Skupo zdanje u centru Podgorice kupljeno u posljednjim mjesecima Markovićeve Vlade za potrebe Monstata zjapi prazno. Istražitelji sumnjaju da je neko zloupotrijebio službeni položaj

Nemanja Živaljević

Specijalno policijsko odjeljenje (SPO) provjerava sumnjivi ugovor vrijedan skoro devet miliona eura koji je nekadašnja Uprava za imovinu, na čijem je čelu bio Blažo Šaranović, u ljeto 2020. potpisala sa kompanijom Koti nekretnine. Prostor je kupljen, između ostalog, i za potrebe Uprave za statistiku (Monstat) iako ne ispunjava standarde neophodne za tu instituciju, koja je još na staroj adresi.

Nekoliko mjeseci prije nego je prodat državi, krajnji vlasnik tih 5.600 metara kvadratnih u centru Podgorice bila je poznata firma Volvox, uključena u brojne građevinske poslove u zemlji. Pored Monstata, u zdanje koje još stoji prazno trebalo je da se useli i Ministarstvo za ljudska i manjinska prava (MLJMP) i Kancelarija zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore.

Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) saznaje da SPO od ljeta provjerava da li je prilikom ove transakcije zloupotrijebljen službeni položaj. Istražitelji SPO-a tim povodom posjetili su Upravu za katastar i državnu imovinu (UKDI), Monstata i Kancelariju zaštitinika i iz tih institucija preuzeli dokumentaciju o spornom poslu.

Izvori CIN-CG tvrde da se provjerava cjelokupna tenderska dokumentacija koja je prethodila sklapanju višemilionskog aranžmana i da istražitelji sumnjaju da je neko zloupotrijebio službeni položaj.

Iz Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) ni nakon više od dvije sedmice nijesmo dobili odgovore na pitanja da li su pokrenuli postupak, u kojoj je fazi i za koja krivična djela.

Bivši direktor Uprave za imovinu Blažo Šaranović za CIN-CG tvrdi da je tada sklopljen dobar posao za državu, iako je realizovan u vrijeme ekonomske krize uzrokovane pandemijom koronavirusa, u posljednjim mjesecima Vlade Duška Markovića.

"Mislim da je napravljen dobar posao za državu. Da su kupili prostor koji je u tom trenutku bio sigurno povoljan u odnosu na tržišne cijene", kazao je on.

Zgrada ne ispunjava neophodne tehničko-bezbjednosne uslove

No, iako su milionski računi plaćeni, u zgradi nijesu završeni ni unutrašnji radovi, a objekat ne zadovoljava stroge evropske standarde neophodne Monstatu, pa se Uprava za statistiku, kako saznaje CIN-CG, vjerovatno nikada neće ni useliti u nju.

Zgrada ne ispunjava neophodne tehničko-bezbjednosne uslove potrebne za ključnu instituciju za statistiku u državi, koja i dalje funkcioniše u neuslovnim prostorijima koje dijeli sa Privrednim sudom.

Kako nezvanično saznaje CIN-CG, u Upravi za katastar i državnu imovinu smatraju da kupljeni poslovni prostori ne odgovaraju specifikaciji koju je ta ustanova dostavila tadašnjoj Upravi za imovinu. Prema njihovim riječima, nema dovoljno prirodnog osvjetljenja, niti je moguće organizovati kancelarije, a da ne budu "open space" tipa.

Monstat je još 2015. godine tražio od Uprave za imovinu da im se obezbijedi odgovarajući prostor. Zahtjev su obrazložili, između ostalog, i tvrdnjom da im je to neophodno "kako bi obezbijedili uslove za čuvanje ličnih i povjerljivih podataka". Precizirali su da objekat mora da zadovoljava sve tehničko-bezbjednosne standarde EU za institucije ovog tipa.

Uprava za statistiku je tada Upravi za imovinu dostavila analizu kojom je utvrđeno, između ostalog, da je za 200 radnih mjesta u Monstatu neophodno obezbijediti 72 kancelarije na 2.500 metara kvadratnih. Precizirano je i da "kancelarije ne mogu biti karaktera 'open space' zbog rada sa ličnim podacima" i da moraju da imaju "prirodno osvjetljenje". Kasnije, 2018. godine, dopunom analize precizirano je da objekat može imati i do 3.500 kvadrata.

I u izvještajima Evropske komisije (EK) o napretku Crne Gore naglašavana je potreba da se Monstatu obezbijede odgovarajući uslovi za rad.

Sumnjivi tender

Prvi tender raspisan tek 2018. je propao, a onda u junu 2020, u jeku krize koju je izazvala pandemija koronavirusa, Markovićeva Vlada usvaja informaciju Uprave za imovinu o kupovini prostora za Monstat. Ubrzanom procedurom, 26. juna te godine, se raspisuje tender. Njime se traži prostor od 5.600 kvadratnih metara, a procijenjena vrijednost može biti do devet miliona eura.

Ranijim tenderom za novu zgradu Monstata tražen je znatno manji i mnogo jeftiniji prostor: 2.000 kvadrata, bez tehničkih prostorija i garaža, vrijednosti do 3.300.000 eura. Dakle, gotovo tri puta manje novca nego u tenderu iz 2020.

Zanimljivo je da se u tekstu o pokretanju postupka javne nabavke 2020. naglašava da bi posao za potrebe Monstata trebalo brzo sklopiti: "Zbog neophodnosti rješavanja pitanja smještaja za potrebe Uprave za statistiku i prilagođavanja objekta njihovim potrebama najkasnije do kraja budžetske godine...".

Manje od dvije sedmice nakon objave tendera, napravljene su izmjene u dokumentaciji. Dodatno se precizira da je potreban prostor od 5.600 do 6.000 kvadratnih metara "sa zemljištem ispod objekta". Da "dio poslovnih prostora namijenjen za kancelarijsko poslovanje mora biti u tzv. 'sivoj fazi", te da on iznosi od 4.300 do 4.600 metara kvadratnih neto, a garažni i tehnički prostor 1.300 – 1.400 kvadrata (sa minimum 75 parking mjesta). Čak od prodavca "nije zahtijevano da se dostavi upotrebna dozvola s obzirom da je u pitanju prostor u 'sivoj fazi".

Na tako izmijenjeni tender su se javile dvije kompanije – The Old bakery Budva i Koti nekretnine. Obje povezane sa firmom Volvox.

Firme The Old bakery Budva koja je dio grupacije Volvox ponudila je za devet miliona eura objekat na Pobrežju u Podgorici, ali nije dostavila tenderskim pravilima tražena dokumenta: dokaz da ispunjava sve poreske obaveze prema državi; dokaz o vlasništvu; garanciju... Zato je njihova ponuda proglašena neispravnom.

Drugu ponudu dostavila je kompanija Koti nekretnine koja se do 13. maja 2020. godine zvala Poslovni centar Volvox. Ponudila je baš ono što se traži, kao da je tender pisan za njih: dio zgrade koja ima 4 313 kvadrata poslovnog prostora i 1.303 kvadrata garažnog i prostora za tehničke prostorije sa 80 parking mjesta. U tom trenutku zgrada nije imala upotrebnu dozvolu i bila je u "sivoj fazi". Dakle, osim prostornih kapaciteta, tenderskim zahtjevima su odgovarali i tehnički uslovi, pa je ponuda kompanije Koti nekretnine, vrijedna 8.735.100 eura prihvaćena mjesec dana nakon što je konkurs raspisan - 27. jula 2020.

Stručnjaci za javne nabavke koje je kontaktirao CIN-CG ističu da je tender morao biti poništen, jer su u toku procesa značajno mijenjani uslovi.

"Javni poziv tadašnje Uprave za imovinu, nedugo nakon objave, drastično je promijenjen, što je po tadašnjem Zakonu o javnim nabavkama predstavljalo osnov za obustavu kompletnog procesa i raspisivanje novog tendera", ocjenjuje Lazar Grdinić iz Istraživačkog centra Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS).

"Pored toga, tehnička specifikacija prostora koji je država planirala da otkupi prilagođena je upravo karakteristikama zgrade koja je kasnije kupljena, i to se analizom ponude kompanije Koti nekretnine i pokazalo", kaže Grdinić.

Šaranović tvrdi da posao nije namješten

Tadašnji direktor Uprave za imovinu Blažo Šaranović za CIN-CG kaže da nije tačno da je promjena na tenderu odgovarala kompaniji koja je dobila posao. Tvrdi da je u prvom tekstu tenderska komisija napravila grešku, koja je ubrzo ispravljena i da je sve urađeno u skladu sa zakonom.

"U pitanju je bila tehnička greška tenderske komisije koja je u dokumentaciju stavila 'sa sistemom ključ u ruke'. Ispoštovana je i zakonska procedura u kom roku se može mijenjati tenderska dokumentacija. Izmijenjena je u tom dijelu da se traži objekat u sivoj zoni", pojašnjava Šaranović.

Grdinić, sa druge strane, ukazuje na još jedan sporni momenat u cijelom procesu. Tvrdi da je drugi učesnik na tenderu – firma The Old Bakery morala da bude svjesna proceduralnih propusta, koje je učinila prilikom podnošenja dokumentacije.

"Ta firma je jasno, kroz kompleksnu osnivačku strukturu, povezana sa pobjednikom na tenderu, a obje firme su u mreži kompanija povezanih sa firmom i vlasnicima Novog Volvoxa. Sve navedeno jasno ukazuje da je kompletan proces bio osmišljen i pažljivo isplaniran", tvrdi Grdinić.

Šaranović i ove tvrdnje negira. Kaže je da je sve urađeno po propisima, odbacivši da je bilo kome namješten posao.

"Nema to nikakve veze. Ne može biti namješten, jer je u pitanju bio otvoreni postupak", naglašava za CIN-CG bivši direktor Uprave za imovinu.

Na kraju je taj postupak finalizovan, tako što je plaćen iz tri rate, od kojih je prvu ratu platila Vlada Duška Markovića 2020, a druge dvije nove vlasti, posljednju ratu 2022.

Sagovornik iz Uprave za katastar i državnu imovinu dodaje da kupljeni prostor nije funkcionalan i da ga je teško preurediti u operativan prostor. Zgrada ima ukupno 11 etaža od kojih je pet podrumskih, gdje je smješten parking prostor. Da bi se taj parking mogao koristiti neophodna je upotreba dva teretna lifta za automobile, što naš sagovornik problematizuje zbog nemogućnosti da zaposleni za kratko vrijeme parkiraju svoja vozila.

Pare potrošene usred krize izazvane pandemijom

Postupak kupovine zgrade za Monstat počeo je da se sprovodi u zemlji koja je dan ranije proglasila nove restriktivne mjere zbog koronavirusa i koja je ekonomski bila uzdrmana. Ali to nije spriječilo Markovićevu Vladu da uloži ogromni novac u zgradu koja ne ispunjava elementare uslove neophodne Monstatu.

U MANS-a smatraju da je zbog ugovorenog posla moralo da reaguje Tužilaštvo.

Grdinić pojašnjava da čak i ako bi Tužilaštvo reagovalo povodom kupovine poslovnih prostora da bi osumnjičene moglo da tereti samo za zloupotrebu službenog položaja, jer u Krivičnom zakoniku, kada je obavljen taj posao, nije postojalo krivično djelo zloupotreba u vezi sa javnom nabavkom.

Tužilaštvo je, dodaje Grdinić, svakako raspolagalo sa dovoljno dokaza da po službenoj dužnosti otvori istragu i jasno locira odgovorne.

"Za to što je Uprava za imovinu, za vrijeme ekonomske krize izazvane tadašnjom pandemijom, kupila zgradu za čak 8,7 miliona eura – koja zjapi prazna tri i po godine, i za koju će biti potrebna dodatna izdvajanja da bi se osposobila i u neko skorije vrijeme stavila u funkciju", podsjeća Grdinić.

Prema saznanjima CIN-CG, u taj će se prostor na kraju useliti jedino Ministarstvo pravde (MP), za koje se trenutno adaptira dio objekta.

Država kupila zgradu, ne i zemljište ispod nje

Zanimljivo da u listu nepokretnosti za kupljenu zgradu u centru Podgorice i dalje piše da je u vlasništvu kompanija Koti nekretnine.

Iz Kancelarije zaštitnice imovinsko-pravnih interesa Crne Gore pojašnjavaju da je Uprava za imovinu 2020. godine dala skoro devet miliona eura samo za objekat, ali ne i za zemljište.

Tako da ispada da je država Crna Gora vlasnik izgrađenih poslovnih prostora, a Koti nekretnine vlasnik zemljišta na kom se zgrada nalazi.

Zbog promjena na svjetskom tržištu i smanjivanja proizvodnje heroina u Avganistanu, sve je više novih psihoaktvnih supstanci, koje nastaju po laboratorijama gotovo svakodnevno, a mogu imati opasne posljedice. Crna Gora treba da bude spremna da se bori protiv novih droga, a predoziranja su ozbiljan problem

Andrea PERIŠIĆ
Tijana LEKIĆ

 ,,U Crnoj Gori se nove sintetičke droge prodaju pod drugim imenom, tako da je osoba često u zabludi da konzumira neke njoj poznate supstance“, kaže za Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) momak koji je već nekoliko godina u procesu oporavka od upotrebe droga, a sada se aktivno bori sa ovim problemom i nastoji da pomogne zajednici. 

Prema njegovim riječima, nove psihoaktivne supstance (NPS) u Crnu Goru za sada slabije dolaze, ali ih ima. Radi se o drogama čiji je hemijski sastav izmijenjen, tako da oponašaju efekte onih čije je korišćenje ilegalno, kao što su herion, kokain, marihuana… Osobe koje koriste droge (OKD) mogu biti izložene većem riziku od štetnih zdravstvenih ishoda zbog novih supstanci. Zbog nekad i nesvjesnog konzumiranja supstanci sa većom potentnošću ili mješavine supstanci posljedice mogu biti opasne - trovanje i smrt. 

Pa ipak, NPS mogu postati ozbiljan problem, ukoliko država ne prepozna opasnost i ne uvede mjere u odnosu na posljedice do kojih može doći ukoliko ovo pitanje ostane neriješeno.

Svjetsko crno tržište droga se razvija i mijenja, a do ekspanzije ovih supstanci došlo je i zbog odluke vlasti u Kabulu iz 2022. godine da drastično smanje proizvodnju maka u Avganistanu. Pored toga je i rat u Ukrajini, kako se navodi u Svjetskom izvještaju o drogama (SID) za 2023. godinu, koji radi Kancelarija Ujedinjenih nacija za droge i kriminal (UNODC), poremetio rute trgovine heroinom i kokainom.  

Prema ranijem istraživanju UNODC-a, Avganistan je 2020. godine proizvodio čak do 85 odsto opijuma u svijetu, snabdijevajući oko 25 miliona osoba koje koriste droge globalno, što je 80 odsto svih onih koji koriste heroin i druge opijate. 

Kako je većina heroina koji se konzumirao u Evropi poticala od opijumskog maka koji se uzgajao u Avganistanu, Evropa, upozoravaju stručnjaci, mora biti spremna na moguće posljedice zabrane uzgoja opijumskog maka i ekspanziju novih supstanci. 

,,Prethodna kratkotrajna zabrana proizvodnje opijuma u Avganistanu dovela je do nestašica heroina u Evropi, što je u nekim zemljama bilo povezano s dugoročnim promjenama obrazaca konzumacije opioida”, kaže za CIN-CG psihološkinja Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZ) Tatijana Đurišić. 

Ove nove droge, ističe Đurišić, globalni su problem. Zakonska regulativa, registri, sistemi podrške, kao ni međunarodna kontrola nijesu dovoljno učinkoviti da isprate trendove, pa se neke nove psihoaktivne supstance legalno proizvode i koriste u brojnim zemljama. 

Crna Gora se još bori sa starim problemima i kod nas za sada ne postoje mehanizmi kojim se upotreba novih droga može prvo detektovati, a potom i regulisati. 

Nova psihoaktivna supstanca se, prema godišnjim svjetskim izvještajima o drogama UNODC, pojavljuje na tržištu gotovo svake nedjelje. U 2021. su, putem Evropskog sistema ranog upozoravanja (EWS) prvi put izvijestili o 52 nove droge, a ukupan broj NPS koje je tada pratio Evropski centar za monitoring droga i bolesti zavisnosti (EMCDDA) bio je 880.

Jedna od mogućih posljedica manjka dostupnosti heroina, navodi još Đurišić, mogla bi biti povećanje potražnje za sintetskim opioidima, kao i potražnja za liječenjem problema povezanih sa opioidima.  

Više od 60 odsto pacijenata koji primaju terapiju opioidnim agonistima sada ima 40 ili više godina, navodi još Đurišić, dok je manje od 10 odsto mlađe od 30 godina. ,,To znači da usluge moraju odgovoriti na složen skup potreba za zdravstvenom njegom u populaciji koja postaje sve ranjivija”, ističe Đurišić.  

U Crnoj Gori se već godinama koriste droge koje zvanično nijesu registrovane, jer samo Forenzički centar može da analizira sastav supstanci i sve dok on ne objavi da je u okviru analiza pronađena neka nova supstanca, ona zvanično i ne postoji u Crnoj Gori. CIN-CG je pisao o ovom problemu. Test na droge i iz urina u našoj zemlji može da pokaže prisustvo oko 10 supstanci – marihuane, benzodizepina, amfetamina, metilenedioksimetamfetamina, barbiturata, metamfetamina, metadona, kokaina, opijata, tricikličnih antidepresiva. Nove supstance se ne mogu detektovati na taj način kod nas, pa se može održavati zabluda da neko ne koristi droge.

,,Na sreću, Crna Gora još nije zemlja gdje su ove supstance dostupne u velikim količinama, već se povremeno pojave na tržištu. Da bi neka država bila ‘spremna’ na dolazak NPS, mora da ima potpuno razvijen i efikasan sistem ranog prepoznavanja i upozoravanja, koji uključuje sve one organizacije i institucije koje u ovoj oblasti djeluju, odnosno kvalitetnu i pravovremenu međuinstitucionalnu saradnju i komunikaciju”, kaze za CIN-CG Marija Mijović iz NVO Juventas, koji godinama pomaže OKD kroz Program direktne podrške osobama u riziku od socijalne isključenosti i socijalno isključenima pruža usluge osobama koje koriste droge.. 

Prema njenim riječima, ovaj sistem postoji u Crnoj Gori, ali nije dovoljno funkcionalan. ,,On ima za cilj da prilikom dolaska neke NPS kod nas, alarmira sve uključene subjekte kako bi se adekvatno odgovorilo, prilagodili servisi koji se pružaju, kao i informacije koje se daju direktno osobama koje koriste droge, ali i široj javnosti. U Crnoj Gori to nije slučaj”. 

Mijović upozorava da se na tome mora raditi, “budući da su NPS prisutne u državama regiona, pa je pitanje vremena kada neka od njih može doći i u Crnu Goru”. 

Do objavljivanja ovog teksta CIN-CG nije uspio da dobije odgovore od Ministarstva zdravlja na brojna pitanja vezana za ovaj problem. 

NPS značajan izazov za javno zdravlje 

Đurišić upozorava da su nove psihoaktivne supstance i globalni izazov za javno zdravlje. ,,Sve je više sintetskih droga, pojavljuju se nove supstance i proizvodne prakse na tržištu droga, a mnoge štetne posljedice konzumacije droge pogoršane su interakcijama droga koje se svjesno ili nesvjesno konzumiraju zajedno. Tržište danas karakteriše dostupnost šireg spektra droga, koje su često visokog stepena potentnosti ili čistoće“. 

Evropa je, kako još ističe ona, i dalje važno proizvodno područje za neke supstance, posebno sintetičke droge i kanabis. ,,Potrošači su izloženi većem broju psihoaktivnih supstanci, a između ostalog i novim sintetskim drogama za koje je znanje o zdravstvenim rizicima često ograničeno”. 

Crna Gora ne vodi statistiku o broju preminulih usljed predoziranja. CIN-CG je i o tome pisao. Samo u posljednjih mjesec dana, prema podacima NVO Juventas, od predoziranja su preminule najmanje četiri osobe. Precizni podaci bili bi značajni za razumijevanje razmjera problema i za uspostavljanje kvalitetnijih sistema podrške. 

Đurišić i navodi i da postoje naznake da su dostupnost i proizvodnja sintetskih katinona u porastu u Evropi. Radi se o zamjenama za droge kao što su amfetamin i MDMA. Ti katinoni su sve dostupniji u ovom dijelu svijeta i mogli bi imati sve veću ulogu na tržištu.

I aktuelni problemi sa drogama u Sjevernoj Americi primjer su kako promjene u dostupnosti i upotrebe opioida mogu imati užasne posljedice. Potentni derivati fentanila u velikoj mjeri istisnuli su opioide koji se izdaju na recept i heroin i tako postali glavni uzrok epidemije smrtnih slučajeva izazvanih opioidima. 

Crna Gora je, ističe Mijović, država koja se nalazi na tranzitnoj ruti trgovine drogama, te su supstance kao što su heroin i kokain izuzetno zastupljene. ,,Može doći do upliva drugih supstanci na tržište droga, kao što su sintetičke droge, koje bi potencijalno mogle biti dostupnije, potentnije i mogle bi se pronaći po povoljnijoj cijeni u odnosu na ono što je u ovom trenutku na tržištu dostupno. To znači da servisi koji se pružaju treba da budu prilagođeni situaciji na tržištu i potrebama osoba koje koriste droge”, kaže ona. 

Sve raznolikiji i opasniji proizvodi od kanabisa

Mala količina novih droga često je dovoljna za pripremu velikog broja uobičajenih doza. To može povećati rizik od trovanja. 

Đurišić kaže da su na evropskom kontinentu sve raznolikiji i proizvodi od kanabisa, kao i da se kontinuirano otkrivaju novi sintetski kanabinoidi u biljnom materijalu. Izgledaju kao prirodni kanabis i konzumentima koji ne sumnjaju u ono što kupuju mogu se lažno prodavati kao kanabis.

,,Pojedini sintetski kanabinoidi izuzetno su potentni i povezani sa predoziranjima sa smrtnim ishodom ili bez smrtnog ishoda”, navodi Đurišić. 

Raznolikost na tržištu kanabisa dodatno se povećala u maju 2022. kada je utvrđeno da je prvi polusintetski kanabinoid, heksahidrokanabinol (HHC), dostupan u Evropi. HHC je hemijski sličan kanabisu i uglavnom ima identinčne učinke. Međutim, ni farmakologija ni toksikologija HHC-a kod ljudi nijesu detaljno ispitane. Tokom 2022. HHC se prodavao kao “legalna” alternativa kanabisu, u e-cigaretama i prehrambenim proizvodima. 

,,Nakon njegove pojave otkriveni su i drugi polusintetski kanabinoidi, što upućuje na činjenicu da postoji komercijalni interes na tom području. Novitet ovih oblika kanabisa i nedostatak empirijskih dokaza znače da postoji znatna neizvjesnost u pogledu mogućeg učinka tih supstanci na zdravlje”, upozorava Đurišić.

Posljednja nacionalna strategija za borbu protiv droga rađena prije deceniju 

I dok se sve ovo dešava, Crna Gora još nema ni novu Nacionalnu strategiju za borbu protiv droga. Posljednja je rađena 2013. godine. 

U odnosu na vrijeme kada je prethodna strategija pisana, Mijović ističe da ima pomaka kada je koordinacija nadležnih institucija i civilnog sektora u pitanju, ali da ona svakako još nije na zadovoljavajućem nivou. ,,Ne postoje mehanizmi niti procedure koje su obavezujuće, a dobar dio komunikacije svodi se na lična poznanstva i aktivnosti posvećenih pojedinaca u ovoj oblasti. Buduća strategija bi svakako trebalo da sadrži i određene preporuke o izradi protokola, određenih mehanizama i procedura djelovanja, kako bi se na sistemskom nivou koordinacija među subjektima na polju politika o drogama lakše uspostavila i bila svrsishodna”. 

Strategija je predviđala obezbjeđivanje uslova za dalju edukaciju u oblasti bolesti zavisnosti i rehabilitacije, kao i izgradnju kapaciteta za stručnjake koji rade u oblasti liječenja osoba koje koriste droge, na svim nivoima zdravstvene i socijalne zaštite. 

U strategiji je još pisalo i da treba detaljno definisati zadatke izabranog doktora u liječenju OKD i izraditi stručne protokole na nivou primarne zdravstvene zaštite. 

Mijović ističe da, prema saznanjima NVO Juventas, ovakvi protokoli ne postoje. ,,Osobe koje koriste drogu čak percepiraju da najveći stepen stigme doživljavaju u okviru zdrastvenog sistema, što su pokazala naša ranija istraživanja. Ova ideja zahtijeva uspostavljanje jasnog standardizovanog sistema rada i protokola, kao i unapređenje znanja u okviru primarne zdravstvene zaštite o radu sa osobama koje koriste droge”. 

Ipak, iako Crna Gora kasni u tome da isprati trendove, Đurišić smatra da je povoljna okolnost ta što naša država ima mogućnost da uči na iskustvima drugih država koje su se sa ovim problemom, nažalost, već suočile. 

Osobe koje koriste droge rijetko prioritet donosiocima odluka

U Nacionalnoj strategiji za borbu protiv droga za period od 2013. do 2020. godine, navodi se da treba ojačanti kapacitete za uspostavljanje registra i sistema izvještavanja o drogama. Registar je uspostavljen, ali podaci nijesu sveobuhvatni i ne predstavljaju realno stanje u državi, kaže Mijović.

Prema podacima iz Registra u 2022. godini prvi zahtjev za liječenje od bolesti zavisnosti od opioida uputilo je 76 osoba, od kanabisa pet, a od kokaina tri. Prethodno je na tretmanu liječenja od upotrebe opoida bilo 79 osoba, a od kokaina i kanabisa po jedna. Nije bilo osoba koje su se prvi put javile za liječenje od drugih stimulansa, hipnotika i sedative, halucinogena i isparljivih susptanci. Najviše onih koji su se prvi put javili za liječenje od upotrebe opioida u periodu od 2016. do 2022. bilo je u 2020. godini – njih 198. 

Ovi podaci ne odslikavaju realno stanje, niti se na osnovu njih mogu donijeti zaključci o trendovima upotrebe droga u Crnoj Gori. 

Đurišić, koja je inače i voditeljka Registra, objašnjava da je broj prijavljenih potražilaca tretmana u evidenciji nizak iz godine u godinu, što ne odgovara realnosti. 

Osobe koje koriste droge rijetko su prioritet donosiocima odluka u našoj zemlji, kaže još Mijović. 

,,Neophodno je jačati dostupnost servisa i usluga, posebno u ruralnim područjima gdje je stepen stigme veći, obezbjediti bolji pristup uslugama ženama koje koriste droge i stvoriti uslove za uvođenje usluga i servisa podrške za mlade osobe koje koriste droge. Posebno za maloljetne osobe za koje trenutno usluge izostaju…”

Spisak koraka za unapređenje položaja osoba koje koriste droge je dug, a državne institucije bi, zbog svega što se dešava na tržištu droga u Crnoj Gori, ali i svijetu, morale da se probude i shvate ozbiljnost problema, da ne bismo nespremno dočekali izazove koje nose pojave novih supstanci. 

Neophodne promjene u vođenju Registra

Proces vođenja i funkcionisanja Registra droga, kaže Đurišić, pokazao se veoma izazovnim iz više razloga. 

Među najznačajnijima su nedovoljna svjest o zakonskoj obavezi slanja prijava u registar od strane većine pružalaca podataka (novo osoblje u zdravstvenim ustanovama ne biva upoznato o zakonskoj obavezi izvještavanja u Registar od strane nadležnih), nedostatak jasnih i efikasnih mehanizama kontrole i primjene zakonskih posljedica u slučajevima nepoštovanja ove obaveze, kao i nemogućnost identifikacije svih zahtjeva za tretmanom u izvještajnoj godini (najčešće, zdravstvene ustanove klijentov obrazac za prijavu će, ukoliko ga pošalju uopšte, poslati samo jednom, bez obaveznog ažuriranja prijave u novoj kalendarskoj godini). 

Pored ovih, tu je i problem zastarelosti softvera registra i zakonodavstva koje se na njega odnosi, nezadovoljavajućeg kvaliteta podnešenih prijava u određenom broju slučajeva, kao i značajne preopterećenosti pojedinih centara i doktora koji učestvuju u tretmanu osoba koje koriste droge (OKD), posebno onih u institucijama koje su ujedno i najveći izvori podataka. 

Poteškoće predstavlja i činjenica da registar trenutno pokrivaju samo javne zdravstvene ustanove. Pored ovog, mnogi pacijenti nijesu voljni da budu prijavljeni u registar. Osim što je i dalje razlog za veliku diskriminaciju, upotreba droge je i zakonom kažnjiva aktivnost.

Podgorica, PR pres servis – Država treba da izdvoji sredstva za izgradnju prvog specijalizovanog skloništa za žrtve dječijih ugovorenih brakova, da napravi socijalni plan za zapošljavanje odraslih lica iz romske i egipćanske zajednice, koja su elementarno pismena, kao i da olakša procedure za dobijanje ličnih dokumenata.

To je saopšteno na pres konferenciji, koju je organizovao Centar za romske inicijative u partnerstvu sa Centrom za istraživačko novinarstvo, a povodom predstavljanja rezultata dvogodišnjeg projekta „RE zajednica: zdravstvo, obrazovanje, zapošljavanje i socijalna prava“, koji je finansirala Evropska unija, a kofinanisralo Ministarstva javne uprave digitalnog društva i medija. 

Psihološkinja Centra za romske inicijative i projekt asistentkinja, Jovana Knežević, kazala je da su kroz projekat obuhvaćene 283 osobe, od čega 40 predstavnika relevantnih institucija i 243 predstavnika Roma i Egipćana.

“40 predstavnika relevantnih institucija prošlo je akreditovanu obuku Program osnovne obuke stručnih radnika, stručnih saradnika i članova i članica multidisciplinarnih timova za prevenciju i suzbijanje dječijih ugovorenih brakova. Učesnici su bliže upoznati sa problematikom dječijih ugovorenih brakova, načinima egzistencije kada je u pitanju romska i egipćanska zajednica”, saopštila je Knežević.

Učesnici su naveli da je obuka puna praktičnih primjera što je, kako je rekla, pomoglo da steknu uvid u realno stanje u praksi i lakše prepoznaju rizike za sklapanje dječijeg ugovorenog braka.

Dodala je da je 40 predstavnika institucija, nakon završene obuke, steklo uslove za dodjelu sertifikata koje izdaje Zavod za socijalnu i dječiju zaštitu.

“153 pripadnika romske i egipćanske zajednice iz Nikšića, Podgorice i Berana, od čega 94 žene i 59 muškaraca imali su priliku da sa predstavnicima relevantnih institucija, a u sklopu šest radionica, razgovaraju o posljedicama dječijeg ugovorenog braka, nasilju u porodici, rizicima prosjačenja, stambenim pitanjima, materijalnim davanjima i načinima sankcionisanja pomenutih problema”, rekla je Knežević.

Istakla je da je 90 predstavnika romske i egipćanske zajednice iz Nikšića, Podgorice i Berana, kroz šest radionica i tokom promocije tri video zapisa, shvatilo važnost zapošljavanja, prijavljivanja dječijih ugovorenih brakova i nasilja u porodici.

 “Tokom implementacije projekta, od 2022. godine do danas, organizacija je identifikovala i prema nadležnima procesuirala 19 slučajeva dječijeg uovorenog braka i pružila više od 70 usluga u svojstvu povjerljivog lica, dok je ove godine identifikovano devet slučajeva dječijeg ugovorenog braka, tri slučaja prosjačenja, tri slučaja navođenja na prostituciju i seksualnu ekspoataciju od kojih je jedan dječak”, rekla je Knežević.

Dodala je da su za vrijeme trajanja projekta identifikovana 22 slučaja nasilja u porodici i porodičnoj zajednici i pruženo više od 60 različitih usluga.

“Romi i Egipćani, nakon što su izbjegli sa Kosova još davne 1999. godine suočavaju se sa administrativnim procedurama koje otežavaju, ili onemogućavaju rješavanje njihovog statusa u svojstvu stranaca ili regulisanje pitanja državljanstva”, pojasnila je Knežević.

Prema njenim riječima odredbama Zakona o strancima, pripadnici romske i egipćanske zajednice su kao stranci obavezni da posjeduju novčana sredstva u iznosu od najmanje 10 eura po osobi za svaki dan zahtjevanog boravka, odnosno 3.600 eura godišnje.

“Značajan problem je i taj što veliki broj pripadnika romske i egipćanske zajednice ne ostvaruje skoro nikakvu zdravstvenu zaštitu, ili to čini u privatnim zdravstvenim ustanovama, kada ima novac. I dalje je veliki broj nezaposlenih lica. Stambene jedinice u kojima žive pripadnici RE zajednice su u veoma lošem stanju, a djeca su u stalnom riziku od saobraćajnih nesreća, zbog nepostojanja usporivača brzine”, navela je Knežević.

Izvršna koordinatorka Centra za romske inicijative i koordinatorka projekta Fana Delija, rekla je da, kada je u pitanju procesuiranje slučajeva dječijeg ugovorenig braka, zajednica smatra da je potrebno obostrano kažnjavati roditelje, kao i članove starog vijeća.

“Država treba da obezbijedi podršku ženskim romskim i egipćanskim aktivistkinjama kako bi se preventivno djelovalo u suzbijanju nasilja u porodici i dječijih ugovorenih brakova. Ono što smatramo da je veoma značajno je da država isplanira sredstva za narednu godinu u iznosu od 180 hiljada eura za izgradnju prvog specijalizovanog skloništa za žrtve dječijeg ugovorenog braka, kako bi omogućili da romske i egipćanske djevojčice znaju da ih država štiti i da nisu zaboravljene”, poručila je Delija.

Smatra da država treba da omogući jednostavan pristup kada su u pitanju lična dokumenta, kao i da se jača saradnja sa zemljama porijekla.

“Neophodno je da država oslobodi pripadnike/ce zajednice od troškova koji su neophodni za prikupljanje dokumentacije. Takođe, potrebno je informisati širu zajednicu na koji način omogućiti da medijatori budu spona između lica koja ne posjeduju dokumenta i institucija, kako bi se što brže i adekvatnije regulisao pravni status”, rekla je Delija.

Smatra da Vlada treba da napravi socijalni plan za zapošljavanje odraslih lica iz romske i egipćanske zajednice, koja su elementarno pismena i bez mogućnosti sticanja kvalifikacija.

“Treba edukovati zdravstvene službenike u dijelu senziblizacije prilikom pružanja zdravstvene zaštite pripadnicama i pripadnicima romske i egipćanske zajednice. Neophodno je da se izdaju privremene zdravstvene legitimacije, koje bi omogućile romskoj i egipćanskoj populaciji da imaju jednak pristup kada je u pitanju zdravstvena zaštita. Nažalost, ove godine smo imali dva smrtna ishoda, samo zato što osobe nisu imale zdravstvenu zaštitu”, rekla je Delija.

Poručila je i da je potrebno urediti infrastrukturu romskih nasilja, posebno kada je riječ o osvjetljenju, kanalizaciji, struju, legalizaciji objekata, stajalištima za autobuse.

(www.prcentar.me)

Estonija je u potpunosti digitalizovala svoj sistem, pa je često nazivaju i E-stonija, i po tome prednjači u Evropskoj uniji. Pretekla je mnoge uzore iz skandinavskih zemalja. 

Iako je prošlo samo nešto malo više od tri decenije, otkada je povratila svoju samostalnost nakon raspada Sovjetskog Saveza, zemlja bilježi u brojnim oblastima fantastične uspjehe. Zahvaljujući reformama i digitalnoj transformaciji već godinama su estonski učenici na PISA testovima u samom vrhu svijetske liste, a prošle su godine bili prvi u Evropi. 

Tako je Estonija pretekla svoju „učiteljicu“ Finsku, koja je dugo važila za predvodnicu i u oblasti obrazovanja i digtalizacije, a pomogala je Estniju i u njenim prvim koracima ka sveobuhvatnim reformama nakon povratka samostalnosti, prije nešto više od tri decenije. Tačno je da je od Finske mnoge modele Estonija preuzela, ali ih je stalno unapređivala i podizala na viši nivo.

Sve poslove sa državnom administracijom građani rade putem interneta: od prijave novorođenog djeteta, do zahtjeva za socijalnu pomoć, sklapanje braka, ostvarenje penzija, naknade za nezaposlenost... Jedino se za razvod traži fizičko prisustvo, zbog nekih tehničkih pitanja. Sva dokumenta su elektronska.

Digitalizacija je Estoniji donijela ogromne uštede, nema dugih redova pred državnim uredima, čuvanja dokumentacije u papirnim arhivama, a pošto su sve službe centralizovane nema preklapanja poslova i sve je mnogo efikasnije. 

Od digitalizacije imaju koristi i građani drugih zemalja, koji mogu dobiti e-državljanstvo i nakon toga onlajn otvoriti kompaniju u ovoj državi, a da nikada fizički ne dođu u nju.

„Samo u prošloj godini Estonija je od digitalnog državljanstva i kompanija koje su otvorili stranci, imala preko 220 miliona eura prihoda“, rekli su iz Digital Estonija brifing centra novinarima iz Crne Gore i Makedonije.

Digitalno e-državljanstvo, prvi korak za otvaranje firmi u ovoj zemlji, dobija se brzo nakon bezbjednosnih provjera, a za registraciju kompanije potrebno je samo nekoliko sati. Tom se kompanijom može upravljati sa bilo koje lokacije na svijetu, dokumenta se potpisuju digitalno, ugovori se sklapaju onlajn, a automatski je omogućeno i otvaranje bankovnog računa u bankama na teritoriji Estonije, kojim se takođe upravlja onlajn. Svaki e-državljanin ima svoju smart ID karticu koja omogućava poslovanje.

E-državljanstvo, naravno, ne omogućava da postanete državljanin ove zemlje, ali ruši biznis barijere i omogućava strancima da posluju bez problema i zato je ova država idealna za otvaranje start-up kompanija.

Estonija ima prvu E-ambasadu na svijetu u Luksemburgu, koji je otvorila zbog rizika od sajber napada. Tu su pohranjeni svi važni podaci ove zemlje sa Baltika, koja ima oko milion i trista hiljada stanovnika. Tako se u drugoj članici Evropske unije čuva banka podataka koju je Vlada Estonije kopirala i izmjestila, kako bi se i na taj način obezbijedila od udara sa strane.

Prvi veliki sajber napad Estonija je imala 2007. godine i prijetio je da parališe rad Vlade. Do napada je došlo nakon što su vlasti u Talinu odlučile da monumentalne spomenike iz sovjetskog vremena izmjeste iz centra prijestonice. Zbog napada je tada uhapšen i osuđen na simboličnu novčanu kaznu Estonac Dmitrij Galuškjevič, ali je prema tvrdnjama zvaničnika iza svega stajala Moskva.

Estonija se graniči sa Rusijom, koja u svojoj agresivnoj propagandnoj kampanji ne krije da ima pretenzije na zemlje Baltika. Oko četvrtine stanovnika Estonije pripada, kako se to kaže, populaciji koja govori ruski jezik. Njih otprilike nešto više od trećine ima državljanstvo Estonije, a ostali trajnu boravišnu dozvolu koja im omogućava sva prava kao i Estoncima, osim da glasaju na nacionalnom nivou.

Od napada 2007. godine hakerski napadi na ovu zemlju ne prestaju, ali je estonska Vlada uložila ogromne napore i uspješno se odupre.  

„Kada smo odlučili prije nekoliko godina da na još jednom mjestu, van zemlje, pohranimo banku naših elektronskih baza i otvorimo E-ambasadu neki su sumnjali da smo ušli u svojevrsnu paranoju“, rekla je predstavnica Digital Estonija brifing centra grupi novinara iz Makedonije i Crne Gore, koji su bili u višednevnoj studijskoj posjeti Talinu, preko projekta „Seeing is Believing“.

Danas, posebno nakon invazije Rusije na Ukrajinu i učestalih hakerskih napada sa više strana, pa i svojevrsnog sajber ratovanja, i druge države namjeravaju da uđu u projekte e-ambasada, dok Estonija planira da pored Luksemburga otvori još jednu digitalnu ambasadu, ali van evropskog tla. Pregovori oko toga upravo se vode sa nekoliko zemalja.

Ambasada je ustvari samo dobro čuvana prostorija sa serverirma na kojima su pohranjeni svi važni podaci, koji uključuju baze vezane za državnu administraciju, one o preduzećima, bankama, pravosudnom sistemu, javnim finansijama, socijalnim službama, popisu stanovništva i tako dalje. U slučaju da se hakerskim napadima obori bilo koji od ovih segmenata u Estoniji, serveri u Luksemburgu odmah bi preuzele funkciju.

Ćemovsko polje, Kanjon Mrtvice, Šasko jezero, Ada Bojana, Rumija, Dolina Lima i Dolina Ćehotine, Ljubišnja, Golija i Ledenica, Visitor sa Zeletinom, Sinjajevina i Hajla nemaju nikakav stepen zaštite... 

Tijana LEKIĆ

Nijedno od 32 područja od posebnog svjetskog značaja, koje je Crna Gora kandidovala za Emerald prije 12 godina, još nije postalo dio najveće ekološke mreže, jer naša država nije ispunila neophodne uslove.

Crna Gora se još 2009, ratifikovanjem Bernske konvencije, obavezala da zaštiti područja od posebnog biodiverzitetskog značaja i da njena najvrednija prirodna staništa tako postanu dio međunarodne Emerald mreže. 

Vlasti Crne Gore odredile su lokacije Emerald mreže još 2011. godine i ta područja su prošla preliminarnu procjenu, navode iz Komiteta Bernske konvencije za Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG). 

Tada su za Emerald predložena područja: Kotorsko-Risanski zaliv, Platamuni, Ostrvo Katič sa Donkovom i Veljom sekom, Tivatska solila, Buljarica, Brdo Spas, Plaža Perčin, Orjen, Lovćen, Rumija, Velika plaža i ulcinjska solana, Šasko jezero, Rijeka Bojana, Knete, Ada Bojana, Skadarsko jezero, Ćemovsko polje, Pećina u Đalovića klisuri, Rijeka i kanjon Cijevne, Kanjon Male rijeke, Kanjon Mrtvice, Komarnica, Ostatak kanjona Pive, Golija i Ledenica, Komovi, Durmitor, Bjelasica, Visitor sa Zeletinom, Prokletije, Hajla, Sinjajevina, Bioč, Maglić i Volujak, Ljubišnja, Dolina Lima i Dolina Ćehotine. 

Od tih područja, većina ima neku vrstu zaštite, međutim, Ćemovsko polje, Kanjon Mrtvice, Šasko jezero, Ada Bojana, Rumija, Dolina Lima i Dolina Ćehotine, Ljubišnja, Golija i Ledenica, Visitor sa Zeletinom, Sinjajevina i Hajla nemaju nikakav stepen zaštite. 

Priključivanje evropskim ekološkim mrežama zahtijeva usklađivanje propisa na lokalnom, nacionalnom i međunarodnom nivou. Crna Gora uveliko kasni. I nakon 12 godina, njena najvrijednija prirodna područja i dalje su samo kandidati za Emerald. 

Biološkinja Jelena Popović iz Crnogorskog društva ekologa(CDE) ističe da Evropa nije pokrenula proces uspostavljanja ekoloških mreža samo radi zaštite biljnih staništa ili vrsta, već je veliki akcenat stavila i na poboljšanje kvaliteta života lokalnog stanovništva, koje živi u blizini najvrijednijih prirodnih cjelina. 

„Posljednjih nekoliko decenija ogroman broj ljudi odustaje od života na selu. Drastično je smanjen intenzitet ispaše i kosidbe pašnjaka. Zato se pojavljuju invazivne vrste, veći je broj požara, smanjena je koncentracija hranjivih materija, a sve to dovodi do nestanka različitih biljnih i životinjskih vrsta“, kaže Popović.

 U izvještaju Svjetskog fonda za prirodu (WWF) za 2021. godinu navodi se da je izumiranje biljnih i životinjskih vrsta ubrzano od sto do hiljadu puta. Među uzrocima su povećanje ljudske populacije, uništavanje prirodnih staništa, krčenje šuma, požari, krivolov, trgovina divljim životinjama, intenzivna poljoprivreda, pretjerana upotreba pesticida i razni oblici zagađenja. Tu su i  klimatske promjene- period od 2015. do 2022. bio je najtopliji od kada su vršena mjerenja temperature, prekomjerna eksploatacija životinjskih populacija i erozija zemljišta. Sve navedeno je međusobno povezano i vodi ka gubitku biodiverziteta. WWF upozorava da se ne radi o prolaznoj krizi, već o intenzivnom i kontinuiranom izumiranju. 

Međunarodna unija za zaštitu prirode (IUCN) procjenjuje da u Evropi prijeti izumiranje brojnim vrstama i to15 odsto sisara, 13 odsto ptica, 37 odsto slatkovodnih riba i 23 odsto vodozemaca. Prema IUCN analizama oko 42 odsto vrsta evropskog drveća i 57 odsto biljaka su ugroženi.  

Šta su Emerald i Natura 2000 ekološke mreže 

Emerald mreža obuhvata prostor od Turske do Laponije, kao i od Kanarskih ostrva do Kavkaza. Cilj mreže je očuvanje divljih vrsta biljaka i životinja i njihovih prirodnih staništa, sa posebnim naglaskom na zaštitu ugroženih područja i osjetljivih vrsta, uključujući i migratorne vrste. 

Evropska unija (EU) je, pored Emerald mreže, definisala još veći stepen odgovornosti i napravila mrežu u mreži – Natura 2000. Obje mreže imaju uglavnom iste ciljeve i pravila, ali je uslov za uspostavljanje Natura 2000 članstvo u EU.  U isto vrijeme pripreme zemalja članica za Naturu 2000 jedno do najvažnijih mjerila u okviru poglavlja 27, koje obuhvata životnu sredinu. 

Zemlje članice EU odgovaraju pred Evropskim sudom pravde zbog moguće krivice, ukoliko dođe do kršenja propisa u ovim ekološkim područjima. Uspostavljena je sudska praksa u vezi sa upravljanjem Natura 2000 područjima. Standardi i prakse Evropskog suda pravde obavezujući  su i za nacionalna pravosuđa zemalja EU. 

Zakonodavni temelji za izradu mreže Natura 2000 su Direktiva o zaštiti ptica i Direktiva o zaštiti prirodnih staništa divlje flore i faune. Te dvije direktive predstavljaju važnu prekretnicu u evoluciji evropskih politika za očuvanje prirode. Njima su po prvi put definisana jasna pravila za zaštitu životinjskog i biljnog biodiverziteta, kao i za očuvanje prirodnih staništa.

Dokle se stiglo

Iz CDE podsjećaju da je, u proteklom periodu, veliki broj vrijednih prirodnih bogatstava izgubljen, a brojnima prijeti velika opasnost od nestanka. „Neusaglašenost prostornog planiranja i načela zaštite životne sredine, te decenijsko davanje prioriteta kratkotročnim finansijskim dobitima u odnosu na dugoročni održivi princip, za koji imamo sve predispozicije, nas je izgleda dovela u ovu situaciju“, kažu iz CDE. 

Brojni kandidati za Emerald područja su pod ozbiljnim pritiskom lošeg upravljanja i potpune devastacije, jer njihova kandidatura trenutno ništa ne znači u kontekstu planiranja prostora. Neka od njih su: Komarnica, Komovi, Sinjajevina. 

Popović upozorava da dugo čekanje Crne Gore na ulazak u EU, kao i na priključenje mreži Natura 2000, moglo da košta našu zemlju gubitka najvrijednijih prirodnih područja:“Iz tog razloga neophodno je uspostavljanje Emerald mreže, kako bi ta područja bila zaštićena na međunarodnom nivou do momenta ulaska u EU, kada bi ova područja postala dio Natura 2000 mreže“.

,,Crna Gora se obavezala da će uspostaviti ekološku mrežu širom zemlje. Sve pravne okvire koji omogućavaju bolju i prvenstveno adekvatniju zaštitu naše prirode, smatramo korisnim i neophodnim. Zaštita vrijednih područja i uopšte zaštita prirode Crne Gore, nova je mogućnost za razvoj”, istakli su ranije za CIN-CG iz tadašnjeg Ministarstva ekologije prostornog planiranja i urbanizma (MEPPU). Međutim, nijesu pojašnjavali zašto ni jedno od područja za njihovog mandata nije postalo dio mreže.

Iz Agencije za zaštitu životne sredine Crne Gore (EPA) su za CIN-CG saopštili da je identifikacija područja odrađena na osnovu ekspertske procjene, koje su tada bile dostupne. Te procjene su se svodile na podatke iz literature i vrlo malo na podatke terenskih istraživanja. Iz EPA su za CIN-CG potvrdili da je neophodno sprovesti intenzivna terenska istraživanja, da bi na osnovu toga bili prikupljeni podaci rasprostranjenosti staništa i vrsta, i tako upotpunile baze podataka za Emerald i Natura 2000 područja. Podaci sprovedenih analiza potom treba da budu uvršteni u zajedničku bazu podatka Evropske Agencije za životnu sredinu, kao što rade zemlje članice EU. 

Hrvatska za nekoliko godina završila posao

Hrvatska je 2011. zvanično kandidovala svoja ekološka staništa za Emerald. Ta zemlja je za svega nekoliko godina uradila tako dobro posao prikupljanja podataka i analiza za kandidovana područja, da su, kada je Hrvatska 2014. postala članica EU, ta područja odmah obuhvaćena i mrežom Natura 2000. Trenutno nešto više 29 odsto ukupne površine Hrvatske predstavlja zaštićenu zonu. 

Da bi Crna Gora ispunila zadatke i izvršila sva neophodna istraživanja na područjima koja su kandidovana, trebalo je izdvojiti značajna finansijska sredstva, navode iz EPA. ,,Ovdje je 2016. pokrenut IPA Projekat – Uspostavljanje Natura 2000 u Crnoj Gori. Od tada se sprovodi intenzivan terenski rad, kako bi shodno metodologiji Direktive o staništima i Direktive o pticama bila identifikovana potencijalna područja Natura 2000, što će ujedno do pristupanja Crne Gore EU poslužiti za ažuriranje baze podataka za Emerald područja”, kažu iz EPA. 

Sve sporo teče

Preciziraju i da terenski rad na prikupljanju podataka napreduje i da je za očekivati da će do kraja ove godine biti analizirano 60 odsto kopnene teritorije Crne Gore. 

Iz EPA su takođe istakli da je, na osnovu dosadašnjih istraživanja, u Crnoj Gori prepoznato oko 90 staništa iz Direktive o staništima i oko 95 vrsta divlje flore i faune, a iz Direktive o pticama prisutno oko 87 vrsta.

Iz MEPPU su ranije za CIN-CG kazali da je u proteklih šest godina postignut značajan napredak u mapiranju staništa, vrsta i ptica, koji su navedeni u odgovarajućim aneksima EU direktiva. ,,U planu je da se odlučno krene u sprovođenje kompleksnog postupka uspostavljanja Emerald mreže, čemu će prethoditi aktivna komunikacija sa javnošću u cilju boljeg razumijevanja značaja ove ekološke mreže“, kazali su iz ovog Vladinog resora, dok je njim upravljala. 

I pored svih smjernica i obaveza koje je preuzela, Crna Gora i dalje ima mnogo ekoloških problema, a proces zatvaranja Poglavlja 27 sporo ide. U skoro svim godišnjim izvještajima Evropske komisije (EK) najčešće se za ovo poglavlje spominje ,,ograničeni napredak”. Da bi zatvorila Poglavlje 27, definisana je 251 obaveza,od kojih zaštita prirode zahtijeva najveći broj - čak 71. 

Evropska komisija i u izvještaju za 2022. ističe da napredak nije dovoljan.Traži se da Crna Gora posebno obrati pažnju na ubrzanje ispunjenja obaveza u vezi sa vodama, finalizovanje zakona i Nacionalnog plana o upravljanju otpadom, usvajanje i primjenu Nacionalnog energetskog i klimatskog plana na transparentan način i u skladu sa zelenom tranzicijom EU, kao i na zaštitu prirode i sektor klimatskih promjena. 

Iz Koalicije 27 smatraju da i dalje ostaju izazovi kao što su neadekvatni administrativni kapaciteti na državnom i lokalnom nivou, inspekcijskim organima, a problem je i nedovoljna međuinstitucionalna koordinacija. Ističu da je bitno usvojiti što prije izmjene i dopune Zakona o zaštiti prirode.  

Upozoravaju i da je većina zaštićenih područja proglašenih u posljednjih pet godina, zaštićena samo na papiru.

Kakva nas budućnost očekuje

Iz MEPPU za CIN-CG kažu da je Direktorat za zaštitu prirode u okviru Ministarstva predložio da zvanično nominovani kandidati za Emerald područja uđu u Prostorni Plan Crne Gore (PPCG) do 2040. godine, koji je u izradi. 

Iz ovog ministarstva su istakli da pri izradi ovog prostornog plana posebno uzimaju u obzir nominovana Emerald područja, kao i sva ostala prirodno vrijedna područja. ,, Svjesni velikog pritiska na status i očuvanje biodiverziteta i vrijednih staništa, kao i kroz ostale zakonske mehanizme iz oblasti zaštite prirode i uopšte zaštite životne sredine (procjene uticaja na životnu sredinu), poseban akcenat se stavlja na obavezu zaštite navedenih područja”, navode iz Ministarstva. 

Nacrt PPCG, međutim, ne ide u prilog tim tvrdnjama, jer se njime predviđa mogućnost izgradnje hidroelektrane Komarnica, vrijednog kandidata za Emerald područje. Zato je od velikog značaja da se ubrza proces uspostavljanja Emerald mreže u Crnoj Gori. CIN-CG je i ranije pisao o ovom problemu. 

Evropska strategija za zaštitu biodiverziteta do 2030. godine predviđa da će područja zaštićena u mreži Natura 2000 obuhvatiti makar 30 odsto kopnene i isto toliko morske površine EU. Za realizovanje te strategije predviđen je fond od 20 milijardi eura godišnje za zaštitu i promociju biodiverziteta preko nacionalnih i privatnih finansiranja. 

Međutim, samo u posljednjih nekoliko godina, umjesto da napreduje i ispunjava obaveze koje je preuzela, Crna Gora je bila pogođena razornim požarima, devastacijom šuma, krijumčarenjem divljih životinja, eksploatacijom šljunka u koritu Morače, krivolovom, kao i ogromnim broju divljih deponija...  

Princip razvoja Crne Gore kao ekološke države velika je i emancipatorska ideja koja treba da ostane jedna od osnovnih vodilja daljeg napretka naše države, ali se državne institucije, kao i ostatak društva moraju aktivnije uključiti u ovaj proces, čiji su Emerald i Natura 2000 važan dio.  

Ekološke mreže šansa za razvoj

Iz CDE upozoravaju da ekološke mreže ne mogu da postoje i da budu održavane bez uključivanja lokalnog stanovništva. „Ovo je upravo i razlog zašto neka staništa koja su pod konstantnim uticajem čovjeka (tradicionalnim) treba da budu uključena u ekološke mreže. Takvo jedno stanište su livade košanice, koje predstavljaju dom za razne vrste biljaka, koje su se prilagodile i uživaju u uslovima čestog košenja. Slično funkcionišu i pašnjaci – za održavanje njihovog biodiverziteta neophodna je ispaša. 

Ovo su neki od primjera koji pokazuju da ekološke mreže očekuju i zavise od čovjekovog maksimalnog uključivanja u proces praćenja i održavanja ovih zaštićenih područja, za uzvrat podržavajući razvoj ekonomije lokalne zajednice na temeljima očuvane prirode.

Danas smo svjedoci, ističu iz CDE,  da je priroda najočuvanija u ekološkim mrežama, ali i da su lokalna ekonomija i ruralni turizam upravo najrazvijeniji u selima, koja su postala dio ekološke mreže. 

“Takvi primjeri pokazuju koliko je učinkovito kada lokalni domaći proizvodi nose oznaku porijekla iz zaštićenog područja. Suština ekoloških mreža je kreiranje novog ekonomskog ambijenta koji ide u prilog i čovjeku i prirodi, odnosno održava balans između prirode i njenog neodvojivog dijela – čovjeka”, zaključuju iz CDE.

Ovaj tekst kreiran je u okviru projekta ,,Ekološke mreže - ključ razvoja na temeljima očuvane prirode" koji realizuje NVO Crnogorsko društvo ekologa. Projekat je podržan je od strane Centra za građansko obrazovanje (CGO), u okviru programa „OCD u Crnoj Gori – od osnovnih usluga do oblikovanja politika – M’BASE“ koji finansira Evropska unija, a kofinansira Ministarstvo javne uprave. Sadržaj ovog teksta isključiva je odgovornost NVO Crnogorsko društvo ekologa i ne odražava nužno stavove CGO-a, Evropske unije ili Ministarstva javne uprave.

Firma biznismena Dejana Pejovića dobila je za Hard Rock Cafe prostor od 600 kvadrata, na tenderu čiji su uslovi mijenjani mimo pravila tokom trajanja, zbog čega su diskvalifikovani ponuđači koji su nudili i po nekoliko puta više za zakup, dok je prvorangirani ponuđač, inače  Pejovićev poslovni partner - odustao od posla. Na sličan način ranije je Pejović za simboličan novac došao i do zakupa dijela plaže Kamenovo    

Andrea PERIŠIĆ

Firma DOO Podcafe F&B dobila je po vrlo povoljnim uslovima prostor od oko 600 kvadratnih metara u srcu Podgorice, na Trgu nezavisnosti, od bivše uprave Glavnog grada, odnosno JU Narodna biblioteka Radosav Ljumović. Na tom prostoru, u zgradi biblioteke koja gleda na trg, smješten je sada lokal Hard Rock Cafe (HRC). 

Posao je sklopljen 2022, u posljednjim mjesecima vlasti tadašnjeg gradonačelnika Podgorice Ivana Vukovića i Demokratske partije socijaliste  (DPS). Firma Podcafe F&B, čiji su vlasnici Dejan Pejović i Mladen Brnović, ugovorom o zakupu, dobila je na korišćenje prostor na jednoj od najboljih lokacija u gradu, za svega 3 684 eura mjesečno, na 10 godina, sa mogućnošću produžetka na još 10!  

Ali i ovako mala suma za rentu, mogla bi biti još manja. Naime, u ugovoru, u koji je Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) imao uvid, zakupodavac se obavezuje da će zakupcu odbiti od kirije sredstva uložena u adaptaciju lokala, nakon procijene o investiciji Komisije imenovane od strane gradonačelnika. 

Koliko je uloženo u Hard Rock Cafe i koliku kiriju Pejovićeva firma plaća? CIN-CG nije uspio da dođe do tih podataka, ali prema procjenama stručnjaka u ovaj luksuzni objekat potrošeno je više stotina hiljada eura. Tako bi se moglo desiti da Glavni grad dobija samo simboličan iznos za ovaj izuzetan prostor.  

CIN-CG-u su iz JU Narodna biblioteka Radosav Ljumović, u čijoj je zgradi HRC kazali da trenutno nemaju saznanja o tome koliko je ova firma uložila u Hard Rock Cafe i koliko zapravo iznosi zakupnina, budući da se, po proceduri, taj novac sliva direktno u budžet Glavnog grada. 

Prema dokumentaciji koju CIN-CG posjeduje, naplata zakupnine za Hard Rock Cafe trebalo je da počne 1. novembra 2022. godine, ali je prvo bilo neophodno da se utvrdi vrijednost uloženih sredstva za adaptaciju objekta. 

Prvi sastanak Komisije za procjenu uloženih sredstava, koju je bivši gradonačelnik Vuković imenovao u septembru 2022. godine, održan je sredinom novembra prošle godine. Ali, Komisija nije donijela procjenu. U zaključku u koji je CIN-CG imao uvid, navodi se da “bez izvještaja stručnog nadzora nad izvođenjem radova neće biti u mogućnosti da donese Zaključak o ukupnoj vrijednosti izvedenih radova, isporučenih i ugrađenih uređaja, opreme i ostalih dobara i radova“. Zanimljivo je da zaključak Komisije, nema ni potpise ni pečate. Inače, predsjednica te komisije bila je Sanja Vojinović, tadašnja pomoćnica direktora Biblioteke.

Iz Glavnog grada za CIN-CG su kazali da je 11. maja 2023. iz Biblioteke poslat zahtjev Službi gradonačelnice Olivere Injac da se donese rješenje o imenovanju nove Komisije, jer dva člana prethodne Filip Aleksić i Filip Lalić više nijesu zaposleni u Glavnom gradu. Nijesu, međutim pojasnili da li je Komisija formirana i da li su sačinjene procjene. 

Do objavljivanja ovog teksta, CIN-CG nije uspio ni da od vlasnika firme Podcafe F&B Dejana Pejovića dobije odgovore na pitanja koliko je potrošeno na adaptaciju Hard Rock Cafe-a i da li plaćaju zakup. 

Da je u lokal uloženo mnogo vidi se čim se uđe. Enterijer je u prepoznatljivom stilu ovog lanca, sa velikim šankom, visokim stropovima, luksuznom rasvjetom i podovima... Tu je i prodavnica u kojoj se mogu kupiti proizvodi ovog brenda.  

Prvorangirani ponuđač, Pejovićev poslovni partner, nije se pojavio na otvaranju ponuda 

Na Javni poziv za davanje u zakup ovog prostora koji je JU Narodna biblioteka Radosav Ljumović raspisala u januaru 2022. godine javilo se pet ponuđača: Bip hotels d.o.o, DOO Podcafe F&B, Tabacco&drinks d.o.o, I&S Team d.o.o i Dejan Labović, kao fizičko lice. Tenderom je bilo predviđeno i da budući zakupac organizuje kulturne aktivnosti u skladu sa smjernicama Glavnog grada. 

Najbolju ponudu dala je firma Bip hotels- za zakupi 11 408 eura mjesečno, uz preuzimanje obaveze da organizuje 43 kulturna događaja. 

Firma Tabacco&drinks ponudila je za zakup 10 060 eura mjesečno i organizaciju 12 kulturnih događaja, dok je kompanija I&S Team za zakup prostora dala nešto nižu ponudu od 7 800, uz 12 kulturnih događaja. 

Dejan Labović je za zakup ponudio 7 050 eura i naveo da će organizovati 12 aktivnosti na polju kulture. 

Najmanju ponudu za zakup dao je pobjednik na tenderu - Podcafe F&B - svega 3 684 eura, malo više od minimuma predviđenog tenderom. Ova je firma, međutim, dala najbolju ponudu kada su u pitanju kulturni događaji, ponudila je čak 80. 

Kako je moguće da je firma koja je ponudila najmanje za zakup dobila tender? U sred tenderske procedure, mjesec dana nakon raspisivanja konkursa, promijenjeni su kriterijumi, na osnovu čega su diskvalifikovane tri ponude – komanija Tabacco&drinks i I&S Team i ona Dejana Labovića. Labović i kompanija Tabacco&drinks žalili su se pred Upravnim sudom i poslali su prigovore na odluku komisije naručiocu. Prvorangirana firma Bip Hotels nije se pojavila i odustala je od posla. Tako se posrećilo onom koji je ponudio najmanje za zakup.   

Ovo nije prvi put da se suvlasniku firme Podcafe F&B Dejanu Pejoviću posreći na tenderu, iako mu ponuda nije najbolja. Njegovoj kompaniji Kamenovo beach je prije nekoliko godina, 2016, na zakup ustupljen dio plaže Kamenovo, iako je Pejović ponudio svega tri eura više od minimalne cijene predviđene pozivom. Tako je ovaj vrijedni prostor, poznat po organizaciji studentskih žurki, dobio za svega 26 475 eura na period od godinu dana. 

Kao i u slučaju prostora u kojem je sada Hard Rock Cafe, i na tenderu za Kamenovo prvorangirani je odustao, a bio je ponudio ogromnu svotu, čak pola miliona eura. Prvorangirani je bio Vaso Dedivanović, koji je, što je posebno zanimljivo, nakon što je Pejović preuzeo plažu, radio kao generalni menadžer kod Pejovića, na Kamenovu.   

I tada su se drugi učesnici tendera bunili i upozoravali da se plaže izdaju za male pare na prevaru – neka kompanija ponudi ogromnu sumu za zakup dijela obale kako bi isključila druge ponuđače, a onda druga firma ponudi malo više para od početne ponude i dobije zakup nakon što prvorangirani ponuđač odustane. 

Pejoviću je bio izdat i prostor nekadašnjeg studentskog bifea u zgradi Tehničkih fakulteta u Podgorici za lokal Desetka, u vrijeme kada je na funkciji Univerzitetskog sportsko-kulturnog centra bio Miloš Pavićević, inače Pejovićev blizak rođak. O tome su ranije pisale Vijesti i drugi mediji.

Da je sve u ovoj priči povezano i da se radi o svojevrsnoj mreži, pokazuje i podatak da se firma Bip Hotels, koja je dala najbolju ponudu za prostor na Trgu, pa odustala, vodila kao vlasnik nekadašnjeg Pejovićevog lokala Desetka. Takođe, u Centralnom registru privrednih subjekata (CRPS) se, kao jedan od osnivača kompanije Bip Hotels 2015. vodio Stanko Vidaković, koji je danas, kako CIN-CG saznaje, vlasnik te firme. Vidaković je Pejovićev poslovni partner preko firme Montenegro Beach koja je sestra firma nekadašnje Pejovićeve firme Kamenovo beach. Vidaković je, kako CIN-CG nezvanično saznaje, i Pejovićev kum. Interesantno je da je u firmi Bip Hotels i Vaso Dedivanović bio zaposlen kao menadžer. 

Inače, adresa firme Bip Hotels nalazi se u Studentskoj ulici BB lamela 7, gdje posluju i neke druge Pejovićeve firme, poput Montenegro Tourist Service. Na društvenoj mreži LinkedIn, na profilu Stanka Vidakovića piše i da je radio kao menadžer prodaje u Montenegro Tourist Service firmi.  

Diskvalifikovani ponuđači pokrenuli tužbe 

Da se vratimo na tender: mjesec dana nakon raspisivanja JU Narodna biblioteka Radosav Ljumović donosi Izmjene i dopune Javnog poziva kojima mijenja određene tačke. 

Od ponuđača se, ovim izmjenama i dopunama, tražilo da posjeduju sertifikat o uspostavljenom sistemu upravljanja zaštitom životne sredine prema standardu “MEST EN ISO 14001:2016”, koji izdaje akreditovano sertifikaciono tijelo. U prvobitnom pozivu od ponuđača se samo tražilo da ne koriste proizvode od plastike za jednokratku upotrebu, u skladu sa Međunarodnim sertifikatom “ISO 14001:2016”. 

Takođe, izmijenjena je i bodovna procedura u vezi sa organizacijom kulturnih događaja. 

Tako je tender faktički prilagođen Pejoviću i njegovoj kompaniji. Tri ponuđača su diskvalifikovana zato što nijesu imali sertifikat, koji nije tražen kada je raspisan konkurs. Komisija je njihovu eliminiaciju obrazložila “neurednom, nepravilno dostavljenom dokumentacijom“. Tako su u igri ostali samo - Pejović i njegov kum.

Ponuđači koji su se žalili, Dejan Labović i Tabacco&drinks d.o.o, tvde da su izmjene javnog poziva promijenile uslove koji su bili od uticaja na odlučivanje, što je, kako kažu, bilo protivno proceduri i očekivanju ponuđača. Primjedbe su se odnosile na sertifikat o uspostavljenom sistemu upravljanja zaštitom životne sredine, plan i predlog kulturnih aktivnosti, kao i neobjavljivanje poziva u javnim medijima. 

,,Obavještenje obiluje neutemeljenim i netačnim navodima u nedostatku tačno utvrđenog činjeničnog stanja i u suprotnosti je sa onim što je zahtijevano. Postavlja se i pitanje legitimiteta Komisije, jer nije utvrdila činjenice koje su relevatne za rješavanje konkretne upravne stvari, a koje proističu iz odgovarajućih materijalnih propisa“, navodi se u prigovoru Labovića. 

U prigovoru firme Tabacco&drinks d.o.o piše da “navodi naručioca nijesu tačni i da se zasnivaju na paušalnim navodima i neutvrđenim činjenicama“. 

Krajem aprila 2022. i Labović i Tabacco&drinks d.o.o pokrenuli su pred Upravnim sudom sporove, a advokat Saša Vukotić je u ovim tužbama, kako saznaje CIN-CG, konstatovao da izdavanje sertifikata koje je dopunom traženo zahtijevalo duži vremenski period i da takva vrsta sertifikata nije obavezujuća, odnosno da, ako se ponuđač ne bavi proizvodnim aktivnostima, sertifikat nije ni potreban.  

Iz firme Tabacco&drinks d.o.o u prigovoru navode i da je prvorangirana firma Bip hotels d.o.o registrovana za obavljanje djelatnosti “hoteli i sličan smještaj“, a ne za “djelatnosti restorana i pokretnih ugostiteljskih objekata“. 

U kom je interesu Glavnom gradu, dok je njim rukovodio Ivan Vuković, bilo da ovaj ekskluzivni prostor izda Pejoviću, ostaje na novim vlastima da utvrde. Do tada ovaj privilegovani biznismen gospodari javnim dobrima, koja su mu data u bescijenje. 

U centru zakupi znatno skuplji 

Oglasi iz 2022, kako se može vidjeti sa sajta Estitor, pokazuju da su se u to vrijeme i manji poslovni prostori u centru Podgorice izdavali za više novca. 

Tada se poslovni prostor od svega 260 kvadratnih metara u “Hilton-u” izdavao se za 4 160 eura, a 600 kvadrata u kojima je sada Hard Rock Cafe izdato je za nešto više od tri i po hiljade eura.  

Prostor od 502 kvadratnih metra u centru, ali na znatno lošijoj lokaciji od one koju je dobila firma Podcafe F&B, izdavao se za pet hiljada eura. Poslovni prostor u Bokeškoj ulici od samo 120 kvadrata izdavao se za 2 500 eura, a drugi, od 90 kvadrata u Njegoševoj za 1 400 eura. 

Građani tražili nove turističke vrijednosti u centru glavnog grada 

Hard Rock Cafe je lanac tematskih restorana, a prvi je otvoren prije više od 50 godina,  u Londonu. Posao se proširio i na kafee, hotele i kazine, pa danas postoji na preko dvjesta lokacija širom svijeta. Prvi put je 2015. otvoren u Crnoj Gori, u okviru Atlas Capital plaza kompleksa i to je bio prvi objekat ove franšize u regionu. Prostirao se na 800 kvadratnih metara, a u okviru njega nalazili su se kafe i restoran sa preko 150 mjesta, prostrana terasa, bina, kao i Rock Shop gdje su se prodavali različiti proizvodi, kao što su majice, kape, dukserice i slično… 

Međutim, lokal je zatvoren. Loše je poslovao, naročito tokom pandemije virusa COVID-19. Portal Investitor pisao je da je lokal od početka poslovao u minusu, a da su akumulirani gubici na kraju 2018. godine iznosili preko milion eura. Tada je, prema pisanju crnogorskih medija, ovim lokalom gazdovala firma sličnog naziva, Padcafe, koja je bila u vlasništvu kompanije EE F&B HOLDING LIMITED sa Kajmanskih ostrva, dok je vlasnik franšize bila Abu Dhabi Financial Group (ADFG).  

Ponovno otvaranje ovog objekta, međutim, izazvalo je više reakcija. Na javnoj Fejsbuk grupi Oči Podgorice, građani i građanke su mahom ostavljali nepovoljne komentare što se tako atraktivna lokacija dodjeljuje ovom lancu. Upozoravali su da ne znaju koji će to turista odlučiti da dođe u Podgoricu zbog lanaca kao što je HRC, koji je dobio najbolji prostor u gradu. 

Građani su tvrdili da bi na tom mjestu, u zgradi jedne od najvažnijih institucija u gradu, Biblioteke, trebalo otvoriti mjesto koje će biti prepoznato po kulturnom i umjetničkom sadržaju. 

“Gotovo da nema porodice u Crnoj Gori koja na neki način nije pogođena ovim problemom, ali u posebno teškom položaju su ranjive kategorije stanovništva - žene, mladi, siromašni, osobe iz romske i egipćanske zajednice, osobe sa invaliditetom, pripadnici LGBT…”, naglašava Radulović.

Ona ocjenjuje i da o diskriminaciji dosta govori i podatak da je veći broj osoba koje kriju da su u oporavku, nego onih koji koriste droge.

“ Veliki problem je i što Skloništa za žrtve nasilja ne primaju žene koje koriste droge”, ističe Radulović.

Njena koleginica Perišić dodaje da je neophodno donijeti što hitnije novu Strategiju za borbu protiv droga, jer je postojeća zastarjela i nedovoljno precizna, a situacija na terenu je kritična i stalno se mijenja.

Dodaje da mnogi podaci koji su važni radi prevencije nijesu dostupni, te da i mediji često nesvjesno doprinose stigmi i distance. 

“Jer ne koriste odgovarajuću terminologiju I relevantne podatke kada izvještavaju o ovim temama”, ističe Perišić.

Marko Dragićević iz NVO Linka dodaje da se koristeći neadekvatnu terminologiju podstiče stigma i diskriminacija i usporava oporavak onih koji koriste droge.

“ Takav narativ bolest zavisnosti skreće na moralni nivo i samim tim se kod tih osoba javlja I osjećaj samodiskriminacije i autostigmatizovanja”, ističe Dragićević.

Programska direktorica Juventasa Jelena Čolaković je takođe naglasila potrebu za odgovornim izvještavanjem o ovim temama navodeći da “stigmatizacija često proizilazi iz senzacionalističkog izvještavanja”.

“ U posljednjih mjesec dana četvoro ljudi se predoziralo, a mi nemamo način to da registrujemo, ni da spriječimo”, istakla je Čolaković.

Ona je dodala da se nada da će se stvari uskoro mijenjati, te da se radi na novoj Strategiji za borbu protiv droga.