osobe od integriteta koje bi mogle kvalitetno da obavljaju te funkcije”, rekla je ona.

Bulatović je na Odboru za pravosuđe konstatovao da će razmotriti i ovo rješenje.

Milaš, međutim, ističe da tako hipotetički i Udruženje tužilaca i Udruženje sudija mogu da predlože svoje kandidate, jer su registrovani kao NVO.

“Ostaje i pitanje da li je ovim napravljen kompromis u odnosu broja članova u dijelu tužilaca i takozvanih uglednih pravnika ili, pak, vlasti prave prostor za nekog svog predstavnika kojeg će kroz NVO kvotu izglasati“, kaže Milaš.

Ni riječi o ocjenjivanju tužilaca

Konatar, u razgovoru za CIN-CG, kaže da u predlogu nema izmjena ocjenjivanja tužilaca zato „što nije problem u propisanim procedurama već u implementaciji“.

Direktorica HRA ocjenjuje da tome nije posvećena potrebna pažnja, iako je loša ocjena rada razlog za razrješenje.

“Sada imate situaciju da su svi odlično ocjenjeni, pri čemu razlog za to nije u članovima Tužilačkog savjeta, već u pravilima”, ocijenila je ona. 

HRA je ranije dostavila 25 predloga amandmana u kojima su, između ostalog, preporučili da se kvalitet rada državnih tužilaca cijeni u odnosu na odluke Ustavnog suda, Evropskog suda za ljudska prava, kao i u pogledu usvojenih ili odbijenih predloga o određivanju ili produženju pritvora.

“Da se ispitaju razlozi i utvrdi odgovornost tužilaca u slučajevima zastarijevanja krivičnog gonjenja, da se omogući svakom članu Savjeta da pokrene disciplinski postupak… ali svega toga nema u predlogu zakona, koji mislim da pati od kratkovidosti i vrlo brzo će se ispostaviti da nije dovoljan da riješi probleme”, zaključila je direktorica HRA.

Tužilaštvo i Ministarstvo pravde ćute

U tužilaštvu, ali ni Ministarstvu pravde, i pored više poziva, poruka i slanja mejlova nijesu željeli da za CIN-CG komentarišu predložene izmjene.

U reagovanju TS, VDT i Udruženja tužilaca na nacrt zakona se, između ostalog, ocjenjuje da je isključivi motiv izmjena da se obezbijedi politička kontrola. I oni ističu da vršilac dužnosti VDT-a ne može biti niko van tužilaštva, jer bi to bilo i dezavuisanje ustavne norme o kvalifikovanoj skupštinskoj većini potrebnoj za izbor. Smatraju da bilo koja izmjena zakona nema smisla bez izbora VDT-a u Skupštini, te da će dalje trajanje v.d. stanja imati veće negativne posljedice na rad tužilaštva. U slučaju da se prihvate predložene izmjene, po njihovom mišljenju, Tužilaštvo bi izgubilo ustavni položaj samostalnog državnog organa.

Već godinama i Evropska unija (EU) upozorava na probleme u crnogorskom pravosuđu ocjenjujući djelovanje u okviru pregovaračkih poglavlja 23 i 24 o vladavini prava, koja su  otvorena prije više od sedam godina.

U posljednjem izvještaju EK se ističe da Crna Gora ostaje “umjereno spremna” za borbu protiv organizovanog kriminala i evropskih standarda u oblasti pravosuđa, te da je ostvarila ograničeni napredak.

U izvještaju se, između ostalog, problematizuje profesionalni kapacitet Sudskog i Tužilačkog savjeta, transparentnost, ali i funkcija u unapređenjima, imenovanjima, ocjenjivanju i disciplinskim postupcima.

Ističe se da su ostvareni slabi rezultati u oblasti sprovođenja etičkog kodeksa i disciplinske odgovornosti i sudija i tužilaca.

“Činjenica da su svi ocijenjeni tužioci dobili ocjenu odličan daje povoda za pitanja o objektivnosti i ukupnoj svrsi procesa evaluacije”, piše u izvještaju.

Nema jedinstvene prakse

U izboru VDT-a, ali i TS, u najvećem broju evropskih zemalja ključnu ulogu ima Vlada, odnosno Ministarstvo pravde. 

U Hrvatskoj ih bira parlament, ali prostom većinom, dok u Srbiji takođe odlučuje Skupština, ali više od pola poslanika mora biti za ta rješenja.

Ne postoje ni jasni međunarodni standardi o sastavu i načinu izbora tužilačkih savjeta, ali preovladava mišljenje da bi članove pravosudnih (uključujući i tužilačke) savjete trebale da biraju njihove kolege.

Maja BORIČIĆ