Applications are now open for submission of investigative articles from the Western Balkans and Turkey for the annual EU Investigative Journalism Award. 

Investigative stories published from January 1 to December 31 2019 and related to freedom of expression, rule of law, transparency, abuse of power and fundamental rights, corruption and organised crime are welcome to apply. 

The award fund in Montenegro in 2020 (for achievements in 2019) is 10,000 EUR. The first prize will be 5,000 EUR, the second 3,000 EUR, and the third will be 2,000 EUR.

Individuals or groups of journalists are eligible to apply in all journalism forms (print, online, radio and TV) published or broadcast in the media in Montenegro in official, minority or international languages. 

Articles eligible for submission must appear in print, online, radio and TV media outlets during the 2019 calendar year.

EU Investigative Journalism Awards in the Western Balkans and Turkey aim to celebrate and promote the outstanding achievements of investigative journalists as well as improve the visibility of quality journalism in the Western Balkans and Turkey. 

The awards are a continuation of the ongoing regional EU Investigative Journalism Award in the Western Balkans and Turkey and part of the ongoing project ‘Strengthening Quality News and Independent Journalism in the Western Balkans and Turkey’, provided with the financial support of the European Union.

The project partners involved all have extensive expertise in the field of media freedom and have been recognised locally and internationally as strong independent media organisations. 

The jury for the EU Award comprises media experts, some of them from the project partners. Others are drawn from the extensive network projects that the partner members have, such as editors, members of academia and journalists with merits.

Deadline for the submission of application is March 5th, 2020. 

The awards will be given annually in all six Western Balkan countries and Turkey.

For more details, contact: assistantcincg@gmail.com

To download all necessary documents for Montenegro, click here 

Otvoren je konkurs za dostavljanje istraživačkih radova novinara iz zemalja Zapadnog Balkana i Turske za dodjelu godišnje nagrade EU za istraživačko novinarstvo

Prijave se mogu podnositi za istraživačke radove objavljene od 1. januara do 31. decembra 2019. godine koji obrađuju teme iz oblasti slobode izražavanja, vladavine prava, transparentnosti, zloupotrebe položaja, korupcije i nepoštovanja osnovnih ljudskih prava.

Nagradni fond za Crnu Goru za 2020. godinu (za dostignuća u 2019. godini) iznosi 10.000 EUR. Prva nagrada je 5.000 EUR, druga 3.000 EUR, a treća 2.000 EUR.

Pravo da se kandiduju imaju pojedinci ili grupe novinara/ki, bez obzira na novinarski format (štampani, online, radijski i televizijski) radovima koji su objavljeni ili emitovani u medijima u Crnoj Gori na službenom, manjinskim ili međunarodnim jezicima.

Žiri za EU ​​nagradu čine nezavisni medijski stručnjaci iz Crne Gore i inostranstva. 

Nagrada EU za istraživačko novinarstvo na Zapadnom Balkanu i Turskoj ima za cilj promovisanje izvanrednih dostignuća istraživačkih novinara, kao i poboljšanje vidljivosti kvalitetnog istraživačkog novinarstva u zemljama Zapadnog Balkana i Turske.

Ovim se nastavlja realizacija projekta regionalnih nagrada EU za istraživačko novinarstvo kao dio tekućeg projekta „Podizanje kvaliteta vijesti i nezavisnog novinarstva u zemljama Zapadnog Balkana i Turskoj“, koji finansira Evropska unija.

Projekat sprovodi BIRN Hub sa partnerima - Thomson Media gGmbH (TM), Medjunarodnom federacijom novinara (IFJ), Centralnoevropskim univerzitetom (CEU CDMS), Medijskom asocijacijom jugoistočne Evrope (MAJE), Nezavisnim sindikatom novinara i medijskih radnika (SSNM) iz Sjeverne Makedonije, Udruženjem novinara iz Turske, Europan Broadcast Union, BIRN Albanija, BIRN Srbija i Centrom za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG).

Krajnji rok za podnošenje prijave je 5. mart 2020. godine.

Nagrade se dodeljuju godišnje u svih šest zemalja zapadnog Balkana i Turskoj.

Na sljedećem linku preuzmite formular prijave i upustvo za prijavljivanje. 

PREUZMI

Za više detalja kontatirajte: assistantcincg@gmail.com

Dodatni problem je ukorijenjenost tradicije, pod čijim pritiskom mlade obrazovane žene odustaju od političkih ambicija, što je gubitak za čitavo društvo, tvrde sagovornice Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore 

Odbornica Bošnjačke stranke u Plavu Jasmina Cikotić ima utisak da su i pred njom teške bitke za ravnopravnost polova, za koje se smatralo da su okončane još prije sedam i po decenija.

U doba socijalizma, podsjeća ona u razgovoru za Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG), žene su bile ravnopravne u svim područjima državnog, privrednog i društveno-političkog života. Više su učestvovale u upravljanju preduzećima i državom, za jednak rad imali zaradu kao i muškarci, uživali posebnu zaštitu u radnom odnosu – poštedu od teškog rada za trudnice i porodilje, pravo na slobodno rađanje, abortus.

,,Država je štitila interese majke i djeteta i stvarala balans između privatnog i profesionalnog života otvaranjem jaslica i vrtića u preduzećima. Ako su žene ostvarile svoja prava 1945. godine dobijanjem glasa, prava da biraju i budu birane i svega ostalog, zvuči apsurdno da danas opet bijemo bitke naših pretkinja'', kaže Cikotić.

Od proklamovanog cilja, da u parlamentu i na svim mjestima gdje se odlučuje 50 odsto žena budu žene i da rodnost nije prednost ili barijera prilikom zapošljavanja na obične i rukovodeće pozicije, Crna Gora je prilično daleko. Smjer je naizgled dobar, ali tempo nije.

Tokom posljednja dva izborna ciklusa najveći porast učešća žena zabilježen je u lokalnim parlamentima u kojima broj odbornica iznosi 28,85 odsto. Najviše je odbornica zastupljeno u Skupštini opštine Nikšić 40 odsto, a najmanji u Gusinju, tek svaka peta.

Crna Gora je nakon proteklih parlamentarnih izbora 2016. godine postigla najveći procenat učešća žena u parlamentu u novijoj istoriji od 23,5 odsto. Taj procenat je neznatno iznad svjetskog prosjeka od 23 procenta, ali još ispod prosjeka u parlamentima evropskih zemalja koji znosi 25,9 odsto. Pomak je evidentan, s obzirom da je u periodu od 1998. do 2001. godine u parlamentu bilo svega pet odsto žena. U međuvremenu, uoči izborne godine, broj poslanica se povećao na trenutnih 27,9 odsto.

Da je zastupljenost pripadnica manjinskih naroda u članstvu i na rukovodećim mjestima, u organima odlučivanja, odborima i tijelima partija na opštinskom i državnom nivou posebno škakljiva tema, stranke su pokazale uglavnom ignorišući pitanja CIN-CG o tome.

Nakon više sedmica odgovorila je opisno Liberalna partija, navodeći da takvu statistiku ne vode, ali da znaju da su žene iz manjinskih naroda aktivne u većini lokalnih odbora. ,,U okviru partijskih organa, žene iz redova manjina prisutne su u Glavnom odboru, dok je u prethodnom sazivu žena iz redova manjina bila potpredsjednica partije. U različitim intervalima LP na najvišim funkcijama ima, ili je imala žene iz manjinskih naroda koje imaju jednaku šansu kao i svi drugi članovi“, kazali su iz ove stranke.

Usmeni odgovor demokrata takođe je sadržao opasku da ne prebrojavaju svoje članstvo po nacionalnoj pripadnosti, ali su dodali da kontinuirano rade na učešću što većeg broja žena u svim organima partije.

Ustav pripadnicima manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica jemči pravo na autentičnu zastupljenost u Skupštini Crne Gore i skupštinama jedinica lokalne samouprave u kojima čine značajan dio stanovništva, shodno principu  afirmativne akcije, kao i na srazmjernu zastupljenost u javnim službama, organima državne vlasti i lokalne samouprave.

,,Položaj Bošnjakinja i muslimanki u politici ne razlikuje se od drugih žena na ovim prostorima. Stranka obezbjeđuje ženama učešće na svim nivoima odlučivanja, kao i kvote u izbornom sistemu. Ali, nije dovoljno samo imati zakone i pravila, već je neophodno da se sve to primjenjuje. Primjena kvota je omogućila veći broj žena, uglavnom na lokalnom nivou. Povećan je broj odbornica, ali ne i žena na mjestima odlučivanja. Zaboravlja se činjenica da partije ili politički predstavnici predlažu žene koje će se naći na mjestima odlučivanja. Uglavnom su to žene rodno neosviješćene ili dio porodice političara i samim tim se njima lakše manipuliše”, tvrdi Cikotić.

Iz srpskog, bošnjačkog, albanskog, muslimanskog i romskog savjeta takođe su izostali odgovori na pitanja o uključenosti žena. Hrvatsko nacionalno vijeće, jedino, uputilo je na Hrvatsku građansku inicijativu (HGI). U Opštini Kotor, kako su saopštili iz HGI, sudjeluje u zakonodavnoj vlasti s jednim odborničkim mandatom i to je Ljiljana Velić. U lokalnim organima upravljanja ova stranka ima četiri predstavnika, od čega su tri žene: Aleksandra Marinović - članica Savjeta OJU “Muzeji Kotor”, Zrinka Velić - članica Savjeta JU “Kulturni centar Nikola Đurković” i Suzana Nikčević - članica Savjeta Turističke organizacije Kotor.

Hrvatska građanska inicijativa je do jula bila jedina stranka koja je na svom čelu imala predsjednicu, aktuelnu ministarku bez portfelja Mariju Vučinović. Predsjedništvo ove stranke ima osam članova, od čega su polovina žene. Na sajtu HGI navodi se i sastav Središnjeg odbora stranke, na čijem čelu je Ljerka Dragičević.

Da položajem žena u politici i njihovim učešćem na mjestima odlučivanja generalno ne možemo biti zadovoljni, potvrdila je i generalna direktorica Direktorata za tržište rada i zapošljavanje u Ministarstvu rada Edina Dešić.

,,Svakako da ne možemo reći da je trend ohrabrujući, kako na nivou cijeloga društva, tako i moje nacionalne zajednice. Smatram da nema bitnih razlika ni u drugim  nacionalnim zajednicama u Crnoj Gori. Pogled na to pitanje dio je naše zajedničke, kolektivne tradicije koja je ženi odredila neka druga mjesta, a ne politička i ne ona na kojima se donose najbitnije odluke po zajednicu'“, kazala je Dešić za CIN-CG.

Nju posebno zabrinjava to što nema promjene svijesti, već se do napretka dolazi prije svega nametanjem zakonskih obaveza o zastupljenosti žena.

Izborni zakoni koji su regulisali veću zastupljenost žena usvojeni su u dva navrata. Kvota od 30 odsto, usvojena 2011. godine, imala je formalni nedostatak.  Nije bilo sankcija, niti je bilo propisano da poslaniciu koja napusti parlament mijenja druga žena. Izmjenama iz 2014. godine to je ispravljeno, što je rezultiralo povećanjem učešća poslanica u parlamentu za pet procenata u odnosu na 2012. kada je bilo svega 18,5 odsto.

Dešić smatra da je potrebno još mnogo raditi na promjeni svijesti i vidljivijoj podršci cjelokupnog društva ženama u cilju njihove političke, ali i profesionalne aktivacije: ,,Ko pita nekog političara da li je on dovoljno sposoban da bi bio na mjestu odlučivanja. Za ženu je ovo neizostavno pitanje ukoliko se nađe u toj poziciji''.

Kao članica Bošnjačke stranke (BS) Dešić ističe da ,,Forum žena BS ima potpunu podršku predsjednika Rafeta Husovića da ravnopravno sa muškarcima participira u politici i mi smo u više navrata imali potvrde da se radi o suštinskoj, a ne deklarativnoj podršci“.

Prema internet prezentaciji BS, u njenim organima rukovođenja, ipak, nema žena. Od 15 članova Foruma mladih četiri su žene. Opštinski odbor BS Rožaje od 145 članova ima 22 žene. U Opštinskom odboru u Bijelom Polju od 55 članova ima ih osam, a u podgoričkom odboru od 65 članova svega 16. Nema žene na mjestu predsjednika opštinskih odbora. Samo je jedna potpredsjednica - u Beranama.

Kenana Strujić, predsjednica Foruma žena BS, kaže za CIN-CG, da je crnogorsko društvo uvijek ženu stavljalo u drugi plan: ,,Rijetki su bili primjeri da žena bude na odgovornoj poziciji. Govoreći sa pozicije Bošnjakinje na čelu Foruma žena, mogu reći da se situacija značajno popravila. Žene iz našeg korpusa nalaze se na pozicijama odlučivanja na lokalnom i državnom nivou. Ako me pitate da li sam zadovoljna, reći ću vam da nisam potpuno. Treba više da se zalažemo, za veće učešće i da ne budu samo broj na listama partija, već da im se ukaže povjerenje da upravljaju procesima. Imamo mnoštvo primjera iz Evrope i svijeta, gdje žene vode glavne političke procese. Smatram da i mi u Crnoj Gori imamo kapaciteta i kvaliteta da odgovorno obavljamo najveće funkcije''.

Ljuljete Sefe, članica Demokratske unije Albanaca, smatra da su žene iz nacionalnih manjina dodatno ugrožene. Upozorava da se prvo mora uzeti u obzir ukupan položaj Albanaca, njihovo političko učešće na državnom nivou i zaposlenost u državnim institucijama, koje smatra nezadovoljavajućim.

,,Direktno ili indirektno, albanska žena u Crnoj Gori je dva puta više marginalizovana. Ne postoji politička strategija, ni od međunarodnih institucija  koje se bave pitanjem rodne ravnopravnosti, a ni od same države, za osnaživanje žena koje pripadaju određenoj nacionalnoj manjini'', kaže Sefe.

Cikotić smatra da položaj žena dobrim dijelom zavisi i od njih: ,,Stranka otvara mogućnosti i pruža šansu, ali dobar dio žena se ustručava da se konkretno bavi politikom. Prisutno je uvjerenje da politika nije za žene već je to muški posao''.

Ona tvrdi da rodno ukorijenjene uloge sputavaju žene da se aktivnije uključe u politiku a tome doprinosi i veće prisustvo muškaraca u procesu donošenja odluka i odsustvo solidarnosti među ženama: ,,Vrlo lako jedna drugu osuđuju, dok se muškarcima štošta prašta. Dobrim dijelom žene projektuju svoj položaj u politici uticajem tradicije i radije pristaju da budu na operativnim pozicijama, nego na mjestima odlučivanja gubeći iz vida mogućnosti koje aktivno političko djelovanje otvara. Vrlo brzo odustaju od politike i ambicija. To je, u slučaju mladih i obrazovanih žena, gubitak i za društvo i politiku''.

„Od početka višestranačja nijesmo imali ženu predsjednicu albanske nacionalne partije, poslanicu u Skupštini Crne Gore, predsjednicu opštine ili skupštine opštine, a da ne govorimo o ministarskoj ili ambasadorskoj poziciji, direktorici javnog preduzeća ili ustanove čiji je osnivač država'', ističe Hadixhe Gjoni, potpredsjednica Opštine Ulcinj.

U Skupštini opštine Ulcinj, zahvaljujući uvođenju kvota, broj odbornica se povećao, pa od 33 odborničkih mjesta zauzimaju osam, od kojih je sedam albanske nacionalnosti. Nema, međutim, žena na mjestima direktora lokalnih preduzeća čiji je osnivač Opština, ističe Gjoni. Od ustanova čiji je osnivač država  - izuzetak je direktorsko mjesto u ulcinjskom dječijem vrtiću ,,Solidarnost”. Pored potpredsjednice Opštine, u lokalnoj upravi je sekretarka Sekretarijata za upravu i društvene djelatnosti. Žena ima tek na još nekoliko šefovskih pozicija.

,,U školama, ambulanti, tužilaštvu, sudstvu, centru za socijalni rad, fondu zdravstva, rukovodioci su muškarci. Većina nacionalnih albanskih partija ima forume žena. Određeni broj žena je i u partijskim organima, međutim po meni još nedovoljan i slobodno mogu reći da po tome zaostaju u odnosu na druge partije u Crnoj Gori. Ovi pokazatelji nažalost slikovito govore da određene stereotipe i predrasude teško eliminišemo“, ističe Gjoni.

,,Uključivanja žena u sferu politike i na mjestima odlučivanja u Crnoj Gori traje dugo i još nijesmo dostigli standarde koje nazivamo proevropskim. Za razliku od nas, oni su već odavno postignuti u većini zemalja regiona. Kada je riječ o ženama iz albanske populacije u Crnoj Gori, situacija je neuporedivo teža“, zaključuje ona.

Već dvije godine u organizaciji Ženske političke (ŽPM) mreže vodi se kampanja za uvođenje kvote od 40 odsto zastupljenosti žena u parlamentu. Predlog je uvršten u nacrt izbornog zakonodavstva, a u decembru je izglasan Zakon o političkim partijama po kome žene u partijama dobijaju sredstva za svoj politički rad shodno predlozima ŽPM.

I pored napretka, Crna Gora će teško tokom ove godine ispuniti očekivanje Ujedinjenih nacija da u političkom životu i u parlamentu bude 40 odsto žena, što je predviđeno i Nacionalom strategijom održivog razvoja.

Ljuljete Sefe, članica Demokratske unije Alabanaca:
Sporo i daleko od cilja

„Posljednjih decenija lideri država i međunarodnih organizacija su preduzeli niz akcija i usvojili strategije za promociju zastupljenosti žena u svim oblastima donošenja odluka. Savjet Evrope 1988. godine prvi put u „Deklaraciji o ravnopravnosti i ženama“ predviđa da je „rodna ravnopravnost sastavni dio ljudskih prava i da bez postizanja toga ne može biti ni socijalne pravde a ni demokratije. ". I Pekinška deklaracija iz 1995. godine, koja je jedna od najmoćnijih međunarodnih izjava,  kaže da su „osnaživanje žena i njihovo puno učešće u svim sferama društva, uključujući donošenje odluka, osnovni uslov za postizanje jednakosti, za razvoj i mir ”. Evropski institut za rodnu ravnopravnost, specijalnim preporukama 2006. godine pozvao je države članice da izmijene izborni sistem i primijene sistem kvota i druge mehanizme kako bi se postigla rodna ravnopravnost u politici i odlučivanju.

Izborni sistem je jedan od važnih faktora koji utiče na broj žena zastupnica u lokalnom i u državnom parlamentu. U pluralizmu postoji nekoliko izbornih sistema, ali iz tri glavna sistema: većinski, proporcionalni i mješoviti, dokazao je da je primena kvota na proporcionalni izborni sistem najbolji način za postizanje zastupljenosti žena u parlamentu.

Uprkos činjenicama da Crna Gora teži ka učlanjivanju EU i da je potpisala brojne međunarode konvencije kojim se obavezala da sprovodi aktivne mjere da osigura potpunu rodnu ravnopravnost u svim sferama,  te da žene čine 50 odsto stanovništva, one su i danas najnezastupljenija grupacija u politici Crne Gore. Zato se postavljanje rodne kvote od 30 odsto smatralo neophodnim za osnaživanje žena u politici i mjestima odlučivanja. Trebalo je 14 godina i osam izmjena da se to konačno usvoji. Tako se jasno vidi da je Crna Gora sporo napredovala u participaciji žena u politici  i na mjestima odlu;ivanja.

Nijedna građanska ni nacionalna partija, nažalost, u svojim izbornim listama nije prekoračila kvotu od 30 odsto zastupljenosti žena.“

Andrea JELIĆ
Maja BORIČIĆ

Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) najoštrije osuđuje hapšenje aktiviste Veska Pejaka, zbog izražavanja stava o aktuelnoj situaciji na društvenim mrežama, saopšteno je iz CIN-a.

"Smatramo da je hapšenje Pejaka neprimjereno, te da ugrožava slobodu mišljenja i izražavanja, kao jedan od temelja demokratije", navodi se u saopštenju.

CIN-CG je još jednom apelovao na sve aktere na javnoj sceni da se sa najvećom odgovornošću odnose prema situaciji i da ničim ne podgrijevaju tenzije.

"Ovo se posebno odnosi na najviše državne zvaničnike koji svojim izjavama raspiruju nacionalizam i podjele među građanima", kazali su u CIN-CG.

Trojica stradalih, prema nalazima istrage, nijesu koristili zaštitnu opremu, a na četvrtog se obrušila ogromna količina zemlje. Iz kineske kompanije CRBC ocjenjuju da je broj nezgoda ”relativno mali”, s obzirom na obim i kompleksnost radova. Za kontrolu mjera zaštite na radu angažovano je 90 stručnjaka koji su neprestano na terenu

Četvoro mrtvih, dvoje teže povrijeđenih i veći broj radnika sa lakšim povredama, crni je bilans u protekle četiri godine na gradilištu dionice autoputa Podgorica – Mateševo. Sva četiri poginula radnika su kineski državljani.

U tri slučaja, prema rezultatima istrage, stradali radnici su označeni i krivim za nesreću, dvojica jer nijesu koristili zaštitnu opremu, a jedan se našao na zabranjenom mjestu. Jedna tragedija se nije mogla predvidjeti, jer se obrušila ogromna količina zemlje.

„Desio se i manji broj sporadičnih lakših povreda, koje su nastajale uglavnom kao posljedica zamora i nepažnje pojedinaca. Ukupno gledano, imajući u vidu period izgradnje, kao i 40 aktivnih gradilišta od Podgorice do Kolašina i kompleksnost radova, možemo konstatovati da je broj nezgoda na radu relativno mali, što pokazuje da svi uključeni subjekti na ovom projektu posvećuju izuzetno veliku pažnju oblasti zdravlja i zaštite na radu”, saopšteno je Centru za istraživačko novinarstvo (CIN-CG) iz kineske kompanije CRBC, koja je glavni izvođač radova.

U jeku najvećih radova na autoputu bilo je angažovano oko tri hiljade radnika iz Kine, 1.200 iz Crne Gore i još 200 iz susjednih država i drugih stranaca. Sada, kada je završeno oko 90 odsto građevinskih radova, ima ih upola manje. Proteklih dana zbog kineske Nove godine većina je bila na odsustvu u domovini, ali se vraćaju naredne sedmice.

Prva pogibija desila se početkom oktobra 2017. godine u tunelu Klopot, kada se na poginulog radnika i još jednog koji je povrijeđen, obrušila zemlja zbog, kako je saopšteno, nepredvidljivih geoloških problema.

„Do obrušavanja je došlo zbog blizine čela napredovanja tunela 'Klopot' u odnosu na projektovanu tačku izlaza tunela u kojem se javljaju zone gdje je krečnjak više oštećen u obliku odvojenih blokova pješčano-glinaste strukture i veće količine zemljanog materijala koji nije vidljiv u okviru profila iskopa tunela”, saopšteno je iz Uprave za inspekcijske poslove čija je rudarska inspekcija obavila uviđaj.

Drugi smrtni slučaj desio se u decembru 2017. godine na gradilištu mosta Moračica, kada je 27-godišnji radnik preminuo od povreda zadobijenih nakon pada sa stuba visokog šest metara. Inspekcija zaštite na radu je prilikom uviđaja konstatovala da nije koristio pojas za rad na visini, iako mu je bio obezbjeđen.

Na Jabučkom kršu u februaru 2018. godine poginuo je treći kineski radnik, kada ga je pregazila građevinska mašina u lijevoj cijevi tunela „Preslo“. Inspekcija tvrdi da se, “iz nepoznatih razloga u trenutku utovara i transporta ranije odminiranog materijala, našao na transportnoj liniji jednog od kamiona u vlasništvu firme CRBC”.

U aprilu 2018. godine, dok je uklanjao skelu sa stope mosta Moračica, radnik je pao sa visine od 140 metara. Iz inspekcije je saopšteno da je i u ovom slučaju do tragedije došlo jer nije koristio pojas za rad na visini “iako mu je bio obezbjeđen”.

I iz CRBC ističu da su u oba slučaja pada sa visine na gradilištu mosta Moračica radnici imali neophodnu opremu, prošli potrebnu obuku i dobili sertifikate iz zaštite na radu, ali da su zbog nepažnje otkačili pojaseve za rad na visini i nastavili bez njih, što se završilo kobno.

„Dvije povrede sa smrtnim ishodom desile su se u tunelima, jedna usljed obrušavanja zemlje i stijenske mase, što se nije moglo predvidjeti, a druga, prilikom odvoženja miniranog materijala pri čemu se radnik nalazio u zabranjenoj zoni kretanja. I u ovim slučajevim radnici su imali svu potrebnu opremu, obuke i sertifikate, a kompanija CRBC svu neophodnu dokumentaciju i preduzete mjere za sprečavanja rizika povređivanja u toku rada, u skladu sa zakonom”, tvrde iz ove kompanije.

Dvije teže povrede, prema uviđajima inspekcije, desile su se zbog nesprovođenja mjera zaštite i zdravlja na radu, koje su definisane aktima izvođača odnosno podizvođača radova. U jednom slučaju, zaštitna ograda nije bila propisno postavljena, a u drugom radnici nijesu poštovali mjere zaštite prilikom demontaže skele.

Iz Uprave za inspekcijske poslove navode da se na gradilištu autoputa desila i jedna, kako je stručno nazivaju “opasna pojava”, koja je mogla da ozbiljno ugrozi život i zdravlje radnika, kada je „prilikom montaže građevinskog krana za izgradnju nosača mosta Moračica konstrukcioni dio pao na platformu na kojoj su stajala tri kineska montažera”. Oni su odskočili sa platforme, ali su bili vezani za zaštitnu ogradu i ugruvali se, a ljekar je konstatovao lakše povrede.

Inženjeri zaštite na radu, koju su proveli ekipu CIN-CG kroz gradilišta, kažu da je bilo najopasnije raditi na skelama i kranovima na mostu Moračica. Radnici su stalno morali biti vezani, uz posebne mjere opreza. Četvorica radnika su, na primjer, skidali skelu i liftove sa mosta, a osmorica su brinula o njihovoj bezbjednosti.

U četiri kampa na gradilištu postoje ambulante sa dežurnim ljekarom i dvoje medicinskih sestara ili tehničara, koji rade kao izabrani ljekari radnicima, a liječe i lakše povrede. Imaju i dvoje opremljenih ambulantnih kola, jer u slučaju nezgode hitna pomoć je daleko.

Izgradnja auto-puta je bila novina za sve - crnogorske podizvođače, inspektore i predstavnike Ministarstva saobraćaja, ali i za kineske izvođače koji su se prvi put susreli sa Crnom Gorom i njenim propisima.

„Na početku je bilo problema zbog prilagođavanja našim propisima, koji su vrlo brzo prevaziđeni kroz dobru saradnju sa glavnim izvođačem i podizvođačima na ovom projektu. Glavni izvođač je pored potrebnog broja stručnih lica za zaštitu i zdravlje na radu iz reda svojih zaposlenih, raspisao međunarodni tender i angažovao i spoljnu organizaciju ovlašćenu od Ministarstva rada i socijalnog staranja, a na pojedinim sekcijama i više njih. Nadzor nad realizacijom projekta, po svim segmentima, pa i u pogledu primjene mjera zaštite i zdravlja na radu obavlja i kompanija koju je angažovao investitor, tako da kontinuirani nadzor inspektora za oblast zaštite i zdravlja na radu predstavlja krajnji vid sistema kontrole”, saopštili su iz Uprave za inspekcijske poslove.

Iz CRBC tvrde da je zaštita na radu na ovoj dionici autoputa organizovana ne samo u skladu sa crnogorskim propisima, već i prema najboljoj međunarodnoj praksi i specijalnim zahtjevima investitora. Na gradilištu je angažovano oko 90 ovlašćenih osoba za zaštitu na radu, a svaka radna aktivnost propisana je do detalja.

Zbog veličine i obima radova, inženjeri zaštite na radu borave na gradilištu puno radno vrijeme, što je prvi takav slučaj u Crnoj Gori. Na drugim gradilištima njihov posao je većinom da pripreme dokumenta i mjere zaštite, a zatim povremeno obavljaju kontrole.

„Angažovana je sertifikovana ovlašćena organizacija koja je prisutna na svakom pojedinačnom gradilištu na ovoj dionici. Svaki podizvođač ima sopstvenu ovlašćenu organizaciju i prije ulaska na gradilište mora da potpiše ugovor o sprovođenju mjera zaštite i zdravlja na radu i međusobnim pravima i obavezama. Nad radom svih kompanija na gradilištima ovlašćena organizacija CRBC-a, stručni tim ovlašćenih lica menadžmenta iz Crne Gore i Kine, dnevno obavlja inspekcijske kontrole. Rad svih pomenutih stručnih lica i organizacija kontroliše međunarodni nadzor, takođe na dnevnom nivou”, kazali su za CIN-CG predstavnici CRBC.

Na osnovu dnevnih inspekcijskih izvještaja, prema njihovim riječima, redovno se analiziraju uzroci potencijalnih i stvarnih povreda, uz izradu plana za prevenciju. Jedna od mjera su dodatne intenzivne obuke po principu “top down and bottom up” odnosno od vrha uprave prema radnicima, ali i prenošenje iskustva u obrnutom smjeru. Ovakve obuke uključuju i menadžment i šefove svih gradilišta.

Inženjeri zaštite na radu su organizovali i nekoliko zajedničkih vježbi spašavanja u kojima su učestvovale velike grupe radnika sa pripadnicima MUP-a, helikopterskom jedinicom, vojnicima, vatrogascima i Gorskom službom spašavanja.

„Ministarstvo rada i socijalnog staranja je u prethodnoj godini donijelo niz novih propisa i poboljšanja u smislu sveobuhvatnijeg prilaza ovoj problematici, a CRBC je dao svoj doprinos iskustvom sa ovog projekta, koji se prvi put javlja na gradilištima ovoga tipa u Crnoj Gori”, naveli su iz kineske kompanije.

Izgradnja dionice od 42 kilometra, koja čini i 16 tunela i 20 mostova, trebalo je da bude završena u maju prošle godine. Zbog kašnjenja na početku i naknadnog ugovaranja izgradnje prve faze petlje Smokovac, kao i elektro i vodovodnih radova, rok je aneksom pomjeren za kraj septembra ove godine. Iz crnogorske vlasti, u posljednje vrijeme, izjavama zvaničnika pripremaju javnost da će, ukoliko radovi i budu završeni na vrijeme, biti potreban dodatni period za upotrebnu dozvolu.

Problem sa podizvođačima

“Svi radnici prije ulaska na gradilište moraju proći obuke i testove, u skladu sa zakonom. Dodatno, kineske kolege obavljaju audio-vizuelne obuke za sve nove radnike iz Kine, koji kao uslov ulaska na gradilište moraju položiti zahtjevne testove sa pomenutih obuka”, kažu iz CRBC.

Ova kompanija je angažovala i podizvođe, većinom domaće firme, među kojima je najveća Bemax. Na pitanje, da li su u disciplinovaniji domaći ili radnici iz Kine, inženjeri kažu da Kinezi poštuju naredbe sa vrha, ali da su problem bili takozvani podizvođači podizvođača. Njihovim radnicima se nije svidjela obaveza da prođu obuku zaštite na radu i dobiju sertifikat.

„Preživio sam dva rata, pa neću valjda sada poginuti od lopate”, kazao je jedan radnik iz susjedne države kada je morao da polaže test iz zaštite na radu.

Inženjeri zaštite na radu imaju obavezu da svaki dan pišu izvještaje o svemu što se dešava na njihovom dijelu gradilišta. Kada utvrde da neki podizvođač ne poštuje pravila o tome odmah obavještavaju šefa gradilišta i centralu CRBC. Podizvođači kod kojih su se ponavljali propusti kažnjavani su odlaganjem isplate novca za urađeno.

Iz Uprave za inspekcijske poslove tvrde da je „prilikom inspekcijskog nadzora, što je u posljednje vrijeme prisutnije kod podizvođača radova”, inspektor rada za oblast zaštite i zdravlja na radu preduzimao zakonom propisane mjere i radnje, uključujući i izricanje novčanih kazni. U slučajevima neposredne opasnosti po život i zdravlje zaposlenih, kako su istakli, bilo je i privremenih mjera zabrane rada.

“Pjenavac” još u sjećanju

Crni bilans na najvećoj crnogorskoj investiciji značajno je manji od danka plaćenog prilikom gradnje sadašnjeg magistralnog puta Podgorica - Kolašin, kroz kanjon Platije. Na njegovoj izgradnji, koja je počela 1955. i trajala sedam godina, poginula su 43 radnika. Samo u jednom danu 26. maja 1962. godine, kada se srušila skela na mostu Pjenavac kod Međurječja, stradalo je 25 ljudi. To je bila najveća građevinska nesreća i u bivšoj Jugoslaviji.

Tehnologija i mjere zaštite na radu od tada su značajno napredovale, ali se i dalje gine na ovako velikim gradilištima.

Završetak kompletnog auto-puta od Bara do granice sa Srbijom, daleka je i neizvjesna budućnost, ali i završetkom ove dionice značajno će se smanjiti saobraćaj magistralom kroz kanjon Platije koju nazivaju i „putem straha” i „autostradom smrti” zbog velikog broja saobraćajnih nesreća.

Prema podacima iz MUP-a na putu od Podgorice do Bijelog Polja u sabraćajnim nezgodama stradalo je više od hiljadu ljudi. Najopasnija crna tačka na ovom putu je u mjestu Dromira, na izlazu iz kanjona Platije prema Podgorici gdje je stradalo više od 60 ljudi.

Goran KAPOR

Dvadeset pet Roma/kinja i Egipćana/ki  sa teritorije cijele Crne Gore imaće prilku da se obučava za rad u medijskoj industriji. Najboljih pet kandidata/kinja nakon dvomjesečnog treninga potpisaće ugovor o radu i nastaviti učenje uz rad u Centru za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG), na portalu i novini Vijesti,  Televiziji Vijesti i Monitorovom centru za medije i demokratiju (MCMD).

Pripadnici/e romske i egipćanske (RE) populacije moći će da uče osnove novinarstva, ali i druge poslove u ovoj industriji, kao što su grafički prelom, dizajn, poslovi kamermana/ke, montažera/ke i radnika/ce u štampariji.

Polaznike/ce će obučavati tim iskusnih trenera. Obuka će biti organizovana u dvije faze. U prvoj će pripadnici/e RE biti upoznati/e sa teorijskim i praktičnim osnovama pojedinih medijskih poslova, a u drugoj fazi  će učiti uz rad i sami/e učestvovati u proizvodnji medijskih sadržaja - tekstova, produkciji TV programa, izradi sadržaja portala, te grafičkih i štamparskih poslova.

Konkurs za zainteresovane pripadnike/ce RE populacije objavljen je u više medija i može se naći na sajtu CIN-CG, nedjeljnika Monitor i portala Vijesti.  Svi zainteresovani/e polaznici/e imaju rok od mjesec dana da se jave na konkurs.

Obuka se orgnizuje u okviru projekta: Osnaživanje RE zajednice za pristup tržištu rada, koji sprovode CIN-CG, MCMD, Daily Press i Televizija Vijesti, uz finansijsku podršku Evropske unije i Vlade Crne Gore. Cilj projekta je potpuna integracija pripadnika/ca RE u društvo, posebno kroz jačanje njihovih znanja i vještina.

Projekat će trajati godinu dana, a pored obuke predviđeno je i više drugih aktivnosti, koje bi trebalo da doprinesu opštem cilju projekta, ali i da informišu javnost o poziciji Roma/kinja i Egipćana/ki u Crnoj Gori.

Centre for Investigative Journalism of Montenegro (CIN-CG), in the framework of the project:

“Empowering RE population to access the labor market”

(project provided with the financial support of the European Union and the Government of Montenegro)

is publishing:

A PUBLIC CALL

For training in the media industry – 25 interns from RE population

(Training for journalists, cameramen, graphic designers, workers in printing plant and other jobs in electronic, print and online media)

The training will consist of two stages. The first stage includes two-month training for 25 participants, for which fee will be provided. Following the first stage training, the Commission will select five trainees who show the best tendencies for work in the media. A five-month employment contract will be signed with them. The participants will be trained in media work and they will be involved in media production, for which they will receive regular monthly salary.

The Call is open for unemployed members of RE population residing in the territory of Montenegro who completed at least a primary school and are registered with the Employment Agency of Montenegro. Priority will be given to candidates with high school and college degrees.

Interested candidates should send their applications with a CV, confirmation from the records of the Employment Agency of Montenegro and motivational letter by 15/02/2020 at the latest, by e-mail to: konkurscincg@gmail.com, or to the address: CIN-CG, Trg nezavisnosti bb, 81000 Podgorica.

Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) u okviru projekta:

„Osnaživanje RE zajednice za pristup tržištu rada“

 (projekat kofinansiraju Evropska unija i Vlada Crne Gore)

raspisuje:

JAVNI POZIV

Za obuku u medijskoj industriji   – 25 polaznika/ce

(Obuka za novinare/ke, kamermane/ke, grafičke dizajnere/ke, radnike/ce u štampariji i ostale poslove u elektronskim, štampanim i online medijima)

Obuka će se odvijati u dvije faze. Prva faza predviđa trening od dva mjeseca za svih 25 polaznika, za šta je predviđena određena naknada. Nakon treninga, Komisija će odabrati  pet polaznika/ca koji, sa kojima će se sklopiti ugovor o radu u trajanju od pet mjeseci. Polaznici/e će se, uz rad, obučavati za poslove u medijima i učestvovati u proizvodnji medijskih sadržaja, za šta će dobijati redovnu mjesečnu naknadu.

Mogućnost učešća na ovom javnom pozivu imaju nezaposleni/e pripadnici/ce romske i egipćanske populacije sa teritorije Crne Gore, sa završenom najmanje osnovnom školom koji se nalaze u evidenciji Zavoda za zapošljavanje. Prednost će imati kanditati/kinje sa završenom srednjom školom i fakultetom.

Prijave sa biografijom (CV) kandidata/kinja, potvrdu iz evidencije Zavoda za zapošljavanje i motivaciono pismo slati najkasnije do 15.02.2020. na e-mail: konkurscincg@gmail.com, ili na adresu: CIN-CG, Trg nezavisnosti bb, 81000 Podgorica.

Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) najoštrije protestuje zbog hapšenja novinara Gojka Raičevića, glavnog urednika portala In4S i Dražena Živkovića, glavnog urednika portala Borba. Oni su sinoć privedeni na informativni razgovor i zadržani u pritvoru zbog, kako se tvrdi u saopštenju Uprave policije, sumnje da su počili krivično djelo širenja panike i nereda radi objavljivanja netačne vijesti.

Ovo je drugi slučaj u posljednjih nekoliko dana da se novinari hapse zbog navodnog širenja panike i nereda i objavljivanja lažnih vijesti. Po našem mišljenju ova hapšenja, čak i kada se utvrdi da je riječ o neistinama i kršenju etičkog kodeksa novinara, su nedopustiva i smišljena da bi se ograničila ljudska prava i slobode i stvorio osjećaj pravne nesigurnosti.

Najveći proizvođač lažnih vijesti u Crnoj Gori je upravo ova vlast, koja kreira ambijent straha i širi paniku zbog navodne odbrane države od spoljnih neprijatelja i sopstvenih građana. Tako se stavljaju pod tepih ključni problemi države - izostanak reformi, nedostatak vladavine prava i korupcija na najvišem nivou, a u Crnu Goru na mala vrata uvodi vanredno stanje. Na to ukazuju ne samo hapšenja novinara, već i cijelog jednog poslaničkog kluba.

CIN-CG apeluje na sve novinarske poslenike da uz poštovanje profesionalnih standarda i Kodeksa obrađuju teme od javnog interesa.

Milka Tadić Mijović