U podkastu Istražuj.me razgovarali smo sa advokatom Veselinom Radulovićem o praksi Ministarstva unutrašnjih poslova da suspenduje desetine policijskih službenika i protiv njih pokreće disciplinske postupke zbog navodnih „bezbjednosnih smetnji“. Povod razgovora bili su dokumenti u koje je CIN-CG imao uvid, a koji ukazuju da se ove mjere zasnivaju na nepotvrđenim i neprovjerenim podacima, često bez jasnog obrazloženja i bez konkretnih dokaza. Radulović je u podkastu ocijenio da je riječ o ozbiljno problematičnoj praksi koja dovodi u pitanje osnovna pravna načela, prije svega pretpostavku nevinosti i pravo na pravičan postupak. On je upozorio da se institut bezbjednosnih smetnji koristi preširoko i netransparentno, čime se policijski službenici faktički kažnjavaju bez sudske odluke, a da im se pritom onemogućava efikasna pravna zaštita. U razgovoru je naglašeno i da ovakvo postupanje MUP-a može imati dugoročne posljedice po funkcionisanje policije i povjerenje u institucije, jer stvara atmosferu pravne nesigurnosti i selektivne odgovornosti. Radulović je poručio da borba protiv kriminala i korupcije ne smije biti izgovor za kršenje zakona i procedura, te da se odgovornost mora utvrđivati isključivo na osnovu provjerenih činjenica i u zakonitom postupku.

Nevladine organizacije koje su podržale kandidaturu Dragoljuba Duška Vukovića za člana Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge pozdravljaju odluku Skupštine Crne Gore da konačno primijeni Zakon o audovizuelnim medijskim uslugama i imenuje nedoostajuće članove Savjeta Agencije iz reda NVO (iz oblasti medija), Crnogorske akademije nauka i umjetnosti (CANU) i univerziteta.

Ova odluka predstavlja značajnu pobjedu civilnog društva, profesionalnih standarda i principa nezavisnosti regulatornih tijela, ali i jasan pokazatelj da se istrajnost i pritisak javnosti mogu suprotstaviti partijskoj samovolji.

Podsjećamo da je ovaj postupak mogao i morao biti završen još početkom 2025. godine. Umjesto toga, skupštinska većina je gotovo 15 mjeseci sistematski opstruirala primjenu zakona, pokušavajući najprije da ga ne primijeni, ali i da izmijeni medijske zakone kako bi se promjenom procedura onemogućilo da same NVO biraju svoje predstavnike u Savjetu, a otvorio prostor da političke partije imenuju sebi lojalne, tzv. NVO predstavnike.

Skupštinska većina je početkom godine poništila postupak imenovanja članova Savjeta AVMU na osnovu naručene inicijative NVO LGBT Forum Progres. U ponovljenom postupku, Administrativni odbor je, uz izmišljene proceduralne nedostatke u dokumentaciji kandidata NVO i CANU, ponovo poništio postupak. U trećem pokušaju, na plenarnoj sjednici Skupštine, poslanici parlamentarne većine bili su uzdržani i time još jednom blokirali primjenu zakona.

Suština je bila jasna – kandidati sa integritetom koje predlažu relevantne organizacije civilnog društva i koji ispunjavaju zakonom propisane uslove, treba da se eliminišu iz postupka zbog političke nepodobnosti, čak i ako to uključuje gaženje zakonskih normi. Poslanica najjače partije vlasti, Jelena Nedović (PES)čak je i otvoreno poručila, u jednoj fazi, NVO da treba da promijene svog kandidata.

NVO aktivne u oblasti medija nijesu pristale na ucjene niti su odustale od svog kandidata i Dragoljub Duško Vuković je, zahvaljujući toj upornosti, imenovan i dobio priliku da svojim znanjem, iskustvom i integritetom doprinese unapređenju rada Agencije za AVM usluge.

Važno je naglasiti da je isključivo zahvaljujući pritisku NVO i Evropske komisije zakon konačno primijenjen. Evropska komisija je u svom posljednjem izvještaju za Crnu Goru jasno nagovijestila mogućnost ponovnog otvaranja privremeno zatvorenog poglavlja 10 ukoliko se ne imenuju članovi Savjeta Agencije.

Savjet Agencije za AVM usluge sada konačno ima pet članova, koliko je i zakonom propisano, ali ovo ne znači kraj komplikacija. Primjena medijskih zakona tek je započela, i to sa ozbiljnim zakašnjenjem, a očekuju nas uskoro izbor još dva nova člana Savjeta AVM, kao i četiri člana Savjeta RTCG. Očekujemo da u 2026. godini - godini u kojoj Crna Gora mora pokazati neupitnu posvećenost evropskim integracijama - skupštinska većina neće nastaviti praksu opstrukcije i zloupotrebe institucija, kao što je to činila u prethodnom periodu. 

Poručujemo poslanicima i poslanicama Skupštine Crne Gore da nema razloga za strah od predstavnika NVO sa integritetom i znanjem. Upravo takvi ljudi mogu doprinijeti profesionalizaciji regulatornih tijela i jačanju povjerenja javnosti. Institucije koje su pod stalnom partijskom kontrolom nikada ne mogu biti profesionalne, nezavisne niti u službi javnog interesa.

Ova odluka Skupštine jeste korak naprijed, ali i podsjetnik da se osnovni demokratski standardi u Crnoj Gori i dalje moraju braniti - dosljedno, javno i solidarno.

Goran Đurović, Media centar

Olivera Nikolić, Institut za medije Crne Gore (IMCG)

Daliborka Uljarević, Centar za građansko obrazovanje (CGO)

Milka Tadić Mijović, Centar za istraživačko novinarstvo (CIN-CG)

Mila Radulović, Udruženje profesionalnih novinara Crne Gore

Mustafa Canka, NVO „Ul Info“

Zdravko Janjušević, Bjelopoljski demokratski centar

Željko Đukić, NVO Multimedijal Montenegro

Nataša Nelević, NOVA – Centar za feminističku kulturu

Azra Hrapović, NVO Đakomo Adriatic

Boris Nedović, NVU Centar sjevera

Radomir Petrić, NVU Sua Sponte Bar

Ministarstvo kulture i medija iz Fonda za medijski pluralizam podržalo je projekat Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG), koji će trajati deset mjeseci, a u čijem će fokusu će biti proces evropskih integracija Crne Gore - zaštita životne sredine, održivi razvoj i turizam, borba protiv korupcije, promocija borbe protiv govora mržnje, uznemiravanja putem interneta i širenja dezinformacija.

CIN-CG će kroz dubinska novinarska istraživanja nastojati da informiše javnost o ovim ključnim temama od javnog interesa.

Istraživanja će biti prezentovana u multimedijalnoj formi kroz tekstove, audio, video priloge, podkaste i infografike. Svi sadržaji biće dostupni na sajtu CIN-CG, kao i na portalima i štampanim izdanjima partnerskih medija i na društvenim mrežama.

U praksi razvijenih zemalja prodaja brodova državnih preduzeća vrši se po tačno utvrđenim procedurama, obično preko međunarodnih brokera, uz punu transparentnost. U slučaju Crnogorske plovidbe, sve je to izostalo, imovina je prodata ispod cijene, pitanje je kome je to koristilo

Andrea Perišić/Predrag Nikolić

Iako su iz Crnogorske plovidbe a.d. (CP) i nadležnih institucija više puta tvrdili da je postupak prodaje brodova Kotor i 21. maj sproveden transparentno, zakonito i u najboljem interesu države, međunarodna praksa pokazuje da ovakve transakcije u uređenim pomorskim i evropskim državama izgledaju bitno drugačije. 

Brodovi Kotor i 21. maj prodati su danskoj kompaniji K/S Navision Group za 13,2 miliona dolara (5,75 miliona za Kotor i 7,5 miliona za 21. maj) u septembru 2025. godine, što je, kako tvrde kritičari ove prodaje, za najmanje oko trećinu niže od tržišne vrijednosti ova dva plovila, što se moglo izbjeći da je proces bio transparentan i po regulama uređenih zemalja.

„Ministar pomorstva i državni sekretari su se duže vrijeme trudili da prikažu Crnogorsku plovidbu i brodove u što gorem svjetlu... Time su, nažalost, željeli i uspjeli da brodovi budu prodati što prije i to ispod tržišne cijene. Takvo ponašanje odgovornih, koliko nam je poznato, nije zabilježeno u pomorskom poslovnom svijetu“ kaže za Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) kapetan Janko Milutin, predsjednik Udruženja pomorskih kapetana. 

Prodaja flote državnih preduzeća, naročito više milionske vrijednosti, u zemljama koje vode računa o svojoj imovini gotovo bez izuzetka prolazi kroz otvorene procedure, uz angažovanje savjetnika sa dokazivim iskustvom u pomorskom pravu i brodskim transakcijama. 

Ovakve prakse postoje upravo da bi se spriječile štete, što se dogodilo  u slučaju prodaje brodova Crnogorske plovidbe. Postupak izbora pravnog savjetnika za ovaj posao nije izvršen putem javnog poziva, a ni sama prodaja nije sprovedena transparentno. 

Advokatica Vera Vučelić-Radunović iz kancelarije VRD Legal, koja je bila pravni savjetnik Crnogorske plovidbe u postupku prodaje brodova i za taj posao dobila 135 hiljada eura, za Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) kaže da u ovom slučaju nije bilo pravno obavezujuće sprovesti bilo kakav tender ili javnu nabavku. ,,Ne nabavlja se ništa, već se prodaje, pa se stoga Zakon o javnim nabavkama ne može primijeniti, niti je kompanija imala obavezu da raspisuje javni poziv ili prikuplja konkurentske ponude. Ni Zakon o državnoj imovini ne odnosi se na ovaj slučaj, jer, iako je država praktično jedini vlasnik Crnogorske plovidbe, brodovi Kotor i Dvadesetprvi maj nijesu državna imovina u formalnom smislu, već imovina akcionarskog društva, koje posluje po pravilima privrednih subjekata”, navodi Vučelić- Radunović.

Iz Crnogorske plovidbe za CIN-CG kažu da su, kada im je u julu 2025. godine stiglo upozorenje da bi brod Kotor mogao biti zadržan u vodama SAD-a zbog duga prema američkim povjeriocima, odlučili hitno da angažuju advokate. ,,Umjesto javnog poziva, tendera ili bilo kakvog konkurentskog postupka, kontaktirano je više advokata od kojih su svi, osim advokatice Vere Vučelić-Radunović iz kancelarije VRD Legal, odbili posao zbog godišnjih odmora i kratkih rokova”, tvrdi za CIN-CG izvršni direktor Crnogorske plovidbe Vladimir Tadić. 

Crnogorski Zakon o javnim nabavkama u članu 14 izuzima samo usko definisane pravne usluge - zastupanje pred sudovima i arbitražama i u mirnim sporovima, savjetovanje neposredno vezano za takvo zastupanje, notarske usluge i pravne usluge u postupku privatizacije privrede. 

O VRD Legalu mediji su već pisali, navodeći da se radi o advokatskoj kancelariji koja formalno ne postoji u registru advokatskih društava i čije ranije iskustvo u pomorskom pravu nije bilo moguće provjeriti kroz objavljene reference. ,,Advokatima to inače nije praksa, niti smo dužni objavljivati za koga smo sve do sada radili”, navodi za CIN-CG Vera Vučelić-Radunović. 

,,Uobičajena praksa pri kupovini i prodaji broda, zbog visoke vrijednosti i složenosti domaćih i međunarodnih pomorskih propisa, jeste angažovanje advokatske kancelarije s iskustvom i referencama u pomorskom pravu, koja zastupa klijente pri kupovini i prodaji polovnih brodova. Međutim, Ministarstvo pomorstva je angažovalo domaću advokatsku kancelariju bez bilo kakvog iskustva i referenci u ovoj oblasti, koja je izdala predračun za svoje usluge - po našem uvidu u iznosu od 135 hiljada eura, što je enormna suma. Postavlja se pitanje koliko su zaista plaćene te advokatske usluge i kako je moguće da je fakturisan toliki iznos'“, kaže za CIN-CG kapetan Janko Milutin.

Iz ovog strukovnog udruženja kritikovali su ovakav način prodaje: ,,Niko nas iz ministarstva, niti iz drugih institucija nije kontaktirao, niti tražio stručnu pomoć u vezi problema Crnogorske plovidbe. Kao strukovno udruženje, u dva navrata na sastancima sa ministrom smo, između ostalog, predlagali da ministarstvo angažuje stručnu i referentnu kuću za izradu analize poslovanja Crnogorske plovidbe i Barske plovidbe“, rekao je on. 

U vezi sa nagomilanim problemima Crnogorske plovidbe nije kontaktirano ni Crnogorsko udruženje za pomorsko pravo. ,,Ni Crnogorsko udruženje za pomorsko pravo, niti ja kao njegova zakonska zastupnica, niti drugi organi udruženja, nijesu primili zvaničan zahtjev, poziv za saradnju, niti bilo kakvu inicijativu od strane nadležnih organa u vezi sa prodajom brodova“, ističe za CIN-CG Maja Radunović-Ćulafić, predsjednica udruženja i napominje da nijesu bili uključeni u postupak prodaje, niti su dobili bilo kakav upit koji bi omogućio formiranje stručnog stava o konkretnim okolnostima transakcije. ,,Kao strukovno udruženje koje se bavi pomorskim pravom, ističemo da je prodaja brodova pravno i tehnički složen proces, koji zahtijeva poznavanje i iskustvo u primjeni specifičnih instituta pomorskog prava, kao i razumijevanje tržišnih mehanizama u pomorskoj industriji. Kvalitetna priprema i pravna preciznost u takvim postupcima od suštinskog su značaja za očuvanje interesa svih uključenih strana“, kaže Radunović-Ćulafić. 

Na skupštinskom saslušanju u vezi sa prodajom brodova “Crnogorske plovidbe“, koje se desilo sredinom novembra 2025. godine govorio je i ekonomski analitičar iz Fidelity Consulting-a Miloš Vuković koji je istakao da se radi o primjeru ,,pogubnog spoja sistemskog nepoznavanja materije od strane ljudi koji vrše visoke državne funkcije, nekompetentne advokatske kancelarije koja je, sve su prilike, unaprijed odabrana i mogućeg koruptivnog djelovanja svih ili određenih aktera u ovom poslu za što postoji osnovi sumnje da je država Crne Gora oštećena za više miliona eura“.

Vuković je zaključio i da je ,,državna imovina knjigovodstvene vrijednosti preko 30 miliona eura prodata ispod cijene, da su istovremeno ogromni iznosi isplaćivani u advokatskoj kancelariji koja nema iskustva u kompleksnim procesima pomorskog prava, a što je moguće dovelo do nepovoljnog usložnjavanja situacije po Crnogorsku plovidbu za ogromne iznose, a javnost je svjesno ili ne, dovođena u zabludu“.

Iz Crnogorske plovidbe za CIN-CG objašnjavaju da se procijenjeni obim posla za advokatsku kancelariju VRD Legal prvobitno odnosio samo na komentarisanje i usaglašavanje dokumentacije za jedan hipotekarni aranžman u korist povjerilaca iz SAD. ,,Zatim je dogovoreno da se radi obezbjeđenja potraživanja Barske plovidbe upiše hipoteka narednog reda u njihovu korist, a radi obezbjeđenja potraživanja iz Ugovora o poslovno tehničkoj saradnji. Kako su advokatice već angažovane za raniju hipoteku, dato im je i ovo u rad. One su objasnile da je, imajući u vidu promjenjiv obim i trajanje posla, jedini prihvatljiv model naplate obračun po utrošenom satu. Početna ponuđena satnica iznosila je 200 eura, ali je, uzimajući u obzir finansijsku situaciju kompanije, korigovana na 150 eura”, kaže Tadić i napominje da advokatice nijesu zahtijevale avansno, niti mjesečno plaćanje, već su prihvatile da se naplata izvrši tek nakon mogućeg zaključenja prodaje brodova, ,,što je u datom trenutku bilo od značaja za likvidnost kompanije”. 

Menadžment kompanije je, kaže još Tadić, pored postojećeg poznavanja cijena na tržištu, dodatno izvršio provjere i upoznao se sa najavljenom tarifom Advokatske komore, prema kojoj je minimalna satnica 125 eura. ,,Zaključeno je da je ponuđena cijena fer, naročito u odnosu na kompleksnost predmeta, ekspertizu i spremnost advokatica da rade u kontinuitetu tokom ljetnjih mjeseci. Na osnovu navedenog i potrebe za hitnim, kontinuiranim i pouzdanim stručnim angažmanom, Crnogorska plovidba je donijela odluku o angažovanju tima advokatica VRD Legal. Zakonski okvir ne propisuje obavezu sprovođenja javnog poziva za angažovanje advokata”. 

Nakon ovih problema, navodi još Tadić, pojavili su se dodatni izazovi u vezi sa brodom Kotor, uključujući spor sa unajmiteljem, raskid kreditnog aranžmana od strane Prve banke AD, kao i pitanja u vezi sa ITF-om i posadom. ,,Nakon toga je kompaniji bila potrebna šira stručna podrška u pogledu korporativnih, organizacionih i upravljačkih pitanja iz nadležnosti menadžmenta i Odbora direktora. Zbog kontinuiteta rada, poznavanja predmeta i zadovoljstva dosadašnjom saradnjom, Crnogorska plovidba je odlučila da angažman sa VRD Legal nastavi i u tom dijelu”. 

Vučelić-Radunović kaže da Crnogorsku plovidbu nijesu savjetovali da je upis hipoteke nemoguć u avgustu 2025. godine, iako je Privredni sud kasnije demantovao tu informaciju. Iz Crnogorske plovidbe kažu da takav savjet nijesu ni tražili. 

Posebno je pitanje da li su pogrešno savjetovanje, sporo reagovanje ili nedovoljno iskustvo doprinijeli tome da prvi ponuđač, turska EOS grupa, odustane od kupovine brodova za koje su bili prethodno ponudili 16 miliona dolara, nakon čega je država, prema različitim procjenama, ostala bez više miliona eura. 

I iz Crnogorske plovidbe i Vučelić-Radunović odbacuju mogućnost da je Crnoj Gori napravljena višemilionska šteta.  

Vučelić-Radunović ističe da advokati nijesu odgovorni za cijenu brodova jer ,,advokat ne donosi komercijalne odluke za klijenta“, te da se o ,,izgubljenom prihodu ne može govoriti sve dok se brodovi zvanično ne prodaju i isporuče”. 

Ni blokada računa Crnogorske plovidbe od strane Prve banke, u iznosu većem od 300 hiljada eura, nije nešto za šta advokatice iz VRD Legal osjećaju odgovornost. Kažu da su angažovane tek kada je banka već aktivirala raskid ugovora i prijetila naplatom, a da kompanija ,,jednostavno nije imala sredstva“ da spreči blokadu.

I dok iz VRD Legal-a tvrde da su zaštitili interese klijenta, ostaje pitanje - zašto za posao ovako velike vrijednosti nije sproveden ni minimalno transparentan postupak i da li je hitnost bila valjan razlog da se za milionski posao angažuje tim čije iskustvo u pomorskom pravu nije dokumentovano.

,,Situacija je bitno drugačija u Japanu i međunarodnoj praksi, gdje je uobičajeno da odluku donosi upravni odbor, nakon čega menadžment kompanije angažuje specijalizovanog brokera za prodaju second-hand brodova, koji traži potencijalne kupce", kaže za CIN-CG Časlav Pejović, stručnjak za međunarodno pravo sa posebnim fokusom na pomorsko pravo.

Pejović objašnjava da brokeri daju orjentacionu procjenu vrijednosti broda, na osnovu faktora kao sto su godište broda, klasa, tip broda, stanje na tržištu, operacioni status broda i slično, dok cijenu na osnovu pregovora dogovaraju stranke. ,,Broker obično priprema neku vrstu preliminarnog sporazuma. Nakon toga, stranke pregovaraju o konačnim uslovima i cijeni. Ovi ugovori se obično zaključuju u formi memoranduma o sporazumu (Memorandum of Agreement), jer se odluka o kupoprodaji obično donosi nakon inspekcije broda“, navodi Pejović. 

Prema Smjernicama o upravljanju državnim preduzećima Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD), prodaje brodova treba da idu kroz javne pozive, otvorene tendere ili kvalifikacione postupke, uz obavezno angažovanje eksternih pravnih i finansijskih savjetnika koji imaju dokazivo iskustvo u pomorskom pravu i brodskim transakcijama. 

I Evropske direktive o javnim nabavkama i upravljanju državnom imovinom predviđaju slična pravila: i kada se ne radi o ,,nabavci”, već o prodaji državne imovine, država mora obezbijediti konkurentnost i javnost postupka i provjerljive reference angažovanih savjetnika. U praksi se to vidi na primjerima Hrvatske, Slovenije, Kipra ili Grčke, gdje se prodaje brodova objavljuju na javnim platformama, a izbor advokatskih kancelarija ide putem formalnog poziva ili tendera sa najmanje nekoliko ponuda. Pravni savjetnici u takvim procesima ne rade isključivo po satnici, već po unaprijed utvrđenim modelima, fiksnoj cijeni, ograničenom iznosu (cap) ili djelimičnoj naplati kroz ,,success fee”, zato što to omogućava veću finansijsku predvidljivost i kontrolu. 

U mnogim evropskim državama bila bi zakonska obaveza da se objavi i procjena vrijednosti brodova, nezavisni ,,due diligence“  (temeljnu provjeru prije sklapanja velikog posla) njihovog tehničkog i pravnog stanja i izrade izvještaji o rizicima i zapisnici o pregovorima. U praksi razvijenih pomorskih zemalja, prodaja brodova državnih preduzeća gotovo nikada ne zavisi od ad hoc pravnog tumačenja ili ,,hitnosti trenutka”, već od institucionalnog mehanizma.

Grčka, globalno pomorsko čvorište, prodaje brodova državnih preduzeća stavlja pod nadzor Hellenic Asset Development Fund-a, koji tendersku dokumentaciju objavljuje javno, uključujući izvještaje o tehničkoj inspekciji brodova, analize rizika i finansijske evaluacije. Kipar, recimo, zahtijeva da svaku transakciju veće vrijednosti prati nezavisni ,,due diligence“ i ,,best-value assessment” koji određuje da li bi odustajanje prvog ponuđača ili pad cijene bio propust uprave. 

I u regionu takođe postoje dobri primjeri koji pokazuju kako ovakve transakcije treba da izgledaju. Hrvatska sprovodi prodaju brodova Jadrolinije i drugih državnih kompanija  kroz javne pozive objavljene u službenim glasilima i međunarodnim brodarskim platformama. U Sloveniji važi ,,multi-layer approval”. Slovenački Zakon o privrednim društvima (ZGD-1) propisuje da sve bitne odluke koje prelaze granice običnog poslovanja moraju proći kroz nadzorni odbor ili skupštinu, koji, u državnim i većinski državnim preduzećima, mora dati saglasnost za sve “poslove velike vrijednosti”, uključujući i angažovanje eksternih savjetnika. Slovenija ima i Kodeks korporativnog upravljanja za javna poduzeća i liste kompanija (Corporate Governance Code), koji služi kao standard za dobre prakse i prema kom ovakva preduzeća imaju obavezu objave politika izbora savjetnika i kriterijuma njihove angažovanosti. 

Brodovi Kotor i 21. maj su kupljeni 2012. godine,  preko kredita kineske Exim banke. Koštali su 55 miliona dolara, sa kamatom od  12 miliona dolara, što je sve ukupno iznosilo 67 miliona dolara. Rok  otplate kredita je 15 godina, sa grejs periodom od pet godina, počev od  momenta gradnje. Vlada je dala garancije za ovu kupovinu. ,,Ni kredit uzet kod Exim banke za kupovinu prva dva broda, nije vratila Crnogorska ploviba, već je veći dio platila država kao garant po kreditu, po kom osnovu Crnogorska plovidba duguje oko 37 miliona eura državi Crnog Gori'', saopšteno je ove sedmice iz Ministarstva pomorstva.

Crnogorska plovidba je pred gašenjem, a državi je ostao ogromni dug. Pitanje je zašto se nije pomoglo Crnogorkoj plovidbi da nastavi da plovi i vraća dug koji je pao na teret građana. 

UDRUŽENJE POMORSKIH KAPETANA

Hronologija pogrešnih odluka  

,,Odluka o prodaji brodova CP po našem je mišljenju bila pogrešna, a način prodaje sumnjiv i potencijalno nezakonit'', ističu za Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) iz Udruženja pomorskih kapetana.

CIN-CG objavljuje detaljno obrazloženje Udruženja pomorskih kapetana. 

„U drugoj polovini prošle godine ministar pomorstva Filip Radulović najavljivao je prodaju brodova 'Crnogorske plovidbe', odnosno gašenje kompanije, što je negativno uticalo na menadžment i zaposlene pomorce. Čini nam se da je tada već nezvanično donesena odluka o gašenju 'Crnogorske plovidbe' umjesto da se utvrdi stvarni plan opstanka kompanije nakon otplate posljednje rate kineskog kredita u januaru ove godine. Nakon otplate posljednje rate kineskog kredita, dug 'Crnogorske plovidbe' prema budžetu Crne Gore iznosio je oko 36 miliona. Udruženje je predlagalo da se, zbog važnosti očuvanja pomorskog brodarstva u Boki Kotorskoj i Crnoj Gori, taj dug pretvori u kapital, te da se potom pristupi promjeni vlasničke strukture (javno-privatno partnerstvo) i angažovanju stručnog i dokaznog menadžmenta. Ministarstvo je odgovorilo da bi to bilo smatrano državnom pomoći i da Agencija za zaštitu konkurencije to ne dopušta. Ako je tako, zašto je Vlada u septembru prošle godine, na prijedlog ministra pomorstva, donijela odluku o državnoj pomoći za održavanje regate 'Ocean Race' u iznosu od 5 250 000 eura? U vezi s preostalim dugom prema budžetu u iznosu od oko 25 miliona, pitamo ministra pomorstva ko će ga sada vraćati kada su brodovi prodati. Zašto se nije omogućilo da 'Crnogorska plovidba' opstane i da vraća dug sada kada se pomorsko tržište oporavlja i kada bi se mogao ostvariti profit? Dobar primjer je 'Barska plovidba' koja već izvjesno vrijeme ostvaruje profit“. 

Iz Udruženja pomorskih kapetana kažu još da su, prema dostupnim podacima iz Informacije koju je Ministarstvo pripremilo za sjednicu Vlade Crne Gore održanu 10.07.2025, oba broda prodata za 13 250 000 dolara, iako je njihova tržišna vrijednost, prema izvještajima renomiranih brokerskih kuća, iznosila oko 20 000 000 dolara. U istoj Informaciji potvrđeno je da brodovi vrijede najmanje 19 000 000 dolara.

,,Prodaja brodova nije sprovedena preko priznatih brokera, što je standardan i transparentan postupak, već je izvršena direktnom prodajom po dogovoru sa zainteresovanim kupcima. Izabrani način prodaje ostavlja sumnju na moguće malverzacije. Na kraju, postoji indicija mogućeg prekoračenja ovlašćenja od strane Vlade. Prema članu 133 Zakona o privrednim društvima, odluku o raspolaganju imovinom velike vrijednosti može donijeti isključivo Skupština akcionara, a u ovom slučaju tu odluku je, kako je saopšteno, donijela Vlada Crne Gore. Bitno je napomenuti da je Skupština akcionara na vanrednoj sjednici od 16.07.2025. donijela odluku o prodaji brodova 'Kotor' i '21. maj', ali ta odluka ne sadrži uslove prodaje niti kupoprodajnu cijenu, kao najbitniji element ugovora, niti navodi ugovor o kupoprodaji na osnovu kojeg se otuđuje imovina velike vrijednosti. Dakle, Skupština je donijela deklaratornu odluku koja nema bilo kakvu pravnu vrijednost u smislu primjene Zakona o privrednim društvima, ali i samih obaveza prodavca iz odnosnog Ugovora o kupoprodaji, odnosno Memoranduma o razumijevanju 15.09.2025. Sve navedeno ukazuje na sumnju u zakonitost ugovora o prodaji brodova te zahtijeva uključenje svih nadležnih organa radi utvrđivanja odgovornosti, prekoračenja ovlašćenja i zakonitosti odluka koje je, kako se navodi, donijela Vlada Crne Gore. Tražimo da se sve okolnosti koje su dovele do prodaje brodova ispod tržišne vrijednosti, uključujući eliminaciju konkurentske ponude iz Turske, ispita od strane nadležnih organa. S tim u vezi, pozdravljamo najnoviju odluku Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) da istraži postupanje Ministarstva i Odbora direktora 'Crnogorske plovidbe' u vezi s prodajom brodova“, zaključuju iz Udruženja pomorskih kapetana. 

 Sa Dušanom Polovićem,  generalnim direktorom Direktorata za infrastrukturu, informacionu bezbjednost, digitalizaciju i e-servise u Ministarstvu javne uprave smo razgovarali o problemima u sajber zaštiti i digitalnoj transformaciji Crne Gore. Polović je konstatovao da iako je krajem 2024. godine usvojen Zakon o informacionoj bezbjednosti, Agencija za sajber bezbjednost još uvijek nije formirana, zbog čega ključna digitalna infrastruktura države ostaje ranjiva i bez centralizovane zaštite.

Predloženi budžet za 2026. godinu ne obezbjeđuje adekvatna sredstva za razvoj informacione bezbjednosti, čime se direktno dovodi u pitanje ispunjenje obaveza preuzetih Reformskom agendom, navodi Polović. Zbog nepostojanja funkcionalne Agencije, aerodromi, luke i druge kritične institucije nemaju koordinisan odgovor u slučaju sajber napada, dok je CIRT-u smanjen obim nadležnosti i nijesu razvijeni redundantni sistemi koji bi garantovali otpornost državnih digitalnih servisa. Dodatni problem predstavlja i nedostatak obučenih kadrova u javnoj administraciji, gdje je tek mali broj zaposlenih prošao specijalizovane obuke iz oblasti sajber bezbjednosti, što značajno slabi ukupne kapacitete države. Zbog svega navedenog, može se zaključiti da Crna Gora i dalje ostaje nedovoljno zaštićena u digitalnom prostoru, dok su i javni i privatni sektor izloženi ozbiljnim bezbjednosnim rizicima.

Samo u 2025. godini pokrenuti su postupci protiv pet službenika MUP-a i jednog carinika zbog primanja mita, dok sudske presude i rješenja u prethodnih 17 godina upozoravaju na uporne štetne obrasce

Andrea PERIŠIĆ

,,Ajde dajte neki dinar i bježite”. To je jedan službenik granične policije rekao putnicima iz Srbije na prelazu Dračenovac kod Rožaja, u aprilu 2024. godine. Prema sudskim spisima u koje je Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) imao uvid, sve je, tvrdili su putnici, počelo kao rutinska kontrola: predali su pasoš i lične karte, nakon čega ih je policajac pitao da li su platili boravišnu taksu za dane provedene u Crnoj Gori. Kada su odgovorili da za takvu obavezu nijesu znali, službenik ih je upozorio da ih može vratiti nazad, naplatiti im kaznu od oko 300 eura i izreći zabranu ulaska u zemlju na šest mjeseci. Tada se uključio drugi policajac i, bez mnogo uvijanja, izgovorio rečenicu koja je kasnije dospjela u rješenje Višeg suda u Bijelom Polju. Jedan od putnika je potom stavio novčanicu od 50 eura u pasoš i predao je službeniku. Nakon molbe da im vrati nešto novca da imaju za put, policajac im je dao 10 eura.

Ovim policijskim službenicima određen je pritvor, zbog mogućeg uticaja na svjedoke i učesnike. Iz Višeg suda u Bijelom Polju su konstatovali da je to jedina mjera koja može da spriječi ometanje istrage, jer se radi o “službenim licima na pozicijama od posebnog povjerenja“.

Ovaj slučaj, iako naizgled mali, ukazuje na ranjivost graničnih prelaza u Crnoj Gori na sitnu, ali, očito, upornu korupciju u policijskim i carinskim službama. Od Dračenovca do Debelog Brijega, u nekoliko desetina sudskih spisa iz posljednjih 17 godina, a u koje je CIN-CG imao uvid, zabilježene su slične situacije: službenici koji ne izvršavaju obaveze i putnici koji novac krijući stavljaju u pasoše ili zelene kartone.

U 2023. godini je jedna policijska službenica, koja je radila na graničnom prelazu Dobrakovo, optužena da je tokom kontrole putnika uzela 10 eura koje je vozač iz Azerbejdžana sakrio u zeleni karton, kako bi izbjegao kaznu zbog prevoza nedozvoljenog broja putnika. On je u iskazu opisao da je policajki tri puta nudio karton, nakon čega ga je ona ipak uzela, što je potvrđeno i video-nadzorom.

U 2021. je, kako se vidi iz rješenja Višeg suda u Podgorici, protiv dva službenika granične policije pokrenut postupak zbog sumnje da je jedan od njih izdavao lažne službene zabilješke o navodnim izvršenim kontrolama vozila, a drugi uzimao novac kako bi omogućio prolazak vangabaritnog tereta bez obavezne policijske pratnje, čime je ugrožavana bezbjednost saobraćaja.

Prema Krivičnom zakoniku Crne Gore, službenik koji primi mito može biti kažnjen zatvorom od dvije do 15 godina, dok je za osobu koja mito ponudi ili da zaprijećena kazna od jedne do osam godina. Zakon ipak ostavlja mogućnost da onaj ko prijavi da je dao mito prije nego što to otkriju nadležni organi može biti potpuno oslobođen kazne.

Institucionalna reakcija polovična

Prema podacima koje su iz Uprave carina dostavili CIN-CG-u, najviše službenika protiv kojih su pokrenuti postupci zbog krivičnog djela primanje mita bilo je u 2022. godini - njih 13. Svi postupci su u toku i mahom se tiču slučaja Miloša Medenice i organizovanog šverca cigareta, u kojem Specijalno državno tužilaštvo (SDT) tereti grupu službenika za uzimanje novca u zamjenu za omogućavanje prolaska kontingenata duvanskih proizvoda kroz Slobodnu zonu Luke Bar.

U 2025. godini je, prema podacima Uprave carina, protiv jednog carinskog službenika pokrenut krivični postupak zbog sumnje da je izvršio krivično djelo primanje mita, a postupak izviđaja je u toku.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) za CIN-CG kažu da je, u periodu od 2015. godine do 2025. godine, registrovano 1236 koruptivnih krivičnih djela. ,,Ističemo da ovo nije broj registrovanih krivičnih djela korupcije izvršenih konkretno od strane službenika Sektora policije opšte nadležnosti, odnosno Odsjeka za bezbjednost drumskog saobraćaja, već ukupan broj ovih krivičnih djela izvršenih u različitim sferama i po svim osnovama, budući da se ne vode posebne evidencije na osnovu kojih bi bilo moguće izdvojiti krivična djela izvršena od strane službenika policije opšte nadležnosti“, navode iz MUP-a.

Službenici Odjeljenja za unutrašnju kontrolu policije su, kažu još iz MUP-a, u periodu od 2015. do 2025. godine, sproveli 37 unutrašnjih kontrola koje su se odnosile na sumnju u zloupotrebe službenog položaja i koruptivno ponašanje policijskih službenika. ,,U tom periodu od ukupnog broja predmeta (37), evidentirano je sedam predmeta sa elementima koruptivnog ponašanja, koji su se odnosili na policijske službenike saobraćajne policije. U pet slučajeva Odjeljenje za unutrašnju kontrolu policije utvrdilo je postojanje elemenata koruptivnog ponašanja ili zloupotrebe službenog položaja u radnjama i postupanju ukupno 12 policijskih službenika saobraćajne policije. Od navedenog broja procesuirano je nadležnim državnim tužilaštvima svih 12 policijskih službenika. U dva slučaja, u postupcima unutrašnje kontrole, nijesu se mogle utvrditi činjenice i dokazi koji bi ukazivali na nezakonito i neprofesionalno postupanje policijskih službenika“.

Iz Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) za CIN-CG kažu da su u 2025. godini imali tri prijave protiv službenika Uprave carina, od čega su dvije proslijeđene na dalju nadležnost. ,,Još nemamo povratnu informaciju o ishodu, a jedna još nije procesuirana. U 2024. imali smo jednu anonimnu prijavu koja je proslijeđena na dalju nadležnost tužilaštvu, ali nijesu utvrđene nepravilnosti”, navode iz ASK-a.

Na pitanje da li postoji procjena integriteta zaposlenih na graničnim prelazima, iz ASK-a kažu da se “procjenjuju se radna mjesta, a ne zaposleni, jer je cilj da se identifikuju procesi, nadležnosti i situacije koje nose povećan rizik od korupcije, a ne da se vrši procjena ličnih karakteristika ili profesionalnog integriteta konkretnog službenika”.

Prema podacima Uprave carina, tokom 2024. i 2025. godine na većini graničnih prelaza sprovedene su redovne kontrole, dok su samo pojedini prelazi imali vanredne provjere zbog prijava o mogućim nepravilnostima.

Najviše toga dešavalo se na Božaju, gdje su u 2024. sprovedene tri kontrole: u jednoj su otkrivene nepravilnosti u primjeni carinskih procedura, pa je predloženo pokretanje disciplinskog postupka protiv dva službenika; druga je pokrenuta zbog prijave o mitu, potvrđene su nepravilnosti i predmet je proslijeđen policiji.

Na Dobrakovu je u 2024. obavljena jedna vanredna kontrola zbog prijave o kršenju etičkog kodeksa. U 2025. - jedna redovna i dvije vanredne kontrole, u jednoj je utvrđena nepravilnost i predložen disciplinski postupak protiv jednog službenika, dok su u druge dvije date preporuke.

Na Debelom Brijegu u 2025. jedna vanredna kontrola otkrila je nepravilnosti u radu, pa je predložen disciplinski postupak protiv jednog službenika, a predmet je proslijeđen policiji.

Na Ilinom Brdu, Sitnici i Sukobinu rađene su redovne i vanredne kontrole u 2024. i 2025. godini, ali nepravilnosti nijesu utvrđene.

,,Periodična rotacija službenika na granicama sprovodi se stalno i predstavlja ključnu antikoruptivnu mjeru. Carinici se, prema Zakonu o carinskoj službi, premještaju na drugo mjesto rada na period do tri mjeseca, uz mogućnost produženja, kako bi se spriječilo stvaranje neformalnih veza i rutinskih obrazaca koji mogu voditi ka korupciji. Pored toga, starješina organa može službenika privremeno rasporediti i do godinu dana na drugu lokaciju, što dodatno smanjuje rizike. Ove rotacije i privremeni rasporedi sprovode se svakog mjeseca u svim carinskim ispostavama”, kažu još iz Uprave carina.

Iz MUP-a za CIN-CG objašnjavaju da je, kako bi smanjila mogućnost korupcije, Uprava policije – Sektor policije opšte nadležnosti, za rad policijskih službenika nabavila uređaje sa internom memorijom koju policijski službenici nijesu u mogućnosti da brišu (radi se o alkometrima i radarima) i naložila svim starješinama da najmanje jednom nedjeljno vrše provjere evidentiranih prekršaja i procesuiranih vozača, u cilju sprečavanja zloupetreba i korupcije. ,,Takođe je obezbijeđeno da svako patrolno vozilo posjeduje POS terminal, preko kojeg je jedino moguće platiti novčanu kaznu, tako da policijski službenici nemaju mogućnost naplate novčanih kazni gotovim novcem. Odsjek za bezbjednost drumskog saobraćaja je preporučio svim regionalnim centrima bezbjednosti, da u okviru svojih centara vrše razmjenu patrola, u cilju neselektivnog postupanja i sprečavanja eventualnih zloupotreba. Određeni indikatori upućuju na to da turistička sezona, posebno u dijelu međunarodnog transporta, nosi povećane izazove u pogledu prevencije korupcije“, navode još iz MUP-a.

Crna Gora ima i podršku Frontex-a, Agencije Evropske unije (EU) za upravljanje operativnom saradnjom na spoljnim granicama, koji je u 2025. godini aktivno prisutan na granicama Crne Gore zahvaljujući operaciji JO Montenegro 2025. Ta operacija jepočela 22. januara i predstavlja nastavak dugogodišnje saradnje između Crne Gore i ove agencije EU. U okviru operacije, Frontex pruža podršku crnogorskoj graničnoj policiji kroz angažovanje specijalizovanog osoblja, ustupanje terenskih vozila i opreme za nadzor, uključujući tehnička sredstva i podršku iz vazduha, dok se zajedničke patrole sprovode na osjetljivim i teško pristupačnim graničnim dionicama. Cilj operacije je jačanje operativnih kapaciteta, unapređenje nadzora granica i usklađivanje sa evropskim standardima.

Institucionalni odgovor Crne Gore na pojavu “sitne korupcije” u policiji i carinskoj službi je, smatraju iz Centra za građanske slobode (CEGAS), ipak polovičan. ,,Određenih mjera ima, poput toga da saobraćajni policajci ne naplaćuju više kazne, da se nad carinicima sprovode razne vrste monitoringa i da smo imali nekoliko procesuiranja i hapšenja carinika i graničnih policajaca upravo zbog organizovanja mreže uzimanja mita. Ipak potrebne mjere nemaju kontinuitet i ne prerastaju u pozitivnu praksu, već imamo jedan vid stalnog povratka na negativne prakse i sklonost mitu i sitnoj korupciji koje imaju i kulturološku podlogu na ovom prostoru”, kažu za CIN-CG.

Iz CEGAS-a ističu da Evropska unija (EU) očekuje od Crne Gore da preuzme pozitivna iskustva EU država i počne da ih primjenjuje. ,,Možda da budemo krajnje konkretni, pa da počnemo od regulisanja nedozvoljenog parkiranja i preuzmemo modele npr. Austrije. Kada je granica u pitanju moraćemo preuzeti cio set mjera graničnih službi EU, jer će najveći dio naše granice za sada biti granica EU“.

Službenici granične policije i carinici nijesu jedini koji su u proteklim godinama bili procesuirani zbog uzimanja mita - od sitnog iznuđivanja novca na putu, preko poklona od stranih državljana, do ozbiljnijih iznosa.

Iz ASK-a za CIN-CG navode da su u 2024. godini zaprimili pet prijava protiv službenika Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP), od čega su tri proslijeđene na dalju nadležnost. ,,U jednoj je utvrđena nepravilnost, dok za dvije još čekamo povratnu informaciju. Jedna prijava je odbačena kao nepotpuna, a jedna još nije procesuirana”.

Tokom 2025. godine evidentirali su takođe pet prijava protiv službenika MUP-a, od čega su četiri proslijeđene nadležnim organima. ,,U dvije prijave nepravilnosti nijesu utvrđene, dok se za preostale još čeka odgovor”.

Godinama isti problemi: Policajci brisali snimke, zaustavljali strance i bili pod tajnim nadzorom

Da se ne radi o izolovanim incidentima, već o štetnom obrascu koji traje godinama, pokazuju i stariji slučajevi. 

Posebno je zanimljiv jedan dugotrajni postupak koji vodio se protiv policajca kojeg je Osnovni sud u Podgorici 2019. oslobodio optužbi da je, još 2003. godine, kao dio patrole u vozu Bijelo Polje-Bar, od američkog državljanina tražio i uzeo 300 dolara mita da protiv njega ne podnese prekršajnu prijavu, jer nije imao pasoš kod sebe, već samo američku vozačku dozvolu. Sud je tako odlučio, između ostalog, jer je “jedini direktni dokaz za mito, iskaz oštećenog, ostao nedovoljno uvjerljiv (posebno zato što se pokazalo da nepostojanje pasoša samo po sebi tada nije automatski značilo prekršaj koji ‘mora’ da bude procesuiran)”. 

Protiv jednog službenika je 2018. godine pred Osnovnim državnim tužilaštvom u Nikšiću pokrenut postupak zbog primanja mita od 10 eura na graničnom prelazu Vraćenovići. On je, navodno, tražio novac od bračnog para iz Banjaluke koji nije imao urednu prijavu boravka. Oni su ga prijavili da im je, poslije galame i prijetnji, “gestikulacijom stavio do znanja da očekuje novac”, a nakon što su mu ga i dali, nesmetano su pušteni da pređu granicu.

U jednoj od najobimnijih i najdetaljnije dokumentovanih presuda za policijsku korupciju u Crnoj Gori, Viši sud u Podgorici 2014. godine osudio je dvojicu saobraćajnih policajaca na po dvije godine zatvora zbog produženog krivičnog djela primanje mita. Sud je utvrdio da su tokom marta i aprila 2013. godine, radeći kao presretači na magistrali Podgorica-Petrovac, u pet odvojenih situacija zaustavljali vozače koji su prekoračili brzinu, predočavali im snimke i iznos kazne, a potom im uzimali novac kako protiv njih ne bi podnijeli prijave, niti evidentirali kontrole. Dokazano je da su primali mito od 10 do 100 eura i da su sistematski brisali snimke sa radarskog hard diska kako bi prikrili tragove. Sud je naveo da njihovo ponašanje predstavlja “uporno, bezobzirno i za reputaciju policije izuzetno opasno djelovanje“.

I jednog komunalnog policajca Opštine Bar je Viši sud u Podgorici osudio 2013. na šest mjeseci zatvora zbog primanja mita od vlasnika jedne dječje igraonice u Baru. On je, kako piše u presudi, od vlasnika koji je u dvorištu kuće bez odobrenja postavio dječju igraonicu, tražio 110 eura kako ne bi preduzeo zakonom propisane mjere - donošenje rješenja i pokretanje prekršajnog postupka. Kazao mu je, između ostalog, “da mu je slava i da mu neće zatvoriti igraonicu”. Rekao mu je “da mu je tih 110 eura minimalna kazna, te da će redovno kontrolisati njegov objekat i da li je dobio odobrenje za rad“. Posebno je interesantno da ga je sam vlasnik prijavio policiji, koja je potom 110 eura obilježila serijskim brojevima, dala vlasniku igraonice i uz mjeru tajnog nadzora dokumentovala primopredaju mita 29. avgusta 2013. godine, poslije koje je policajac uhapšen u dvorištu kuće oštećenog.

Viši sud u Podgorici je 2013. utvrdio i da je jedan granični policajac, privremeno raspoređen u Odjeljenje granične bezbjednosti Herceg Novi, u jednom selu u blizini granice sa Hrvatskom, zaustavio trojicu državljana sa Kosova koji su šumskim putem pokušavali ilegalno da izađu iz Crne Gore. Umjesto da ih spriječi, privede i o tome obavijesti nadležne, od njih je, prema iskazima svjedoka, tražio 300 eura, a potom prihvatio 200 eura kako bi ih propustio da nastave prema Hrvatskoj. Iako je optuženi negirao djelo, sud je, na osnovu različitih dokaza, zaključio da je zahtijevao i primio mito. Proglašen je krivim, osuđen na šest mjeseci zatvora, uz obavezu da plati 200 eura kao oduzetu imovinsku korist stečenu mitom i da plati troškove postupka.

Granični policajac iz Bijelog Polja prvostepeno je bio 2011. osuđen na tri mjeseca zatvora zbog optužbe da je, tokom noćne kontrole na graničnom prelazu, nakon što je pregledao vozilo i pasoše putnika, od vozača zatražio “nešto za policiju“. Prema navodima oštećenog, policajac je insistirao da se 10 eura ubaci u jedan od pasoša koji je držao u ruci, a zatim je novac uzeo i vratio dokumenta, što je Viši sud u Bijelom Polju tada ocijenio kao primanje mita. Međutim, Apelacioni sud je ukinuo tu presudu i oslobodio policajca, uz obrazloženje da opis djela ne sadrži ključni element mita - vezu između traženog novca i konkretne službene radnje koju je policajac morao ili nije smio da izvrši.

U 2011. su i dvojica policajaca, odlukom Višeg suda u Podgorici, osuđeni na kazne zatvora zbog produženog krivičnog djela primanje mita. Oni su, u periodu od nekoliko mjeseci tokom ljeta te godine organizovano zaustavljali vozila stranaca i tražili im novac, od 50 do 150 eura, kako ih ne bi prijavili za prekršaje. Apelacioni sud je potvrdio presudu i povećao kaznu jednom od njih dvojice, uz obrazloženje da je riječ o “upornom i opasnom ponašanju“ zasnovanom na ustaljenoj praksi iznuđivanja.

U Izvještaju o procjeni primjene antikorupcijskih mjera za sektor državne uprave i drugih državnih organa Integritet na djelu – Državna uprava iz aprila 2022. godine ističe se, između ostalog, da su upravo organi sa najintenzivnijim kontaktom s građanima, policija, carina, inspekcije, najviše izloženi koruptivnim rizicima. Upozorava se i na to da veliki broj institucija i dalje nema funkcionalne planove integriteta, niti mehanizme koji mogu otkriti rani znak koruptivnog ponašanja. ,,Najgori rezultati zabilježeni su u jačanju etičke kulture. Od tri ključna segmenta, najslabije je ocijenjena realizacija obuka iz integriteta, etike i antikorupcije, koje zaposleni, a naročito rukovodni kadar, pohađaju nedovoljno i sporadično“.

Iz ASK-a za CIN-CG kažu da je “MUP uveo test integriteta za svoje službenike, dok je Uprava carina, u skladu sa Nacionalnom strategijom za borbu protiv korupcije i Reformskom agendom, takođe uspostavila ovaj mehanizam provjere integriteta”.

Prema istraživanju Centra za monitoring i istraživanje (CEMI) iz 2025. godine Stavovi, percepcije i iskustva građana o korupciji u Crnoj Gori navodi se da “velika većina ispitanika smatra da je korupcija uglavnom ili veoma prisutna u Crnoj Gori (71,4 odsto). Najgore ocijenjeni sektori u pogledu prisustva korupcije su zdravstveni sektor sa 44,5 odsto, policija sa 43,6 odsto i carina sa 42,8 odsto“.

,,Među građanima koji su u posljednjih 12 mjeseci imali kontakt sa određenim institucijama, skoro trećina onih koji su bili u kontaktu sa inspekcijama (28,9 odsto) navela je da se od njih tražio ili očekivao poklon, usluga ili dodatni novac. Isto je izjavilo 26,2 odsto ispitanika koji su imali kontakt sa zdravstvenim ustanovama, dok je 23,3 odsto onih koji su komunicirali sa policijom navelo isto iskustvo“, piše u ovom istraživanju.

“Biće da mu je bilo malo“

Ključni uzrok normalizacije mita u policiji i carini, ističu iz CEGAS-a, je “nedostatak adekvatnih kontrola koje imaju nesporan kontinuitet i institucionalnu snagu, nasuprot uvriježenoj mentalitetskoj matrici ‘imaš li nekoga tamo da mi završi ovo’, ‘ti si išao redovnim putem, ajde znamo tamo ljude završiće nam to da ne čekamo’”.

To pokazuju i slučajevi u kojima su građani i građanke Crne Gore procesuirani zbog pokušaja podmićivanja policijskih i carinskih službenika.

Tako je u martu 2024. jedan vozač iz Prijepolja zaustavljen na putu Šavnik-Žabljak zbog preticanja na punoj liniji. Kada su mu policajci rekli da mu slijedi kazna, pokušao je da “riješi stvar“ novčanicom od 10 eura, uz riječi: „Da vas častim, da popijete piće”. Policajci su mu odmah rekli da to ne pokušava i upozorili ga na to da je davanje mita krivično djelo, oduzeli mu novac i priveli ga. Sud ga je proglasio krivim, ali mu je zbog priznanja i ranije nekažnjavanosti izrekao samo uslovnu kaznu.

Ovakvih slučajeva bilo je i ranije.

Jedan Rožajac je 2018. godine, prilikom zamjene pasoša, u dokument gurnuo novčanicu od 10 eura uz objašnjenje službeniku “da mu je to nafaka, da popije kafu jer su im male plate”. Službenik je odbio mito i prijavio slučaj, a kada je načelnik suočio ovog građanina sa tim da pokušava da podmiti državnog službenika i da je to krivično djelo, ovaj je prokomentarisao: ,,Biće da mu je bilo malo”. Sud je ocijenio da je to jasan dokaz namjere davanja mita i osudio je ovog građanina na šest mjeseci zatvora.

U presudi Osnovnog suda u Kotoru iz, sada davne, 2008. godine, jedan Tivćanin ponudio je policajcu u Budvi 50 eura kako ovaj ne bi izrekao kaznu njegovom sinu zbog saobraćajnog prekršaja. Sud je utvrdio da je riječ o jasnom pokušaju davanja mita i odbacio odbranu okrivljenog da je novac bio “gest zahvalnosti“. Osudio ga je na uslovnu kaznu od tri mjeseca zatvora, na godinu provjeravanja i oduzeo mu novčanicu od 50 eura.

Iz Uprave carina za CIN-CG ističu da su najčešći oblici sitne korupcije pokušaji davanja novca, poklona ili “usluga“ carinicima i da su oni jasno zabranjeni novim Etičkim kodeksom, usvojenim u martu 2024. godine. ,,Kodeks propisuje da carinik ne smije tražiti niti primati bilo kakvu korist, bez obzira na vrijednost, niti prihvatati usluge ili povlastice koje bi ga dovele u zavisan položaj. Dozvoljeni su samo prigodni i protokolarni pokloni (olovke, kalendari, poslovni ručak nakon sastanka), ali uz obavezno prijavljivanje pretpostavljenom. Sve ostalo, uključujući i ‘sitne geste pažnje’ tretira se kao potencijalni rizik korupcije”, navode.

Iako su mjere poput rotacija, internih kontrola, Etičkog kodeksa i testova integriteta uvedene, očito je da se zbog njihove selektivne primjene i izostanka kontinuiteta nije uspjelo spriječiti ponavljanje slučajeva korupcije i mita.

I preporuke međunarodnih institucija odavno ukazuju na to da se korupcija u policiji i carinskoj administraciji ne može posmatrati kao niz izolovanih slučajeva, već kao simptom dubljih i kontinuiranih problema u sistemu.

U najnovijem Izvještaju o Crnoj Gori za 2025. godinu Evropska komisija (EK) konstatuje da su preporuke iz prethodne godine samo djelimično sprovedene, zbog čega ostaju u velikoj mjeri i dalje važeće. U tom izvještaju se navodi da “Crna Gora u narednoj godini treba posebno da se fokusira na smanjenje rizika od korupcije i infiltracije organizovanog kriminala u organe za sprovođenje zakona i pravosuđe, kroz snažne preventivne i integritetske politike, kao i obezbjeđivanje strožeg i efikasnijeg sudskog odgovora na otkrivene slučajeve“. Takođe se ističe potreba za hitnom reorganizacijom Ministarstva unutrašnjih poslova i policije, kako bi se ojačala prevencija korupcije i unutrašnja kontrola.

I u Izvještaju o Crnoj Gori za 2024. godinu EK je posebno naglasila potrebu da se hitno ojačaju institucijski kapaciteti za borbu protiv korupcije u sektorima policije i bezbjednosti, uključujući transparentna i meritokratska zapošljavanja, efikasno procesuiranje slučajeva srednje i visoke korupcije i povećanje nadzora nad MUP-om.

I Grupa zemalja Savjeta Evrope protiv korupcije (GRECO) je u svom Petom krugu evaluacije za Crnu Goru, objavljenom u avgustu 2024, preporučila izradu i primjenu integritetskih planova za policiju, uvođenje detaljnih provjera integriteta prilikom zapošljavanja i napredovanja, kao i uspostavljanje nezavisnog mehanizma za nadzor i prijavu zloupotreba u policiji, odvojenog od MUP-a. GRECO insistira i na jačanju sistema zaštite uzbunjivača, uz edukaciju policijskih službenika o etici, antikorupcijskim standardima i obavezama prijavljivanja koruptivnih radnji.

Slučajevi mita i korupcije u policiji i carini pokazuju da problem ne leži u nedostatku propisa, već u njihovoj neadekvatnoj i selektivnoj primjeni. Povremene akcije, rotacije službenika i ad hoc kontrole ne mogu dugoročno promijeniti sistem u kojem se isti obrasci ponavljaju iz godine u godinu. Bez trajnih reformi koje podrazumijevaju stalni, nezavisan nadzor, jasnu individualnu odgovornost i kontinuitet u sprovođenju mjera integriteta, borba protiv korupcije ostaje samo deklarativna.

“Ovaj članak nastao je u okviru aktivnosti na projektu "Digni glas: za Crnu Goru bez korupcije" koji realizuje Centar za monitoring i istraživanje CeMI, uz podršku INL kancelarije Ambasade SAD u Crnoj Gori. Članak je finansiran iz granta Vlade Sjedinjenih Američkih Država. Izneseni stavovi, nalazi i zaključci pripadaju isključivo autoru i ne predstavljaju nužno stavove Vlade Sjedinjenih Američkih Država”.

U dopisu firme zadužene za stručni nadzor ekološke rekonstrukcije TE Pljevlja navodi se da od početka 2025. do sredine novembra nijesu imali pristup tehničkoj i radnoj dokumentaciji na osnovu koje se mogao vršiti nadzor, čime je onemogućavano zakonito, bezbjedno i profesionalno praćenje procesa

Andrea PERIŠIĆ

Dokument koji posjeduje Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) pokazuje da je od početka 2025. do sredine novembra, svega dvije sedmice prije puštanja u probni rad Termoelektrane (TE) Pljevlja, bio onemogućen stručni nadzor ekološke rekonstrukcije TE Pljevlja - blok 1. 

U dopisu koji je 17. novembra 2025. godine izvođačima radova na ekološkoj rekonstrukciji TE Pljevlja - konzorcijumu koji čine kineska kompanija Dongfang Electric International Corporation i domaće firme Bemax, BB Solar i Permonte i TE Pljevlja, uputila kompanija Projectman, zadužena za stručni nadzor ekološke rekonstrukcije TE Pljevlja, kaže se da ova firma nije imala pristup tehničkoj i radnoj dokumentaciji, zbog čega nije mogla zakonito, bezbjedno i profesionalno pratiti radove, te da puštanje u rad postrojenja bez adekvatnog nadzora predstavlja ozbiljan rizik. Napominju i da na to kontinuirano ukazuju od početka 2025. godine. 

,,Puštanje u rad bez adekvatnog stručnog nadzora i prethodne provjere tehničke dokumentacije, kao i bez obučenog osoblja predstavlja ozbiljan rizik po bezbjednost i funkcionalnost sistema. Stoga zahtijevamo da se ove aktivnosti odmah usklade sa propisanim procedurama“, ističe se u dopisu koji ispred firme Projectman potpisuje inženjer mašinstva Milorad Vemić. 

,,Ističemo da aktivnosti koje se odnose na puštanje u rad svih postrojenja, u obimu i fazi u kojoj se trenutno izvode, nijesu obuhvaćene ugovorom koji je investitor zaključio sa stručnim nadzorom. Upravo zbog toga stručni nadzor nema pristup tehničkoj i radnoj dokumentaciji na osnovu koje bi se mogao vršiti nadzor nad ovim dijelom posla, čime je onemogućeno zakonito, bezbjedno i profesionalno praćenje ovih aktivnosti. Napominjemo da stručni nadzor na ovu obavezu kontinuirano ukazuje od početka godine, kao i na potrebu pravovremene obuke osoblja koje će upravljati i nadzirati rad budućeg postrojenja”, piše u još ovom dokumentu.

Iz firme Projectman za CIN-CG kažu da su “u roku od dvije nedjelje otklonjene sve nepravilnosti“. Pitali su i odakle CIN-CG-u dokument, kada se radi o internoj prepisci sa izvođačem i TE Pljevlja. 

CIN-CG se obratio i kineskoj kompaniji Dongfang Electric International Corporation i EPCG, ali do objavljivanja teksta, odgovori nijesu stigli.

Pitali smo za komentar i BB Solar. ,,Obavještavamo Vas da naša kompanija, u svojstvu jednog od članova konzorcijuma izvođača radova na projektu ekološke rekonstrukcije Termoelektrane Pljevlja, blok 1, nije ovlašćena da daje izjave ili komentare. U skladu sa ugovornim obavezama i uspostavljenom strukturom upravljanja projektom, za davanje zvaničnih informacija i odgovora na pitanja ovog tipa nadležni su nosilac konzorcijuma, kao i investitor projekta”, kažu iz te firme za CIN-CG.

Slično kažu i iz kompanije Monte media, koja je medijski predstavnik kompanije Bemax. ,,U skladu sa potpisanim ugovorom sa nosiocem posla rekonstrukcije, odgovor na postavljeno pitanje ne može dati kompanija Bemax, već nosilac konzorcijuma i odgovorna strana za izradu projekta“. 

Iz EPCG su tvrdili, nakon što se digla uzbuna zbog zagađenosti vazduha u Pljevljima, pošto je TE Pljevlja puštena u probni rad, da je sve sprovedeno uz saglasnost struke. 

Kako je došlo do ekološke rekonstrukcije TE Pljevlja

TE Pljevlja, izgrađena je početkom osamdesetih godina i jedno je od ključnih energetskih postrojenja u Crnoj Gori. Učestvuje sa oko 40 odsto u ukupnoj proizvodnji električne energije, ali je i jedan od najvećih zagađivača u državi. Zbog prekoračenja emisija sumpor-dioksida i čestica, Crnu Goru je godinama upozoravala Evropska unija (EU). Energetska zajednica, međunarodna organizacija koja se bavi energetskom politikom, u aprilu 2021. otvorila je postupak protiv Crne Gore, jer je TE Pljevlja nastavljala da radi bez ispunjavanja standarda za kontrolu emisija koje predviđa Energetska zajednica. U narednom periodu zbog štetnih emisija iz TE Pljevlja, EPCG će morati da plaća dodatne takse na izvoz određenih proizvoda sa visokim emisijama ugljen-dioksida u EU, što će građene koštati 190 miliona eura, o čemu je CIN-CG već pisao.  

Ugovor o tzv. ekološkoj rekonstrukciji TE Pljevlja, vrijedan oko 54 miliona eura sa PDV-om, iz EPCG su zaključili 2020. godine sa firmama Dongfang Electric International Corporation, Bemax, BB Solar i Permonte. Projekat je predstavljen kao ključni korak ka usklađivanju sa ekološkim standardima i produženju životnog vijeka termoelektrane. 

Najavljivana kao veliki infrastrukturni i ekološki zahvat koji će omogućiti TE Pljevlja da radi uz značajno smanjenje emisija, ekološka rekonstrukcija je i ranije bila predmet kritika stručne javnosti. Sudeći sada i po izjavama crnogorskih zvaničnika, TE Pljevlja će se zbog obaveza prema EU morati gasiti u dogledno vrijeme, što znači da ekološka rekonstrukcija nije riješila problem. 

Iako je vrijednost osnovnog ugovora o rekostrukciji, koji obuhvata sisteme odsumporavanja, denitrifikacije, tretmana voda i drugih ekoloških mjera, između 54 i 58 miliona eura, cjelokupni radovi na ekološkoj rekonstrukciji TE Pljevlja, koji uključuju izmještanje korita rijeke Ćehotine, anekse i troškove uvoza električne energije vrijede oko 100 miliona eura, prema saopštenjima EPCG. Međutim, prema proračunima dijela stručne javnosti, radi se o mnogo većoj sumi. 

Projekat rekosntrukcije je stalno kasnio, kršili su se predviđeni rokovi, pa su planirani termini puštanja u rad više puta pomjerani, uz povećanje troškova i produženje perioda u kojem TE Pljevlja nije mogla da radi. 

Posao stručnog nadzora povjeren je firmama STEAG Energy Services iz Njemačke i Projectman iz Podgorice, dok je reviziju glavnog projekta radila firma Sistem MNE. 

BB Solar je kompanija čiji je suvlasnik Blažo Đukanović, sin dugogodišnjeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića, zajedno sa Ivanom Burzanovićem. Iako je BB Solar registrovan kao firma za izvođenje elektro-instalaterskih i srodnih tehničkih radova, kroz učešće u konzorcijumu izabranom za ekološku rekonstrukciju TE Pljevlja, ta kompanija je postala dio projekta koji obuhvata izuzetno složene tehnološke sisteme, uključujući postrojenje za odsumporavanje dimnih gasova, denitrifikaciju, kao i druge ključne ekološke mjere usmjerene na smanjenje emisija štetnih materija.

Uključivanje Đukanovićeve firme u ovako kompleksan posao otvorilo je u javnosti pitanja o razmjeri i prirodi aktivnosti koje je ta firma obavljala, ali i o kriterijumima po kojima su birani partneri u jednom od najskupljih i najosjetljivijih energetskih projekata u Crnoj Gori. Bilo je i upozorenja da ekološka rekonstrukcija ne može riješiti u potpunosti pitanje štetnih emisija, te da se TE Pljevlja, zbog obaveza prema EU, mora zatvoriti u dogledno vrijeme, ali se vlast koju je tada predvodila Demokratska partija socijalista (DPS) nije obazirala na ova upozorenja. Nakon promjena 2020, nove vlasti su ipak ušle u projekat rekonstrukcije, pravdajući se da ne mogu da raskinu već potpisane ugovore, uprkos brojnim upozorenjima da bi novac trebalo trošiti na alternativna i održiva rješenja u energetici. 

Šta kaže EU 

EU kroz Zeleni plan (European Green Deal), Fit for 55 paket i klimatsku politiku ima jasan cilj: da postepeno gasi termoelektrane na ugalj i dostigne klimatsku neutralnost do 2050. godine. U tom okviru, ulaganja u produžavanje životnog vijeka postrojenja na ugalj smatraju se tranzicionim i privremenim rješenjima, a ne dugoročno održivim razvojem.

Za zemlje kandidate poput Crne Gore, ključan je i Ugovor o Energetskoj zajednici, koji obavezuje državu da primjenjuje EU pravila o velikim ložištima i industrijskim emisijama. Upravo je na osnovu tih pravila Energetska zajednica više puta upozoravala Crnu Goru zbog prekoračenja emisija sumpor-dioksida i čestica u TE Pljevlja, uz zahtjeve za ograničavanje rada i postepeno zatvaranje postrojenja.

EU i Energetska zajednica su jasno stavile do znanja da ekološka rekonstrukcija ne može biti izgovor za neograničeno produženje rada termoelektrane, već eventualno samo kratkoročna mjera dok se država ne prebaci na obnovljive izvore i ne obezbijedi pravednu tranziciju za Pljevlja. 

Drugim riječima, iz perspektive EU, pitanje nije da li će TE Pljevlja biti zatvorena, već kada i pod kojim uslovima, uz što manje štete po zdravlje ljudi, javne finansije i energetsku sigurnost.

U tom kontekstu, kao što su stručnjaci i ranije ukazivali, ulaganje stotinu miliona eura samo u ekološku rekonstrukciju TE Pljevlja pokazalo se kao suštinski promašena investicija i kao skupo privremeno rješenje kojim se pokušalo kupiti vrijeme, iako je bilo jasno da TE Pljevlja, čak i uz modernizaciju, nema realnu budućnost u okviru EU agende. 

Tako su javna sredstva potrošena bez jasne dugoročne koristi, ali su korist imale firme koje su dobile posao.

Ovaj slučaj pokazuje da ono što javno tvrde odgovorni na funkcijama ne stoji u zvaničnoj dokumentaciji. Dokument stručnog nadzora koji CIN-CG posjeduje direktno dovodi u pitanje ključne navode nadležnih iz EPCG i otvara prostor za ozbiljnu raspravu o zakonitosti, bezbjednosti, odgovornosti, ali i svrsishodnosti jednog od najskupljih i najkompleksnijih energetskih projekata u državi. 

Ne – kratak je odgovor pisca Balše Brkovića, na pitanje okruglog stola Da li crnogorska politička klasa baštini evropske vrijednosti od kulture do vladavine prava, koji je Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) organizovao 18. decembra, u hotelu Holton, u Podgorici. 

,,Političku elitu doživaljavam kao skup prevaranata. Kaže se otkriti Ameriku, a mi u Crnoj Gori stalno iznova moramo otkrivati Evropu da bi te vrijednosti postale temelj ovog društva'', kazao je Brković. 

U uvodnom izlaganju predsjednica CIN-CG Milka Tadić Mijović je kazala: ,,U našoj zemlji politička elita dominantno u praksi ne baštini demokratske vrijednosti. Ipak, važno je istaći da je društvo u cjelini demokratskije i evropskije od svoje političke klase. Većina građana i građanki želi članstvo u Evropskoj uniji i promjene koje ono podrazumijeva''.

,,Cilj ovog okruglog stola jeste da otvori prostor za dijalog i da doprinese odgovoru na  pitanje: kako do političke klase koja će omogućiti suštinske reforme, funkcionalne institucije i stvarnu tranziciju ka stabilnoj, demokratskoj i evropskoj Crnoj Gori'', izjavila je Tadić Mijović.

Evropsko pravilo broj jedan je da institucije podržavaju vladavinu prava, kazala je Tea Gorjanc Prelević, dikretorica Akcije za ljudska prava (HRA) na otvaranju prvog panela – Vladavina prava: ekonomija, antikorupcija i održivi razvoj, navodeći primjer nemanja institucija u Crnoj Gori i njihovu partijsku zarobljenost. 

Ona je upozorila da izostaju presude za ratne zločine, te da nema istraga  i optužnica koje uključuju komandnu odgovornost. ,,Borba protiv govora mržnje je nevidljiva. Ne vidim da institucije išta čine u sprječavanju govora mržnje'', kazala je Gorjanc Prelević i upozorila na aktulene izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima za koji je ocjenila da predstavlja put u partijsku policiju: ,,To je staljinistički metod kadriranja policije''. 

Govoreći o ekonomiji, izvršni direktor Fidelity Consultinga, Miloš Vuković saopštio je podatak da PDV u Crnoj Gori čini 50 odsto ukupnih priliva budžeta dok je taj prosjek u EU 16 odsto. ,,Nama je glavni izvor prihoda u budžetu PDV koji generiše inflaciju. Mi nemamo fabrike, nemamo izvoz, ali imamo PDV. A to plaćaju građani. Država ne živi od onog što proizvodi, nego od toga što građani troše'', kazao je Vuković. 

Mladen Grgić, saradnik u nastavi Fakulteta političkih nauka Univerziteta Crne Gore (UCG), kazao je da je budžet manji ili stagnira u svim razvojnim segmentima. ,,Nema investicija jer ih ne tražimo, niti želimo. Umjesto njih vladajuća elita želi investitore sa kojima se unaprijed politički dogovaraju'', kazao je Grgić i kao primjere naveo slučaj Ulcinja i Budvanske rivijere. 

,,Posljednjih pet godina brojne su propuštene šanse, tako da Milo Đukanović i dalje može da nosi satove. Propustili smo da slučaj Vesne  Medenice bude odličan povod za veting'', naglasio je zamjenik izvršnog direktora Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Dejan Milovac. ,,Članstvo u EU se potencira kao cilj samom sebi, a mi kao društvo ga ne koristimo za reforme'', zaključio je Milovac. 

Da Crna Gora baštini evropske vrijednosti samo na papiru istakla je Jelena Popović iz Crnogorskog društva ekologa (CDE). Ona je govoreći o pogrešnoj percepciji zaštite prirode kazala da ,,priroda treba da bude jednako vrijedna i na Durmitoru i na Gorici''. 

O tome kako je forma preuzela suštinu u obrazovanju, govorila je Biljana Maslovarić, profesorica Filozofskog fakulteta UCG, na otvaranju drugog panela – Obrazovanje, zdravsto, izborni sistem, političke partije i ideologije. 

Govoreći o poraznim stavovima mladih o nasilju Maslovarić je kazala da sada imamo rezultate zapuštenosti u obrazovanju i podsjetila da je Građansko obrazovanje u osnovnim i srednjim školama ukinuto 2016. godine. ,,Vaspitanje je permanentno potiskivano, ali ćemo zato dobiti obrazovanje – a mi smo među najgorima po obrazovanju. Dobili smo duplo golo'', kazala je profesorica. 

,,U zdravstvenom sistemu ne postoji kontrola kvaliteta. Svjesni smo da u zdravstvu ima i onih sa deficitom znanja  ali sistem povodom toga ništa ne preduzima. Kada imamo sistem koji neće da se bavi svojim problemima onda imate toliko smrtnih slučajeva koji su se mogli izbjeći'', rekla je Milena Popović Samardžić, predsjednica Sindikata doktora medicine. Upozorila je da Crna Gora čak ni iz takvih slučajeva ne uči, te da dolazimo u opasnu situaciju normalizacije slučajeva smrtri pacijenata koji su se mogli izbjeći. 

Govoreći o 16 miliona eura koje se izdvajaju za političke partije, Dragan Koprivica, izvršni direktor Centra za demokratsku tranziciju (CDT), kazao je da to onemogućava ozbiljno djelovanje svake nove partije: ,,Tu ne govorim o izvlačenju para iz sistema koje je deset puta veće''. Dodao je i da ,,afirmativna akcija takođe ne daje šansu novim manjinskim partijama. I to je još jedan monopol''. 

Da kao društvo ne učimo na greškama, tvrdi Srđan Perić, lider Pokreta Preokret. ,,Ako pokažete odgovornost, priznate grešku, vi ste u crnogorskoj politici poginuli. A to bi trebao da bude početak promjena i poboljšanja. Mi smo politiku učinili mogućom samo za partitokrate. Pristojni ljudi ne žele u politiku. Pa ko će onda da mijenja stvari''. 

,,Aktuelni režim je nastavak starog režima. U pitanju je mutacija istog režima'', izjavio je Rade Bojović, iz Građanske inicijative 21. maj. Obrazloživši da se radi o istom diletantizmu koji je od politike napravio populistički cirkus. ,,Ukoliko se to ne prekine ne treba ništa bolje očekivati'', kazao je Brajović. 

Da je ova vlast legat bivše, tvrdi i ekonomista i bivši poslanik Zarija Pejović. ,,DPS-u je bilo važno da uništi svaku građansku partiju u Crnoj Gori. U posljednjoj deceniji građanska Crna Gora je razorena. Sada na djelu imamo i kadrovsku destrukciju institucija''. 

Pravnik i bivši poslanik Miodrag Iličković podsjetio je na tradiciju - prava na pljačku poslije bitke: ,,Ovo sve je proizvod toga. Tako da imamo  konstantu te politike. Oni kriju spomenik Pavlu Đurišiću, a mi ga kao tražimo''. Iličković je postavio pitanje šta će se desiti kada uđemo u EU. ,,Kros. Sve što valja otići će iz ove zemlje. Ko će ostati'', pita se Iličković. 

Otpad koji je trebalo da ide za Libiju, na kraju poslat u Tursku, a odatle mu se gubi trag. Kroz Crnu Goru prošlo 350 tona, a u Luci bar utovareno gotovo 2.000, niko nije kontrolisao vrstu otpada

Tijana Lekić

Početkom aprila 2024. godine Agencija za zaštitu životne sredine (EPA) izdala je dozvolu privrednom društvu “Eko modus” iz Budve, organizatoru tranzita, za prolazak 1.000 tona metalnog neopasnog otpada kroz Crnu Goru.

U dozvoli, koja je objavljena na sajtu EPA, je navedeno da je proizvođač otpada privredno društvo “M. Z. Company” d.o.o. iz Mostara, iz Bosne i Hercegovine (BiH), dok se kao uvoznik otpada navodi “Beani General Trading Co srl” iz Libije.

Međutim, u obrascu, dokumentu koji prati ovaj teret kroz Crnu Goru, navodi se nešto drugačiji naziv firme: “Beaini General Trading Co s.a.r.l.”, kao i da je ta kompanija iz Libana. Obrazac je Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) dobio od EPA, putem Zakona o slobodnom pristupu informacijama (SPI). Obrazac je dokument koji organizator isporuke, u ovom slučaju budvanska “Eko modus”, dostavlja EPA, kako bi se dobilo odobrenje za tranzit kroz Crnu Goru.

U obrascu se navodi da je libanska firma posrednik, ali nije krajnji primalac otpada. Kao krajnji uvoznik u oba dokumenta, ne navodi se kompanija, već samo zemlja - Libija.

Libija je država podijeljena na dvije administracije, između kojih povremeno dolazi do oružanih sukoba. Crna Gora dozvoljava tranzit otpada ka toj zemlji bez precizne informacije o tome koja administracija je krajnji primalac, kao i o tome koja firma preuzima teret i na koji način će otpad biti tretiran nakon ulaska u Libiju.

“Roba je ukrcana na brod pod zastavom Tanzanije, dok je kao iskrcaj deklarisana luka Hereke u Turskoj”, saopštili su iz Uprave carina Crne Gore (UC) za CIN-CG.

Međutim, nijedna od uključenih institucija i firmi nije odgovorila na pitanje koja je firma na kraju preuzela otpad u Turskoj i da li je roba završila u Libiji, kao što je trebalo prema dokumentaciji.

CIN-CG je zatražio od Uprave carina uvid u izvoznu deklaraciju potpisanu u Luci Bar, ali su za UC-a pojasnili da prema Zakonu o carinskoj službi, podaci iz carinskih deklaracija i informacije o vrijednosti robe predstavljaju službenu tajnu.

Analiza dozvola za tranzit otpada u Crnoj Gori za posljednje tri godine sadrže uglavnom precizne podatke o firmama koje su krajnji uvoznik. Izuzetak je ovaj tranzit koji je krenuo iz BiH, što otvara pitanja o transparentnosti i sigurnosti tog tovara.

U EVROPSKOJ UNIJI NE BI BILO MOGUĆE

Iz EPA kažu da ne znaju da je otpad završio u Turskoj.

“Shodno obrascu, zaključeno je da predmetni otpad završava u Libiji”, ističe za CIN-CG Danilo Veljić, samostalni savjetnik sektora za izdavanje dozvola i saglasnosti pri EPA.

Veljić navodi da, kako je Crna Gora zemlja tranzita, EPA nema nadležnost da provjerava konačnog primaoca otpada u Libiji, procedure za preradu i zbrinjavanje otpada u zemlji krajnjeg odredišta. On kaže da je dozvola izdata sa tada važećim Zakonom o upravljanju otpadom.

Međutim, u EU je situacija stroža. Pošto Libija nije članica Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD), procedure za prekogranično kretanje otpada prema toj zemlji podliježu dodatnim pravilima.

Prema Regulativi CE 1013/2006 i novoj UE Regulativi 2024/1157, nije dozvoljeno slati otpad u zemlje koje nisu članice OECD-a bez kompletne procedure prethodnog obavještavanja i pismenog odobrenja. Ova procedura poznata je kao Prethodni informisani pristanak (PIC).

Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera (MERS) je odgovorno za usklađivanje domaćeg zakonodavstva sa direktivama Evropske unije (EU) u oblasti prekograničnog prometa otpada.

Upitani kada namjeravaju da uvedu direktive EU, iz MERS-a su odgovorili da su u pripremi podzakonski akti kojim će se u potpunosti transponovati zakonodavstvo EU u oblasti prekograničnog kretanja otpada.

“MERS smatra da je dozvola legalna i legitimna, jer je Crna Gora zemlja tranzita, a pošiljku prati obrazac koji potpisuje krajnji primalac otpada”, navode iz resora Damjana Ćulafića za CIN-CG.

Ipak, u ovom obrazacu nema potpisa krajnjeg primalaca već samo potpis direktora budvanske kompanije “Eko modus” Saše Vučetića.

Iz MERS-a dodaju da u konkretnom slučaju kontrola, da li je otpad napustio Crnu Goru u zemlju koja je navedena u dozvoli kao sljedeća destinacija, je u obavezi carinskih organa.

KONTROLE ISPOD MINIMUMA: ŠTA SE DEŠAVA SA TRANZITOM METALNOG OTPADA

Kao vlasnik bosanske firme koja je izvoznik navodi se u tamošnjim registrima Merhid Zlomušica. Na zvaničnom sajtu preduzeća stoji da se “M. Z. Company” bavi otkupom i reciklažom sekundarnih sirovina metalnog porijekla.

Prema zakonima BiH, Zlomušičina firma posjeduje rješenje ovlašćenog operatera za sekundarne sirovine metalnog porijekla. Pravilnik o kategorijama otpada sa listama BiH definiše načine klasifikacije opasnog i nepoznatog otpada, a obaveza klasifikacije je na proizvođaču otpada. U međunarodnom prometu ulogu proizvođača preuzima izvoznik - u ovom slučaju “M. Z. Company”.

Kao ovlašćeni operater, firma ima pravo da izvozi metalni otpad klasifikovan kao neopasan pod znatno olakšanim uslovima, bez potrebe za izvoznom dozvolom Federacije BiH. Ključni uslov za korišćenje ovog olakšanog režima je, međutim, postojanje dokaza o porijeklu i svojstvu materije.

Iz “M. Z. Company” su odbili da odgovore na brojna pitanja CIN-CG-a, uključujući i ona o porijeklu i svojstvu metala. U obrascu je navedeno da se radi o neopasnim metalnim materijalima od gvožđa i čelika.

Ekološka inspekcija iz Crne Gore, nadležna za kontrolu vrste otpada, ovu pošiljku nije provjeravala.

U Crnu Goru Ekološka inspekcija je nadležna za provjeru vrste otpada.

Koordinatorka Ekološke inspekcije, Vesna Bigović objašnjava za CIN-CG da se kontrola prekograničnog kretanja otpada vrši isključivo na poziv granične policije ili službenika Uprave carina.

“Ekološka inspekcija nije prisutna na graničnim prelazima i ne vrši kontrolu na samim prelazima, ali u slučaju potrebe, i po pozivu granične policije ili carine, sprovodi aktivnosti shodno svojim nadležnostima”, rekla je Bigović.

Od trenutka kretanja kamiona iz BiH ka Luci Bar, pošiljka prolazi kroz dvije carinske kontrole - na Vraćenovićima i u Luci Bar. Uprava carina je za CIN-CG objasnila da je na graničnom prelazu Vraćenovići otprema vršena po tranzitnim dokumentima.

“Prilikom unosa u područje slobodne zone Luka Bar vršena su vaganja kamiona sa otpadnim željezom na vagi Luke Bar AD, o čemu su izdate potvrde o izvršenim vaganjima na kolskoj vagi. Nijesu uočene nepravilnosti u masi deklarisane robe. Roba je bila u rasutom stanju. Uočeno je da se radi o metalima vrste starog željeza.”

U CRNU GORU UŠLO 350 TONA METALA, A IZAŠLO SKORO 2.000 TONA

Iako je budvanska firma zadužena za tranzit kroz našu zemlju tražila dozvolu za prolaz hiljadu tona otpada, prema evidenciji Uprave Carina na graničnom prelazu Vraćenovići ukupna količina bila je oko 350 tona. To bi trebalo da bude oko 15 standardnih kamiona. Međutim, iz Luke Bar utovareno je znatno više tereta, čak dvije hiljade tona.

“Roba je bila smještena na odgovarajućem terminalu - otvoreno skladište Obala Volujice AD. Brodom je otpremljeno gotovo 2.000 tona starog željeza, koji je korisnik slobodne zone smještao na području slobodne zone”, rekli su iz Uprave Carina za CIN-CG.

Iz UC nijesmo dobili odgovor na pitanje kako je pošiljka sa 350 tona u dokumentima porasla na gotovo 2.000 tona. Objasnili su, međutim, da je libanska firma “Beaini General Trading” korisnik Slobodne zone Luka Bar.

Iz Luke Bar su potvrdili da je pomenuta libanska kompanija 2020. godine zaključila ugovor o obavljanju djelatnosti u Slobodnoj zoni, koja se odnosi za skladištenje, trgovinu i izvoz željeznog otpada.

Nakon nedefinisanog perioda na otvorenom skladištu, roba u rasutom stanju je ukrcana na brod koji plovi zastavom Tanzanije), objasnili su iz UC.

Uz izvoznu deklaraciju priložena je faktura u iznosu od 573.763,20 eura.

Iz Uprave carina su odgovorili da je u pitanju brodStar Light. Ovaj brod je registrovan u Tanzaniji od strane libanske kompanije. Zemlja pod čijom zastavom plovi brod je nadležna za tehničku i bezbjednosnu kontrolu broda.

Brodovi koji plove pod zastavom Tanzanije nalaze se na crnoj listi Organizacije evropskih pomorskih vlasti (Paris Mou) i označeni su kao visoko-rizični. Kada uplove u bilo koju luku u regionu Paris MoU-a, (skoro sve evropske države), automatski su predmet pojačanih kontrola (visoka prioritetna stopa inspekcija). Često se zaustavljaju zbog nesaglasnosti. Ovdje je, međutim, ta kontrola izostala.

TEŠKO DOSTUPNI KONTAKTI I NETRANSPARENTNOSTI

CIN-CG je tokom istraživanja bezuspješno pokušavao da stupi u kontakt sa korisnikom Slobodne zone Luka Bar iz Libana. Na internetu nije pronađen kontakt mejl firme, a u obrascu je naveden jedino crnogorski broj telefona, koji je trenutno van funkcije i mejl, sa kojeg se vraćaju poruke.

Iako prema važećem Zakonu o Slobodnoj zoni korisnici zone ne moraju imati registrovanu firmu u Crnoj Gori, vlasnik libanske firme Nidal Beaini je osnovao i u Podgorici kompaniju “Beaini General Trading Co”, koja se bavi recikliranjem sortiranog otpada. Ova firma na sajtu “Poslovna mreža’’ nema kontakt mejl, niti ovlašćenog predstavnika, a jedini crnogorski broj telefona je aktivan i prima poruke, ali ne odgovora ni na poruke ni na pozive. CIN-CG je preko univerzalnog imenika utvrdio da je taj broj upisan na ime jedne osobe iz Nikšića.

Beini je firmu u Podgorici osnovao 1. oktobra 2019. godine, a kompanija je blokirana od 2022. godine i ima dug od 1.577 eura. Na “Poslovnoj mreži” u posljedjne tri godine nema zabilježenih aktivnosti.

U zahtjevu za dozvolu za tranzit otpada, koji je potpisao Saša Vučetić, direktor budvanske kompanije “Eko modus”, navodi se: “Izjavljujem da su prema mojim saznanjima gore navedene informacije tačne. Takođe potvrđujem da su važeće obaveze utvrđene u obliku ugovora zaključenog s primaocem.”

U obrazcu je kao kontakt “Eko modus” naveden broj Danijele Vučetić, ovlašćenog predstavnika, dok je vlasnik firme Nebojša Bojanić. CIN-CG je stupio u kontakt sa Vučetić, koja je dostavila dva kontakt mejla firme iz Libana, ali odgovori na pitanja CIN-CG sa tih mejlova nijesu stigli.

Iako je “Eko modus” upisan u registar prevoznika otpada EPA-e za 2024. godinu, ta firma nije izvršila konkretni tranzit pošiljke iz BiH do Luke Bar. Prevoz je, umjesto njih, obavila druga kompanija - “Loyal d.o.o.”. Ni iz te kompanije nijesu odgovorili na pitanja CIN-CG.

KOJI SU RIZICI

U oktobru 2025. godine u Italiji, u gradu La Speziji, otkriveno je da se u balama multimaterijala (plastike i metala) koje su se vodile kao “neopasan otpad” nalazili ostaci eksplozivnih naprava. Do otkrića je došlo tek kada je materijal stigao u reciklažni pogon i otvoren radi selekcije i obrade. To je samo jedan od posljednjih slučajeva u zemlji gdje se mnogo govori o problematičnom otpadu, koji se krijumučari.

Poznato je da su 2019. godine iz Crne Gore upućeni opasni otpadni materijali za Ukrajinu i Španiju, koji su bili pokriveni dokumentima o neopasnom otpadu.

“Želim da istaknem dva važna aspekta. Na Mediteranu je potrebno uskladiti rad svih institucija”, ističe za CIN-CG Claudia Salvestrini, direktorica konzorcijuma “Polieco”.

Ona navodi i da slučaj o otpadu izvezenom iz BiH koji smo istraživali, zaslužuje odgovore na brojna otvorena pitanja.

“Ovaj slučaj potvrđuje kako naizgled postoji jaka kontrola na granicama, a ipak mnogo toga izmiče, ako ne i previše.”

Italijanski konzorcijum “Polieco” zadužen je za prikupljanje, praćenje i pravilno zbrinjavanje plastičnog otpada na bazi polietilena, posebno onog koji se ponovo koristi u industriji. Cilj konzorcijuma je da spriječi da otpad završi u ilegalnim tokovima i da se obezbijedi zaštita životne sredine, kroz kontrolu čitavog ciklusa.

“Polieco” ima uvid u podatke i probleme sistema - statistiku, izvještaje, primjere zloupotrebe itd.

“Otpad je nešto što najviše izmiče kontroli, posebno tokom velikih međunarodnih tenzija i sukoba, što može da nanese veliku štetu zdravlju svih nas i životnoj sredini”, upozorava direktorica Salvestrini za CIN-CG.

Ona ističe i da je za njih važno da u Crnoj Gori institucije djeluju transparentno, jer se sve dešava tik uz italijanske granice, praktično tu iza ugla.

Dramatičan porast prijetnji, mržnje i zastrašivanja žena u javnom životu Crne Gore

Predrag NIKOLIĆ

Nakon izjave Milke Tadić-Mijović da prvi čovjek Pljevalja Dario Vraneš baštini ,,sve što nije građanska i slobodarska antifašistička Crna Gora”, Vraneš se potrudio da to potvrdi. Zloupotrebljavajući Njegoševe stihove na Instagramu je, uz red smajlija, prenio dio izjave Tadić-Mijović i odgovorio: ,,Kazuj babo jesi li vještica? Jesam kneže, nije fajde kriti”.

Usljedile su brojne reakcije na Vranešovu uvredu uz primjetno odsustvo osude partija koje sa njegovom čine vlast. Ipak, dvadeset poslanica Skupštine, od ukupno 23, saopštilo je da najoštrije osuđuju ,,neprimjerene i ponižavajuće riječi koje je Vraneš uputio Milki Tadić Mijović”, navodi se u saopštenju koje je potpisala i jedna od tri poslanice Vranešove Nove srpske dermokratije (NSD) - Bojana Pićan, kao i jedina poslanica najbližeg koalicionog partnera te stranke - Jelena Kljajević iz Demokratske narodne partije.

Predstavnici NVO i građanski aktivisti zatražili su pokretanje odgovarajućih postupaka protiv Vraneša pred nadležnim institucijama, a od njegovog koalicionog partnera, premijera Milojka Spajića (Pokret Evropa sad), da hitno omogući razrješenje predsjednika Opštine Pljevlja.

Vraneš je uputio izvinjenje svim ženama uz dodatak da mu nije bila namjera da vrijeđa. Pokušao je da objasni ,,želim da podvučem da je odgovor gospođi Tadić Mijović bio isključivo političke prirode, a ne lične".

Na dijelu portala i društvenih mreža uslijedile su najogavnije poruke mizoginije i mržnje prema novinarki.

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda, po službenoj dužnosti, formirao je predmet zbog  uvredljivog komentara, kao i  Osnovno državno tužilaštvo (ODT) Pljevlja.

Ovo je 26 slučaj napada i prijetnji novinarima od 28 tokom ove godine, prema podacima regionalne mreže Safejournalist, na kojoj se nalazi najpotpunija baza podataka napada na medijske radnike. Trend koji je uočljiv proteklih godina, nastavlja se i ove pa je od svih napada čak 16 usmjereno prema novinarkama.

Onlajn napadi i prijetnje na novinarke najučestaliji su – zabilježeno je 13 takvih slučajeva.

,,Same novinarke sajber prostor vide kao veliki izvor prijetnji, za razliku od stvarnog života gdje malo ko može doći i vrijeđati te u lice. Mi smo zabilježili ponovljene prijetnje silovanjem, prijetnje silovanjem grupi novinarki, prijetnje ubistvom…'', kaže za Centar za istraživačko novinarstvo Marijana Camović-Veličković, potpredsjednica Sindikata medija Crne Gore.

Najviše prijetnji preko društvenih mreža, tokom ove godine,  upućeno je novinarki Vijesti Jeleni Jovanović, koja zbog ranijih napada i prijetnji ima 24 policijsku zaštitu, i Danici Nikolić, urednica  M portala.

Jovanović je prijavila 13. aprila da joj je ženska osoba koja se predstavila kao Milica Ćuk prijetila smrću, zbog teksta koji je objavljen u tom mediju. U pozivu upućenom novinarki kazala je ,,ako nekome bude letjela glava (zbog teksta) to će biti glava autora”. Naknadno je prijetnje ponovila mejlom. Podgorička policija podnijela je krivičnu prijavu protiv državljanke Srbije M.Ć. (36) zbog sumnje da je izvrsila krivično djelo ugrožavanje sigurnosti.

Anonimna prijeteću poruku sa telefonskog broja iz Bosne i Hercegovine Jovanović je dobila 13. septembra. Jovanović je policiji i tužilaštvu rekla da ne zna ko stoji iza poruke, ali da može biti bilo ko od članova svih organizovanih kriminalnih grupa o kojima godinama izvještava.

U oktobru , Jovanović je prijavila da je nepoznata osoba na Fejsbuk nalogu „Niko Kater“ objavila njenu fotografiju, koju je bez dozvole preuzela sa njenih društvenih mreža, uz tvrdnju da je Jovanović uhapšena. Istog dana, Jovanović je u svoj inboks primila niz prijetećih poruka, uključujući uvrede poput „izdajnici, mrš“ i komentare na nacionalnoj osnovi. Bjelopoljska policija saopštila je da je podnijela krivičnu prijavu protiv M. K. iz tog grada zbog sumnje da je ugrozio sigurnost novinarke.

Urednica „M portala“ Danica Nikolić je 28. februara 2025. primila mejl  prijetećeg i uvredljivog sadržaja. Sa navedenim je upoznat tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici, koji se izjasnio da se radi o krivičnom djelu ugrožavanje sigurnosti.

U dva navrata ove godine, Nikolić je prijavila prijetnje smrću. ,,Znaj da te jurim dok te ne smaknem sa liste”, neke su iz repertuara prijetnji smrći i silovenjem koje ovoj novinarki stižu već tri godine. Nikolić je na saslušanju 1. jula rekla da, od 10. septembra 2022. godine kada je sa iste mejl adrese primila prvu prijetnju smrću, do danas ništa nije učinjeno. ,,Uključen je čak i Interpol, ali ni nakon tri godine ta osoba nije zaustavljena, naprotiv, prijetnje postaju samo brutalnije'', izjavila je Nikolić i dodala da je besmisleno da prijetnje dalje prijavljuje-

Uprava policije je u septembru ove godine identifikovala osobu za koju se sumnja da od decembra 2022. godine prijetila glavnoj i odgovornoj urednici M portala, saopšteno je iz Uprave policije. Nikolić je izjavila da se radi o Branku Uroševiću, državljaninu Australije, te da je policija konačno saopštila „ono što znaju već gotovo tri godine, minus par mjeseci“. ODT Podgorica izdalo nalog da se protiv Branka Uroševića, koji je osumnjičen da je u kontinuitetu prijetio urednici M portala, podnese krivična prijava.

,,Od 2021. do 2024. godine novinarke u Crnoj Gori doživjele su razne oblike napada. Bilo je slučajeva ozbiljnih fizičkih napada kao i prijetnji po život ali ubjedljivo najučestaliji obilk napada na novinarke u protekle četiri godine su uznemiravanje i ostali oblici prijetnji od kojih je većina on-line. Napadane su novinarke većih medija čije je sjedište u glavnom gradu, ali i u manjim sredinama i iz manjih medija. Tokom istraživanog perioda zabilježena su 32 incidenta u kojima su žene bile žrtve i to je cifra koja je registrovana u Safejournalists.net bazi napada. Iz sumiranih podataka za ove četiri godine može se vidjeti da je u posljednje dvije godine, odnosno 2023. i 2024, nasilje prema novinarkama povećano u odnosu na novinare'', kaže za CIN-CG Camović-Veličković.

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore u svom izvještaju o radu za 2024, u poglavlju Govor mržnje, konstatuje da se ,,najveći broj reagovanja i saopštenja Zaštitnika odnosio se na uvredljiv govor, govor mržnje, online prijetnje i zastrašivanja, kao i primjere mizoginije i seksizma''. Iz kancelarije Ombudsmana su povodom povodom 25. novembra, Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, poručili da ,,nasilje nad ženama nije privatna stvar, već društveni problem kojem se mora stati na put''. O društvu nasilja govori i podatak Sudskog savjeta, za period od 1. januara do 31. jula 2025. godine za krivično djelo nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici iz člana 220 KZCG u radu bilo 786 predmeta (446 predmeta za isti period prošle godine).

Da nasilje nad ženama u digitalnoj sferi predstavlja jedna od najrasprostranjenijih vidova nasilja nad ženama i kao takvo privlači pažnju međunarodnih tijela i organizacija koje se bave zaštitom ljudskih prava, saopštio je i zaštitnik Siniša Bjeković, navodeći da su žene u politikom životu Crne Gore veoma targetirane i izložene ovoj vrsti nasilja. On je podsjetio da institucija godinama već upozorava na sve veće prisustvo ove pojave, ali da se nažalost stanje ne mijenja. Bjeković je naveo da smatra kako problem u borbi sa ovom pojavom nije zakonodavstvo već njegova primjena.

Camović navodi da je pored Ombudsmana i tužilaštvo došlo do zaključka o najvećoj ugroženosti žena iz  javnog života od strane on-line nasilnika, te da su to jedine isntitucije u državi koji na taj način uočavaju ovaj problem.

,,Obje institucije bilježe unazad nekoliko godina izraženije slučajeve govora mržnje, mizoginog i seksističkog govora prema novinarkama te da se pol izdvaja kao lično svojstvo po osnovu kog su novinarke posljednjih godina često mete diskriminatornih komentara, izjava sa elementima govora mržnje, prije svega seksističkih i mizoginih'', navodi Camović.

Ona objašnjava da su u tužilaštvu uočili da pored generalnih prijetnji sa kojima se suočavaju novinari, novinarke su nerijetko meta prijetnji sa seksualnom konotacijom, uznemiravanja i omalovažavanja zasnovanih na polu: ,,Njihovi podaci govore da novinarke često bivaju žrtve verbalnih prijetnji i napada, naročito putem interneta i društvenih mreža. Ovi rizici se često pojačavaju ako su novinarke aktivne u izvještavanju o osjetljivim temama, poput korupcije, političkih afera ili organizovanog kriminala''.

Iz Društva profesionalnih novinara (DPNCG) nedavno su saopštili da je posljednjih godina primijetan rast rodno zasnovanog nasilja nad novinarkama, bez obzira na uređivačku politiku medija, što potvrđuju i statistički podaci i činjenica da fizičku zaštitu Uprave policije imaju tri novinarke.

Kako su naveli, sudovi za prekršaje imaju 11 postupaka od kojih se osam tiču novinarki, a donijete su tri pravosnažne prekršajne presude koje se tiču napada i prijetnji novinarima, od kojih se dvije odnose na novinarke. Podaci Uprave policije, dostavljeni DPNCG, pokazuju da se od 17 registrovanih događaja u 2024. takođe 10 odnosilo na novinarke, a od 20 u 2025 (zaključno sa 20. oktobrom) 13 se tiče novinarki.

Pored novinarki na udaru su i civilne aktivistkinje i političarke. Sa teškim uvredama i napadima suočavale su se Andrijana Vuković, Dragica Sekulić, Vesna Bratić, Draginji Vuksanović-Stanković.

Nakon što je ljetos šef poslaničkog kluba opozicione Demokratske partije socijalista Danijel Živković prijetio potpredsjednici Skupštine iz vladajućih Demokrata Zdenki Popović, reagovala je i Silvana Koh Merin, predsjednica Žena političkih liderki (WPL). ,,Prijetnje i nasilje su dio opisa posla. Kao i mizoginija i seksizam. Ne. Ćutanje to dozvoljava. Umjesto toga, kada se dogodi, mora se jasno osuditi'', napisala je Koh Merin.

Po brutalnosti su se isticali napadi na dugogodišnju kritičarku vlasti, direktoricu Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanju Ćalović. U martu ove godine na Fejsbuk stranici koja promoviše aktuelnu vlast objavljena je fotografija koja aludira na prljavu koja se protiv ove civilne aktivistkinje vlast vodila u tabloidu Informer 2014. godine.

Krajem ljeta, vladajuće Demokrate su direktoricu Akcije za ljudska prava Teu Gorjanc-Prelević optužili da pokušava da spriječi čišćenje ('veting') u bezbjednosnom sektoru kako bi u službi ostali oni ,,koji su služili mafiji".

,,Da nije opasno, s obzirom na to da se radi o grupi koja kontroliše sistem bezbjednosti, bilo bi tužno", poručila je Gorjanc-Prelević.  Ona je upozorila da svaki veting mora da se sprovodi nepristrasno, na osnovu zakona i dokaza i uz poštovanje prava na odbranu, ,,a ne proizvoljno, po volji bilo koje političke stranke na vlasti". Napadi su nastavljeni na portalima bliskim vlasti na kojima je objavljen diskreditujući tekst protvi njenog muža: ,,Demokrate su nastavili napad na mene, napadajući sad i moju porodicu".

Krajem prošlog mjeseca Društvo profesionalnih novinara pokrenulo je inicijativu da se u Krivični zakonik Crne Gore, koji je u proceduri izmjena, unesu odredbe kojima bi se pooštrila kazna za napade na novinarke i sve žene koje se bave poslom od javnog interesa, a koje su meta napada i prijetnji zbog posla koji obavljaju

,,Pošto je veoma izražen opasan govor mržnje prema poslanicama, civilnim aktivistkinjama i drugim ženama koje su u javnoj sferi, smatramo da bi i ti slučajevi trebalo biti strogo kažnjavani kako bi država zaista poslala poruku da ne toleriše ovu vrstu nasilja", naveli su iz DPNCG.

Ostali onlajn napadi na novinarke

U Odjeljenje bezbjednosti Podgorica 23. aprila 2025. novinarka Ana Raičković prijavila da je tog dana na Portalu „Aktuelno“ objavljen tekst u odnosu na koji je objavljen komentar koji je ona doživjela kao prijetnju po sebe i svog sina. Navedeni portal je u valsništvu biznismena Zorana Bećirovića, koji je zbog napada na ovu novinarku u aprilu ove godine osuđen na godinu dana zatvora.

Novinarka Pobjede Nada Kovačević prijavila je Upravi policije 3. marta Milovana Gojovića, koji je na društvenoj mreži facebook ispod teksta čija je autorka, ostavio komentar uvredljive sadržine u kojem sugeroše da je novianrka “uzela pare” za intervju sa predstavnikom crnogorske dijaspore, te da “truje medijsku scenu”. Policija je stog dana uhapsila Gojovića, kada je takođe održano ročište pred Sudom za prekršaje u Podgorici. Gojović je priznao krivicu i izvinio se novinarki.

Voditeljka Gradske televizije, Magdalena Čelanović, 26. aprila je prijavila policiji ljekara Kliničkog centra Crne Gore Vladimira Peruničića koji joj je danima, putem mejla i društvenih mreža, upućivao uvredljive, prijeteće i seksističke poruke, zbog čega se plašila za svoju bezbjednost.

Novinarki Televizije E, Itani Kaluđerović upućena je prijeteća poruka na njenom privatnom Fejsbuk nalogu. Ispod njene fotografije, na kojoj Kaluđerović ima crnogorsku nošnju, ostavljen je komentar “Pazi ti, na metak” .

Gotovo mjesec nakon incidenta, crnogorska policija identifikovala je i uhapsila Miodraga Novakovića (44) iz Kolašina. Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici objavilo je 05. septembra 2025. da je Osnovnom sudu podnijelo optužni predlog protiv njega zbog krivičnog djela ugrožavanje sigurnsoti. Početak suđenja zakazan je za 20. novembar 2025.

Administratori Fejsbuk stranice „Autokefalna Crnogorska pravoslavna crkva“ objavili su link do privatnog profila novinarke Raskrinkavanja Nine Đuranović, dan nakon što je ona objavila tekst u kojem navodi da ta Fejsbuk stranica kontinuirano koristi fotografije porno glumaca za širenje dezinformacija i nacionalizma. Uz to, u ironičnom tonu lažno su je predstavili kao administratorku svoje stranice i pozvali sve svoje pratioce da joj se „slobodno obrate“. Ispod te objave bilo je i komentara uvredljive i seksističke sadržine. Kampanja protiv Đuranović nastavljena je 17. jula, još jednom objavom u kojoj je isfotošopirana na fotografiji sa vidno starijim muškarcem. U opisu fotografije između ostalog piše “Ja i moja vjerenica Nina Đuranović ćemo postati roditelji. Mislim da razlika od 32 godine nije velika. Što vi mislite?”. Slučaj nije prijavljen nadležnima, navodi se na portalu Safejournalist.

Novinarka E TV Vesna Rajković Nenadić dobila je 24. jula 2025. poziv iz policije da se izjasni na okolnosti iz prijave Danijele Mujović, supruge gradonačelnika Podgorice protiv nje.

Rajković Nenadić je na Fejsbuku podijelila fotografiju Danijele Mujović u Dior Papučama uz komentar “Greote od oslobodioca. Svi se u Koton oblace. Ovo je sto posto fus, sto bi rekao moj sin kad sumnja je li original”.

Rajković Nenadić je saslušana u policiji 28. jula, nakon čega su se oglasili iz tužilaštva kazavši da u krivičnoj prijavi koja je podnijeta protiv nje nema elemenata krivičnih djela. Takođe, 30. jula iz policije su saopštili da u tom slučaju nema elemenata prekršaja.

Bjelopoljska policija dostavila je 6. novembra tamošnjem Osnovnom državnom tužilaštvu (ODT) krivičnu prijavu protiv Radojka Filipovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo ugrožavanje sigurnosti na štetu novinarke Alise Hajdarpašić.
U prijavi se navodi da je Filipović 4. novembra preko društvene mreže Fejsbuk prijetio da će napasti na život i tijelo oštećene. Dežurni tužilac odredio je zadržavanje Filipoviću do 72 sata.