Milan Marković je izabran za vanrednog člana CANU uprkos biografiji koja je znatno skromnija od druga dva kandidata, Srđana Darmanovića i Vojina Golubovića, ne samo po obimu, već i karakteru Markovićevih navodnih naučnih radova. Kao relevantne reference u Markovićevoj prijavi navedeni su govori i obraćanja na konferencijama, okruglim stolovima i književnim promocijama, pa čak i jedan In memoriam, kao i radovi koji u trenutku kandidature nijesu bili objavljeni, već “u štampi“

Andrea PERIŠIĆ

Nedavni izbor Milana Markovića, nekadašnjeg dekana Fakulteta političkih nauka (FPN) Univerziteta Crne Gore (UCG), za vanrednog člana Crnogorske akademije nauka i umjetnosti (CANU) otvorio je ozbiljna pitanja o kriterijumima i standardima koji se primjenjuju u izboru akademika i akademkinja. Marković je, prema istraživanju Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG), u konkurenciji sa univerzitskim profesorom Srđanom Darmanovićem i docentom Vojinom Golubovićem, kandidatima sa snažnijim i međunarodno prepoznatljivijim referencama, ipak izabran za člana CANU, iako je njegova biografija skromnija. 

Osim Markovića, na nedavnoj sjednici Skupštine CANU za akademike i akademkinje izabrani su, kao redovni članovi - Vaso Antunović, Zoran Stojanović, Siniša Jelušić, Mileta Bojović i Branko Baletić. Za vanrednog člana izabran je Milan Marković, dok su za inostrane članove i članice imenovani Jarmila Vešović, Jurij Nesterov i Petar M. Seferović. 

Milan Marković je doktor pravnih nauka i univerzitetski profesor koji je gotovo čitavu akademsku karijeru vezao za UCG. Diplomirao je na Pravnom fakultetu UCG-a, a magistrirao i doktorirao na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu (UBG). Tokom višedecenijske karijere predavao je na Pravnom fakultetu i FPN-u UCG-a, gdje je obavljao i visoke upravljačke funkcije, uključujući dva mandata kao dekan FPN-a. Bio je član Senata UCG-a i predsjednik Savjeta za visoko obrazovanje, a obavljao je i istaknute pravosudne funkcije kao što su sudija i predsjednik Ustavnog suda Crne Gore (USCG) i bio je i član Sudskog savjeta (SS). Dobitnik je Pisma počasti Kopaoničke škole prirodnog prava, Povelje zahvalnosti USAID/OTI Serbia & Montenegro, za doprinos reformi državne uprave u Srbiji i Crnoj Gori i priznanja Univerziteta Crne Gore za postignute rezultate i doprinose razvoju naučno-istraživačkog, umjetničkog i stručnog rada na FPN-u UCG-a u 2019. godini. Objavljivao je u domaćim i regionalnim naučnim časopisima i zbornicima iz oblasti ustavnog prava, javne uprave i ljudskih prava. 

Srđan Darmanović je redovni profesor FPN-a UCG-a, jedan od osnivača tog fakulteta i njegov prvi dekan, a bio je i osnovač jedne od prvih nevladinih organizacija u Crnoj Gori - Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM). Njegov naučni opus je obiman i međunarodno prepoznat, s fokusom na komparativnu politiku. Njegovi radovi objavljivani su u nekim od najuglednijih svjetskih časopisa iz oblasti političkih nauka, među kojima se posebno izdvaja Journal of Democracy. Pored toga, objavljivao je i kod renomiranih međunarodnih izdavača, uključujući Brill. Dugogodišnji je član Venecijanske komisije Savjeta Evrope i gostujući predavač na univerzitetima u Sjedinjenim Američkim Državama i Evropi, a bio je i naš ambasador u Vašingtonu i minstar vanjskih poslova.

Vojin Golubović je ekonomista, istraživač i docent Univerziteta Donja Gorica (UDG), koji se bavi socio-ekonomskim istraživanjima i javnim politikama. Doktorirao je na UDG-u, a usavršavao se na prestižnim međunarodnim institucijama, uključujući ETH Cirih i Karlov univerzitet u Pragu. Više od decenije angažovan je u Institutu za strateške studije i projekcije (ISSP), gdje učestvuje u izradi istraživanja za Evropsku komisiju, Svjetsku banku, UNDP i Evropsku fondaciju za obuke. Autor je knjige Ekonomija u istoriji Erika Hobsbauma i niza radova objavljenih u važnim međunarodnim časopisima i bazama poput Cambridge University Press i RePEc (Research papers in economics). Član je više međunarodnih istraživačkih mreža i tijela CANU.

Uprkos ovakvoj konkurenciji, Marković je izabran za vanrednog člana CANU, iako je njegova biografija značajno siromašnija od Darmanovićeve i Golubovićeve - ne samo po obimu, već i po prirodi navedenih “naučnih radova“. U Markovićevoj prijavi se kao “relevantne reference” nalaze i govori i obraćanja na književnim promocijama, konferencijama i okruglim stolovima, pa čak i jedan In memoriam. Posebno je zanimljivo da su, kao relevantne reference, navedeni i Markovićevi radovi koji u trenutku kandidature nijesu objavljeni, već se ističe da su “u štampi“.

Ovakav izbor CANU otvara pitanje da li su u ovom procesu presudni bili akademski kriterijumi, ili neki drugi, manje transparentni. CIN-CG se obratio CANU, ali odgovore na brojna pitanja do objavljivanja ovog teksta nije dobio. 

,,Tokom istraživanja u vezi sa konkursom za izbor novih članova i članica CANU, naišli smo na podatke koji su otkrili brojne probleme u funkcionisanju ove institucije“, kaže za CIN-CG Sara Čabarkapa, koordinatorka programa Aktivno građanstvo Centra za građansko obrazovanje (CGO). 

Prema njenim riječima, u sva četiri odjeljenja u kojima se glasalo za kandidate o referencama kandidata nije se ni raspravljalo. ,,U dva od četiri odjeljenja samo je odabran jedan kandidat o kome se odlučivalo na Skupštini CANU, iako je konkurs bio raspisan za dva kandidata u Odjeljenju umjetnosti i Odjeljenju prirodnih nauka. Na kraju, na samoj Skupštini CANU odabran je samo jedan kandidat, iz Odjeljenja društvenih nauka, te se postavlja pitanje zašto se uopšte i raspisao konkurs za devet članova, a primljen je samo jedan“, navodi Čabarkapa. 

Slučaj Pejović 

Crna Gora ima mnogo značajnih imena koja su se dokazala u svijetu, ali izgleda da za njih nema mjesta u CANU. Jedan od takvih je sigurno i Časlav Pejović, profesor emeritus na Univerzitetu Kjušu u Japanu (titula koju zavređuje osoba koja se posebno istakla svojim naučnim, odnosno umjetničkim radom i stekla međunarodnu reputaciju). Kjušu je među 300 najboljih svjetskih univerziteta prema Šangajskoj listi (Academic Ranking of World Universities – ARWU), a u Japanu je među prvih pet. 

Prema Pejovićevim riječima, koji već neko vrijeme pola godine provodi u Crnoj Gori i tu je veoma aktivan, a pola godine u Japanu i po drugim centrima gdje drži predavanja, bivši predsjednik CANU Dragan Vukčević mu je više puta govorio da je ozbiljan kandidat za članstvo i da mu je nagovještavao da će ga predložiti za akademika CANU. 

Pejović, koji zvanično nije bio kandidat za člana CANU, kaže da je prije nekoliko mjeseci saznao da je Vukčević ipak predložio Milana Markovića za akademika. ,,Nazvao sam ga da ga pitam da li je to tačno. Potvrdio mi je i rekao da sačekam naredni izbor, jer sada ne bih prošao. Podsjetio me je na problem koji je nastao sa štampanjem moje knjige koju je trebalo da objavi CANU, kada je akademik Dragan Radonjić odbio da za nju napiše recenziju pod izgovorom da se radi o udžbeniku, iako knjigu nije pročitao. Dakle, stavio mi je do znanja da bi moj izbor bio blokiran od strane Radonjića. Odgovorio sam Vukčeviću da, što se mene tiče, narednog izbora neće biti. Zamolio sam ga da moje ime ‘izbriše iz svog notesa’, jer ne želim biti član CANU, jer ne pristajem na ponižavanje”, kaže Pejović. 

,,Smatram da je ovo pitanje neprimjereno, jer do sada nije inicirana kandidatura Pejovića, pa nije ni bilo prilike da po tom pitanju iznesem svoje stavove, niti je moguće da bilo koji pojedinac onemogući nečije predlaganje i izbor u CANU, jer to onemogućava propisana procedura. Zatečen sam sa ovim tvrdnjama i smatram ih dijelom neprimjerenih kampanja, koje na žalost nastoje da uključe i širu javnost“, kaže Radonjić za CIN-CG u odgovoru na pitanje da li se protivio Pejovićevom eventualnom izboru i, ako jeste, iz kojih stručnih razloga. 

Dragan Vukčević nije odgovorio na pitanja CIN-CG-a do objavljivanja ovog istraživanja. 

Pejović je pravnik sa izuzetnom međunarodnom akademskom karijerom, najvećim dijelom ostvarenom van Crne Gore. Prvo je magistrirao na Pravnom fakultetu u Beogradu, a potom je iz oblasti pomorskog prava magistrirao i na japanskom jeziku na prestižnom Univerzitetu u Kjotu, doktorirao na Pravnom fakultetu u Zagrebu, a potom decenijama predavao i istraživao na Kjušu univerzitetu u Japanu, gdje je stekao naveća zvanja. Napisao je više knjiga objavljenih kod vodećih svjetskih izdavača, poput Routledgea i Informa Law (nekadašnjeg Lloyd’s of London Press), radove u međunarodnim časopisima i kapitalnim izdanjima Oksford univerziteta. Predavao je na univerzitetima širom svijeta, a član je elitnih međunarodnih akademija za uporedno, trgovačko i potrošačko pravo, u kojima je članstvo ostvario tek mali broj najznačajnijih stručnjaka iz pravne sfere. Pejovićevi radovi bilježe visoku citiranost u naučnim studijama na Google Scholaru, uključujući i rad citiran više od 200 puta, što je u oblasti pravnih nauka izuzetno rijetko. 

Uprkos bogatoj biografiji, Pejoviću je, kako kaže, “vremenom postalo jasno da njegov izbor nije stvar stručne procjene, već odnosa i unutrašnjih dinamika u CANU”.

„Ako neko može da me blokira zbog lične netrpeljivosti, to onda nije mjesto za mene. Problem je način na koji se odluke donose”, navodi Pejović, koji nikada nije tražio da bude član CANU, već je, kako kaže, ta ideja potekla od Vukčevića. ,,Želim da ukažem na nepravdu koja prati ovakve izbore. Mislim da je CANU prevashodno jedna interesna skupina, u koju dobar dio ulazi zbog apanaža, koje su značajne. I, naravno, statusa, koji je Crnogorcima uvijek bio bitan”, kaže Pejović. 

Njegov utisak je da su lične veze i lobiranje ključni za ulazak u CANU. Pejović smatra da je problem upravo to što je karijeru izgradio van Crne Gore i van lokalnih akademskih krugova. ,,Takve biografije CANU sistemski ne prepoznaje, jer se radi o zatvorenom krugu u kojem se simbolička moć, status i apanaže čuvaju unutar uskog kruga ljudi bliskih jedni drugima, profesionalno, ideološki ili politički”. 

Izvrsnost (ni)je presudna

Da je postupak izbora novih članova i članica CANU vođen netransparentno, bez jasno utvrđenih kriterijuma i bez obrazloženog vrednovanja stručnih i umjetničkih referenci, smatra i Jelena Tomašević, međunarodno afirmisana umjetnica i jedna od odbijenih kandidatkinja za članicu CANU u Odjeljenju umjetnosti. 

„Proces odabira kandidata na Odjeljenju umjetnosti u potpunosti je zloupotrijebljen pukim preglasavanjem u korist kandidata s kojim članovi Odjeljenja imaju poslovno-političko-prijateljske veze, čime je ovaj postupak potpuno obesmišljen i izvrgnut ruglu i najprimitivnijim spletkama. To sigurno ne služi na čast najznačajnijoj instituciji“, kaže ona za CIN-CG.

Tomašević, koja je izlagala širom svijeta i ima zavidnu biografiju, i arhitekta Rifat Alihodžić eliminisani su u ranijoj fazi izbora, iako su bili predloženi u Odjeljenju umjetnosti uz Branislava Mićunovića, dugogodišnjeg profesora Fakulteta dramskih umjetnosti na Cetinju i reditelja. Na kraju je Mićunović bio jedini kandidat Odjeljenja umjetnosti. Oko toga se u javnosti digla velika prašina, isticano je da su Tomašević i Alihodžić eliminisani, iako su imali znatno bolje reference od Mićunovića. Mićunović, na kraju, ipak nije izabran za akademika, jer nije imao dovoljan broj glasova. 

Kako CIN-CG saznaje, većina članova Odjeljenja umjetnosti je u ličnim i prijateljskim odnosima sa Mićunovićem, zbog čega je CANU imala obavezu da takve članove izuzme iz odlučivanja. 

Tomašević naglašava da je sama logika procesa izbora bila problematična od početka.  Prema njenim riječima, ukoliko stručne i umjetničke reference nijesu presudne ili ih pojedini članovi Odjeljenja svjesno ignorišu, onda je čitav proces izbora “iluzoran i ozbiljno kompromitovan“.,,Nažalost, stiče se utisak da je Odjeljenje umjetnosti dalo prednost kandidatu koji se bavio politikom i čije su 'reference' van profesionalne i stvaralačke sfere, što baca sjenku na vjerodostojnost i objektivnost postupka“, ocjenjuje Tomašević. 

Branislav Mićunović ima profesionalni opus koji se gotovo u potpunosti oslanja na institucionalnu pozorišnu režiju u okviru nekadašnjeg jugoslovenskog kulturnog prostora. Njegovih 55 režijskih ostvarenja realizovano je u periodu od skoro pet decenija, najvećim dijelom tokom 1970-ih, 1980-ih i 1990-ih. Njegova karijera bila je snažno povezana sa političkim strukturama moći - bio je ministar kulture u vrijeme vlasti Demokratske partije socijalista (DPS) i blizak saradnik dugogodišnjeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića. 

Reference Jelene Tomašević ukazuju na višedecenijsku međunarodnu umjetničku praksu, uključujući učešće na dva Venecijanska bijenala (2005. i 2022), kao i izložbe i projekte u najznačajnijim svjetskim umjetničkim centrima. Ona je rangirana među prvih 10 hiljada umjetnika na svijetu na međunarodnoj platformi ArtFacts, koja prati izložbenu aktivnost i relevantnost umjetnika na globalnoj sceni, što potvrđuje njen međunarodni profesionalni kredibilitet.

Ni Alihodžiću, arhitekti čiji se rad mjeri desetinama realizovanih objekata od javnog značaja i nagradama na domaćim i međunarodnim konkursima, uključujući Venecijansko bijenale arhitekture i nominaciju za nagradu Mies van der Rohe, reference takođe nijesu bile dovoljne da postane zvanični kandidat za člana CANU. 

Mićunović nije odgovorio na pitanja CIN-CG-a do objavljivanja teksta. 

Iako Branislav Mićunović na kraju nije izabran za akademika, način na koji su iz procesa uklonjeni njegovi protivkandidati je problematičan. Kako Tomašević upozorava, ovakav obrazac ponašanja, u kojem se unaprijed eliminišu kandidati sa snažnim međunarodnim referencama kako bi se otvorio prostor za unaprijed favorizovanog kandidata, dugoročno urušava kredibilitet CANU i šalje poruku da izvrsnost nije presudna. „Ovakav pristup nije samo nepravedan, već i duboko štetan za ugled institucije, umjetničku zajednicu i buduće generacije koje u CANU vide primjer integriteta i izvrsnosti“, navodi ona. 

Tomašević smatra da se radi o nastavku “višedecenijskih modela ponašanja uske familijarno-prijateljsko-partijske grupe, koja je sve privilegije u kulturi i umjetnosti brutalno prigrabila za sebe“. ,,Ovo je dokaz da oni imaju stručne i naučne reference za kreiranje mračnog okruženja, prostora bez nade. Baš ovakve manipulacije su usavršavali tri decenije i stvorili kulturu ponižavanja za potrebe sticanja ličnih koristi“, navodi Tomašević. 

Netransparentno i na Odjeljenju prirodnih nauka 

Slične netransparentnosti u izboru kandidata dogodile su se, upozorili su još iz CGO-a, i u Odjeljenju prirodnih nauka CANU, gdje je na konkursu za tri vanredna člana, na koji je prijavljeno čak deset naučnika, na kraju izabran samo jedan kandidat - David Kalaj, iako među preostalih devet kandidata postoje naučnici sa nesporno relevantnim referencama. Kalaj ipak nije izabran za akademika. 

U zapisniku sa sjednice, kako navode iz CGO-a, nema podataka da je bilo rasprave o stručnim referencama prije tajnog glasanja, niti objašnjenja zašto je izabran samo jedan kandidat umjesto predviđenih tri, što je i izazvalo nezadovoljstvo većine članova Odjeljenja prirodnih nauka CANU, a što je zabilježeno u zapisniku. 

Iz CGO-a podsjećaju i da je profesor Gojko Joksimović, jedan od prijavljenih kandidata, prije tri godine ušao u završnu fazu izbora i dobio 19 od potrebnih 20 glasova na Skupštini CANU, te da ostaje nejasno po kojim kriterijumima se odlučuje kada taj isti kandidat, uz iste reference, sada nije dobio podršku ni Odjeljenja prirodnih nauka.

Ignorisali Statut

Prema Pravilniku o izboru članova CANU, koji je dostupan na oficijalnom sajtu, postupak izbora započinje podnošenjem pisanog i obrazloženog prijedloga kandidata, uz obaveznu biografiju i detaljnu bibliografiju, odnosno pregled stručnih, naučnih ili umjetničkih referenci. 

Kandidature razmatra nadležno odjeljenje CANU, koje o predlozima odlučuje glasanjem i utvrđuje listu kandidata za dalju proceduru. Konačnu odluku donosi Skupština CANU na posebnoj sjednici, tajnim glasanjem svih članova u radnom sastavu, pri čemu se izbor mora zasnivati na kriterijumima utvrđenim Statutom i Pravilnikom, a ne na neformalnim ili ličnim razlozima.

Uvodom u dostupnu dokumentaciju i prema navodima sagovornika CIN-CG-a, čini se da u postupku izbora u CANU nijesu bodovane, niti suštinski razmatrane stručne i naučne reference kandidata i kandidatkinja, iako je to obaveza propisana Statutom CANU, članom 11. 

Kriterijumi za ocjenjivanje rezultata, prema tom članu, su: ,,Izuzetan doprinos nauci, odnosno poseban značaj za nauku, podrazumijeva originalne istraživačke rezultate i na njima zasnovane radove, visokoocijenjene u zemlji i inostranstvu, kojima se bitno unapređuje spoznaja u odgovarajućoj naučnoj oblasti. Izuzetan doprinos umjetnosti, odnosno poseban značaj za umjetnost, podrazumijeva vrhunsko stvaralaštvo koje sadrži nove, originalne oblike izraza i imaginacije. Doprinos društvenom razvoju Crne Gore podrazumijeva naučno i umjetničko stvaralaštvo koje doprinosi ukupnom napretku države Crne Gore”. 

Odluke donesene suprotno Statutu su nelegitimne. Takvo postupanje može sa sobom nositi i disciplinsku i etičku odgovornost (po internim aktima institucije), upravnu i građansku odgovornost (poništenje odluke), ali i krivičnu odgovornost ukoliko se utvrdi postojanje elemenata zloupotrebe službenog položaja, nesavjesnog rada u službi ili nekog drugog krivičnog djela propisanog Krivičnim zakonikom Crne Gore. 

Osim kršenja Statuta, dovodi se u pitanje i poštovanje osnovnih pravnih principa, poput jednakosti pred zakonom, prava na pravičan postupak i prava na zakonit izbor i napredovanje.

Kako CIN-CG saznaje, u zapisnicima sa sjednica pojedinih odjeljenja CANU eksplicitno je izraženo nezadovoljstvo načinom sprovođenja izbora.  

Istorija ćutanja CANU 

CANU je osnovana početkom sedamdesetih godina i predstavlja najvišu naučnu i umjetničku instituciju u Crnoj Gori, a članstvo u CANU ne nosi samo simbolički prestiž, već i lijepe materijalne benefite. Akademici i akademkinje CANU ostvaruju pravo na doživotnu mjesečnu apanažu iz budžeta države, bez obzira na to da li su i dalje radno aktivni ili u penziji, kao i na razne dodatne beneficije i prava vezana za rad u CANU. Iznos apanaža višestruko premašuje prosječnu penziju u Crnoj Gori koja iznosi oko 550 eura i idu i preko 1500 eura, što članstvo u CANU čini ne samo vrhuncem akademske karijere, već i dugoročnom materijalnom koristi. Rad na projektima CANU donosi dodatne finansijske benefite. 

Iz CGO upozoravaju da CANU troši značajna javna sredstva i da budžet CANU kontinuirano raste. U 2021. godini bio je 1,33 miliona eura, dok je u 2025. – 2,87 miliona eura, što je povećanje od više od 115 odsto za četiri godine. 

,,Po Prijedlogu Zakona o budžetu Crne Gore za 2026. godinu, za CANU je predviđeno 3,13 miliona eura, što je za 135% više u odnosu na 2021. godinu i najveće izdvajanje za ovu instituciju ikad. Ova institucija, kao i sve ostale institucije u Crnoj Gori, mora biti podložna kritikama javnosti, te opravdati novac koji je za nju izdvaja. Zbog toga je CGO predložio svim poslaničkim klubovima da se budžet za ovu instituciju revidira i umanji, a kasnije je predložio i Ženskom klubu da se 1,5 milion preusmjeri tako što će 1 milion biti namijenjen samohranim roditeljima, a drugih 500 hiljada mladim naučnicama i naučnicima“, kaže Čabarkapa. 

Godinama se CANU suočava sa kritikama zbog zatvorenosti i izostanka jasnog javnog angažmana u ključnim društvenim pitanjima, poput političkih, ekonomskih ili ekoloških kriza.  

,,Uloga CANU bi trebalo da bude i emancipatorska. No mišljenje CANU o najvažnijim temama u crnogorskom društvu čujemo jako rijetko, a o nekim važnima temama nikada. Naravno, izuzeci postoje, i treba spomenuti nekoliko akademika koji zaista jesu prisutni u javnosti i dijele sa javnošću svoja mišljenja o važnim temama, poput akademika Slobodana Backovića, Vukića Pulevića, Šerba Rastodera i Branka Baletića“, navodi Čabarkapa. 

Nova zgrada CANU, otvorena 2023. godine, koštala je oko 9 miliona eura. Taj je projekat više puta kritikovan kao preskup i netransparentan, a dodatno je izazvao negodovanje javnosti, jer su zarad izgradnje posječena stabla stara više decenija, čime je trajno narušen javni prostor Podgorice. Sve je to pojačalo utisak da se odluke u CANU donose bez dovoljno odgovornosti prema javnom interesu.

Iz CGO-a su ranije upozorili i na ozbiljnu rodnu neravnotežu pri izboru novih članova i članica CANU. Od deset kandidata za vanredne članove, samo tri su žene, Prema informacijama na sajtu CANU, od 29 redovnih članova je čak 27 muškaraca, što znači da muškarci čine 93 odsto redovnog članstva CANU. Od osam vanrednih članova, sedam su muškarci, a jedna žena, odnosno 87,5 odsto vanrednnog članstva CANU su muškarci.

,,Dramatična razlika u broju članica i članova pokazala je koliko je crnogorsko društvo i dalje duboko patrijarhalno i kako su najprestižnija mjesta u nauci i umjetnosti i dalje rezervisana za muškarce i to one koje te pozicije dobijaju po vrlo upitnim kriterijumima. Naučnice i umjetnice koje imaju aspiraciju da jednog dana budu članice najviše državne institucije iz oblasti nauke i umjetnosti imaju višestruko manje šanse od njihovih muških kolega. Ovaj podatak je zasigurno demotivišući i za mlade žene koje tek počinju svoj akademski ili umjetnički put“, kaže Čabarkapa.

Sumnjivi izbori kandidata i kandidatkinja, ali i samih akademika i akademkinja, kao i slučaj Časlava Pejovića, otvaraju pitanje: da li CANU zaista bira najbolje koje ima ili one koji se najbolje uklapaju u postojeći sistem odnosa? Odgovor na to pitanje je i poruka koju CANU, kao najviša kulturna i naučna institucija, šalje stručnoj zajednici i javnosti.

Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG), od 1. 1. 2026. godine počinje realizaciju projekta „Unapređenje zaštite prava LGBTQI+ populacije i njihovog pristupa pravdi u Crnoj Gori“ (Improving the protection of the rights of LGBTQI+ population and their access to justice in Montenegro) koji sprovodi uz podršku Vlade Australije kroz Program direktne pomoći (DAP). 

Cilj projekta je da unaprijedi zaštitu prava LGBTQI+ zajednice u Crnoj Gori kroz istraživanje i javno razotkrivanje najtežih i najčešćih povreda njihovih prava, sa posebnim fokusom na neefikasnost policije, tužilaštava i sudova. Projekat teži da poveća odgovornost pravosudnih institucija i podstakne hitnije i djelotvornije postupanje u slučajevima nasilja, govora mržnje i diskriminacije. Istovremeno, cilj je podizanje svijesti javnosti i stručne zajednice o posljedicama neadekvatne institucionalne zaštite, kao i zagovaranje promjena postojećih praksi kod donosilaca odluka i nadležnih institucija. Projekat će trajati godinu dana.

U podkastu Istražuj.me razgovarali smo sa advokatom Veselinom Radulovićem o praksi Ministarstva unutrašnjih poslova da suspenduje desetine policijskih službenika i protiv njih pokreće disciplinske postupke zbog navodnih „bezbjednosnih smetnji“. Povod razgovora bili su dokumenti u koje je CIN-CG imao uvid, a koji ukazuju da se ove mjere zasnivaju na nepotvrđenim i neprovjerenim podacima, često bez jasnog obrazloženja i bez konkretnih dokaza. Radulović je u podkastu ocijenio da je riječ o ozbiljno problematičnoj praksi koja dovodi u pitanje osnovna pravna načela, prije svega pretpostavku nevinosti i pravo na pravičan postupak. On je upozorio da se institut bezbjednosnih smetnji koristi preširoko i netransparentno, čime se policijski službenici faktički kažnjavaju bez sudske odluke, a da im se pritom onemogućava efikasna pravna zaštita. U razgovoru je naglašeno i da ovakvo postupanje MUP-a može imati dugoročne posljedice po funkcionisanje policije i povjerenje u institucije, jer stvara atmosferu pravne nesigurnosti i selektivne odgovornosti. Radulović je poručio da borba protiv kriminala i korupcije ne smije biti izgovor za kršenje zakona i procedura, te da se odgovornost mora utvrđivati isključivo na osnovu provjerenih činjenica i u zakonitom postupku.

Nevladine organizacije koje su podržale kandidaturu Dragoljuba Duška Vukovića za člana Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge pozdravljaju odluku Skupštine Crne Gore da konačno primijeni Zakon o audovizuelnim medijskim uslugama i imenuje nedoostajuće članove Savjeta Agencije iz reda NVO (iz oblasti medija), Crnogorske akademije nauka i umjetnosti (CANU) i univerziteta.

Ova odluka predstavlja značajnu pobjedu civilnog društva, profesionalnih standarda i principa nezavisnosti regulatornih tijela, ali i jasan pokazatelj da se istrajnost i pritisak javnosti mogu suprotstaviti partijskoj samovolji.

Podsjećamo da je ovaj postupak mogao i morao biti završen još početkom 2025. godine. Umjesto toga, skupštinska većina je gotovo 15 mjeseci sistematski opstruirala primjenu zakona, pokušavajući najprije da ga ne primijeni, ali i da izmijeni medijske zakone kako bi se promjenom procedura onemogućilo da same NVO biraju svoje predstavnike u Savjetu, a otvorio prostor da političke partije imenuju sebi lojalne, tzv. NVO predstavnike.

Skupštinska većina je početkom godine poništila postupak imenovanja članova Savjeta AVMU na osnovu naručene inicijative NVO LGBT Forum Progres. U ponovljenom postupku, Administrativni odbor je, uz izmišljene proceduralne nedostatke u dokumentaciji kandidata NVO i CANU, ponovo poništio postupak. U trećem pokušaju, na plenarnoj sjednici Skupštine, poslanici parlamentarne većine bili su uzdržani i time još jednom blokirali primjenu zakona.

Suština je bila jasna – kandidati sa integritetom koje predlažu relevantne organizacije civilnog društva i koji ispunjavaju zakonom propisane uslove, treba da se eliminišu iz postupka zbog političke nepodobnosti, čak i ako to uključuje gaženje zakonskih normi. Poslanica najjače partije vlasti, Jelena Nedović (PES)čak je i otvoreno poručila, u jednoj fazi, NVO da treba da promijene svog kandidata.

NVO aktivne u oblasti medija nijesu pristale na ucjene niti su odustale od svog kandidata i Dragoljub Duško Vuković je, zahvaljujući toj upornosti, imenovan i dobio priliku da svojim znanjem, iskustvom i integritetom doprinese unapređenju rada Agencije za AVM usluge.

Važno je naglasiti da je isključivo zahvaljujući pritisku NVO i Evropske komisije zakon konačno primijenjen. Evropska komisija je u svom posljednjem izvještaju za Crnu Goru jasno nagovijestila mogućnost ponovnog otvaranja privremeno zatvorenog poglavlja 10 ukoliko se ne imenuju članovi Savjeta Agencije.

Savjet Agencije za AVM usluge sada konačno ima pet članova, koliko je i zakonom propisano, ali ovo ne znači kraj komplikacija. Primjena medijskih zakona tek je započela, i to sa ozbiljnim zakašnjenjem, a očekuju nas uskoro izbor još dva nova člana Savjeta AVM, kao i četiri člana Savjeta RTCG. Očekujemo da u 2026. godini - godini u kojoj Crna Gora mora pokazati neupitnu posvećenost evropskim integracijama - skupštinska većina neće nastaviti praksu opstrukcije i zloupotrebe institucija, kao što je to činila u prethodnom periodu. 

Poručujemo poslanicima i poslanicama Skupštine Crne Gore da nema razloga za strah od predstavnika NVO sa integritetom i znanjem. Upravo takvi ljudi mogu doprinijeti profesionalizaciji regulatornih tijela i jačanju povjerenja javnosti. Institucije koje su pod stalnom partijskom kontrolom nikada ne mogu biti profesionalne, nezavisne niti u službi javnog interesa.

Ova odluka Skupštine jeste korak naprijed, ali i podsjetnik da se osnovni demokratski standardi u Crnoj Gori i dalje moraju braniti - dosljedno, javno i solidarno.

Goran Đurović, Media centar

Olivera Nikolić, Institut za medije Crne Gore (IMCG)

Daliborka Uljarević, Centar za građansko obrazovanje (CGO)

Milka Tadić Mijović, Centar za istraživačko novinarstvo (CIN-CG)

Mila Radulović, Udruženje profesionalnih novinara Crne Gore

Mustafa Canka, NVO „Ul Info“

Zdravko Janjušević, Bjelopoljski demokratski centar

Željko Đukić, NVO Multimedijal Montenegro

Nataša Nelević, NOVA – Centar za feminističku kulturu

Azra Hrapović, NVO Đakomo Adriatic

Boris Nedović, NVU Centar sjevera

Radomir Petrić, NVU Sua Sponte Bar

Ministarstvo kulture i medija iz Fonda za medijski pluralizam podržalo je projekat Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG), koji će trajati deset mjeseci, a u čijem će fokusu će biti proces evropskih integracija Crne Gore - zaštita životne sredine, održivi razvoj i turizam, borba protiv korupcije, promocija borbe protiv govora mržnje, uznemiravanja putem interneta i širenja dezinformacija.

CIN-CG će kroz dubinska novinarska istraživanja nastojati da informiše javnost o ovim ključnim temama od javnog interesa.

Istraživanja će biti prezentovana u multimedijalnoj formi kroz tekstove, audio, video priloge, podkaste i infografike. Svi sadržaji biće dostupni na sajtu CIN-CG, kao i na portalima i štampanim izdanjima partnerskih medija i na društvenim mrežama.

U praksi razvijenih zemalja prodaja brodova državnih preduzeća vrši se po tačno utvrđenim procedurama, obično preko međunarodnih brokera, uz punu transparentnost. U slučaju Crnogorske plovidbe, sve je to izostalo, imovina je prodata ispod cijene, pitanje je kome je to koristilo

Andrea Perišić/Predrag Nikolić

Iako su iz Crnogorske plovidbe a.d. (CP) i nadležnih institucija više puta tvrdili da je postupak prodaje brodova Kotor i 21. maj sproveden transparentno, zakonito i u najboljem interesu države, međunarodna praksa pokazuje da ovakve transakcije u uređenim pomorskim i evropskim državama izgledaju bitno drugačije. 

Brodovi Kotor i 21. maj prodati su danskoj kompaniji K/S Navision Group za 13,2 miliona dolara (5,75 miliona za Kotor i 7,5 miliona za 21. maj) u septembru 2025. godine, što je, kako tvrde kritičari ove prodaje, za najmanje oko trećinu niže od tržišne vrijednosti ova dva plovila, što se moglo izbjeći da je proces bio transparentan i po regulama uređenih zemalja.

„Ministar pomorstva i državni sekretari su se duže vrijeme trudili da prikažu Crnogorsku plovidbu i brodove u što gorem svjetlu... Time su, nažalost, željeli i uspjeli da brodovi budu prodati što prije i to ispod tržišne cijene. Takvo ponašanje odgovornih, koliko nam je poznato, nije zabilježeno u pomorskom poslovnom svijetu“ kaže za Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) kapetan Janko Milutin, predsjednik Udruženja pomorskih kapetana. 

Prodaja flote državnih preduzeća, naročito više milionske vrijednosti, u zemljama koje vode računa o svojoj imovini gotovo bez izuzetka prolazi kroz otvorene procedure, uz angažovanje savjetnika sa dokazivim iskustvom u pomorskom pravu i brodskim transakcijama. 

Ovakve prakse postoje upravo da bi se spriječile štete, što se dogodilo  u slučaju prodaje brodova Crnogorske plovidbe. Postupak izbora pravnog savjetnika za ovaj posao nije izvršen putem javnog poziva, a ni sama prodaja nije sprovedena transparentno. 

Advokatica Vera Vučelić-Radunović iz kancelarije VRD Legal, koja je bila pravni savjetnik Crnogorske plovidbe u postupku prodaje brodova i za taj posao dobila 135 hiljada eura, za Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) kaže da u ovom slučaju nije bilo pravno obavezujuće sprovesti bilo kakav tender ili javnu nabavku. ,,Ne nabavlja se ništa, već se prodaje, pa se stoga Zakon o javnim nabavkama ne može primijeniti, niti je kompanija imala obavezu da raspisuje javni poziv ili prikuplja konkurentske ponude. Ni Zakon o državnoj imovini ne odnosi se na ovaj slučaj, jer, iako je država praktično jedini vlasnik Crnogorske plovidbe, brodovi Kotor i Dvadesetprvi maj nijesu državna imovina u formalnom smislu, već imovina akcionarskog društva, koje posluje po pravilima privrednih subjekata”, navodi Vučelić- Radunović.

Iz Crnogorske plovidbe za CIN-CG kažu da su, kada im je u julu 2025. godine stiglo upozorenje da bi brod Kotor mogao biti zadržan u vodama SAD-a zbog duga prema američkim povjeriocima, odlučili hitno da angažuju advokate. ,,Umjesto javnog poziva, tendera ili bilo kakvog konkurentskog postupka, kontaktirano je više advokata od kojih su svi, osim advokatice Vere Vučelić-Radunović iz kancelarije VRD Legal, odbili posao zbog godišnjih odmora i kratkih rokova”, tvrdi za CIN-CG izvršni direktor Crnogorske plovidbe Vladimir Tadić. 

Crnogorski Zakon o javnim nabavkama u članu 14 izuzima samo usko definisane pravne usluge - zastupanje pred sudovima i arbitražama i u mirnim sporovima, savjetovanje neposredno vezano za takvo zastupanje, notarske usluge i pravne usluge u postupku privatizacije privrede. 

O VRD Legalu mediji su već pisali, navodeći da se radi o advokatskoj kancelariji koja formalno ne postoji u registru advokatskih društava i čije ranije iskustvo u pomorskom pravu nije bilo moguće provjeriti kroz objavljene reference. ,,Advokatima to inače nije praksa, niti smo dužni objavljivati za koga smo sve do sada radili”, navodi za CIN-CG Vera Vučelić-Radunović. 

,,Uobičajena praksa pri kupovini i prodaji broda, zbog visoke vrijednosti i složenosti domaćih i međunarodnih pomorskih propisa, jeste angažovanje advokatske kancelarije s iskustvom i referencama u pomorskom pravu, koja zastupa klijente pri kupovini i prodaji polovnih brodova. Međutim, Ministarstvo pomorstva je angažovalo domaću advokatsku kancelariju bez bilo kakvog iskustva i referenci u ovoj oblasti, koja je izdala predračun za svoje usluge - po našem uvidu u iznosu od 135 hiljada eura, što je enormna suma. Postavlja se pitanje koliko su zaista plaćene te advokatske usluge i kako je moguće da je fakturisan toliki iznos'“, kaže za CIN-CG kapetan Janko Milutin.

Iz ovog strukovnog udruženja kritikovali su ovakav način prodaje: ,,Niko nas iz ministarstva, niti iz drugih institucija nije kontaktirao, niti tražio stručnu pomoć u vezi problema Crnogorske plovidbe. Kao strukovno udruženje, u dva navrata na sastancima sa ministrom smo, između ostalog, predlagali da ministarstvo angažuje stručnu i referentnu kuću za izradu analize poslovanja Crnogorske plovidbe i Barske plovidbe“, rekao je on. 

U vezi sa nagomilanim problemima Crnogorske plovidbe nije kontaktirano ni Crnogorsko udruženje za pomorsko pravo. ,,Ni Crnogorsko udruženje za pomorsko pravo, niti ja kao njegova zakonska zastupnica, niti drugi organi udruženja, nijesu primili zvaničan zahtjev, poziv za saradnju, niti bilo kakvu inicijativu od strane nadležnih organa u vezi sa prodajom brodova“, ističe za CIN-CG Maja Radunović-Ćulafić, predsjednica udruženja i napominje da nijesu bili uključeni u postupak prodaje, niti su dobili bilo kakav upit koji bi omogućio formiranje stručnog stava o konkretnim okolnostima transakcije. ,,Kao strukovno udruženje koje se bavi pomorskim pravom, ističemo da je prodaja brodova pravno i tehnički složen proces, koji zahtijeva poznavanje i iskustvo u primjeni specifičnih instituta pomorskog prava, kao i razumijevanje tržišnih mehanizama u pomorskoj industriji. Kvalitetna priprema i pravna preciznost u takvim postupcima od suštinskog su značaja za očuvanje interesa svih uključenih strana“, kaže Radunović-Ćulafić. 

Na skupštinskom saslušanju u vezi sa prodajom brodova “Crnogorske plovidbe“, koje se desilo sredinom novembra 2025. godine govorio je i ekonomski analitičar iz Fidelity Consulting-a Miloš Vuković koji je istakao da se radi o primjeru ,,pogubnog spoja sistemskog nepoznavanja materije od strane ljudi koji vrše visoke državne funkcije, nekompetentne advokatske kancelarije koja je, sve su prilike, unaprijed odabrana i mogućeg koruptivnog djelovanja svih ili određenih aktera u ovom poslu za što postoji osnovi sumnje da je država Crne Gora oštećena za više miliona eura“.

Vuković je zaključio i da je ,,državna imovina knjigovodstvene vrijednosti preko 30 miliona eura prodata ispod cijene, da su istovremeno ogromni iznosi isplaćivani u advokatskoj kancelariji koja nema iskustva u kompleksnim procesima pomorskog prava, a što je moguće dovelo do nepovoljnog usložnjavanja situacije po Crnogorsku plovidbu za ogromne iznose, a javnost je svjesno ili ne, dovođena u zabludu“.

Iz Crnogorske plovidbe za CIN-CG objašnjavaju da se procijenjeni obim posla za advokatsku kancelariju VRD Legal prvobitno odnosio samo na komentarisanje i usaglašavanje dokumentacije za jedan hipotekarni aranžman u korist povjerilaca iz SAD. ,,Zatim je dogovoreno da se radi obezbjeđenja potraživanja Barske plovidbe upiše hipoteka narednog reda u njihovu korist, a radi obezbjeđenja potraživanja iz Ugovora o poslovno tehničkoj saradnji. Kako su advokatice već angažovane za raniju hipoteku, dato im je i ovo u rad. One su objasnile da je, imajući u vidu promjenjiv obim i trajanje posla, jedini prihvatljiv model naplate obračun po utrošenom satu. Početna ponuđena satnica iznosila je 200 eura, ali je, uzimajući u obzir finansijsku situaciju kompanije, korigovana na 150 eura”, kaže Tadić i napominje da advokatice nijesu zahtijevale avansno, niti mjesečno plaćanje, već su prihvatile da se naplata izvrši tek nakon mogućeg zaključenja prodaje brodova, ,,što je u datom trenutku bilo od značaja za likvidnost kompanije”. 

Menadžment kompanije je, kaže još Tadić, pored postojećeg poznavanja cijena na tržištu, dodatno izvršio provjere i upoznao se sa najavljenom tarifom Advokatske komore, prema kojoj je minimalna satnica 125 eura. ,,Zaključeno je da je ponuđena cijena fer, naročito u odnosu na kompleksnost predmeta, ekspertizu i spremnost advokatica da rade u kontinuitetu tokom ljetnjih mjeseci. Na osnovu navedenog i potrebe za hitnim, kontinuiranim i pouzdanim stručnim angažmanom, Crnogorska plovidba je donijela odluku o angažovanju tima advokatica VRD Legal. Zakonski okvir ne propisuje obavezu sprovođenja javnog poziva za angažovanje advokata”. 

Nakon ovih problema, navodi još Tadić, pojavili su se dodatni izazovi u vezi sa brodom Kotor, uključujući spor sa unajmiteljem, raskid kreditnog aranžmana od strane Prve banke AD, kao i pitanja u vezi sa ITF-om i posadom. ,,Nakon toga je kompaniji bila potrebna šira stručna podrška u pogledu korporativnih, organizacionih i upravljačkih pitanja iz nadležnosti menadžmenta i Odbora direktora. Zbog kontinuiteta rada, poznavanja predmeta i zadovoljstva dosadašnjom saradnjom, Crnogorska plovidba je odlučila da angažman sa VRD Legal nastavi i u tom dijelu”. 

Vučelić-Radunović kaže da Crnogorsku plovidbu nijesu savjetovali da je upis hipoteke nemoguć u avgustu 2025. godine, iako je Privredni sud kasnije demantovao tu informaciju. Iz Crnogorske plovidbe kažu da takav savjet nijesu ni tražili. 

Posebno je pitanje da li su pogrešno savjetovanje, sporo reagovanje ili nedovoljno iskustvo doprinijeli tome da prvi ponuđač, turska EOS grupa, odustane od kupovine brodova za koje su bili prethodno ponudili 16 miliona dolara, nakon čega je država, prema različitim procjenama, ostala bez više miliona eura. 

I iz Crnogorske plovidbe i Vučelić-Radunović odbacuju mogućnost da je Crnoj Gori napravljena višemilionska šteta.  

Vučelić-Radunović ističe da advokati nijesu odgovorni za cijenu brodova jer ,,advokat ne donosi komercijalne odluke za klijenta“, te da se o ,,izgubljenom prihodu ne može govoriti sve dok se brodovi zvanično ne prodaju i isporuče”. 

Ni blokada računa Crnogorske plovidbe od strane Prve banke, u iznosu većem od 300 hiljada eura, nije nešto za šta advokatice iz VRD Legal osjećaju odgovornost. Kažu da su angažovane tek kada je banka već aktivirala raskid ugovora i prijetila naplatom, a da kompanija ,,jednostavno nije imala sredstva“ da spreči blokadu.

I dok iz VRD Legal-a tvrde da su zaštitili interese klijenta, ostaje pitanje - zašto za posao ovako velike vrijednosti nije sproveden ni minimalno transparentan postupak i da li je hitnost bila valjan razlog da se za milionski posao angažuje tim čije iskustvo u pomorskom pravu nije dokumentovano.

,,Situacija je bitno drugačija u Japanu i međunarodnoj praksi, gdje je uobičajeno da odluku donosi upravni odbor, nakon čega menadžment kompanije angažuje specijalizovanog brokera za prodaju second-hand brodova, koji traži potencijalne kupce", kaže za CIN-CG Časlav Pejović, stručnjak za međunarodno pravo sa posebnim fokusom na pomorsko pravo.

Pejović objašnjava da brokeri daju orjentacionu procjenu vrijednosti broda, na osnovu faktora kao sto su godište broda, klasa, tip broda, stanje na tržištu, operacioni status broda i slično, dok cijenu na osnovu pregovora dogovaraju stranke. ,,Broker obično priprema neku vrstu preliminarnog sporazuma. Nakon toga, stranke pregovaraju o konačnim uslovima i cijeni. Ovi ugovori se obično zaključuju u formi memoranduma o sporazumu (Memorandum of Agreement), jer se odluka o kupoprodaji obično donosi nakon inspekcije broda“, navodi Pejović. 

Prema Smjernicama o upravljanju državnim preduzećima Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD), prodaje brodova treba da idu kroz javne pozive, otvorene tendere ili kvalifikacione postupke, uz obavezno angažovanje eksternih pravnih i finansijskih savjetnika koji imaju dokazivo iskustvo u pomorskom pravu i brodskim transakcijama. 

I Evropske direktive o javnim nabavkama i upravljanju državnom imovinom predviđaju slična pravila: i kada se ne radi o ,,nabavci”, već o prodaji državne imovine, država mora obezbijediti konkurentnost i javnost postupka i provjerljive reference angažovanih savjetnika. U praksi se to vidi na primjerima Hrvatske, Slovenije, Kipra ili Grčke, gdje se prodaje brodova objavljuju na javnim platformama, a izbor advokatskih kancelarija ide putem formalnog poziva ili tendera sa najmanje nekoliko ponuda. Pravni savjetnici u takvim procesima ne rade isključivo po satnici, već po unaprijed utvrđenim modelima, fiksnoj cijeni, ograničenom iznosu (cap) ili djelimičnoj naplati kroz ,,success fee”, zato što to omogućava veću finansijsku predvidljivost i kontrolu. 

U mnogim evropskim državama bila bi zakonska obaveza da se objavi i procjena vrijednosti brodova, nezavisni ,,due diligence“  (temeljnu provjeru prije sklapanja velikog posla) njihovog tehničkog i pravnog stanja i izrade izvještaji o rizicima i zapisnici o pregovorima. U praksi razvijenih pomorskih zemalja, prodaja brodova državnih preduzeća gotovo nikada ne zavisi od ad hoc pravnog tumačenja ili ,,hitnosti trenutka”, već od institucionalnog mehanizma.

Grčka, globalno pomorsko čvorište, prodaje brodova državnih preduzeća stavlja pod nadzor Hellenic Asset Development Fund-a, koji tendersku dokumentaciju objavljuje javno, uključujući izvještaje o tehničkoj inspekciji brodova, analize rizika i finansijske evaluacije. Kipar, recimo, zahtijeva da svaku transakciju veće vrijednosti prati nezavisni ,,due diligence“ i ,,best-value assessment” koji određuje da li bi odustajanje prvog ponuđača ili pad cijene bio propust uprave. 

I u regionu takođe postoje dobri primjeri koji pokazuju kako ovakve transakcije treba da izgledaju. Hrvatska sprovodi prodaju brodova Jadrolinije i drugih državnih kompanija  kroz javne pozive objavljene u službenim glasilima i međunarodnim brodarskim platformama. U Sloveniji važi ,,multi-layer approval”. Slovenački Zakon o privrednim društvima (ZGD-1) propisuje da sve bitne odluke koje prelaze granice običnog poslovanja moraju proći kroz nadzorni odbor ili skupštinu, koji, u državnim i većinski državnim preduzećima, mora dati saglasnost za sve “poslove velike vrijednosti”, uključujući i angažovanje eksternih savjetnika. Slovenija ima i Kodeks korporativnog upravljanja za javna poduzeća i liste kompanija (Corporate Governance Code), koji služi kao standard za dobre prakse i prema kom ovakva preduzeća imaju obavezu objave politika izbora savjetnika i kriterijuma njihove angažovanosti. 

Brodovi Kotor i 21. maj su kupljeni 2012. godine,  preko kredita kineske Exim banke. Koštali su 55 miliona dolara, sa kamatom od  12 miliona dolara, što je sve ukupno iznosilo 67 miliona dolara. Rok  otplate kredita je 15 godina, sa grejs periodom od pet godina, počev od  momenta gradnje. Vlada je dala garancije za ovu kupovinu. ,,Ni kredit uzet kod Exim banke za kupovinu prva dva broda, nije vratila Crnogorska ploviba, već je veći dio platila država kao garant po kreditu, po kom osnovu Crnogorska plovidba duguje oko 37 miliona eura državi Crnog Gori'', saopšteno je ove sedmice iz Ministarstva pomorstva.

Crnogorska plovidba je pred gašenjem, a državi je ostao ogromni dug. Pitanje je zašto se nije pomoglo Crnogorkoj plovidbi da nastavi da plovi i vraća dug koji je pao na teret građana. 

UDRUŽENJE POMORSKIH KAPETANA

Hronologija pogrešnih odluka  

,,Odluka o prodaji brodova CP po našem je mišljenju bila pogrešna, a način prodaje sumnjiv i potencijalno nezakonit'', ističu za Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) iz Udruženja pomorskih kapetana.

CIN-CG objavljuje detaljno obrazloženje Udruženja pomorskih kapetana. 

„U drugoj polovini prošle godine ministar pomorstva Filip Radulović najavljivao je prodaju brodova 'Crnogorske plovidbe', odnosno gašenje kompanije, što je negativno uticalo na menadžment i zaposlene pomorce. Čini nam se da je tada već nezvanično donesena odluka o gašenju 'Crnogorske plovidbe' umjesto da se utvrdi stvarni plan opstanka kompanije nakon otplate posljednje rate kineskog kredita u januaru ove godine. Nakon otplate posljednje rate kineskog kredita, dug 'Crnogorske plovidbe' prema budžetu Crne Gore iznosio je oko 36 miliona. Udruženje je predlagalo da se, zbog važnosti očuvanja pomorskog brodarstva u Boki Kotorskoj i Crnoj Gori, taj dug pretvori u kapital, te da se potom pristupi promjeni vlasničke strukture (javno-privatno partnerstvo) i angažovanju stručnog i dokaznog menadžmenta. Ministarstvo je odgovorilo da bi to bilo smatrano državnom pomoći i da Agencija za zaštitu konkurencije to ne dopušta. Ako je tako, zašto je Vlada u septembru prošle godine, na prijedlog ministra pomorstva, donijela odluku o državnoj pomoći za održavanje regate 'Ocean Race' u iznosu od 5 250 000 eura? U vezi s preostalim dugom prema budžetu u iznosu od oko 25 miliona, pitamo ministra pomorstva ko će ga sada vraćati kada su brodovi prodati. Zašto se nije omogućilo da 'Crnogorska plovidba' opstane i da vraća dug sada kada se pomorsko tržište oporavlja i kada bi se mogao ostvariti profit? Dobar primjer je 'Barska plovidba' koja već izvjesno vrijeme ostvaruje profit“. 

Iz Udruženja pomorskih kapetana kažu još da su, prema dostupnim podacima iz Informacije koju je Ministarstvo pripremilo za sjednicu Vlade Crne Gore održanu 10.07.2025, oba broda prodata za 13 250 000 dolara, iako je njihova tržišna vrijednost, prema izvještajima renomiranih brokerskih kuća, iznosila oko 20 000 000 dolara. U istoj Informaciji potvrđeno je da brodovi vrijede najmanje 19 000 000 dolara.

,,Prodaja brodova nije sprovedena preko priznatih brokera, što je standardan i transparentan postupak, već je izvršena direktnom prodajom po dogovoru sa zainteresovanim kupcima. Izabrani način prodaje ostavlja sumnju na moguće malverzacije. Na kraju, postoji indicija mogućeg prekoračenja ovlašćenja od strane Vlade. Prema članu 133 Zakona o privrednim društvima, odluku o raspolaganju imovinom velike vrijednosti može donijeti isključivo Skupština akcionara, a u ovom slučaju tu odluku je, kako je saopšteno, donijela Vlada Crne Gore. Bitno je napomenuti da je Skupština akcionara na vanrednoj sjednici od 16.07.2025. donijela odluku o prodaji brodova 'Kotor' i '21. maj', ali ta odluka ne sadrži uslove prodaje niti kupoprodajnu cijenu, kao najbitniji element ugovora, niti navodi ugovor o kupoprodaji na osnovu kojeg se otuđuje imovina velike vrijednosti. Dakle, Skupština je donijela deklaratornu odluku koja nema bilo kakvu pravnu vrijednost u smislu primjene Zakona o privrednim društvima, ali i samih obaveza prodavca iz odnosnog Ugovora o kupoprodaji, odnosno Memoranduma o razumijevanju 15.09.2025. Sve navedeno ukazuje na sumnju u zakonitost ugovora o prodaji brodova te zahtijeva uključenje svih nadležnih organa radi utvrđivanja odgovornosti, prekoračenja ovlašćenja i zakonitosti odluka koje je, kako se navodi, donijela Vlada Crne Gore. Tražimo da se sve okolnosti koje su dovele do prodaje brodova ispod tržišne vrijednosti, uključujući eliminaciju konkurentske ponude iz Turske, ispita od strane nadležnih organa. S tim u vezi, pozdravljamo najnoviju odluku Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) da istraži postupanje Ministarstva i Odbora direktora 'Crnogorske plovidbe' u vezi s prodajom brodova“, zaključuju iz Udruženja pomorskih kapetana. 

 Sa Dušanom Polovićem,  generalnim direktorom Direktorata za infrastrukturu, informacionu bezbjednost, digitalizaciju i e-servise u Ministarstvu javne uprave smo razgovarali o problemima u sajber zaštiti i digitalnoj transformaciji Crne Gore. Polović je konstatovao da iako je krajem 2024. godine usvojen Zakon o informacionoj bezbjednosti, Agencija za sajber bezbjednost još uvijek nije formirana, zbog čega ključna digitalna infrastruktura države ostaje ranjiva i bez centralizovane zaštite.

Predloženi budžet za 2026. godinu ne obezbjeđuje adekvatna sredstva za razvoj informacione bezbjednosti, čime se direktno dovodi u pitanje ispunjenje obaveza preuzetih Reformskom agendom, navodi Polović. Zbog nepostojanja funkcionalne Agencije, aerodromi, luke i druge kritične institucije nemaju koordinisan odgovor u slučaju sajber napada, dok je CIRT-u smanjen obim nadležnosti i nijesu razvijeni redundantni sistemi koji bi garantovali otpornost državnih digitalnih servisa. Dodatni problem predstavlja i nedostatak obučenih kadrova u javnoj administraciji, gdje je tek mali broj zaposlenih prošao specijalizovane obuke iz oblasti sajber bezbjednosti, što značajno slabi ukupne kapacitete države. Zbog svega navedenog, može se zaključiti da Crna Gora i dalje ostaje nedovoljno zaštićena u digitalnom prostoru, dok su i javni i privatni sektor izloženi ozbiljnim bezbjednosnim rizicima.

Samo u 2025. godini pokrenuti su postupci protiv pet službenika MUP-a i jednog carinika zbog primanja mita, dok sudske presude i rješenja u prethodnih 17 godina upozoravaju na uporne štetne obrasce

Andrea PERIŠIĆ

,,Ajde dajte neki dinar i bježite”. To je jedan službenik granične policije rekao putnicima iz Srbije na prelazu Dračenovac kod Rožaja, u aprilu 2024. godine. Prema sudskim spisima u koje je Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) imao uvid, sve je, tvrdili su putnici, počelo kao rutinska kontrola: predali su pasoš i lične karte, nakon čega ih je policajac pitao da li su platili boravišnu taksu za dane provedene u Crnoj Gori. Kada su odgovorili da za takvu obavezu nijesu znali, službenik ih je upozorio da ih može vratiti nazad, naplatiti im kaznu od oko 300 eura i izreći zabranu ulaska u zemlju na šest mjeseci. Tada se uključio drugi policajac i, bez mnogo uvijanja, izgovorio rečenicu koja je kasnije dospjela u rješenje Višeg suda u Bijelom Polju. Jedan od putnika je potom stavio novčanicu od 50 eura u pasoš i predao je službeniku. Nakon molbe da im vrati nešto novca da imaju za put, policajac im je dao 10 eura.

Ovim policijskim službenicima određen je pritvor, zbog mogućeg uticaja na svjedoke i učesnike. Iz Višeg suda u Bijelom Polju su konstatovali da je to jedina mjera koja može da spriječi ometanje istrage, jer se radi o “službenim licima na pozicijama od posebnog povjerenja“.

Ovaj slučaj, iako naizgled mali, ukazuje na ranjivost graničnih prelaza u Crnoj Gori na sitnu, ali, očito, upornu korupciju u policijskim i carinskim službama. Od Dračenovca do Debelog Brijega, u nekoliko desetina sudskih spisa iz posljednjih 17 godina, a u koje je CIN-CG imao uvid, zabilježene su slične situacije: službenici koji ne izvršavaju obaveze i putnici koji novac krijući stavljaju u pasoše ili zelene kartone.

U 2023. godini je jedna policijska službenica, koja je radila na graničnom prelazu Dobrakovo, optužena da je tokom kontrole putnika uzela 10 eura koje je vozač iz Azerbejdžana sakrio u zeleni karton, kako bi izbjegao kaznu zbog prevoza nedozvoljenog broja putnika. On je u iskazu opisao da je policajki tri puta nudio karton, nakon čega ga je ona ipak uzela, što je potvrđeno i video-nadzorom.

U 2021. je, kako se vidi iz rješenja Višeg suda u Podgorici, protiv dva službenika granične policije pokrenut postupak zbog sumnje da je jedan od njih izdavao lažne službene zabilješke o navodnim izvršenim kontrolama vozila, a drugi uzimao novac kako bi omogućio prolazak vangabaritnog tereta bez obavezne policijske pratnje, čime je ugrožavana bezbjednost saobraćaja.

Prema Krivičnom zakoniku Crne Gore, službenik koji primi mito može biti kažnjen zatvorom od dvije do 15 godina, dok je za osobu koja mito ponudi ili da zaprijećena kazna od jedne do osam godina. Zakon ipak ostavlja mogućnost da onaj ko prijavi da je dao mito prije nego što to otkriju nadležni organi može biti potpuno oslobođen kazne.

Institucionalna reakcija polovična

Prema podacima koje su iz Uprave carina dostavili CIN-CG-u, najviše službenika protiv kojih su pokrenuti postupci zbog krivičnog djela primanje mita bilo je u 2022. godini - njih 13. Svi postupci su u toku i mahom se tiču slučaja Miloša Medenice i organizovanog šverca cigareta, u kojem Specijalno državno tužilaštvo (SDT) tereti grupu službenika za uzimanje novca u zamjenu za omogućavanje prolaska kontingenata duvanskih proizvoda kroz Slobodnu zonu Luke Bar.

U 2025. godini je, prema podacima Uprave carina, protiv jednog carinskog službenika pokrenut krivični postupak zbog sumnje da je izvršio krivično djelo primanje mita, a postupak izviđaja je u toku.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) za CIN-CG kažu da je, u periodu od 2015. godine do 2025. godine, registrovano 1236 koruptivnih krivičnih djela. ,,Ističemo da ovo nije broj registrovanih krivičnih djela korupcije izvršenih konkretno od strane službenika Sektora policije opšte nadležnosti, odnosno Odsjeka za bezbjednost drumskog saobraćaja, već ukupan broj ovih krivičnih djela izvršenih u različitim sferama i po svim osnovama, budući da se ne vode posebne evidencije na osnovu kojih bi bilo moguće izdvojiti krivična djela izvršena od strane službenika policije opšte nadležnosti“, navode iz MUP-a.

Službenici Odjeljenja za unutrašnju kontrolu policije su, kažu još iz MUP-a, u periodu od 2015. do 2025. godine, sproveli 37 unutrašnjih kontrola koje su se odnosile na sumnju u zloupotrebe službenog položaja i koruptivno ponašanje policijskih službenika. ,,U tom periodu od ukupnog broja predmeta (37), evidentirano je sedam predmeta sa elementima koruptivnog ponašanja, koji su se odnosili na policijske službenike saobraćajne policije. U pet slučajeva Odjeljenje za unutrašnju kontrolu policije utvrdilo je postojanje elemenata koruptivnog ponašanja ili zloupotrebe službenog položaja u radnjama i postupanju ukupno 12 policijskih službenika saobraćajne policije. Od navedenog broja procesuirano je nadležnim državnim tužilaštvima svih 12 policijskih službenika. U dva slučaja, u postupcima unutrašnje kontrole, nijesu se mogle utvrditi činjenice i dokazi koji bi ukazivali na nezakonito i neprofesionalno postupanje policijskih službenika“.

Iz Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) za CIN-CG kažu da su u 2025. godini imali tri prijave protiv službenika Uprave carina, od čega su dvije proslijeđene na dalju nadležnost. ,,Još nemamo povratnu informaciju o ishodu, a jedna još nije procesuirana. U 2024. imali smo jednu anonimnu prijavu koja je proslijeđena na dalju nadležnost tužilaštvu, ali nijesu utvrđene nepravilnosti”, navode iz ASK-a.

Na pitanje da li postoji procjena integriteta zaposlenih na graničnim prelazima, iz ASK-a kažu da se “procjenjuju se radna mjesta, a ne zaposleni, jer je cilj da se identifikuju procesi, nadležnosti i situacije koje nose povećan rizik od korupcije, a ne da se vrši procjena ličnih karakteristika ili profesionalnog integriteta konkretnog službenika”.

Prema podacima Uprave carina, tokom 2024. i 2025. godine na većini graničnih prelaza sprovedene su redovne kontrole, dok su samo pojedini prelazi imali vanredne provjere zbog prijava o mogućim nepravilnostima.

Najviše toga dešavalo se na Božaju, gdje su u 2024. sprovedene tri kontrole: u jednoj su otkrivene nepravilnosti u primjeni carinskih procedura, pa je predloženo pokretanje disciplinskog postupka protiv dva službenika; druga je pokrenuta zbog prijave o mitu, potvrđene su nepravilnosti i predmet je proslijeđen policiji.

Na Dobrakovu je u 2024. obavljena jedna vanredna kontrola zbog prijave o kršenju etičkog kodeksa. U 2025. - jedna redovna i dvije vanredne kontrole, u jednoj je utvrđena nepravilnost i predložen disciplinski postupak protiv jednog službenika, dok su u druge dvije date preporuke.

Na Debelom Brijegu u 2025. jedna vanredna kontrola otkrila je nepravilnosti u radu, pa je predložen disciplinski postupak protiv jednog službenika, a predmet je proslijeđen policiji.

Na Ilinom Brdu, Sitnici i Sukobinu rađene su redovne i vanredne kontrole u 2024. i 2025. godini, ali nepravilnosti nijesu utvrđene.

,,Periodična rotacija službenika na granicama sprovodi se stalno i predstavlja ključnu antikoruptivnu mjeru. Carinici se, prema Zakonu o carinskoj službi, premještaju na drugo mjesto rada na period do tri mjeseca, uz mogućnost produženja, kako bi se spriječilo stvaranje neformalnih veza i rutinskih obrazaca koji mogu voditi ka korupciji. Pored toga, starješina organa može službenika privremeno rasporediti i do godinu dana na drugu lokaciju, što dodatno smanjuje rizike. Ove rotacije i privremeni rasporedi sprovode se svakog mjeseca u svim carinskim ispostavama”, kažu još iz Uprave carina.

Iz MUP-a za CIN-CG objašnjavaju da je, kako bi smanjila mogućnost korupcije, Uprava policije – Sektor policije opšte nadležnosti, za rad policijskih službenika nabavila uređaje sa internom memorijom koju policijski službenici nijesu u mogućnosti da brišu (radi se o alkometrima i radarima) i naložila svim starješinama da najmanje jednom nedjeljno vrše provjere evidentiranih prekršaja i procesuiranih vozača, u cilju sprečavanja zloupetreba i korupcije. ,,Takođe je obezbijeđeno da svako patrolno vozilo posjeduje POS terminal, preko kojeg je jedino moguće platiti novčanu kaznu, tako da policijski službenici nemaju mogućnost naplate novčanih kazni gotovim novcem. Odsjek za bezbjednost drumskog saobraćaja je preporučio svim regionalnim centrima bezbjednosti, da u okviru svojih centara vrše razmjenu patrola, u cilju neselektivnog postupanja i sprečavanja eventualnih zloupotreba. Određeni indikatori upućuju na to da turistička sezona, posebno u dijelu međunarodnog transporta, nosi povećane izazove u pogledu prevencije korupcije“, navode još iz MUP-a.

Crna Gora ima i podršku Frontex-a, Agencije Evropske unije (EU) za upravljanje operativnom saradnjom na spoljnim granicama, koji je u 2025. godini aktivno prisutan na granicama Crne Gore zahvaljujući operaciji JO Montenegro 2025. Ta operacija jepočela 22. januara i predstavlja nastavak dugogodišnje saradnje između Crne Gore i ove agencije EU. U okviru operacije, Frontex pruža podršku crnogorskoj graničnoj policiji kroz angažovanje specijalizovanog osoblja, ustupanje terenskih vozila i opreme za nadzor, uključujući tehnička sredstva i podršku iz vazduha, dok se zajedničke patrole sprovode na osjetljivim i teško pristupačnim graničnim dionicama. Cilj operacije je jačanje operativnih kapaciteta, unapređenje nadzora granica i usklađivanje sa evropskim standardima.

Institucionalni odgovor Crne Gore na pojavu “sitne korupcije” u policiji i carinskoj službi je, smatraju iz Centra za građanske slobode (CEGAS), ipak polovičan. ,,Određenih mjera ima, poput toga da saobraćajni policajci ne naplaćuju više kazne, da se nad carinicima sprovode razne vrste monitoringa i da smo imali nekoliko procesuiranja i hapšenja carinika i graničnih policajaca upravo zbog organizovanja mreže uzimanja mita. Ipak potrebne mjere nemaju kontinuitet i ne prerastaju u pozitivnu praksu, već imamo jedan vid stalnog povratka na negativne prakse i sklonost mitu i sitnoj korupciji koje imaju i kulturološku podlogu na ovom prostoru”, kažu za CIN-CG.

Iz CEGAS-a ističu da Evropska unija (EU) očekuje od Crne Gore da preuzme pozitivna iskustva EU država i počne da ih primjenjuje. ,,Možda da budemo krajnje konkretni, pa da počnemo od regulisanja nedozvoljenog parkiranja i preuzmemo modele npr. Austrije. Kada je granica u pitanju moraćemo preuzeti cio set mjera graničnih službi EU, jer će najveći dio naše granice za sada biti granica EU“.

Službenici granične policije i carinici nijesu jedini koji su u proteklim godinama bili procesuirani zbog uzimanja mita - od sitnog iznuđivanja novca na putu, preko poklona od stranih državljana, do ozbiljnijih iznosa.

Iz ASK-a za CIN-CG navode da su u 2024. godini zaprimili pet prijava protiv službenika Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP), od čega su tri proslijeđene na dalju nadležnost. ,,U jednoj je utvrđena nepravilnost, dok za dvije još čekamo povratnu informaciju. Jedna prijava je odbačena kao nepotpuna, a jedna još nije procesuirana”.

Tokom 2025. godine evidentirali su takođe pet prijava protiv službenika MUP-a, od čega su četiri proslijeđene nadležnim organima. ,,U dvije prijave nepravilnosti nijesu utvrđene, dok se za preostale još čeka odgovor”.

Godinama isti problemi: Policajci brisali snimke, zaustavljali strance i bili pod tajnim nadzorom

Da se ne radi o izolovanim incidentima, već o štetnom obrascu koji traje godinama, pokazuju i stariji slučajevi. 

Posebno je zanimljiv jedan dugotrajni postupak koji vodio se protiv policajca kojeg je Osnovni sud u Podgorici 2019. oslobodio optužbi da je, još 2003. godine, kao dio patrole u vozu Bijelo Polje-Bar, od američkog državljanina tražio i uzeo 300 dolara mita da protiv njega ne podnese prekršajnu prijavu, jer nije imao pasoš kod sebe, već samo američku vozačku dozvolu. Sud je tako odlučio, između ostalog, jer je “jedini direktni dokaz za mito, iskaz oštećenog, ostao nedovoljno uvjerljiv (posebno zato što se pokazalo da nepostojanje pasoša samo po sebi tada nije automatski značilo prekršaj koji ‘mora’ da bude procesuiran)”. 

Protiv jednog službenika je 2018. godine pred Osnovnim državnim tužilaštvom u Nikšiću pokrenut postupak zbog primanja mita od 10 eura na graničnom prelazu Vraćenovići. On je, navodno, tražio novac od bračnog para iz Banjaluke koji nije imao urednu prijavu boravka. Oni su ga prijavili da im je, poslije galame i prijetnji, “gestikulacijom stavio do znanja da očekuje novac”, a nakon što su mu ga i dali, nesmetano su pušteni da pređu granicu.

U jednoj od najobimnijih i najdetaljnije dokumentovanih presuda za policijsku korupciju u Crnoj Gori, Viši sud u Podgorici 2014. godine osudio je dvojicu saobraćajnih policajaca na po dvije godine zatvora zbog produženog krivičnog djela primanje mita. Sud je utvrdio da su tokom marta i aprila 2013. godine, radeći kao presretači na magistrali Podgorica-Petrovac, u pet odvojenih situacija zaustavljali vozače koji su prekoračili brzinu, predočavali im snimke i iznos kazne, a potom im uzimali novac kako protiv njih ne bi podnijeli prijave, niti evidentirali kontrole. Dokazano je da su primali mito od 10 do 100 eura i da su sistematski brisali snimke sa radarskog hard diska kako bi prikrili tragove. Sud je naveo da njihovo ponašanje predstavlja “uporno, bezobzirno i za reputaciju policije izuzetno opasno djelovanje“.

I jednog komunalnog policajca Opštine Bar je Viši sud u Podgorici osudio 2013. na šest mjeseci zatvora zbog primanja mita od vlasnika jedne dječje igraonice u Baru. On je, kako piše u presudi, od vlasnika koji je u dvorištu kuće bez odobrenja postavio dječju igraonicu, tražio 110 eura kako ne bi preduzeo zakonom propisane mjere - donošenje rješenja i pokretanje prekršajnog postupka. Kazao mu je, između ostalog, “da mu je slava i da mu neće zatvoriti igraonicu”. Rekao mu je “da mu je tih 110 eura minimalna kazna, te da će redovno kontrolisati njegov objekat i da li je dobio odobrenje za rad“. Posebno je interesantno da ga je sam vlasnik prijavio policiji, koja je potom 110 eura obilježila serijskim brojevima, dala vlasniku igraonice i uz mjeru tajnog nadzora dokumentovala primopredaju mita 29. avgusta 2013. godine, poslije koje je policajac uhapšen u dvorištu kuće oštećenog.

Viši sud u Podgorici je 2013. utvrdio i da je jedan granični policajac, privremeno raspoređen u Odjeljenje granične bezbjednosti Herceg Novi, u jednom selu u blizini granice sa Hrvatskom, zaustavio trojicu državljana sa Kosova koji su šumskim putem pokušavali ilegalno da izađu iz Crne Gore. Umjesto da ih spriječi, privede i o tome obavijesti nadležne, od njih je, prema iskazima svjedoka, tražio 300 eura, a potom prihvatio 200 eura kako bi ih propustio da nastave prema Hrvatskoj. Iako je optuženi negirao djelo, sud je, na osnovu različitih dokaza, zaključio da je zahtijevao i primio mito. Proglašen je krivim, osuđen na šest mjeseci zatvora, uz obavezu da plati 200 eura kao oduzetu imovinsku korist stečenu mitom i da plati troškove postupka.

Granični policajac iz Bijelog Polja prvostepeno je bio 2011. osuđen na tri mjeseca zatvora zbog optužbe da je, tokom noćne kontrole na graničnom prelazu, nakon što je pregledao vozilo i pasoše putnika, od vozača zatražio “nešto za policiju“. Prema navodima oštećenog, policajac je insistirao da se 10 eura ubaci u jedan od pasoša koji je držao u ruci, a zatim je novac uzeo i vratio dokumenta, što je Viši sud u Bijelom Polju tada ocijenio kao primanje mita. Međutim, Apelacioni sud je ukinuo tu presudu i oslobodio policajca, uz obrazloženje da opis djela ne sadrži ključni element mita - vezu između traženog novca i konkretne službene radnje koju je policajac morao ili nije smio da izvrši.

U 2011. su i dvojica policajaca, odlukom Višeg suda u Podgorici, osuđeni na kazne zatvora zbog produženog krivičnog djela primanje mita. Oni su, u periodu od nekoliko mjeseci tokom ljeta te godine organizovano zaustavljali vozila stranaca i tražili im novac, od 50 do 150 eura, kako ih ne bi prijavili za prekršaje. Apelacioni sud je potvrdio presudu i povećao kaznu jednom od njih dvojice, uz obrazloženje da je riječ o “upornom i opasnom ponašanju“ zasnovanom na ustaljenoj praksi iznuđivanja.

U Izvještaju o procjeni primjene antikorupcijskih mjera za sektor državne uprave i drugih državnih organa Integritet na djelu – Državna uprava iz aprila 2022. godine ističe se, između ostalog, da su upravo organi sa najintenzivnijim kontaktom s građanima, policija, carina, inspekcije, najviše izloženi koruptivnim rizicima. Upozorava se i na to da veliki broj institucija i dalje nema funkcionalne planove integriteta, niti mehanizme koji mogu otkriti rani znak koruptivnog ponašanja. ,,Najgori rezultati zabilježeni su u jačanju etičke kulture. Od tri ključna segmenta, najslabije je ocijenjena realizacija obuka iz integriteta, etike i antikorupcije, koje zaposleni, a naročito rukovodni kadar, pohađaju nedovoljno i sporadično“.

Iz ASK-a za CIN-CG kažu da je “MUP uveo test integriteta za svoje službenike, dok je Uprava carina, u skladu sa Nacionalnom strategijom za borbu protiv korupcije i Reformskom agendom, takođe uspostavila ovaj mehanizam provjere integriteta”.

Prema istraživanju Centra za monitoring i istraživanje (CEMI) iz 2025. godine Stavovi, percepcije i iskustva građana o korupciji u Crnoj Gori navodi se da “velika većina ispitanika smatra da je korupcija uglavnom ili veoma prisutna u Crnoj Gori (71,4 odsto). Najgore ocijenjeni sektori u pogledu prisustva korupcije su zdravstveni sektor sa 44,5 odsto, policija sa 43,6 odsto i carina sa 42,8 odsto“.

,,Među građanima koji su u posljednjih 12 mjeseci imali kontakt sa određenim institucijama, skoro trećina onih koji su bili u kontaktu sa inspekcijama (28,9 odsto) navela je da se od njih tražio ili očekivao poklon, usluga ili dodatni novac. Isto je izjavilo 26,2 odsto ispitanika koji su imali kontakt sa zdravstvenim ustanovama, dok je 23,3 odsto onih koji su komunicirali sa policijom navelo isto iskustvo“, piše u ovom istraživanju.

“Biće da mu je bilo malo“

Ključni uzrok normalizacije mita u policiji i carini, ističu iz CEGAS-a, je “nedostatak adekvatnih kontrola koje imaju nesporan kontinuitet i institucionalnu snagu, nasuprot uvriježenoj mentalitetskoj matrici ‘imaš li nekoga tamo da mi završi ovo’, ‘ti si išao redovnim putem, ajde znamo tamo ljude završiće nam to da ne čekamo’”.

To pokazuju i slučajevi u kojima su građani i građanke Crne Gore procesuirani zbog pokušaja podmićivanja policijskih i carinskih službenika.

Tako je u martu 2024. jedan vozač iz Prijepolja zaustavljen na putu Šavnik-Žabljak zbog preticanja na punoj liniji. Kada su mu policajci rekli da mu slijedi kazna, pokušao je da “riješi stvar“ novčanicom od 10 eura, uz riječi: „Da vas častim, da popijete piće”. Policajci su mu odmah rekli da to ne pokušava i upozorili ga na to da je davanje mita krivično djelo, oduzeli mu novac i priveli ga. Sud ga je proglasio krivim, ali mu je zbog priznanja i ranije nekažnjavanosti izrekao samo uslovnu kaznu.

Ovakvih slučajeva bilo je i ranije.

Jedan Rožajac je 2018. godine, prilikom zamjene pasoša, u dokument gurnuo novčanicu od 10 eura uz objašnjenje službeniku “da mu je to nafaka, da popije kafu jer su im male plate”. Službenik je odbio mito i prijavio slučaj, a kada je načelnik suočio ovog građanina sa tim da pokušava da podmiti državnog službenika i da je to krivično djelo, ovaj je prokomentarisao: ,,Biće da mu je bilo malo”. Sud je ocijenio da je to jasan dokaz namjere davanja mita i osudio je ovog građanina na šest mjeseci zatvora.

U presudi Osnovnog suda u Kotoru iz, sada davne, 2008. godine, jedan Tivćanin ponudio je policajcu u Budvi 50 eura kako ovaj ne bi izrekao kaznu njegovom sinu zbog saobraćajnog prekršaja. Sud je utvrdio da je riječ o jasnom pokušaju davanja mita i odbacio odbranu okrivljenog da je novac bio “gest zahvalnosti“. Osudio ga je na uslovnu kaznu od tri mjeseca zatvora, na godinu provjeravanja i oduzeo mu novčanicu od 50 eura.

Iz Uprave carina za CIN-CG ističu da su najčešći oblici sitne korupcije pokušaji davanja novca, poklona ili “usluga“ carinicima i da su oni jasno zabranjeni novim Etičkim kodeksom, usvojenim u martu 2024. godine. ,,Kodeks propisuje da carinik ne smije tražiti niti primati bilo kakvu korist, bez obzira na vrijednost, niti prihvatati usluge ili povlastice koje bi ga dovele u zavisan položaj. Dozvoljeni su samo prigodni i protokolarni pokloni (olovke, kalendari, poslovni ručak nakon sastanka), ali uz obavezno prijavljivanje pretpostavljenom. Sve ostalo, uključujući i ‘sitne geste pažnje’ tretira se kao potencijalni rizik korupcije”, navode.

Iako su mjere poput rotacija, internih kontrola, Etičkog kodeksa i testova integriteta uvedene, očito je da se zbog njihove selektivne primjene i izostanka kontinuiteta nije uspjelo spriječiti ponavljanje slučajeva korupcije i mita.

I preporuke međunarodnih institucija odavno ukazuju na to da se korupcija u policiji i carinskoj administraciji ne može posmatrati kao niz izolovanih slučajeva, već kao simptom dubljih i kontinuiranih problema u sistemu.

U najnovijem Izvještaju o Crnoj Gori za 2025. godinu Evropska komisija (EK) konstatuje da su preporuke iz prethodne godine samo djelimično sprovedene, zbog čega ostaju u velikoj mjeri i dalje važeće. U tom izvještaju se navodi da “Crna Gora u narednoj godini treba posebno da se fokusira na smanjenje rizika od korupcije i infiltracije organizovanog kriminala u organe za sprovođenje zakona i pravosuđe, kroz snažne preventivne i integritetske politike, kao i obezbjeđivanje strožeg i efikasnijeg sudskog odgovora na otkrivene slučajeve“. Takođe se ističe potreba za hitnom reorganizacijom Ministarstva unutrašnjih poslova i policije, kako bi se ojačala prevencija korupcije i unutrašnja kontrola.

I u Izvještaju o Crnoj Gori za 2024. godinu EK je posebno naglasila potrebu da se hitno ojačaju institucijski kapaciteti za borbu protiv korupcije u sektorima policije i bezbjednosti, uključujući transparentna i meritokratska zapošljavanja, efikasno procesuiranje slučajeva srednje i visoke korupcije i povećanje nadzora nad MUP-om.

I Grupa zemalja Savjeta Evrope protiv korupcije (GRECO) je u svom Petom krugu evaluacije za Crnu Goru, objavljenom u avgustu 2024, preporučila izradu i primjenu integritetskih planova za policiju, uvođenje detaljnih provjera integriteta prilikom zapošljavanja i napredovanja, kao i uspostavljanje nezavisnog mehanizma za nadzor i prijavu zloupotreba u policiji, odvojenog od MUP-a. GRECO insistira i na jačanju sistema zaštite uzbunjivača, uz edukaciju policijskih službenika o etici, antikorupcijskim standardima i obavezama prijavljivanja koruptivnih radnji.

Slučajevi mita i korupcije u policiji i carini pokazuju da problem ne leži u nedostatku propisa, već u njihovoj neadekvatnoj i selektivnoj primjeni. Povremene akcije, rotacije službenika i ad hoc kontrole ne mogu dugoročno promijeniti sistem u kojem se isti obrasci ponavljaju iz godine u godinu. Bez trajnih reformi koje podrazumijevaju stalni, nezavisan nadzor, jasnu individualnu odgovornost i kontinuitet u sprovođenju mjera integriteta, borba protiv korupcije ostaje samo deklarativna.

“Ovaj članak nastao je u okviru aktivnosti na projektu "Digni glas: za Crnu Goru bez korupcije" koji realizuje Centar za monitoring i istraživanje CeMI, uz podršku INL kancelarije Ambasade SAD u Crnoj Gori. Članak je finansiran iz granta Vlade Sjedinjenih Američkih Država. Izneseni stavovi, nalazi i zaključci pripadaju isključivo autoru i ne predstavljaju nužno stavove Vlade Sjedinjenih Američkih Država”.

U dopisu firme zadužene za stručni nadzor ekološke rekonstrukcije TE Pljevlja navodi se da od početka 2025. do sredine novembra nijesu imali pristup tehničkoj i radnoj dokumentaciji na osnovu koje se mogao vršiti nadzor, čime je onemogućavano zakonito, bezbjedno i profesionalno praćenje procesa

Andrea PERIŠIĆ

Dokument koji posjeduje Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) pokazuje da je od početka 2025. do sredine novembra, svega dvije sedmice prije puštanja u probni rad Termoelektrane (TE) Pljevlja, bio onemogućen stručni nadzor ekološke rekonstrukcije TE Pljevlja - blok 1. 

U dopisu koji je 17. novembra 2025. godine izvođačima radova na ekološkoj rekonstrukciji TE Pljevlja - konzorcijumu koji čine kineska kompanija Dongfang Electric International Corporation i domaće firme Bemax, BB Solar i Permonte i TE Pljevlja, uputila kompanija Projectman, zadužena za stručni nadzor ekološke rekonstrukcije TE Pljevlja, kaže se da ova firma nije imala pristup tehničkoj i radnoj dokumentaciji, zbog čega nije mogla zakonito, bezbjedno i profesionalno pratiti radove, te da puštanje u rad postrojenja bez adekvatnog nadzora predstavlja ozbiljan rizik. Napominju i da na to kontinuirano ukazuju od početka 2025. godine. 

,,Puštanje u rad bez adekvatnog stručnog nadzora i prethodne provjere tehničke dokumentacije, kao i bez obučenog osoblja predstavlja ozbiljan rizik po bezbjednost i funkcionalnost sistema. Stoga zahtijevamo da se ove aktivnosti odmah usklade sa propisanim procedurama“, ističe se u dopisu koji ispred firme Projectman potpisuje inženjer mašinstva Milorad Vemić. 

,,Ističemo da aktivnosti koje se odnose na puštanje u rad svih postrojenja, u obimu i fazi u kojoj se trenutno izvode, nijesu obuhvaćene ugovorom koji je investitor zaključio sa stručnim nadzorom. Upravo zbog toga stručni nadzor nema pristup tehničkoj i radnoj dokumentaciji na osnovu koje bi se mogao vršiti nadzor nad ovim dijelom posla, čime je onemogućeno zakonito, bezbjedno i profesionalno praćenje ovih aktivnosti. Napominjemo da stručni nadzor na ovu obavezu kontinuirano ukazuje od početka godine, kao i na potrebu pravovremene obuke osoblja koje će upravljati i nadzirati rad budućeg postrojenja”, piše u još ovom dokumentu.

Iz firme Projectman za CIN-CG kažu da su “u roku od dvije nedjelje otklonjene sve nepravilnosti“. Pitali su i odakle CIN-CG-u dokument, kada se radi o internoj prepisci sa izvođačem i TE Pljevlja. 

CIN-CG se obratio i kineskoj kompaniji Dongfang Electric International Corporation i EPCG, ali do objavljivanja teksta, odgovori nijesu stigli.

Pitali smo za komentar i BB Solar. ,,Obavještavamo Vas da naša kompanija, u svojstvu jednog od članova konzorcijuma izvođača radova na projektu ekološke rekonstrukcije Termoelektrane Pljevlja, blok 1, nije ovlašćena da daje izjave ili komentare. U skladu sa ugovornim obavezama i uspostavljenom strukturom upravljanja projektom, za davanje zvaničnih informacija i odgovora na pitanja ovog tipa nadležni su nosilac konzorcijuma, kao i investitor projekta”, kažu iz te firme za CIN-CG.

Slično kažu i iz kompanije Monte media, koja je medijski predstavnik kompanije Bemax. ,,U skladu sa potpisanim ugovorom sa nosiocem posla rekonstrukcije, odgovor na postavljeno pitanje ne može dati kompanija Bemax, već nosilac konzorcijuma i odgovorna strana za izradu projekta“. 

Iz EPCG su tvrdili, nakon što se digla uzbuna zbog zagađenosti vazduha u Pljevljima, pošto je TE Pljevlja puštena u probni rad, da je sve sprovedeno uz saglasnost struke. 

Kako je došlo do ekološke rekonstrukcije TE Pljevlja

TE Pljevlja, izgrađena je početkom osamdesetih godina i jedno je od ključnih energetskih postrojenja u Crnoj Gori. Učestvuje sa oko 40 odsto u ukupnoj proizvodnji električne energije, ali je i jedan od najvećih zagađivača u državi. Zbog prekoračenja emisija sumpor-dioksida i čestica, Crnu Goru je godinama upozoravala Evropska unija (EU). Energetska zajednica, međunarodna organizacija koja se bavi energetskom politikom, u aprilu 2021. otvorila je postupak protiv Crne Gore, jer je TE Pljevlja nastavljala da radi bez ispunjavanja standarda za kontrolu emisija koje predviđa Energetska zajednica. U narednom periodu zbog štetnih emisija iz TE Pljevlja, EPCG će morati da plaća dodatne takse na izvoz određenih proizvoda sa visokim emisijama ugljen-dioksida u EU, što će građene koštati 190 miliona eura, o čemu je CIN-CG već pisao.  

Ugovor o tzv. ekološkoj rekonstrukciji TE Pljevlja, vrijedan oko 54 miliona eura sa PDV-om, iz EPCG su zaključili 2020. godine sa firmama Dongfang Electric International Corporation, Bemax, BB Solar i Permonte. Projekat je predstavljen kao ključni korak ka usklađivanju sa ekološkim standardima i produženju životnog vijeka termoelektrane. 

Najavljivana kao veliki infrastrukturni i ekološki zahvat koji će omogućiti TE Pljevlja da radi uz značajno smanjenje emisija, ekološka rekonstrukcija je i ranije bila predmet kritika stručne javnosti. Sudeći sada i po izjavama crnogorskih zvaničnika, TE Pljevlja će se zbog obaveza prema EU morati gasiti u dogledno vrijeme, što znači da ekološka rekonstrukcija nije riješila problem. 

Iako je vrijednost osnovnog ugovora o rekostrukciji, koji obuhvata sisteme odsumporavanja, denitrifikacije, tretmana voda i drugih ekoloških mjera, između 54 i 58 miliona eura, cjelokupni radovi na ekološkoj rekonstrukciji TE Pljevlja, koji uključuju izmještanje korita rijeke Ćehotine, anekse i troškove uvoza električne energije vrijede oko 100 miliona eura, prema saopštenjima EPCG. Međutim, prema proračunima dijela stručne javnosti, radi se o mnogo većoj sumi. 

Projekat rekosntrukcije je stalno kasnio, kršili su se predviđeni rokovi, pa su planirani termini puštanja u rad više puta pomjerani, uz povećanje troškova i produženje perioda u kojem TE Pljevlja nije mogla da radi. 

Posao stručnog nadzora povjeren je firmama STEAG Energy Services iz Njemačke i Projectman iz Podgorice, dok je reviziju glavnog projekta radila firma Sistem MNE. 

BB Solar je kompanija čiji je suvlasnik Blažo Đukanović, sin dugogodišnjeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića, zajedno sa Ivanom Burzanovićem. Iako je BB Solar registrovan kao firma za izvođenje elektro-instalaterskih i srodnih tehničkih radova, kroz učešće u konzorcijumu izabranom za ekološku rekonstrukciju TE Pljevlja, ta kompanija je postala dio projekta koji obuhvata izuzetno složene tehnološke sisteme, uključujući postrojenje za odsumporavanje dimnih gasova, denitrifikaciju, kao i druge ključne ekološke mjere usmjerene na smanjenje emisija štetnih materija.

Uključivanje Đukanovićeve firme u ovako kompleksan posao otvorilo je u javnosti pitanja o razmjeri i prirodi aktivnosti koje je ta firma obavljala, ali i o kriterijumima po kojima su birani partneri u jednom od najskupljih i najosjetljivijih energetskih projekata u Crnoj Gori. Bilo je i upozorenja da ekološka rekonstrukcija ne može riješiti u potpunosti pitanje štetnih emisija, te da se TE Pljevlja, zbog obaveza prema EU, mora zatvoriti u dogledno vrijeme, ali se vlast koju je tada predvodila Demokratska partija socijalista (DPS) nije obazirala na ova upozorenja. Nakon promjena 2020, nove vlasti su ipak ušle u projekat rekonstrukcije, pravdajući se da ne mogu da raskinu već potpisane ugovore, uprkos brojnim upozorenjima da bi novac trebalo trošiti na alternativna i održiva rješenja u energetici. 

Šta kaže EU 

EU kroz Zeleni plan (European Green Deal), Fit for 55 paket i klimatsku politiku ima jasan cilj: da postepeno gasi termoelektrane na ugalj i dostigne klimatsku neutralnost do 2050. godine. U tom okviru, ulaganja u produžavanje životnog vijeka postrojenja na ugalj smatraju se tranzicionim i privremenim rješenjima, a ne dugoročno održivim razvojem.

Za zemlje kandidate poput Crne Gore, ključan je i Ugovor o Energetskoj zajednici, koji obavezuje državu da primjenjuje EU pravila o velikim ložištima i industrijskim emisijama. Upravo je na osnovu tih pravila Energetska zajednica više puta upozoravala Crnu Goru zbog prekoračenja emisija sumpor-dioksida i čestica u TE Pljevlja, uz zahtjeve za ograničavanje rada i postepeno zatvaranje postrojenja.

EU i Energetska zajednica su jasno stavile do znanja da ekološka rekonstrukcija ne može biti izgovor za neograničeno produženje rada termoelektrane, već eventualno samo kratkoročna mjera dok se država ne prebaci na obnovljive izvore i ne obezbijedi pravednu tranziciju za Pljevlja. 

Drugim riječima, iz perspektive EU, pitanje nije da li će TE Pljevlja biti zatvorena, već kada i pod kojim uslovima, uz što manje štete po zdravlje ljudi, javne finansije i energetsku sigurnost.

U tom kontekstu, kao što su stručnjaci i ranije ukazivali, ulaganje stotinu miliona eura samo u ekološku rekonstrukciju TE Pljevlja pokazalo se kao suštinski promašena investicija i kao skupo privremeno rješenje kojim se pokušalo kupiti vrijeme, iako je bilo jasno da TE Pljevlja, čak i uz modernizaciju, nema realnu budućnost u okviru EU agende. 

Tako su javna sredstva potrošena bez jasne dugoročne koristi, ali su korist imale firme koje su dobile posao.

Ovaj slučaj pokazuje da ono što javno tvrde odgovorni na funkcijama ne stoji u zvaničnoj dokumentaciji. Dokument stručnog nadzora koji CIN-CG posjeduje direktno dovodi u pitanje ključne navode nadležnih iz EPCG i otvara prostor za ozbiljnu raspravu o zakonitosti, bezbjednosti, odgovornosti, ali i svrsishodnosti jednog od najskupljih i najkompleksnijih energetskih projekata u državi. 

Ne – kratak je odgovor pisca Balše Brkovića, na pitanje okruglog stola Da li crnogorska politička klasa baštini evropske vrijednosti od kulture do vladavine prava, koji je Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) organizovao 18. decembra, u hotelu Holton, u Podgorici. 

,,Političku elitu doživaljavam kao skup prevaranata. Kaže se otkriti Ameriku, a mi u Crnoj Gori stalno iznova moramo otkrivati Evropu da bi te vrijednosti postale temelj ovog društva'', kazao je Brković. 

U uvodnom izlaganju predsjednica CIN-CG Milka Tadić Mijović je kazala: ,,U našoj zemlji politička elita dominantno u praksi ne baštini demokratske vrijednosti. Ipak, važno je istaći da je društvo u cjelini demokratskije i evropskije od svoje političke klase. Većina građana i građanki želi članstvo u Evropskoj uniji i promjene koje ono podrazumijeva''.

,,Cilj ovog okruglog stola jeste da otvori prostor za dijalog i da doprinese odgovoru na  pitanje: kako do političke klase koja će omogućiti suštinske reforme, funkcionalne institucije i stvarnu tranziciju ka stabilnoj, demokratskoj i evropskoj Crnoj Gori'', izjavila je Tadić Mijović.

Evropsko pravilo broj jedan je da institucije podržavaju vladavinu prava, kazala je Tea Gorjanc Prelević, dikretorica Akcije za ljudska prava (HRA) na otvaranju prvog panela – Vladavina prava: ekonomija, antikorupcija i održivi razvoj, navodeći primjer nemanja institucija u Crnoj Gori i njihovu partijsku zarobljenost. 

Ona je upozorila da izostaju presude za ratne zločine, te da nema istraga  i optužnica koje uključuju komandnu odgovornost. ,,Borba protiv govora mržnje je nevidljiva. Ne vidim da institucije išta čine u sprječavanju govora mržnje'', kazala je Gorjanc Prelević i upozorila na aktulene izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima za koji je ocjenila da predstavlja put u partijsku policiju: ,,To je staljinistički metod kadriranja policije''. 

Govoreći o ekonomiji, izvršni direktor Fidelity Consultinga, Miloš Vuković saopštio je podatak da PDV u Crnoj Gori čini 50 odsto ukupnih priliva budžeta dok je taj prosjek u EU 16 odsto. ,,Nama je glavni izvor prihoda u budžetu PDV koji generiše inflaciju. Mi nemamo fabrike, nemamo izvoz, ali imamo PDV. A to plaćaju građani. Država ne živi od onog što proizvodi, nego od toga što građani troše'', kazao je Vuković. 

Mladen Grgić, saradnik u nastavi Fakulteta političkih nauka Univerziteta Crne Gore (UCG), kazao je da je budžet manji ili stagnira u svim razvojnim segmentima. ,,Nema investicija jer ih ne tražimo, niti želimo. Umjesto njih vladajuća elita želi investitore sa kojima se unaprijed politički dogovaraju'', kazao je Grgić i kao primjere naveo slučaj Ulcinja i Budvanske rivijere. 

,,Posljednjih pet godina brojne su propuštene šanse, tako da Milo Đukanović i dalje može da nosi satove. Propustili smo da slučaj Vesne  Medenice bude odličan povod za veting'', naglasio je zamjenik izvršnog direktora Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Dejan Milovac. ,,Članstvo u EU se potencira kao cilj samom sebi, a mi kao društvo ga ne koristimo za reforme'', zaključio je Milovac. 

Da Crna Gora baštini evropske vrijednosti samo na papiru istakla je Jelena Popović iz Crnogorskog društva ekologa (CDE). Ona je govoreći o pogrešnoj percepciji zaštite prirode kazala da ,,priroda treba da bude jednako vrijedna i na Durmitoru i na Gorici''. 

O tome kako je forma preuzela suštinu u obrazovanju, govorila je Biljana Maslovarić, profesorica Filozofskog fakulteta UCG, na otvaranju drugog panela – Obrazovanje, zdravsto, izborni sistem, političke partije i ideologije. 

Govoreći o poraznim stavovima mladih o nasilju Maslovarić je kazala da sada imamo rezultate zapuštenosti u obrazovanju i podsjetila da je Građansko obrazovanje u osnovnim i srednjim školama ukinuto 2016. godine. ,,Vaspitanje je permanentno potiskivano, ali ćemo zato dobiti obrazovanje – a mi smo među najgorima po obrazovanju. Dobili smo duplo golo'', kazala je profesorica. 

,,U zdravstvenom sistemu ne postoji kontrola kvaliteta. Svjesni smo da u zdravstvu ima i onih sa deficitom znanja  ali sistem povodom toga ništa ne preduzima. Kada imamo sistem koji neće da se bavi svojim problemima onda imate toliko smrtnih slučajeva koji su se mogli izbjeći'', rekla je Milena Popović Samardžić, predsjednica Sindikata doktora medicine. Upozorila je da Crna Gora čak ni iz takvih slučajeva ne uči, te da dolazimo u opasnu situaciju normalizacije slučajeva smrtri pacijenata koji su se mogli izbjeći. 

Govoreći o 16 miliona eura koje se izdvajaju za političke partije, Dragan Koprivica, izvršni direktor Centra za demokratsku tranziciju (CDT), kazao je da to onemogućava ozbiljno djelovanje svake nove partije: ,,Tu ne govorim o izvlačenju para iz sistema koje je deset puta veće''. Dodao je i da ,,afirmativna akcija takođe ne daje šansu novim manjinskim partijama. I to je još jedan monopol''. 

Da kao društvo ne učimo na greškama, tvrdi Srđan Perić, lider Pokreta Preokret. ,,Ako pokažete odgovornost, priznate grešku, vi ste u crnogorskoj politici poginuli. A to bi trebao da bude početak promjena i poboljšanja. Mi smo politiku učinili mogućom samo za partitokrate. Pristojni ljudi ne žele u politiku. Pa ko će onda da mijenja stvari''. 

,,Aktuelni režim je nastavak starog režima. U pitanju je mutacija istog režima'', izjavio je Rade Bojović, iz Građanske inicijative 21. maj. Obrazloživši da se radi o istom diletantizmu koji je od politike napravio populistički cirkus. ,,Ukoliko se to ne prekine ne treba ništa bolje očekivati'', kazao je Brajović. 

Da je ova vlast legat bivše, tvrdi i ekonomista i bivši poslanik Zarija Pejović. ,,DPS-u je bilo važno da uništi svaku građansku partiju u Crnoj Gori. U posljednjoj deceniji građanska Crna Gora je razorena. Sada na djelu imamo i kadrovsku destrukciju institucija''. 

Pravnik i bivši poslanik Miodrag Iličković podsjetio je na tradiciju - prava na pljačku poslije bitke: ,,Ovo sve je proizvod toga. Tako da imamo  konstantu te politike. Oni kriju spomenik Pavlu Đurišiću, a mi ga kao tražimo''. Iličković je postavio pitanje šta će se desiti kada uđemo u EU. ,,Kros. Sve što valja otići će iz ove zemlje. Ko će ostati'', pita se Iličković.