The innocent sounding email reached an official of the Montenegrin Defence Ministry in early January 2017.

Entitled: “NATO_secretary_meeting.doc”, it sounded like a communiqué from the Western alliance that Montenegro was soon to join.

However, IT experts say the message was not sent by NATO to update Montenegro on useful information.

It came from a notorious Russian hacking group, which wanted to break into the government’s IT systems and steal state secrets.

Same in January, according to BIRN sources, the Podgorica government received two more similar emails.

The subject line of the first read: “Draft schedule for British army groups’ visit to Montenegro”.

The title of the other was: “Schedule for a European military transfer program”.

All are believed to have come from the same Russian hacker group, which experts say is linked to the Kremlin.

Three international IT security companies say the emails came from APT28, also known as Fancy Bear, which US intelligence services say is connected to the Russian military intelligence service, GRU.

European Union officials also believe that Montenegro suffered a serious cyber attack in June 2017.

Over the last two years, Montenegro authorities have recorded a sharp rise in the number of cyber attacks, mostly targeting state institutions and media outlets.

From only 22 such incidents in 2013, almost 400 were recorded in only nine months of 2017, official data obtained by BIRN show.

Not all are related to malware viruses or attacks on state institutions, and not all the attacks can be attributed to Fancy Bear.

But many of the attacks are believed to be linked to the tiny Adriatic country’s decision to join NATO, which infuriated the country’s old ally, Russia.

Montenegro has since tightened up cyber security defences. It has formed a specialised police taskforce to fight cyber crime.

But with only limited resources, the team greatly depends on the help of NATO and other Western countries.

“After serial attacks in early 2017 we sought help from NATO and the UK to help us fight back. We succeed in reducing the damage and repelled two attacks in late 2017,” a senior police officer told BIRN, declining to provide details of those actions.

BIRN’s investigation shows that the rise in cyber attacks coincided with the final phase of the country’s NATO accession negotiations in late 2016.

In addition, Montenegro's leaders say Russia tried to interfere in the country’s October 16, 2016 general elections, a charge that Moscow has denied.

The authorities and the ruling parties claim that Russia sponsored a coup attempt on the election day.

Several Western governments, including the UK, support that interpretation of events.

The government’s critics, however, insist the coup attempt was faked, and was staged to help the veteran pro-Western leader Milo Djukanovic stay in power.

Bear leaves its tracks:

Three prominent international security companies, Fire Eye, Trend Micro and ESET agree that Fancy Bear staged at least three separate attacks in January, February and June 2017.

So-called “lures” – spearphishing emails – are common tactics used by the group to target victims who are tempted to open messages mentioning specific topics relevant to them.

Targets are fooled into believing the email is legitimate. Then, by clicking on the link or attached document, they enable a virus to enter their computers.

Ben Read, from the US intelligence-led security company Fire Eye, told BIRN that the emails sent to the Montenegrin Defence Ministry in January 2017 were designed to cause chaos.

“If you opened [them], they would install the malware Game Fish on the victim’s system. That’s signature malware for APT28,” he explained.

He said experts from Fire Eye believed the hackers’ motive was Russia’s deep displeasure over Montenegro’s NATO accession, and the cyber attacks formed part of a broader plan to destabilise the country.

In January 2017, Fire Eye published a report claiming that Fancy Bear primarily targeted entities in the US, Europe, and the countries of the former Soviet Union, including government and military targets, along with defence departments, media outlets, and political dissidents or figures opposed to the Russian government.

“Russia is attacking these governments using both traditional means and as cyber-attacks,” Read added.

Before January 2017, on election day in October 2016, many websites in Montenegro were suddenly taken down by so-called DDoS attacks, in which multiple compromised computer systems attack a website and cause a denial of service for users.

However, the authorities never disclosed what actually happened on that day although they announced a detailed investigation, hinting at a Russian role in the large-scale internet incident.

Four days after the elections, on October 20, 2016, another phishing attack was launched against the parliament of Montenegro, most likely by Fancy Bear again, according to IT security specialists Trend Micro.

But, government sources told BIRN that this attack was less serious, as it targeted the “wrong location”, the parliament, which does not deal with confidential data.

“It was a blind shot,” said this official who insisted on remain anonymous.

A bigger attack, which the Montenegro government describes as more intense than the one in October 2016, started on February 15, 2017 and peaked over the following days, government sources told BIRN last year.

This time, websites of the government and state institutions, as well as some pro-government media, suffered a wave of cyber-attacks, officials in Podgorica told BIRN.

“The scope and diversity of the attacks, and the fact that they were being undertaken on a professional level, indicates that this was a synchronised action,” an official said.

The next attack, which a European official attributed to the same Russian source, happened in June 2017.

Pierluigi Paganini, member of the European Union’s Agency for Network and Information Security, ENISA, told BIRN that Montenegrin infrastructure was again targeted by APT28, or Fancy Bear.

“In June 2017, after Montenegro officially joined NATO, the attacks continued; experts at the security firm Fire Eye who analyzed them collected evidence that confirmed the involvement of Russia’s APT,” Paganini said.

He added that the evidence included artefacts, malware, bait documents and exploit codes.

He said that although attribution is always the most difficult part of a forensic investigation, in this case, the information gathered “points directly to the Russian APT28 group”.

BIRN asked the Russian Foreign Ministry about its connections to the group and to its attacks on Montenegro.

It refused to respond specifically, noting only that “the mentioned issues were repeatedly commented on by the Russian Foreign Ministry”.

Russia strongly denies that its state plays any role in hacking governments, media or elections across the globe.

Russian President Vladimir Putin told reporters in June 2017 that hacking groups, like artists, do their own bidding.

“Hackers are like artists who choose their targets, depending how they feel when they wake up in the morning. No such attacks could alter the result of elections in Europe, America or elsewhere,” Putin told reporters.

Cheap way of collecting intelligence:

America disagrees. In a report, published on December 29, 2016, the US Department of Homeland Security, DHS, and the FBI insisted that the Kremlin sponsored Fancy Bear.

Fancy Bear has targeted many important international groups and individuals.

They include Germany’s ruling Christian Democratic Union, CDU, the German Bundestag, NATO, the World Anti-Doping Agency, the US Democratic National Committee, the former White House senior official John Podesta, the US Democratic Congressional Campaign Committee, and others.

https://www.us-cert.gov/sites/default/files/publications/JAR_16-20296A_GRIZZLY%20STEPPE-2016-1229.pdf

Christopher Bing, Associate Editor of CyberScoop, a US cybersecurity website that has followed the attacks in Montenegro, agreed that Fancy Bear has subjected the Balkans to an intensive campaign of cyber-espionage. https://www.cyberscoop.com/apt28-targeted-montenegros-government-joined-nato-researchers-say/

“These activities largely serve as a cheap and effective way to collect intelligence remotely and covertly – without getting caught,” he told BIRN.

Bing explained that APT28 is a politically motivated threat group that is known to target geopolitical rivals of the Kremlin.

“APT28 is known to target military, governmental and civil society groups that are commonly of interest to the Russian state.

“As part of this targeting pattern, the Balkans represents a territory where Russia remains interested in controlling and asserting its dominance,” Bing explained.

The IT company ESET, known for its anti-virus and firewall products, also confirmed to BIRN that Fancy Bear was on active manoeuvres in the Balkans during summer 2017.

Not all cyber attacks are Russian:

New analysis by the Public Administration Ministry on cyber threat to Montenegro showed the number of hacking attacks rose in 2017. The attacks were also “much more serious and sophisticated,” it said.

Over 380 attacks on websites, state institutions, online fraud and misuse of personal accounts were reported in 2017. That compared with just six in 2012. The authorities promised to investigate the background to all those attacks.

“The severity and sophistication of cyber-attacks affecting Montenegro during 2017 were reflected in the increased number of identified attacks on infrastructure and cyber espionage cases, as well as through phishing campaigns that targeted civil servants,” the ministry report said.

These attacks caught Montenegro on the hop, as its small cyber security team had no experience of dealing with attacks on this scale. It has only a dozen employees, who are being trained by US and UK cyber experts.

Amid reports that Russian hackers played a role in downing several websites on election day in Montenegro, the government in December adopted new measures to tighten cyber security.

It said it would strengthen the capacity of the police and intelligence services to prevent hacking, after the attacks on election day had highlighted the vulnerability of the entire system.

“It not just Russian hackers that they are dealing with. The small, under-equipped team is also dealing with the increase in online bank frauds and other attacks that do not have political background,” a government official told BIRN.

Upsurge feared ahead of election:

Ahead of this April’s presidential election in Montenegro, experts warn that the country may experience more cyber threats.

On April 15, citizens will elect anew president, as Filip Vujanovic, is completing his final term and cannot be re-elected.

“Russia has strongly opposed Montenegro’s NATO accession process, so it is likely to continue using cyber capabilities to undermine Montenegro’s role in the alliance,” Pierluigi Paganini, from ENISA, warned.

Attacks disrupted Facebook services:

Major cyber disruption was noted in Montenegro on election day, on October 16, 2016, when people in Montenegro were unable to use Facebook services such as Viber and WhatsApp.

The government had to obtain permission from the Higher Court in Podgorica to temporarily block these applications for two hours on the election day and request a thorough investigation of the cyber attack.

Facebook detected this incident in its Transparency report under the title “Internet Disruptions”.

“We are aware of a disruption affecting access to Facebook products and services in Montenegro that took place during October 2016. This disruption impacted messaging services and coincided with the country's parliamentary elections,” it said.

Izgledalo je to kao uobičajena elektronska razmjena pisama između crnogorskog Ministarstva odbrane i NATO-a, ali nije bila.

Mejl sa naslovom „Dokument o tajnom sastanku NATO-a“ (“NATO_secretary_meeting.doc”) stigao je u Ministarstvo odbrane u januaru 2017. godine.  U sebi je nosio takozvani maliciozni virus koji se bez znanja korisnika instalira na kompjuteru, a služi za krađu podataka ili njihovo uništavanje.

Tog dana,  kako navode vladini izvori CIN-CG/BIRN-a, vlasti u Podgorici su dobile još dva slična mejla.

U naslovu jednog  je pisalo „Nacrt rasporeda za posjetu britanskih vojnih grupa Crnoj Gori“.

Naslov drugog bio je „Raspored za evropski program vojnog transfera“.

Nije poznato da li je tom prilikom došlo do krađe ili uništavanja podataka, ali tri ugledne međunarodne kompanije koje se bave informacionim tehnologijama kažu da su istragom utvrdile kako su mejlovi došli od hakerske grupe APT28, poznate i kao Fensi Ber (u slobodnom prevodu - Moderni medvjed),  koju sponzoriše ruska država.  Američki obavještajni podaci dodatno kažu da je ova grupa povezana sa ruskom vojnom obavještajnom službom GRU.

Novi napad  na crnogorske institucije uslijedio je u junu 2017. godine, prema riječima zvaničnika Evropske unije, a pripisuje se takođe grupi Fensi Ber.

Tokom posljednje dvije godine, pokazuje istraživanje CIN-CG/BIRN, crnogorske vlasti su zabilježile snažan rast broja sajber napada, koji uglavnom targetiraju državne ustanove i medije.

Od 22 takva incidenta 2013. godine, za samo devet mjeseci 2017. zabilježeno je gotovo 400 napada.

Iako nijesu svi incidenti vezani za napade na državne institucije i ne mogu svi biti pripisani Fensi Ber grupi, za mnoge se vjeruje da su povezani sa odlukom Crne Gore da se priključi NATO-u, što je razbješnjelo tradicionalnog saveznika Rusiju.

Otkako su učestali napadi, Crna Gora je pooštrila mjere odbrane i formirala je specijalizovanu policijsku radnu grupu za borbu protiv sajber kriminala.  Sa ograničenim sredstvima, mali tim se značajno oslanja na pomoć NATO-a i drugih zemalja Zapada.

Viši policijski inspektor, iz kriminalističke policije, koji je želio da ostane anoniman,  kaže: „Nakon niza napada početkom 2017. godine, potražili smo pomoć NATO-a i Velike Britanije da bismo se tome suprotstavili. Uspjeli smo da smanjimo štetu i da se odbranimo od dva napada krajem 2017. godine“.  On je odbio da otkrije detalje vezane za ove napade.

Istraživanje pokazuje da se porast u sajber napadima poklopio sa konačnom fazom pristupnih pregovora Crne Gore NATO-u krajem 2016. godine.

„Moderni medvjed“ ostavlja trag

Tri poznate međunarodne bezbjednosne kompanije,  Fajer aj, Trend mikro i ESET su saglasni da je Fensi Ber stajao bar iza tri posebna hakerska napada u januaru, februaru i junu 2017. godine.

Takozvane „udice“ –  mejlovi poznati kao spearphishing, to jest pecanje – su uobičajena taktika koju koriste hakerske grupe da targetiraju žrtve koje povjeruju poruci i kliknu na link, ili neki dokument i tako preuzmu virus.

Ben Rid, iz Fajer aja,  kaže za da su mejlovi poslati crnogorskom Ministarstvu odbrane u januaru 2017. godine osmišljeni da izazovu haos.

„Ako se otvore, oni  instaliraju virus  Gejm fiš na sistem žrtve. To je malver (zlonamjerni program) koji je karakterističan za APT28“, objašnjava Rid.

On kaže da stručnjaci iz Fajer aja vjeruju kako su motivi hakera bili duboko nezadovoljstvo Rusije povodom pristupanja Crne Gore NATO-u, te da sajber napadi čine dio šireg plana da se zemlja destabilizuje.

U januaru 2017. godine, Fajer aj je objavio izvještaj u kom tvrdi da Fensi Ber, prvenstveno targetira pravna lica u Americi, Evropi i zemljama bivšeg Sovjetskog Saveza, uključujući državne i vojne ciljeve, uz ministarstva odbrane, medije i političke disidente ili ličnosti koja se protive ruskoj vladi.

„Rusija napada ove vlade korišćenjem i tradicionalnih sredstava i sajber napadima,“ dodaje Rid.

Na dan izbora u oktobru 2016. godine, mnogo vebsajtova u Crnoj Gori je iznenada oboreno takozvanim DDoS napadima, u kojima nekoliko kompromitovanih kompjuterskih sistema napada vebsajtove.

Međutim, vlasti nikada nijesu objelodanile šta se zapravo desilo tog dana, iako su najavile detaljnu istragu, nagovještavajući ulogu Rusije u internet incidentu velikih razmjera.

Četiri dana nakon izbora, 20. oktobra 2016. godine,  novi napad, ali ovog puta mejlovima koji su nosili viruse,  izveden  je na Skupštinu Crne Gore. Procjena specijalista iz firme Trend mikro je da je Fensi Ber stajao iza toga.

Ali, izvori iz Vlade kažu za CIN-CG/BIRN da je ovaj napad targetirao „pogrešnu lokaciju“, parlament koji nema povjerljive podatke.

„To je bio pucanj u prazno“, rekao je zvaničnik koji je insistirao da ostane anoniman.

Veći napad, koji crnogorska Vlada opisuje kao intenzivniji od onog u oktobru 2016. godine, počeo je 15. februara 2017. godine i doživio vrhunac narednih dana, rekli su izvori u Vladi za CIN-CG/BIRN.

Ovog puta, vebsajtovi vladinih i državnih institucija, kao i nekih prodržavnih medija, pretrpjeli su talas sajber napada.

„Obim i raznolikost napada, i činjenica da su oni bili preduzeti na profesionalnom nivou ukazuje da je ovo bila sinhronizovana akcija“, rekao je jedan izvor.

Sljedeći napad, koji se pripisuje ruskom izvoru, desio se u junu 2017. godine.

Pjerluiđi Paganini, član Agencije za mrežnu i informacionu bezbjednost Evropske unije ENISA, rekao je za CIN-CG/BIRN da je crnogorsku infrastrukturu opet targetirao APT28 ili Fensi Ber.

„U junu 2017. godine nakon što je Crna Gora zvanično pristupila NATO-u, napadi su se nastavili; stručnjaci u bezbjednosnoj firmi Fajer aj koji su analizirali prikupljene dokaze potvrdili su umiješanost ruskog APT-a“, kaže Paganini.

On je dodao da dokazi uključuju artefakte, malver, mamce u vidu dokumenata i kodove za eksploatisanje.

Iako je najteži dio forenzičke istrage utvrditi ko stoji iza napada, Paganini kaže da u ovom slučaju informacije koje su prikupljene, „ukazuju direktno na rusku APT28 grupu“.

Rusko Ministarstvo inostranih poslova je odbilo da odgovori na pitanja CIN-CG/BIRN o mogućim vezama sa grupom koja napada Crnu Goru.

U pismenom odgovoru stoji  da je  „rusko Ministarstvo spoljnih poslova više puta komentarisalo  pomenuta pitanja“.

Rusija oštro poriče da njena vlada igra bilo kakvu ulogu u hakerskim napadima na vlade, medije ili da se miješa u izbore širom svijeta.

Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je novinarima u junu 2017. godine da grupe hakera, kao i umjetnici, sami obavljaju svoje poslove.

„Hakeri kao i umjetnici biraju koga će da targetiraju, u zavisnosti od toga kako se osjećaju kada se probude ujutro. Nikakvi takvi napadi ne mogu promijeniti rezultate izbora u Evropi, Americi ili drugdje“, rekao je Putin novinarima.

Jeftin način za špijunažu

Američke službe se ne slažu sa Putinom. U izvještaju objavljenom 29. decembra 2016. godine, američko Ministarstvo za unutrašnju bezbjednost DHS  i FBI insistiraju da Kremlj sponzoriše Fensi Ber.

Grupa je  targetirala mnoge važne međunarodne grupe i pojedince.

Neke od njih su njemački vladajući Hrišćanski demokratski savez, CDU, njemački Bundestag, NATO, svjetska Anti-doping agencija, američko Demokratsko nacionalno vijeće, bivši zvaničnik Bijele kuće Džon Podesta, američka Komisija za kongresnu kampanju demokrata i druge. https://www.us-cert.gov/sites/default/files/publications/JAR_16-20296A_GRIZZLY%20STEPPE-2016-1229.pdf

Kristofer Bing, saradnik-urednik u Sajberskupu, američkom vebsajtu koji piše o sajber bezbjednosti, saglasan je da je Fensi Ber podvrgnuo i Crnu Goru i Balkan intenzivnoj kampanji sajber špijunaže.  https://www.cyberscoop.com/apt28-targeted-montenegros-government-joined-nato-researchers-say/

„Ove aktivnosti uglavnom služe kao jeftin i efikasan način za prikupljanje obavještajnih podataka sa udaljene lokacije i prikriveno – a da vas ne uhvate“, rekao je za CIN-CG/BIRN.

Bing je objasnio da je APT28 politički motivisana grupa za prijetnje koja je poznata po tome što targetira geopolitičke rivale Kremlja.

„U sklopu obrasca targetiranja, Balkan predstavlja teritoriju gdje Rusija ostaje zainteresovana za kontrolu i uspostavljanje prevlasti“, objasnio je Bing.

U  kompaniji ESET, poznatoj po svojim antivirusnim i fajervol proizvodima, takođe su potvrdili da je Fensi Ber  imao aktivne manevre na Balkanu tokom ljeta 2017. godine.

Napadi i sa drugih adresa

Nova analiza sajber prijetnji po Crnu Goru Ministarstva javne uprave ukazala je da je broj hakerskih napada skočio u 2017. godini. Napadi su takođe „ozbiljniji i sofisticiraniji“, rekli su u ministarstvu.

U 2017. godini bilo je više od 380 prijavljenih incidenata, koji su uključivali napade na vebsajtove i  državne ustanove, ali i onlajn prevare i zloupotrebu ličnih bankovnih računa.

Radi poređenja, u 2012. godini bilo je samo šest napada. Vlasti su obećale da će istražiti pozadinu svih ovih napada.

„Ozbiljnost i sofisticiranost sajber napada koji su se ticali Crne Gore u 2017. godini ogledaju se u povećanom broju identifikovanih napada na infrastrukturu i slučajeva sajber špijunaže, kao i kroz kampanje pecanja koji targetiraju državne službenike“, stoji u izvještaju ministarstva.

Ovi napadi su uhvatili Crnu Goru nespremnu, pošto njen mali tim za sajber bezbjednost nije imao iskustvo sa napadima takvih razmjera. Tim zapošljava samo dvanaest ljudi, koje obučavaju sajber stručnjaci iz Amerike i Velike Britanije.

„Ne bave se oni samo ruskim hakerima. Mali, nedovoljno opremljen tim se takođe bavi porastom onlajn bankarskih prevara i drugim napadima koji nemaju političku pozadinu“, rekao je vladin funkcioner.

Idu opet izbori

Pred predsjedničke izbore u Crnoj Gori, zakazane za 15. april, eksperti upozoravaju da se zemlja može suočiti sa više sajber prijetnji.

„Rusija se jako protivi procesu pristupanja Crne Gore NATO-u, tako da će vjerovatno nastaviti da koristi svoje sajber mogućnosti da podriva ulogu Crne Gore u Alijansi“, upozorava Pjerluiđi Paganini, iz agencije ENISA.

Juriš preko Fejsbuka

Na dan opštih  izbora u Crnoj Gori, 16. oktobra  2016. godine građani su bili zasuti velikim brojem antivladinih  poruka,  koje su stizale od nepoznatih pošiljalaca preko društvene mreže Fejsbuk,  i aplikacija Vajber i Vatsap.

Vlada je tražila i dobila dozvolu od Višeg suda u Podgorici da tog dana na dva sata blokira Vajber i Vatsap i zahtijevala je istragu o sajber napadu

Od Fejsbuka je Vlada  tražila da utvrdi porijeklo tih poruka. Fejsbuk je detektovao incident u svom Izvještaju o transparentnosti pod nazivom „Internet poremećaji“.

„Upoznati smo sa poremećajem koji je uticao na pristup Fejsbuk proizvodima i uslugama u Crnoj Gori koji se desio tokom oktobra 2016. godine. Ovaj poremećaj je uticao na usluge za poruke i poklopio se sa parlamentarnim izborima u ovoj zemlji“, pisalo je u izvještaju.

Dušica Tomović i Maja Živanović

Mlada romska aktivistkinja Fana Delija i njena porodica i saradnici imaju ozbiljne probleme u svojoj zajednici, zbog borbe za ljudska i dječija prava.

“Ja sam tri puta fizički napadnuta. Moja koleginica je kamenovana u sopstvenoj kući. Mom bratu su razbili glavu. Ali, to su rizici koje smo prihvatili”, kaže Fana.

Ona je direktorica nevladine organizacije Centar za romske inicijative (CRI) i vodi dugogodišnju borbu protiv sklapanja dječijih i ugovorenih brakova u romskoj i egipćanskoj populaciji.

Pod velom tradicije, odvija se klasična trgovina ljudima (djecom).

U posljednjih pet godina, prema podacima CRI, u Crnoj Gori je registrovano oko 60 slučajeva ranih ugovorenih brakova.

Samo u posljednje dvije godine prijavljeno je 49 slučajeva policiji, ali nijedan nije procesuiran. I medijatori koji pomažu romskoj djeci da pohađaju osnovnu školu, nedavno su se u razgovoru za CIN-CG požalili kako su u Podgorici dvije djevojčice od 14 godina napustile školovanje zbog udaje.

Začarani krug iz kojeg se ova zajednica teško i sporo izvlači, zatvara se poricanjem Romskog nacionalnog savjeta.

U njemu tvrde da su prodaja djevojčica i sklapanje ranih brakova posljednjih godina iskorijenjeni i da se to ne dešava.

Direktorica Crnogorskog ženskog lobija i koordinatorka Nacionalnog skloništa za žrtve trgovine ljudima Aida Petrović kaže da u posljednjih pet godina, u kontinuitetu pružaju pomoć, podršku i zbrinjavanje djevojčica populacije RE koje su bile žrtve rane udaje i ugovorenih dječijih brakova, žrtve prosjačenja i porodičnog nasilja.

U skloništu, od 2015. do avgusta 2017. godine boravilo je devet potencijalnih žrtava prisilnog braka. To su bile djevojčice  iz Crne Gore, Srbije i sa Kosova.

“Njihov uzrast kada postaju žrtve ugovorenih dječijih brakova se kreće od 11 do 14 godina. Na terenu, u romskim kampovima i dječaci uzrasta od 13 do 14 godina su žrtve rane ženidbe i ugovorenog dječijeg braka”, navela je Petrović.

Tvrdi da sklapanje dječijih brakova u ovoj populaciji nijesu pojedinačni slučajevi, već da je to “na nivou pojave”.

“Nikako se to ne može prihvatiti i posmatrati kao običajno pravo kod populacije RE, jer to nije. Rana udaja i ugovoreni dječiji brak su oblici trgovine ljudskim bićima čiji počinioci treba da podliježu sankcijama nacionalnog zakonodavstva”, ocijenila je ona.

Crnogorski ženski lobi nema nema tačan broj dječijih ugovorenih brakova, a nemaju ni drugi, kaže Petrović, jer ne postoji jedinstvena baza podataka.

Brakovi se sklapaju u tajnosti, a novac koji je dat za djevojčicu kao “otkup” u slučaju da se vrati kući, njena porodica gubi.

To je za većinu siromašnih romskih porodica veliki problem, jer novac ne mogu da vrate.

“Iako je broj neevidentiranih pripadnika populacije RE znatno smanjen, još postoje oni koji nemaju nikakvu dokumentaciju, pa takva djeca 'ne postoje' u institucionalnom sistemu i sam čin ranog ugovorenog dječijeg braka nije moguće evidentirati“, dodaje Petrović.

Pojašnjava da i kada se neki slučaj otkrije, često roditelji ili rodbina krivicu svaljuju na djevojčicu,  pod izgovorom da je ”pobjegla  od kuće jer se zaljubila” i da nijesu uspjeli da je spriječe.

“Postoji jedan broj djevojčica koje dovode iz obližnjih država (Kosovo, Srbija, Makedonija, Albanija) ilegalno ili pod izgovorom da odlaze sa roditeljima u posjetu rođacima u Crnoj Gori, a zapravo je riječ o udaji. Takve dogovore sklapaju porodice razgovorima preko internet, ili telefonom”, istakla je Petrovićeva.

Na isti način, dodaje Petrovićeva, jedan broj njih iz Crne Gore odlazi u druge zemlje gdje ih udaju po već ugovorenom scenariju roditelja dviju porodica.

“Najčešće, te djevojčice odvode roditelji radi udaje u Njemačku, Italiju, Austriju, kao i u okolne države na Kosovo, Srbiju, Makedoniju, Albaniju...”, dodaje direktorica CŽL.

Djevojčice vraćaju roditeljima bez nadzora

Izmjenama Krivičnog zakonika iz 2013. godine i prisilni brakovi  označeni su  kao krivično djelo trgovine ljudima.

Mlađim od 16 godina zabranjeno je stupanje u brak. Maloljetnici mogu da stupe u brak nakon navršenih 16 godina, uz saglasnost roditelja.

Prema posljednjem popisu, u Crnoj Gori živi 8.305 pripadnika romske i egipćanske populacije, a polovina su žene.

Podaci Ujedinjenih nacija (UN) govore da će do 2020. godine oko 140 miliona djevojčica biti udato, od čega će 50 miliona biti djevojčice mlađe od 15 godina. Istraživanje koje je CRI sproveo 2014. godine, pokazlo je da u Crnoj Gori čak 72,4 odsto romske i egipćanske populacije stupi u brak od 12. do 18. godine života.

CIN CG je ranije pisao da Crna Gora u posljednje tri godine nema nijednu pravosnažnu presudu za trgovinu ljudima, a u istom periodu procesuiran je samo jedan slučaj trafikinga, vezan za seksualnu eksploataciju.

Direktorica CRI u razgovoru za CIN CG ističe da bi trebalo kažnjavati i onog koji je dao i drugog koji je uzeo novac prilikom sklapanja ovih brakova.

“Zabrinjava činjenica da se u procesu izviđaja koji sprovodi državni tužilac i policija ne prikupe dovoljni materijalni dokazi na osnovu kojih bi nadležni tužilac pokrenuo krivični postupak, ili prekvalifikovao događaj kao prekršaj”, kaže Delija.

Prema njenim riječima, posebno zabrinjava to što su  sve djevojčice nakon negiranja ugovorenog braka vraćene roditeljima, odnosno počiniocima krivičnog djela, i to uglavnom bez mjera daljeg nadzora.

Prema Porodičnom zakonu, takve porodice bi morao da nadzire Centar za socijalni rad.

“U Beranama i Nikšiću u dva slučaja, prema informacijama koje imamo, ovu mjeru sproveli su nadležni centri  za socijalni rad“, navela je direktorica CRI.

Generalni direktor Direktorata za socijalno staranje i dječiju zaštitu u Ministarstvu rada i socijalnog staranja Goran Kuševija nije odgovorio na pitanje CIN CG-a da li centri za socijalni rad preduzimaju potreban nadzor porodica u kojima postoji sumnja da su prodavali svoju djecu za sklapanje ugovorenih brakova.

Stariji ne vide problem

Za razliku od mladih aktivista, iz Romskog nacionalnog savjeta tvrde da problem ne postoji. Oni oštro odbacuju i nezvanične kritike o tome da u porodicama rukovodilaca ove krovne organizacije ima ugovorenih brakova i  da se tim  poslom bavi čak i predsjednik Savjeta Isen Gaši.

“Ja sam čist kod naroda i kod boga. Mi ćemo prijaviti svaki takav slučaj. Ne mogu komandovati nikome, ali ja već dvije-tri godine nijesam čuo da se to dešavalo, a ne može se ništa dogoditi da ja za to ne znam”, rekao je Gaši u razgovoru sa novinarkom CIN-CG.

Na pitanje, s obzirom na ugled koji ima u toj populaciji, na koji način se bori protiv te pojave, on je rekao da uvijek “na sahranama priča da to ne treba da rade”.

Gaši je naveo da ta organizacija ima mjesečni budžet od oko 4.000 eura i  da nemaju novca da organizuju obuke i radionice o ovoj temi.

I u pisanom odgovoru koji je CIN-CG dostavljen iz Romskog savjeta, oni tvrde da su problem ranih brakova uvidjeli još 2008. godine i da je promjena dugogodišnje tradicije Roma dugotrajan proces na kome rade od osnivanja.

“Protiv smo svih oblika nasilja koji ugrožavaju i ograničavaju slobodu Romkinja, ali se isto tako zalažemo da se navedeni problemi riješe unutar institucija, kroz sudsku i zakonodavnu vlast. Romski savjet osuđuje svaki vid sklapanja ranih brakova. Smatramo da nadležne institucije treba represivno da djeluju na ovakve i slične pojave”, navode u Savjetu.

Na pitanje CIN CG-a kako komentarišu optužbe koje dolaze iz njihove populacije da članovi tog Savjeta imaju u svojim porodicama ugovorene brakove, iz Savjeta odgovaraju da “svaki član savjeta je potpuno autonoman, ima pravo na svoj lični izbor, stav i način življenja kao pojedinac”.

Oni su istovremeno stali u odbranu svog predsjednika za kojeg ističu da “uživa respekt i poštovanje kod cijele romske zajednice u Crnoj Gori, što potvrđuje i činjenica da mu je ovo treći predsjednički mandat“.

“Cijela romska populacija u Crnoj Gori smatra da je Isen Gaši jedini romski lider koji štiti interese svoje zajednice. Predsjednik Romskog savjeta koristi svaku priliku da ukaže svojim sunarodnicima na pogubnost ovog dijela tradicije i da je neophodno prihvatiti nove civilizacijske vrijednosti, a odbaciti sve negativne segmente tradicije. Nažalost, evidentno je da se nijedna zajednica olako ne odriče svojih običaja i tradicije”, zaključuju u Savjetu.

Šef Nacionalne kancelarije za borbu protiv trafikinga Zoran Ulama kaže da je potrebno što više raditi na podizanju nivoa svijesti, da bi tradiciju trebalo poštovati, ali ne po cijenu svega.

“Slabo ili nikakvo obrazovanje među tom populacijom je problem. Oni razmišljaju na način da to nije trgovina, već neko čašćavanje, ali riječ je o maloljetnim osobama. Svima bi moralo da bude jasno da je to krivično djelo”, istakao je Ulama.

Iako nema procesuiranih, ima više prijavljenih, dodaje Ulama, što govori o tome da se podiže svijest da je to pogrešno.

Iz policije ni poslije višestrukog insistiranja CIN-CG, nijesu odgovorili na pitanja u vezi sa ugovorenim dječijim brakovima i činjenicom da prijave uglavnom završavaju na njihovoj adresi i bez epiloga.

Na prodaju je i nevinost

Direktorica CRI Fana Delija objašnjava da se prilikom sklapanja ugovorenog braka okupi uža i šira porodica, komšije, odnosno ugledni muški članovi zajednice i porodice.

„Onda se provjerava da li se radi o nevinoj djevočici na način što otac djevojčice garantuje prijateljima da je nevina, dogovara ju se o izvjesnoj svoti novca, kupovini zlata i garderobe. Zatim se dogovaraju o datumu zasnivanja bračne zajednice”, pojašnjava Delija.

Za djevojčice se, dodaje ona, suma uvećava njihovim društvenim položajem u zajednici i činjenicom da je nevina.

To se, tvrdi, vrednuje od 500 eura do više hiljada eura.

Žrtve ranih brakova i djecu vaspitavaju u tom duhu

Prema istraživanju koje je CRI proveo 2014. godine, čak 72,4 odsto romske i egipćanske populacije stupi u brak od 12. do 18. godine života. Rano prekinuto djetinjstvo udajom, neobrazovanost, siromaštvo i preživljavanje, bespogovorna poslušnost prema svima u kući mladoženje, trpljenje raznih oblika nasilja kao “normalne” situacije, teret porodice i kućnih obaveza, briga da se pokaže u najboljem svjetlu patrijarhalnih očekivanja u ulozi domaćice, supruge, majke, neki su od tereta koji pritiskaju maloljetne djevojčice, žrtve ranih ugovorenih brakova.

Dio toga tereta, pojašnjava Aida Petrović, one “skidaju” onog momenta kada postanu majke, ali je problem što i svoju žensku djecu vaspitavaju u tom duhu. Dodaje i da se, posmatrajući štićenice Skloništa, između ostalog, može uočiti da su lošijeg zdravlja, često imaju hronična oboljenja, izgledaju mnogo starije nego što jesu, te da i umiru mnogo ranije zbog teškog života.

“Zajedničkim radom institucija i civilnog sektora koji se bave ovom problemom, kao i primjenom institucionalnih mehanizama u cilju suzbijanja ugovorenih dječijih brakova, prosjačenja, nasilja, i povećanjem stepena obrazovanja romskih djevojčica, može im se dati dobra startna pozicija da svoj život žive na način koji je dostojan svakog ljudskog bića”, zaključila je Petrovićeva.

Maja BORIČIĆ

Zaposleni u hercegnovskoj „Čistoći“, pretežno Romi i Egipćani, naučili su važnu životnu lekciju i sada pelcer nude i ostalim sunarodnicima i kolegama u Crnoj Gori.

Uz pomoć nevladine organizacije Mladi Romi i sindikalne podružnice koju su formirali uspjeli su da se izbore da im se prizna prekovremeni rad u prethodne tri godine i da započne isplata.

Pored Herceg Novog, Romi i Egipćani zaposleni u komunalnim preduzećima u Nikšiću i Kotoru uključili su se u rad novih sindikalnih organizacija. Odlučili su se na to, suočeni sa teškim položajem, lošim uslovima rada, niskim platama i nemogućnostima da realizuju svoja prava. Podršku imaju od sindikalnih kolega druge nacionalnosti.

Nevladina organizacija Mladi Romi, u saradnji sa Unijom slobodnih sindikata Crne Gore i koalicijom Romski krug planira formiranje još sindikalnih organizacija u komunalnim preduzećima u drugim gradovima.

Istraživanje o sindikalnom organizovanju i zaštiti prava zaposlenih Roma i Egipćana, sprovedeno u osam opština, u okviru projekta „Jačanje aktivizma Roma - Ujedinjeni možemo više“, potvrdilo je da oni u komunalnim preduzećima obavljaju najteže poslove bez adekvatne zaštitne i radne opreme, da nijesu edukovani i da teško ostvaruju svoja prava.

„Oni koji uspijevaju da se zaposle izloženi su često diskriminaciji i kršenju radnih prava koja ne prijavljuju iz straha od gubitka posla, ali i zbog nepoznavanja zakonskih i institucionalnih mogućnosti zaštite“, kaže Samir Jaha, izvršni direktor NVO Mladi Romi.

Zato je, kaže Jaha, u razgovoru za Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG), potrebno razviti mrežu sindikata osnovanih u komunalnim preduzećima i pokrenuti sindikalno okupljanje u ostalim djelatnostima koje su značajne za Rome i Egipćane.

Pomenuti slučaj iz Herceg Novog ilustruje ocjene o neinformisanosti i nezaštićenosti ovih radnika.

„Zajedno sa članom Odbora direktora DOO „Čistoća“ Herceg Novi, pokrenuli smo pitanje isplate dugovanja na osnovu prekovremenog rada, koje za 27 radnika ovog preduzeća nije isplaćeno čak tri godine. U tom trenutku, nijesu znali ni koliko im je prekovremenih sati upisano i priznato, niti kako da dođu do tih podataka“, objasnio je Jaha. Nakon akcije, u saradnji sa Unijom slobodnih sindikata Crne Gore i oštećenim radnicima, počela je isplata dugovanja za prekovremeni rad za 27 radnika.

„Prekovremeni rad se sada isplaćuje redovno. Ranije to nije bio slučaj, pa postoje zaostala dugovanja prema zaposlenima. U ovoj godini je planirano da se izmiri veći dio tih obaveza“, potvrdila je za CIN-CG Sonja Matijević iz hercegnovske Čistoće.

U ovom preduzeću, gdje je zaposleno i 20 pripadnika romske i egipćanske zajednice, pored postojeće Sindikalne organizacije DOO „Čistoća“, formirana je i Sindikalna radnička organizacija (USSCG). U nju je ušlo 13 Roma i Egipćana, kojima je pripalo pet od sedam mjesta u Izvršnom odboru. Čistač javnih površina Zafer Tafa zaposlen od 2014. godine izabran je za potpredsjednika.

„Plata čistača javnih površina, bez prekovremenog rada, je oko 295 eura, dok radnik na specijalnom vozilu ima oko 350 eura mjesečno“, objašnjava Tafa. On ukazuje na sporazum sa poslodavcem, da se zaposlenima rad preko 40 sati nedjeljno isplaćuje na kraju mjeseca, ali i podsjeća da nije sve završeno.

„Ostao je dug za 2014, 2015. i 2016. godinu, a za 2017. tek je pojedincima uplaćeno. Ostala primanja su redovna“, kaže Tafa.

Odnosima, tretmanom kao i saradnjom sa šefovima, kaže, djelimično su zadovoljni. „Ne mogu da kažem da je sve savršeno, jer u pojedinim slučajevima, nažalost, još ima diskriminacije, ali reagujemo i borimo se protiv takvih slučajeva“, ističe Tafa.

On očekuje da će se uskoro formirati sindikat svih komunalnih preduzeća, gdje će „ujedinjeni biti jači“ i boriti se za svoja prava.

Formiranje granskog sindikata najavljuje i Unija slobodnih sindikata Crne Gore, ističući da je „unijeta nova energija među zaposlenima koji su željeli promjene i raskid sa dotadašnjom praksom“. Nakon početnog otpora, rukovodstva pomenutih sindikata uspjela su da izgrade korektan i partnerski odnos sa menadžmentom preduzeća, zaključuju iz USSCG.

U sindikalnoj organizaciji JKP „Komunalno Nikšić“ je svih 33 radnika romske i egipćanske populacije, pa je i za predsjednika izabran njihov sunarodnik Veselj Beganaj. Direktor JKP Nikšić Miodrag Muratović kaže za CIN-CG da je zadovoljan radom pripadnika ove zajednice, te da prosječne zarade terenskih radnika iznose 343 eura.

U Podgorici takođe postoji Sindikat radnika zaposlenih u JP „Čistoća“ čiji su članovi pripadnici romske i egipćanske zajednice. „Pripadnici RE populacije su i članovi povjereništva Sindikalne organizacije”, istakla je za CIN-CG direktorica Čistoće Daca Popović.

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, u Crnoj Gori ima 6.251 pripadnika romske nacionalnosti ili 1,01 odsto od ukupnog stanovništa i 2.054 Egipćana ili 0,33 odsto.

Prosječno se, godišnje, na evidenciji državnog Zavoda za zapošljavanje nalazi oko hiljadu osoba iz ove populacije, od koji su oko 40 odsto žene.

Podaci iz istraživanja Ministarstva za ljudska i manjinska prava, ukazuju da je 83 odsto Roma i Egipćana bez posla. Od onih koji su zaposleni, u javnom sektoru radi šest odsto Roma i Egipćana, u privatnom nešto iznad pet procenata, dok je 4,3 odsto samozaposleno.

Svijest o zaštiti i rizicima

Sindikalno organizovanje Roma trebalo bi da i u kompanijama u kojima rade podigne svijest ne samo o finansijskim pravima već i o neophodnim uslovima rada i adekvatnoj zaštitnoj opremi. Prema nalazima NVO Mladi Romi, u tome ima još dosta posla, a istraživanje CIN-CG pokazalo je da i u preduzećima ima problema.

Zaposleni se o mjerama zaštite informišu prilikom zapošljavanja na određeno radno mjesto gdje prolaze obuku za bezbjedan rad na radnom mjestu. Poslije završene obuke zaposleni polaže test iz bezbjednosti na radu koji ostaje u Društvu u pisanoj formi“, kaže Sonja Matijević iz hercegnovske Čistoće.

Sindikalac u tom preduzeću Zafer Tafa, međutim, kaže da su zaposleni nedovoljno upoznati sa aktom o procjeni rizika i mjerama zaštite na radu. „Nastojaćemo da u okviru naših aktivnosti što prije pokrenemo to pitanje“, objašnjava Tafa.

I u Nikšićkom Komunalnom preduzeću potvrđuju da imaju pravilnik i definisane mjere o zaštiti na radu i tvrde da se o njima radnici redovno informišu „preko sindikata i nadležnih poslovođa i rukovodilaca“. Direktor Miodrag Muratović dodaje da ne posjeduju akt o procjeni rizika na radu, ali da imaju u planu da ga ubrzo donesu.

Kako organizovati sakupljače otpada

Nevladina organizacija Mladi Romi razmatra novu inicijativu udruživanja sakupljača sekundarnih sirovina - u logistički lanac za sakupljanje otpada u Crnoj Gori. Ovakva vrsta udruživanja prvi put bi u Crnoj Gori bila pokrenuta i usmjerena na lobiranje za razvoj reciklažne industrije kroz forme socijalnog preduzetništva, legalizacijom rada sakupljača sekundarnih sirovina i stvaranjem osnova za njihovo finansijsko jačanje.

Sakupljači sekundarnih sirovina čine jednu od najeksploatisanijih grupa radnika, sa najnižom cijenom rada. U razvijenim zemljama, sakupljanje i reciklaža sekundarnih sirovina predstavljaju jednu od najisplativijih djelatnosti, ali u Crnoj Gori, do sada, to nije prepoznato kao mogućnost legalnog zapošljavanja i zarade za veći broj ljudi. Godišnje se u Crnoj Gori proizvede oko 200 hiljada tona otpada. Oko 18 odsto čine papir i karton, staklo 8, plastika 12, tekstil 5, a metali 4 procenta. Separacija i recikliranje su minimalni, pa se količina sakupljenog reciklažnog otpada kreće između 10 i 15 procenata. Gotovo cjelokupan profit u ovoj djelatnosti odlazi privatnim preduzećima i nakupcima, dok neposredni individualni sakupljači otpada jedva zarađuju 5 do 10 eura dnevno. Osim što je neefikasan i nedjelotvoran, takav sistem prikupljanja otpada onemogućava bilo kakvu pravičniju raspodjelu dobiti i destimulativan je za radno uključivanje drugih siromašnih grupa.

Elvis Beriša / Enis Eminović

On Tuesday 21 February 2018, Centre for Investigative Journalism of Montenegro (CIN-CG) organized a conference Investigative Journalism and Code of Ethics - Obstacles, Challenges and How to Reach Professional Standards, as a part of the EU funded project Investigate for ME and EU, implemented in cooperation with Balkan Investigative Reporting Network (BIRN). The goal of the project is to strengthen investigative reporting and topics related to EU negotiation chapters, in order to contribute to the transformation of society towards democracy and the EU integration process.

(more…)

U utorak 21.02.2018. godine Centar za istraživačko novinarstvo (CIN-CG) organizovao je konferenciju Istraživačko novinarstvo i etički kodeks – prepreke, izazovi i kako dostići profesionalne standarde, u okviru projekta Istražujem za M(e)NE i EU!, koji realizujemo u partnerstvu sa Balkanskom istraživačkom regionalnom mrežom (BIRN) uz podršku Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori. Projekat ima za cilj osnaživanje istraživačkog novinarstva i tema koje se odnose na pregovaračka poglavlja sa EU, kako bi doprinijeli transformaciji društva ka demokratiji i procesa evropskih integracija. Konferenciju su otvorili Zoran Pažin, potpredsjednik Vlade Crne Gore, Plamena Halacheva, v.d. šefa Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori iMilka Tadić Mijović, direktorica CIN-CG. O regionalnom i međunarodnom kontekstu govorile su Brankica Petković, programska direktorica Mirovnog instituta iz Ljubljane i Gordana Igrić, direktorica BIRN-a, dok su o lokalnom kontekstu govorili predstavnici crnogorskih medija: Vladan Mićunović (RTCG), Nikola Marković (Dan), Mihailo Jovović (Vijesti) i Slavoljub Šćekić(CIN-CG). Na konferenciji je bilo prisutno oko 70 učesnika.

(more…)

Igor was an excellent student of medicine and specialized in obstetrics. Although his skills seemed in demand in his hometown in the north of Montenegro, he could not get a full-time job at the local hospital.

(more…)

Igor je bio odličan student Medicinskog fakulteta, ali i pored toga što je uspješno specijalizirao akušerstvo, koje je deficitarno u njegovom rodnom gradu na sjeveru Crne Gore, nije mogao da se stalno zaposli u bolnici. Prema njegovim riječima, to je zato što u državi vlada partijsko zapošljavanje, koje podrazumijeva i da se „animiraju članovi šire porodice da glasaju na izborima“, ako se želi dobiti ili zadržati posao.

(more…)

Astrit Rama ujutro dovede djecu u školu. Popriča sa pedagogom, provjeri da li je neko od mališana zaboravio kakvu obavezu, raspita se za roditeljski sastanak i druge detalje i sve pedantno pribilježi. Poslije nastave okupi djecu i vrati ih kući. Zatim se pobrine da, onima kojima je potrebno, obezbijedi dopunsku nastavu.

Rama nije roditelj ovoj djeci, ali kao da jeste. On je medijator i zahvaljujući njegovoj i upornosti ostalih kolega, osjetno je povećan broj romske i egipćanske djece koja pohađaju osnovnu školu. Kroz ovaj višegodišnji program Romskog obrazovnog fonda  (REF) znatno je smanjen broj onih koji odustanu od obrazovanja.

Petočlani  tim medijatora, pod nadzorom Admira Hadžibegovića, svakodnevno se u Podgorici stara o 400 učenika, posredujući na relaciji roditelj - učenik - škola. Rama brine o 72 djece koja pohađaju Osnovnu školu „Vladimir Nazor“ i o još 64, koja idu u Osnovnu školu „Božidar Vuković“. Posao je zanimljiv, a djeca divna. Problem su ponekad roditelji.

„Neki još ne shvataju koliko je bitno da njihova djeca idu u školu. Tek kad stigne prijetnja novčanom kaznom od 100 do 1.500 eura zbog zanemarivanja učenika, oni se zainteresuju i obećaju da će dijete redovno pohađati nastavu“, objašnjava Astrit.

U razgovoru za Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG), on ističe značajnu pomoć koju pruža osoblje obje škole, za što kvalitetniju integraciju romske i egipćanske djece u obrazovni sistem. Velika podrška stiže i od romskih studenata, koji volonterski pomažu učenicima.

„Romski studenti pomažu u pisanju domaćih zadataka i od njih djeca dosta nauče. I škole organizuju dopunske aktivnosti, prije i poslije časova, kojima animiraju djecu da u grupi sačekaju naš dolazak, kako samostalno ne bi napuštala dvorište“, priča Astrit.

Dok dio medijatorskog tima autobusom razvozi „svoje“ učenike, oni koji su obavili posao, u prostorijama REF-a zagledani u monitore računara brižljivo zapisuju svoja zapažanja sa terena.

„Romski obrazovni fond je nevladina organizacija sa sjedištem u Budimpešti, koja funkcioniše u 14 zemalja. U Podgorici smo od 2012. godine. Bavimo se organizovanjem medijatora u nastavi romske i egipćanske djece, kako bi njihova integracija u školski sistem bila što uspješnija. Ovo je EU projekat koji u saradnji sa Ministarstvom prosvjete i Vladom Crne Gore, implementira njemačka organizacija HELP“, kaže Hadžibegović.

U Crnoj Gori živi oko šest hiljada Roma i oko dvije hiljade Egipćana. Prema podacima Ministarstva prosvjete, predškolskim obrazovanjem obuhvaćeno je 190 djece, osnovnu školu pohađa 1.860, a srednju 42 učenika. REF ima i podatke o 26 pripadnika ove zajednice koji su upisali neki od fakulteta.

„Ove godine REF sprovodi projekat u Podgorici, Nikšiću i Beranama. Posebno nas raduje što smo uspjeli da se izborimo da od sljedeće školske godine zanimanje saradnika u nastavi bude sistematizovano kao posebno radno mjesto u Ministarstvu prosvjete. Nadamo se da će tada i uslovi za rad medijatora biti poboljšani”, dodaje Hadžibegović.

On kaže da su „medijatori ljudi iz lokalne zajednice koji se ističu svojim vrlinama i vještinama u radu sa mladima“, ali i priznaje da nije lako naći osobe koje će za platu od 220 eura uložiti cijelog sebe u ovaj odgovorni posao. Pored opštih uslova, potrebno je i da znaju romski i albanski jezik i da rade na računaru. Traže ih putem oglasa u romskim kampovima i na internetu. Niske plate obeshrabre mnoge, jer bi zapošljenjem izgubili pravo na socijalne naknade.

Dok u svoj sedmični izvještaj upisuje zapažanja o 64 učenika, koji uz njegovu brigu pohađaju Osnovnu školu „Savo Pejanović”, Ramadan Kurteši ukazuje na poseban problem, sa kojim romska zajednica nikako da se izbori.

„Od početka školske godine dvije djevojčice od 14 godina napustile su školu zato što su se udale. Medijator ovakve slučajeve može samo da evidentira i obavijesti školu, koja kontaktira Centar za socijalni rad, MUP i roditelje. Organizujemo i roditeljski sastanak, ali roditelji obično ne prihvataju naše savjete“ – kaže Ramadan.

U podgoričkom naselju Konik, ispred novosagrađenih zgrada namijenjenih smještaju izbjeglica, medijatorka Šćipe Kabaši razgovara sa jednim od roditelja. Višegodišnje  iskustvo sliva se u precizne savjete ocu dvoje djece. Šćipe brine o romskim učenicima koji idu u Osnovnu školu „21. maj“ i smatra da su uspješno integrisana u školski sistem.

„Djecu su prihvatili drugovi i drugarice iz škole, ali i njihovi roditelji. Jednom u tri mjeseca, organizuju se donatorske večeri na kojima roditelji prikupe odjeću i obuću, igračke, knjige i ostalo što romskoj djeci može biti od koristi. Mi kasnije to dijelimo. Djeca se veoma obraduju tim paketićima. Dođu im kao nagrada za zalaganja u učenju i redovnost na nastavi“, objašnjava Kabašijeva.

Dah promjena, kao i spoznaja o neophodnosti obrazovanja, osjeća se i u kazivanju Saita Gašija, čija su djeca Ahmet i Šaban redovni učenici drugog i petog razreda Osnovne škole „Marko Miljanov“.

„Moja djeca su dobri đaci i redovno idu na nastavu, a ja sam zahvalan svima koji brinu. Druga djeca ih prihvataju kao drugove i nemaju nikakvih problema”, kaže Gaši. Njegova porodica nedavno je uselila u novosagrađenu zgradu za raseljene Rome i Egipćane i sada, kaže, imaju sve što im je potrebno. Ponosno dodaje da ove godine nijesu uzimali paket robe kao pomoć, već su svoje đake sami opremili.

Nikad nije kasno

Životna oskudica uklesala je neizbrisiv reljef na licu vremešnog Hasana Šalje. Sa njega se, dok razgovaramo ispred trošne kuće na Koniku, čita želja da potomci ne idu istom životnom stazom.

„Imam dvoje djece koja idu u školu. Star sam i bolestan, a pomoći niotkud. Neka završe nešto škole, da se ne pate kroz život. Nije lako, često nemaju obuću i odjeću, ali moraju da izdrže“, kaže Hasan.

Njegov sedamnaestogodišnji sin Jasmin često je morao da prekida školovanje, kako bi radio da izdržava porodicu. Sada je uporan, i redovno pohađa osmi razred sa sestrom Jasminom, u Osnovnoj školi „Savo Pejanović“.

„Dobro su me prihvatili i nastavnici i đaci. Kad nemamo užinu, oni nam nekad kupe sendvič i sok. Asistenti mi pomažu u učenju. Poslije škole moram da radim, jer se brinem i o bolesnom ocu“, priča Jasmin.

Svi zajedno na Dan Roma

U REF-u sprovode i druge vannastavne aktivnosti, za bržu integraciju romskih i egipćanskih mališana u crnogorsko društvo.

„Vodili smo djecu na karneval u Kotoru, što su prihvatili sa velikom radošću i odobravanjem. Svi smo se maskirali i šetali u karnevalskoj povorci. Svake godine osmog aprila, prigodnim svečanostima u KIC-u „Budo Tomović“ obelježavamo i Dan Roma. Ta manifestacija je izuzetno posjećena i na njoj učestvuju ne samo romska djeca, već i ostali đaci iz škola. Tu se može primjetiti povezanost, za koju smo uveliko i mi zaslužni“, kaže Hadžibegović.

Ministarstvo kaže – sjajno!

„Dosadašnji efekti rada, saradnika u socijalnoj inkluziji Roma i Egipćana u oblasti obrazovanja, su sjajni. Praksa je pokazala da je njihov rad izuzetno koristan, u smislu povezivanja porodice i škole i redovnosti pohađanja nastave, a samim tim i školskog postignuća“, ocijenio je u odgovoru na pitanja CIN-CG Dukaj Maraš, direktor Direktorata za obrazovanje pripradnika manjinskih naroda i drugih manjinskih zajednica u Ministarstvu prosvjete.

Dukaj ističe da će naredne godine biti upošljeno oko 20 medijatora koji će obuhvatiti više od 1.500 osnovaca. On je potvrdio da se priprema i sistematizacija mjesta saradnika u socijalnoj inkluziji Roma i Egipćana u oblasti obrazovanja. Budući medijatori će prethodno i sami morati u školu za sticanje stručne kvalifikacije. Savjet za obrazovanje je za njih već usvojio program, koji je pripremio Centar za stručno obrazovanje.

Maksut Beriša / Ranko Vojvodić