Ministar zdravlja Kenan Hrapović je bez raspisivanja oglasa od početka mandata u svom resoru zaposlio sedam novih osoba, iako je nedavno tvrdio da se u sistemu zdravstva neracionalno troši. Među novim radnicima je prema tvrdnjama više izvora i Hrapovićeva svastika.

Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) pitao je Hrapovića zbog čega nijesu oglašena radna mjesta za sedam novozaposlenih i kakve ugovore imaju. Iz njegovog resora odgovorili su da su u toku procedure za popunjavanje radnih mjesta, po novoj sistemazaciji, a „u skladu sa Zakonom“.

Resor Kenana Hrapovića na svom sajtu nema objavljene ni ažurirane spiskove zaposlenih, što nije u skladu sa Zakonom o slobodnom pristupu informacijama. On, međutim, tvrdi da će se u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu nove sistematizacije donijeti rješenja i objaviti spisak službenika i namještenika.

U ministarstvu zdravlja trenutno rade 52 osobe. Za vrijeme mandata Budimira Šegrta radilo je njih 45. Prema nezvaničnim saznanjima CIN-CG, Hrapović je u prvom kvartalu ove godine dostavio Komisiji za ekonomsku politiku i unutrašnji sistem (KEP) na razmatranje nacrt pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, po kojoj je u resoru zdravstva trebalo da bude mjesta za čak 81 zaposlenog. KEP, prema riječima izvora iz Vlade, nije dala zeleno svjetlo na taj dokument. Hrapovićev resor je nakon toga dostavio novi nacrt, kojim je broj radnih mjesta smanjen na 76. Taj su prijedlog usvojili, prvo KEP, a zatim i Vlada.

Iz Ministarstava su potvrdili da je KEP imala primjedbu na broj predviđenih izvršilaca, što su uvažili i smanjili predloženi broj na 76.

Hrapović je, dolaskom na funkciju ministra, uvećao i broj zaposlenih u svom kabinetu. Za tehničku sekretaricu postavio je, prema tvrdnjama više izvora, blisku rođaku njegove supruge Almu Marić. On za CIN-CG, nije odgovorio u kakvom je rodbinskom odnosu njegova supruga i tehnička sekretarka.

Na društvenoj mreži Fejsbuk vide se zajedničke fotografije Marićeve, Hrapovićeve djece i supruge. A na fejsbuk profilu Hrapovićeve kćerke, sekretarica njenog oca Alma Marić je označena kao član porodice i to tetka.

Ali, nije samo zapošljavanje Marićeve zanimljivo. Dolaskom na funkciju Hrapović je predložio, a Vlada imenovala, za državnog sekretara u Ministarstvu zdravlja nekadašnjeg glavnog budžetskog inspektora Milovana Vujovića. A upravo je Vujović prošle godine kontrolisao da li je Hrapović namjenski trošio novac dok je rukovodio Fondom za zdravstveno osiguranje.

Nalaz Vujovića, koji je bio pozitivan, tada je bio predmet sporenja između Hrapovića i tadašnjeg ministra Šegrta. Šegrt je tada tvrdio da Vujović nije dobro uradio posao i da kroz izvještaj „nije
tretirao ono što je bio predmet ili nalog inspekcije“.

Hrapović je i za direktoricu Direktorata za zdravstvenu zaštitu izabrao Almu Drešević, suprugu funkcionera Bošnjačke partije Nedžada Dreševića, koja je prije toga radila u podgoričkom Domu zdravlja kao pedijatrica. Iz Centra za građansko obrazovanje (CGO), reagovali su tim povodom, ističući da takvi primjeri pokazuju da koalicioni ugovori očito sadrže i elemente koji urušavaju velika obećanja o profesionalizaciji državne uprave, dodajući da je riječ o političkim imenovanjima, koji predstavljaju ozbiljan problem za rad institucija.

Zanimljivo je i da su u Hrapovićevom kabinetu tri zaposlena zadužena za odnose sa javnošću, dok je ranije te poslove obavljala samo jedna osoba.

Sekretarku preuzeo iz Fonda , pa raspisao oglas

Hrapović je odgovorio da je tehnička sekretarka u tom resoru Alma Marić zaposlena u skladu sa Zakonom, kojim je propisan način preuzimanja državnog službenika između državnih organa.

Ona je prethodno radila u Fondu za zdravstveno osiguranje, kojim je rukovodio Hrapović. To znači da je mjesto tehničkog sekretara, koje ranije nije postojalo u sistematizaciji, popunjeno, a zaposlena preuzeta od drugog organa i prije nego je radno mjesto utvrđeno.

Po zakonu, preuzimanje između državnih organa je moguće samo ako se ukine državni organ ili dio, pa poslove preuzme drugi. Tek 27. maja objavljen je interni oglas za tehničkog sekretara.
Istraživačica javnih politika Instituta alternativa Milena Milošević ocijenila je da je riječ o svojevrsnoj egzibiciji ako je službenica zaposlena u ministarstvu prije usvajanja novog pravilnika. Po tome, sistematizacija radnih mjesta je “obesmišljena”.

“Ova situacija pokazuje da se preuzimanje koristi na način koji nije propisan Zakonom o državnim službenicima i namještenicima. Naime, osim ako organ ne prezuma djelokrug poslova, koji je prethodno pripadao drugom organu, preuzimanje ne smije biti osnov zaposlenja i jasno je da se koristi samo da bi se zaobišla obaveza javnog oglašavanja i otvorene kokurencije kandidata za novo radno mjesto", smatra Milošević.

Uprava za kadrove predlagala izmjene

Prema nezvaničnim saznanjima CIN-CG, negativno mišljenje na oba pravilnika Ministarstva zdravlja dala je Uprava za kadrove (UZK).
Direktorica UZK Svetlana Vuković odgovorila je za CIN-CG da su od početka godine dva puta dali mišljenje na Predlog pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji Ministarstva zdravlja.

Prvi put mišljenje je dala 30. marta, na Predlog pravilnika dostavljen 29. februara. Vuković je rekla da im je Ministarstvo 11. aprila dostavilo inovirani predlog pravilnika, na koji su mišljenje dali
dva dana kasnije. “U mišljenjima, Uprava za kadrove je ukazala na neophodnost usklađivanja poslova u Direktoratu za međunarodnu saradnju i harmonizaciju propisa, sa Uredbom o kriterijumima za unutrašnju organizaciju i sistematizaciju poslova u organima državne uprave”,
odgovorila je Vuković.

Upravo u tom direktoratu, prema sistematizaciji, trebalo bi da bude 10 zaposlenih. Prethodnom sistematizacijom radnih mjesta, direktorat nije postojao, već direkcija sa duplo manje zaposlenih.

Hrapović: Ugledamo se na razvijene zemlje

U Ministarstvu za CIN-CG tvrde da su među resorima sa najmanjim brojem sistematizovanih radnih mjesta i da je Pravilnik urađen po novom pristupu u odnosu na prethodni i po ugledu na pravilnike ministarstava razvijenih zemalja. Kažu i da broj sistematizovanih radnih mjesta ne znači i njihovo popunjavanje.

U odgovoru ministarstava piše da je broj izvršilaca povećan u farmaceutskoj oblasti, kako bi se, između ostalog, uticalo na racionalnu upotrebu ljekova, ali i da je formirano Odjeljenje za unutrašnju reviziju, koje je od velikog značaja.

Navode i da je organizacija poslova “prilagođena usvojenim strateškim dokumentima i zakonskim rješenjima, kao i uslaglašena sa praksom u zemljama okruženja i EU”.

Ana KOMATINA

Ovaj članak je nastao uz pomoć Evropske unije u okviru projekta “Civilno društvo za dobru upravu: Da služi i zasluži!”, koji sprovode Institut alternativa, Bonum, Natura, Novi horizont i Centar za istraživačko novinarstvo. Sadržaj ovog članka je isključiva odgovornost autora i ni na koji način ne odražava stavove Evropske unije.

Crna Gora je, za posljednjih osam godina, isplatila gotovo 800.000 eura po presudama i poravnanjima Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu (ESLJP).

Uz to, još oko 60.000 eura biće isplaćeno za dvije neizvršene presude tog suda.

Ali to je tek početak plaćanja greški domaćih sudova. Milionske odštete mogu se očekivati samo u postupcima bivših radnika “Radoja Dakića”, koji u Strazburu vode proces protiv Crne Gore zbog neisplaćenih otpremnina. I to nije sve.

Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) je došao do podatka da je vlasnik KIPS-a Risto Drakulović pokrenuo postupak pred Evropskim sudom zato što mu je bivši gradonačelnik Podgorice Miomir Mugoša 2005. stopirao gradnju velikog trgovačkog centra na Starom Aerodromu. I tu bi, ako Drakulović dobije, odšteta mogla biti milionska.

Neki predmeti tek čekaju Strazbur. Veliki broj bivših radnika KAP-a potražuje od Vlade milione eura otpremnina, da li će i ovaj slučaj stići do Strazbura ostaje da se vidi. Do sada je u 25 predmeta pred Sudom u Strazburu konstatovana povreda nekog prava od strane državnih organa Crne Gore. U najvećem broju predmeta, njih 16, ustanovljeno je kršenje prava na pravično suđenje.

U tim presudama je utvrđeno da su postupci trajali predugo, u nekoliko njih nijesu izvršene pravosnažne presude od prije 20 godina, a u par slučajeva utvrđeno je i kršenje prava pristupa sudu. Ostale presude se odnose na kršenje prava na zabranu mučenja, nezakonitog pritvora, kršenje pretpostavke nevinosti, nepoštovanje privatnog i porodičnog života, zaštite imovine, kršenje prava na
slobodu izražavanja i nedjelotvornost domaćih sudova.

Većinu prihvaćenih predstavki Suda u Strazburu, odbacile su najviše crnogorske sudske istance - Ustavni i Vrhovni sud!

Sud u Strazburu je, od 2014.godine, odbacio više od 1000 predstavki protiv naše države, a pred Sudom je trenutno 133 predmeta, koji se uglavnom odnose na navodna kršenja prava na pravično suđenje,  poštovanje privatnog i porodičnog života i slobodu izražavanja.Većina odbačenih predstavki se ne uzima u razmatranje zato što podnosioci ne iskoriste sve mogućnosti pred našim sudovima, prije obraćanja sudu u Strazburu.

Sud u Strazburu može odlučivati u predmetu tek kada se iscrpe svi domaći pravni ljekovi i ukoliko se predstavka podnese u roku od šest mjeseci od kada je donijeta konačna odluka pred domaćim sudovima. Postupak pred Evropskim sudom je besplatan.

 Ne dozvoliti ponovno kršenje prava

Naši sagovornici se slažu da država mora odgovorno da se ponaša prema praksi Evropskog suda za ljudska prava tako što će obezbijediti da se nijedno isto kršenje prava ne ponovi.

„Pojedine presude domaćih sudova su nedovoljno obrazložene i djelimično protivurječne“, ocijenio je za CIN-CG sudija suda u Strazburu Nebojša Vučinić.

On ukazuje na nedovoljnu i neadekvatnu primjenu medjunarodnog prava od strane crnogorskih sudova, bilo da je riječ o standardima Evropske konvencije, bilo da su u pitanju opšta pravila medjunarodnog prava.

Kao primjer navodi pitanje određivanja pritvora, gdje naši sudovi još uvijek ne vode dovoljno računa o "individualizacij konkretizaciji" pritvora u skladu sa okolnostima svakog pojedinačnog slučaja i osobinama osumnjičenog, što je, zaključuje, suprotno i domaćem ZKP-u i standardima Konvencije.

„ Dešava se da domaći sudovi, recimo, ne sprovedu sve neophodne procesne radnje, ne saslušaju neke svjedoke ili vještake i tako propuste da utvrde šta se stvarno dogodilo u konkretnom slučaju“, ocijenio je Vučinić.

On ipak zaključuje da je situacija Crnoj Gori pred sudom u Strazburu na nivou prosjeka većine ostalih članica Savjeta Evrope (sa izuzetkom skandinavskih država protiv kojih je veoma mali broj predstavki i kršenja). Ističe da do sada nijesmo imali ni jedan slučaj masovnog i sistematskog kršenja ljudskih prava, ni jedan sistemski problem povezan sa izvršenjem presuda, ni jednu 'pilot presudu', i ni jedan slučaj pred  Velikim vijećem od sedamnestorice sudija.

„ Ono što je bitno je da se Ustavni i Vrhovni sud CG što bolje osposobe da tumače i primjenjuju Konvenciju u skladu sa veoma bogatom sudskom praksom, u čemu je ostvaren napredak, a i neki niži sudovi, posebno Osnovni sud u Podgorici, su takođe počeli da primjenjuju Konvenciju na unutrašnjem planu“, kaže Vučinić.

On navodi da je suštinski važno da se naše sudije i pravnici adekvatno obuče.  Ističe da su u našoj zemlji neophodne radikalne izmjene u sistemu školovanja pravnika i obuke sudija.

Pavličić: Brže završavati hitne predmete i upravne postupke

Domaći sudovi su u posljednjih par godina mnogo uradili na ažurnosti, ipak, to i dalje treba unapređivati, kaže za CIN-CG Valentina Pavličić, zastupnica Crne Gore pred ESLJP. Ovo je, kako kaže, naročito bitno u predmetima „hitne prirode“, kao i u predmetima koji su u radu kod javne uprave.

Pojedini upravni postupci, upozorava ona, traju i po nekoliko godina, „što neminovno vodi povredi konvencijskih prava u pogledu trajanja dužine postupka." Pavličić ne vidi ništa sporno u podatku da je u odnosu na Crnu Goru u 25 predmeta konstatovana povreda nekog prava od strane državnih organa.

"Samo tokom 2016., Evropski sud za ljudska prava je odbacio preko 180 predstavki protiv naše države. Uz to, ni jedan predmet u odnosu na Crnu Goru ne nalazi se pod pojačanim nadzorom. Nemamo pilot presude, što znači da ne postoji sistemsko kršenje ljudskih prava", ocijenila je Pavličić.

Ona zaključuje da se svakako mora raditi na sistemskom ispravljanju grešaka koje su konstatovane u tim presudama.
Potvrdila je da je, u toku prošle godine, došlo do povećanja broja podnijetih pritužbi Evropskom sudu i u odnosu Crnu Goru.

"To bih pripisala činjenici velikog ugleda, kao i povjerenja koje građani Crne Gore imaju prema Evropskom sudu i samog značaja ovog suda, kao međunarodnog tijela, te činjenici da je sam postupak pred Sudom besplatan", navela je ona.
Institucija zastupnika Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava je ustanovljena 2006. godine, a Kancelarija zastupnika je počela sa radom u maju 2009. godine.

Da li su Evropskom sudu dostavljeni istiniti podaci?

Ustavna žalba u Crnoj Gori je efektivno pravno sredstvo, po ocjeni Evropskog suda, tek od marta 2015. Međutim, Akcija za ljudska prava (HRA) je ukazala da je takva ocjena suda u Strazburu, donijeta na  osnovu neistinitih podataka koje je predočila Crna Gora.
U izvještaju Analiza primjene Zakona o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku od 2011. do 2015, koji je sačinila HRA, piše, između ostalog,da je duplo više kontrolnih zahtjeva za ubrzanje postupka u  pojedinim sudovima nego što je dostavljeno Strazburu, a da je odbijenih zahtjeva bilo četiri puta više nego što je predstavljeno Evropskom sudu.

Pavličić, međutim, za CIN-CG ističe da su svi podaci koji su proslijeđeni Evropskom sudu dobijani isključivo od strane Vrhovnog suda Crne Gore i Sudskog savjeta.

Ona je dodala da je nesporan i značajan razvoj sudske prakse kada je u pitanju odlučivanje po zahtjevima za ubrzanje postupka, te da ne smijemo podcjenjivati i nipodaštavati rad domaćih sudova u tom pogledu.

Predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica je za CIN-CG Analizu HRA okarakterisala kao neobjektivnu, ponavljajući da sudovi crpe svoju statistiku iz PRIS-a i da je ona pouzdana.

Medenica nije željela da komentariše to što je u presudama Evropskog suda u većini predmeta utvrđena nerazumna dužina trajanja sudskih postupaka.

„Da bi mogli komentarisati odluke ESLJP, mora se sagledati i broj aplikacija po godinama i njihova uspješnost pred Sudom, odnosno, koliko je njih odbačeno kao nedozvoljene. Tek tada se može postaviti pozicija Crne Gore u sistemu utvrđivanja kršenja konvencijskih prava. Kako nijeste prednju činjenicu obrađivali, to izostaje i komentar, jer bi bio nepotpun i paušalan“, zaključila je Medenica.

Direktorka HRA Tea Gorjanc Prelević podsjeća da je obje njihove analize radila advokatica Darka Kisjelica, nekadašnja sudija Osnovnog suda u Herceg-Novom.

Prelević konstatuje da paušalna ocjena da je analiza neobjektivna, nažalost, ne ostavlja prostor za bilo kakvu debatu, te da se nada da će isto pitanje vrhovnoj sudskoj vlasti kad tad postaviti neko kao EU ili Evropski sud za ljudska prava, kome će morati da se daju sadržajniji odgovori.

“ Odbijanje suočavanja sa problemima bez obzira ko na njih ukazuje (NVO, EU, Evropski sud u Strazburu, mediji ili gradjani) i predstavljanje ulepšane slike je već dovelo dotle da reforma pravosuđa traje mnogo duže nego što je trebalo i da se nastavlja u nedogled“, ocijenila je Prelević.

Nedavno je objavljeno da je Crna Gora, u odnosu na broj stanovnika, među pet država sa najviše tužbi pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu. Pored građana Crne Gore, pravdu u Strazburu najčešće traže i stanovnici Mađarske, Rumunije, Jermenije i Moldavije.

Najmanje tužbi sud u Strazburu je dobio iz Irske, Danske i Velike Britanije.

Samo Dakićevcima država bi mogla da plati oko 80 miliona

Sud u Strazburu je nedavno donio presudu u korist petorice bivših radnika Radoje Dakić i dosudio da im se isplati oko 217.300 eura na ime neisplaćenih 77 mjesečnih zarada, a dobili su i po 2.000 eura kao
naknadu štete.

Sudu u Strazburu obratilo se još 369 radnika te fabrike. Ukoliko bi njihov primjer slijedili i ostali država bi mogla doći u situaciju da isplati preko 80 miliona eura.

Vlasnik KIPS-a Risto Drekalović pokrenuo je postupak pred Evropskim sudom zato što mu je Mugoša 2005. stopirao, kako tvrdi, legalnu gradnju velikog trgovačkog centra na Starom Aerodromu.

“ U ovoj fazi postupka predaja zahtjeva za odštetu je preuranjena”, rekao je Drekalović za CIN-CG.

On traži pravo na neometano uživanje svoje imovine, pravo na pravično suđenje, pravo na poštovanje porodične i privatne svojine i pravo na djelotvoran pravni lijek.

Evropski sud je već donio jednu presudu „Tomić i ostali protiv Crne Gore“, u kojoj je utvrdio nedosljednju praksu domaćih sudova vezano za postupke koje dvanaest bivših radnika KAP-a podnijelo protiv države tražeći naknadu štete koja bi se sastojala od razlike između invalidske penzije koju su primali i plate koju bi primali da nisu proglašeni tehnološkim viškom.

Oni su se žalili da su domaći sudovi odbacili njihove tužbe, a da su u isto vrijeme prihvatili identiĉne tužbe koje su predale njihove kolege.

Prelević: Nema napretka u djelotvornoj istrazi policijske torture

Prelević upozorava da do sada nije učinjeno ništa da se obezbijedi protokol za djelotvornu istragu policijske odnosno zatvorske torture.

“ Ključno je da se obezbijedi da je iz svakog slučaja izvučena pouka i da se sve uradilo - promjenom zakona i prakse - da se isto takvo kršenje više nikad ne ponovi”, istakla je Prelević.

Ona, međutim, dodaje da Evropski sud godišnje donese veliki broj presuda u kojima nađe kršenje Konvencije i kod iskusnih demokratija, sa mnogo većim povjerenjem javnosti u rad pravosuđa.

“ Iako se, naravno, daleko najveći broj i najtežih kršenja ljudskih prava i dalje nalazi u odnosu na Tursku i Rusiju. Tako da sama činjenica da postoje slučajevi u kojima je utvrđeno da su pogrešile i najviše sudske instance u Crnoj Gori, uključujući i državno tužilaštvo u slučaju nedjelotvorne istrage torture ne znači da je sistem loš u cjelini”, zaključila je Prelević.

Treba biti oprezan i sa ubrzanjem postpuka

Nekadašnji kandidat za sudiju Evropskog suda advokat Aleksandar Đurišić smatra da bi ekstremno brzo okončanje postupaka pred domaćim sudovima možda moglo biti i veći problem od dugog trajanja  sudskih procesa.

„ Nerijetko se dešava pod izgovorom da postupak bude efikasan, da se odbijanjem dokaznih predloga ili fingiranjem zapisnika od strane suda i zloupotrebom neukosti stranke podstiče 'efikasnost' na štetu  ostvarivanja prava, pravičnosti,objektivnosti i nepristrasnosti“, istakao je advokat.

Kada se radi o postupcima koji dugo traju, pojašnjava advokat, uvijek je pored ove povrede postojala i ona koja je suštinska za aplikanta: povreda prava svojine ili nekog drugog izvedenog prava.

„ Kršenje prava na suđenje u razumnom roku uvijek treba posmatrati kao vezu sa kršenjem nekog drugog prava. Pa je konačan sud uvijek taj da je prolongiranjem postupka onemogućeno ostvarivanje nekog osnovnog prava. Suđenje u nerazumnom roku otkriva koja su ta osnovna prava koja  su najčešće povrijeđena od strane države. Na njih treba obratiti naročitu paznju“, zaključuje advokat.

Maja BORIČIĆ

Pacijenti bi za dva mjeseca mogli bez odlaska ljekaru da zakažu pregled preko interneta, a imaće i mogućnost da do kraja godine na telefonu ili računaru dobiju kompletan uvid u svoje laboratorijske nalaze i ljekarske recepte.

To je u razgovoru za „Vijesti“ saopštio direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Sead Čirgić.

On je najavio  da bi sljedeće godine papirne zdravstvene knjižice trebalo da zamijene elektronske,  ali i da bi do kraja ove papirni recepti za ljekove mogli da postanu prošlost.

Čirgić  tvrdi da su troškovi bolovanja za prva četiri mjeseca ove godine smanjena za pola miliona u odnosu na lani.
Saopštio je i da je u Codri, od umrežavanja te privatne bolnice početkom godine, pregledano 2.800, a operisano oko 950 pacijenata o trošku države.

Najavili ste uvođenje elektronske zdravstvene kartice od naredne godine. Koje su prednosti tog dokumenta u odnosu na papirnu knjižicu i šta očekujete od uvođenja novih kartica?

Projekat uvođenja elektronske zdravstvene kartice planiramo da realizujemo tokom 2018. godine.  Kada razmišljamo o benefitima uvijek je to u dvije ravni,  uvijek na prvom mjestu je šta omogućavamo našim osiguranicima, a drugo  kako se to odražava na finansije. Naše očekivanje je da će benefite od ovog projekta imati osiguranici, pružaoci zdravstvenih usluga i zdravstveni radnici, ali i da ćemo imati bolju kontrolu nad troškovima zdravstvene zaštite, odnosno da će doći do smanjenja troškova.

Za osiguranike prednosti će se ogledati kroz  pojednostavljene procedure, povećano povjerenje i nezavisnost kroz sveobuhvatne sigurnosne mjere i pristup sopstvenim podacima. Za pružaoce zdravstvenih usluga prednosti će biti smanjenje zloupotreba korišćenja zdravstvenih usluga bez zdravstvenog osiguranja. Za zdravstvene radnike  manje vremena za administrativne procedure, dodatni administrativni podaci u komunikaciji između zdravstvenih radnika, dodatni medicinski podaci za povećani kvalitet liječenja, unaprijeđeni hardver, softver i internet konekcija. Sveukupno očekivanje je da će se stvoriti pouzdana sigurna i otvorena infrastruktura za e-zdravlje.

Da li i kada imate u planu uvođenje on line zakazivanja kod izabranog doktora? Da li ce takav model zakazivanja zaživjeti kod nas, s obzirom na broj starijih pacijenata koji ne koriste internet i računare?

Projekat uvođenja on line zakazivanja kod izabranog doktora je u pripremnoj fazi. Očekujemo da će aktivnosti na implementaciji, testiranju i puštanju u rad ovog servisa biti realizovane u naredna dva mjeseca. S obzirom na masovnu upotrebu računara, tableta i pametnih telefona, očekujemo da će ovaj servis doživjeti široku upotrebu. Sistem je koncipiran tako da starije osobe i pacijenti koji ne vladaju novim tehnologijama, mogu takođe koristiti ovaj servis uz pomoć članova podrodice ili prijatelja. Odmah nakon početka rada ovog servisa radiće se i izvještaji koji će dati precizne podatke o stepenu njegovog korišćenja.

Koje projekte još možemo da očekujemo u domovima zdravlja, kako bi se  poboljšale usluge i smanjile gužve i troškovi?

Do kraja godine biće realizovan projekat, koji će omogućiti da izabrani doktor dobije u elektronskoj formi naručene laboratorijske nalaze za  pacijenta. Do kraja 2017. se očekuje i uvođenje  elektronskog recepta bez papirnog recepta. To znači da će recept koji propiše izabrani doktor u elektronskoj formi biti dostupan u svim apotekama koje izdaju ljekove na recept. Takođe, planira se da se na mobilnom telefonu, tabletu, računaru, osim zakazivanja kod izabranog doktora omogući osiguranicima da imaju i pregled svih propisanih recepata i urađenih labaratorijskih nalaza. Prednosti za osiguranike su što će se smanjiti odlasci kod izabranog doktora i odlazak u apoteke, kod izabranog doktora će se smanjiti gužve, a benefiti za Fond su što će se smanjiti broj usluga, a samim tim troškovi usluga i  štampanja recepata.

Nedavno ste iz baze osiguranika Fonda izbrisali preminule i raseljene osobe. Koji je sljedeći korak u tom projektu i kakvu korist od ažiriranja baze imaju pacijenti i zaposleni u zdravstvenom sistemu?

Slijedeći korak u Projektu ažuriranja baze osiguranika Fonda jeste uspostavljanje potpune automatske sinhronizacije sa Centralnim registrom obveznika i osiguranika u Poreskoj upravi, što će za efekat imati ažuriranje baze u dijelu osiguranika sa privremenim zapošljenjem (sezonskih radnika i sl.). Već postignuti efekti i benefiti koje osjećaju pacijenti, u prvom redu ogledaju se u oslobađanju slobodnih mjesta za registraciju kod izabranog doktora. Oslobođen je prostor za registraciju kod izabranog doktora za 22.500 osiguranika Fonda. Tačni podaci u bazi osiguranika uslov su za precizne analize, dalje planiranje i projektovanje, odnosno upravljanje zdravstvenim sistemom i reformama.

Koliko su od početka godine državu koštala bolovanja? Da li su se smanjili troškovi po tom osnovu u odnosu na prethodnu ili 2015. godinu?

Troškovi bolovanja, koje refundira Fond poslodavcima, za prva četiri mjeseca ove godine iznose 1,56 miliona. U istom periodu 2016. iznosili su 2,05 miliona, a 2015. godine 1,95 miliona eura. Pokazuje se trend smanjenja i očekujemo da će se takav trend nastaviti do kraja godine.

Ovo je rezultat novih zakonskih rješenja, prema kojim Fond refundira poslodavcu naknadu zarade u visini od 70 odsto od osnova za naknadu, a najviše do iznosa koji ne može biti veći od jedne prosječne zarade zaposlenih u Crnoj Gori u prethodnoj godini, po podacima organa uprave nadležnog za poslove statistike.

Postupak ostvarivanja prava na privremenu spriječenost za rad je decidno propisan od strane Fonda kao i kriterijumi za utvrđivanje dužine bolovanja i isti su inovirani od polovine 2016. godine. Očekujemo da će se trend smanjenja troškova bolovanjanastaviti do kraja godine.

Kakve zloupotrebe bolovanja primjećujete  i na koji način se mogu spriječiti?

Fondu se povremeno obraćaju poslodavci zahtjevom za provjeru osnovanosti odobrenog bolovanja i provjerom je utvrđeno da je ispoštovana procedura i da postoji medicinska dokumentacija na osnovu koje je odobreno bolovanje. Domovi zdravlja vrše kontrolu bolovanja preko komisije za kontrolu kvaliteta, a izabrani doktori su u obavezi da sačinjavaju mjesečne izvještaje o odobrenim bolovanjima i isti se dostavljaju direktoru ustanove i Ministarstvu zdravlja.

Takođe, Fond je pojačao kontrolu bolovanja kroz imenovanje prvostepenih ljekarskih komisija i praćenje njihovog rada.

U ranijem periodu,  uočavali smo određene nepravilnosti kod trudničkih bolovanja, koje su se odnosile na povećanje plate prije otvaranja trudničkog bolovanja, zasnivanje radnog odnosa prije početka bolovanja u svrhu ostvarivanja prava na refundaciju i drugo. U takvim slučajevima zahtjevi su odbijani ili vraćani  na korekciju.

Na osnovu tih iskustava, kroz posljednje zakonske izmjene od aprila ove godine, takve slučajeve smo eliminisali uvođenjem obaveznog staža osiguranja po osnovu zaposlenja, u trajanju od najmanje dva mjeseca bez predkida ili četiri mjeseca sa prekidima u posljednjih 12 mjeseci prije početka korišćenja ovog prava.

Da li su pacijenti i država dobili ili izgubili uvođenjem Codre u mrežu zdravstvenih ustanova?  Koliko je pacijenata od početka godine pregledano i operisano u toj ustanovi o trošku države?

Odlukom o mreži zdravstvenih ustanova, koju je donijela Vlada 2016. god. Codra je sastavni dio Zdravstvene mreže, a na osnovu toga Fond je zaključio ugovor o pružanju zdravstvne zaštite za određene oblasti medicine, za usluge sekundarnog nivoa, za osiguranike Podgorice, Danilovgrada i Kolašina, a za usluge tercijarnog nivoa, za osiguranike sa područja čitave Crne Gore.

Prednosti za osiguranike je što imaju mogućnost izbora i  dostupniju zdravstvenu zaštitu, čime je skraćeno vrijeme čekanja na zdravstvenu zaštitu.
Od početka godine pružene su usluge za 2.800 osiguranika i obavljeno oko 950 opreacija različite složenosti.

Ima li neracionalnog trošenja novca na upućivanje pacijenata u inostranstvo?

Kada je riječ o upućivanju pacijenata u inostranstvo ne možemo govoriti o neracionalnom trošenju, već naprotiv o racionalizaciji troškova. U prilog ovome je činjenica da su troškovi liječenja u inostranstvu u 2016. godini na istom nivou kao 2009. godine, a značajno veći broj osiguranika je upućen na liječenje u druge države u inostranstvu u okviru istih sredstava, dok je smanjen broj osiguranika liječenih u zdravstvenim ustanovama u Srbiji. (2009. godine troškovi liječenja van Crne Gore iznosili su 7,22 miliona, a 2016. godine 7,03 miliona eura)

Zakonom o zdravstvenom osiguranju utvrđeno je da se osigurano lice upućuje radi liječenja van Crne Gore ako nije moglo da se uspješno liječi u Crnoj Gori.

Planiramo da se u saradnji sa KCCG angažuju eksperti izvan Crne Gore iz određenih oblasti, koji će pružati zdravstvne usluge u KCCG tamo gdje je to moguće, umjesto da se upućuju u inostranstvo.

U Fondu su u toku izrade analiza, prije svega mislim na potrošnju ljekova i putnih troškova, gdje imamo dio potrošnje koji još ne kontrolišemo u potpunosti, a koje bi trebalo da nas upute na dalji red u cilju smanjenja tih troškova i onemogućavanja eventualnih zloupotreba.

Cijene ljekova biće niže ako ih definiše Vlada ili Fond

Zagovarate promjenu načina nabavke ljekova i medicinskih sredstava iz razloga što su, kako ste kazali, duge i složene procedure po zakonu o javnim nabavkama dovele do i  do nestašica i poskupljenja ljekova, ali i postojanja monopola.

Prema sadašnjem načinu nabavke ljekova, koji zbog dugih i složenih tenderskih procedura ne obezbjeđuje snabdjevenost u kontinuitetu, posebno kada je potrebno u najkraćem roku obezbijediti lijek, osiguranicima se ne obezbjeđuju ni svi ljekovi definisani Listom  ljekova, već samo dio koji su izabrani tenderskom procedurom, primjenom kriterijuma najniže ponuđene cijene. Na taj način ograničava se pravo osiguranika da dobije lijek koji je propisan listom te se narušava zakonom zagarantovano pravo osiguranika iz oblasti zdravstvene zaštite. Smatramo da bi se definisanjem cijena ljekova od strane Vlade ili Fonda, postigle niže cijene za određene ljekove, čime bi imali bolju kontrolu nad cijenama ljekova. S obzirom da u Crnoj Gori ljekove za potrebe građana obezbjeđuje Montefarm, čiji je osnivač država, te je shodno tome obveznik primjene Zakona o javnim nabavkama, a u cilju izjednačavanja položaja državnih i privatnih apoteka, predložili smo da se nabavka ljekova na recept izuzme  iz postupaka i procedura propisanim Zakonom o javnim nabavkama.

Informatizaciju Kliničkog centra  očekujemo  u 2018. godini

Kada bi Klinički centar i specijalne bolnice  mogli da budu informatički integrisane sa ostatkom zdravstvenog sistema i kada se očekuje usvajanje modela plaćanja po DRG-u (međunarodni sistem klasifikacije pacijenata baziran na dijagnostički povezanim grupama)? 

Integracija specijalnih bolnica sa Integralnim zdravstvenim informacionim sistemom (IZIS) očekuje se do kraja tekuće godine i ovim  projektom rukovodi Fond. Sprovedena je tenderska procedura za implementaciju i dogradnju bolničkog informacionog sistema i  potpisan je ugovor sa odabranim ponuđačem. Što se tiče informatizacije KCCG, očekujemo je u 2018. godini kao i mnogobrojne benefite i za pacijente i za ljekare kao i za samu ustanovu. Sigurni smo da će informatizacija dovesti i do boljeg praćenja troškova i njihovog pada. U dijelu DRG, obezbijeđena je tehnička podrška za evidenciju usluga i razmjenu potrebnih podataka u okviru IZIS-a, a testno fakturisanje iz opštih bolnica planirano je za početak 2018. godine, s tim što napominjemo da opšte bolnice već evidentiraju usluge liječenja po DRG evidenciji.

Ana KOMATINA

Ovaj tekst je napisan u sklopu projekta “Sistem zdravstvene zaštite i prava pacijenata u Crnoj Gori – Osvajanje povjerenja građana” koji je finansiran od strane EU, posredstvom Delegacije EU

Novinarima Vijesti i Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) juče je uručena prva, druga, kao i nagrada za najbolju priču mladog istraživačkog novinara za prošlu godinu, koje dodjeljuje Evropska unija (EU).

Prvu nagradu osvojila je Jelena Jovanović iz ND Vijesti, za serijal tekstova o tome kako su nepoznate osobe, najvjerovatnije pripadnici kriminalnih ldanova, nezakonito postavile kamere i nagledale javni prostor na više lokacija u Kotoru.

Drugo mjesto osvojile su Milka Tadić Mijović i Milena Perović Korać iz CIN-CG,  za serijal priča pod zajedničkim naslovom „Korupcija na lokalnom nivou Kolašin", dok je Ivan Čađenović iz ND Vijesti dobio nagradu za najbolju priču mladog novinara, zahvaljujući serijalu tekstova o sumnjama da je dekan Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore plagirao udžbenik i doktorski rad.

U obrazloženju žirija navodi se da prvonagrađenu priču Jovanović odlikuju sve bitne vrline kvaltitetne istraživačke priče kao što su društvena relevantnost, objektivnost, nepristrasnost, kvalitet argumenata i samostalno prikupljenih dokaza.

Žiri je istakao profesionalnu hrabrost novinarke koja se, kako se navodi, prva uhvatila u koštac sa tom temom, kako bi skrenula pažnju nadležnih institucija na do tada nerazotkriveni društveni problem.

U drugonagrađenovj priči Perović Korać i Tadić Mijović, kako se navodi, uspješno ukazuju na niz spornih načina na koje je trošen novac iz budžeta Opštine Kolašin i raspetljavljaju zamršeni niz tragova – od neuobićajeno visokih troškova za gorivo ili prodaje opštinskog zemljišta po netržišnim cijenama, preko „grešaka“ zbog kojih je ta Opština pretrpjela značajnu materijalno štetu do dodjeljivanja javnih radova bez tenderske procedure.

Prema mišljenju žirija, Čađenović u nagrađenom serijalu, za razliku od velikog broja drugih sličnih tekstova, pažljivo prati sve tragove, veoma vješto otkrivajući različite slojeve, ne samo konkretnog slučaja plagijata, već i pokušaja da se on sakrije od očiju javnosti.

Na konkurs EU stiglo je 17 priča, a odluku o nagradama donio je žiri u čijem su sastavu  Olivera Komar (predsjednica), Dragoljub Vuković,  Snežana Nikčević, Sonja Drobac i Olivera Nikolić.

Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) danas je potpisao ugovor o obuci i radnom angažmanu u medijskoj industriji sa četvoro polaznika romske populacije. Ugovor je potpisan sa Elvisom Berišom, Maksutom Berišom, Enisom Eminovićem i Agimom Gašom.

Oni će se u periodu od godinu dana obučavati u dnevniku Vijesti, Televiziji Vijesti, Monitorovom centru za medije i demokratiju (MCMD) i Centru za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG). Ugovor je potpisan u okviru projekta „Zaposli se i ispričaj priču“.U zavisnosti od afiniteta, polaznici će se obučavati za poslove novinara, kamermana, grafičkog dizajnera, kao i ostale djelatnosti u elektronskim, štampanim i on-line medijima.

Obuka će se odvijati u dvije faze. Prva faza predviđa trening od dva mjeseca, koji se upravo uspješno odvija i završava početkom juna. Uz pomoć trenera/ica, polaznici savladavaju teorijske i tehničke osnove. Nakon toga, oni će se u trajanju od 10 mjeseci obučavati uz rad u medijima i učestvovati u proizvodnji medijskih sadržaja (tekstova, TV priloga i slično).

Četvoro polaznika odabrano je nakon konkursa na kojem su mogli da učestvuju svi/e nezaposleni/e pripadnici/e romske i egipćanske populacije sa teritorije Crne Gore, sa najmanje završenom srednjom školom.Pored edukacije, jedan od ciljeva projekta je informisanje javnosti o položaju Roma i Egipćana, kako bi se smanjila distanca prema ovim grupama i podstakla njihova integracija, obrazovanje i, posebno, zapošljavanje. Mnogi/e pripadnici/e ove populacije, nažalost, još uvijek žive na granici siromaštva i nemaju stalno zaposlenje.

CIN-CG, MCMD, kao i dnevnik Vijesti i TV Vijesti, sa posebnim entuzijazmom sprovode ovaj projekat, koji je u skladu sa misijom ovih medija da se u Crnoj Gori izgradi društvo u kojem će svi njeni građani imati jednake šanse. Nastojaćemo da kroz više različitih aktivnosti pokažemo da je integracija svih, naročito ranjivih grupa u koje spadaju Romi i Egipćani, od posebnog značaja za našu zemlju. Obrazovanje i zapošljavanje predstavlja prvi korak ka tom cilju.

Projekat „Zaposli se i ispričaj priču“ podržan je od strane Ministarstva finansija Crne Gore - Direktorata za finansiranje i ugovaranje sredstava EU pomoći, a finansiran od strane Evropske unije, preko Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA). Ovaj projekat je jedan od više projekata operativnog programa „Razvoj ljudskih resura 2012-2013“, čiji je glavni korisnik Ministarstvo rada Crne Gore kroz poziv: „Implementacija treninga i projekata za zapošljavanje osoba sa invaliditetom i pripadnika RE populacije“, čija je ukupna vrijednost 800.000 eura.

Milka Tadić Mijović

Koordinatorka projekta

Pacijenti u Crnoj Gori svake godine, zbog duševnih poremećaja i poremećaja ponašanja, posjete izabranog doktora između 19.000 i 20.000 puta.

Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) dobio je iz Instituta za javno zdravlje podatke, koji pokazuju da je zbog šizofrenije, šizopatskih i sumanutih poremaćaja u 2015. godini bilo čak 3737 posjeta izabranom ljekaru. Godinu dana ranije, bilo ih je 3551, a u 2013. oko 3435.

Pacijenti sa duševnim poremaćajima, prema tvrdnjama iz civilnog sektora, nijesu dovoljno integrisani , često su odbačeni i od porodice i institucija. Istraživanja pokazuju da su često diskriminisani, ali i da poslije liječenja neki nemaju gdje da odu.

Prema podacima IJZ, broj bolničkih otpusta zbog šizofrenije, šizopatskih i sumanutih poremećaja u 2015. godini bio je 1020, u 2014. tridesetak više, a u 2013. oko 1400. Iz IJZ naglašavaju da jedan pacijent može više puta da bude u bolnici zbog navedenih poremećaja.

Kada je riječ o bolničkom liječenju pacijenata sa šizofrenijom, šizopatskim i sumanutim poremećajima, Crna Gora je u 2014. godini bila u goroj poziciji u odnosu na zemlje regiona - Srbiju i Sloveniju. Oko 107,1 pacijenata na 100.000 stanovnika bilo je u bolnici zbog tih oboljenja. U lošijoj poziciji našla se Hrvatska, gdje je stopa hospitalizacije na 100.000 stanovnika iznosila 279,1.

Iz IJZ su odgovorili CIN-CG da su oboljenja iz grupe šizofrenija, šizopatski i sumanuti poremaćaji, ali i ona iz grupe poremećaji raspoloženja ( afektivni poremaćaji), činila više od 60 odsto od ukupnih hospitalizacija zbog duševnih i poremećaja ponašanja. Broj bolničkih otpusta za sva duševna oboljenja svake godine iznosi više od 2000.

 Uslovi za liječenje bolesnika loši, pomak tek nedavno napravljen

 Civilni sektor godinama upozorava da su uslovi za liječenje pacijenata sa mentalnim poremećajima katastrofalni, ali i da imamo problem sa kapacitetima i nedostatkom postelja.

Mirjana Radović, koordinatorka projekta ”Van izolacije - ostvarivanje prava pacijenata sa mentalnim oboljenjima”, koji sprovode NVO Akcija za ljudska prava (HRA) i Centar za žensko i mirovno obrazovanje (ANIMA) i Mental Disability Advocacy Centre (MDAC) iz Budimpešte tvrdi da specijalnu psihijatrijsku bolnicu u Kotoru opterećuju dva ozbiljna problema.

“Jedan je nedostatak uslova za zbrinjavanje takozvanih socijalnih pacijenata, čije stanje ne zahtijeva dalje bolničko liječenje, ali koji nastavljaju da žive u Bolnici jer nemaju gdje drugo da žive”, kaže Radović. Takvi pacijenti čine trećinu pacijenata koji borave u toj zdravstvenoj ustanovi.

Drugi problem, prema riječima Radović, predstavlja Jedinica sudske psihijatrije, u kojoj su smješteni takozvani forenzički pacijenti, koji moraju da se liječe i posebno obezbjeđuju, jer su uslijed bolesti počinili ozbiljna krivična djela.

“Kapacitet ovog odjeljenja ne odgovara potrebama, obezbjeđuje ga privatno obezbjeđenje koje organizuje bolnica, pa, iako Ministarstvo pravde sada učestvuje u troškovima, i ova nadležnost izuzetno opterećuje bolnicu”, smatra Radović.

Kada je riječ o Klinici za psihijatriju Kliničkog centra (KC), nakon više godina unaprijeđeno je stanje u toj ustanovi. Radović kaže  da je tek nakon ukazivanja HRA da se pacijenti u toj ustanovi liječe u mizernim uslovima, zamijenjena dotrajala bravarija i izvršeni drugi radovi.

Direktor Klinike za psihijatriju Željko Golubović saopštio je za CIN-CG da su uslovi rada nedavno poboljšani u građevinskom smislu i da je adaptacija koštala oko 50.000 eura, uz dodatne troškove KC. On je istakao da bi se izgradnjom nove klinike ispoštovali standardi u liječenju duševnih pacijenata.

“Pojedina odjeljenja bi se osamostalila i adekvatno razvijala, i stručno i edukativno. Ako analiziramo uslove smještaja pacijenata unazad trideset godina sa ovom adpatacijom zgrade postignuti su do sada u gradjevinskom smislu vrlo korektni i zavidni rezultati kako bi se poboljšali uslovi liječenja pacijenata, a njihov boravak učinio humanijim i ljudskim”, ukazao je Golubović.

Nadležni nijesu spremni da pređu sa riječi na djela?

Radović za CIN-CG kaže da nema spremnosti nadležnih ministarstava, na prvom mjestu zdravlja, a onda i ministarstava pravde i rada i socijalnog staranja, da pređu sa riječi na djela i krenu da rješavaju nagomilane probleme.

Podsjeća da Ministarstvo zdravlja nije obezbijedilo uslove da se uspostavljeni centri za mentalno zdravlje osnaže da u punom smislu pružaju usluge tzv. komunalne psihijatrije odnosno psihijatrije u zajednici. Sa druge strane, kako kaže Radović, Ministarstvo rada i socijalnog staranja nije obezbijedilo podršku za povratak tzv. socijalnih pacijenata u društvo, a Ministarstvo pravde nije izgradilo zatvorsku bolnicu u kojoj bi se, između ostalih, čuvali i liječili pacijenti sa izrečenom mjerom bezbjednosti.

“Dakle, ministarstva hitno treba da počnu da rade svoj posao jer je postojeće stanje u Bolnici neodrživo. Više puta smo ukazivali da se može i mora više uraditi sa sredstvima koja se trenutno ulažu u psihijatrijske pacijente”, upozorava Radović.

I dok Radović smatra da kreatori zdravstvene politike ne posvećuju dovoljno pažnje oboljelima od duševnih i poremećaja ponašanja, Golubović tvrdi suprotno.

“U datim okolnostima Ministarstvo zdravlja se nesebično ponaša i ima i ljudsku i profesionalnu odogvornost prema zaposlenima i vjerujte mi velika finansijka sredstva se troše za nabavku najskujplij ljekova i aparata, a sve u interesu naših gradjana”, kaže Golubović.

Muškarci češće obolijevaju, pregledi povećani i zbog socijalnih razloga

Ukupan broj bolničkih otpusta za sva duševna oboljenja godišnje iznosi više od 2000.

Iz IJZ su naglasili da muškarci češće, u oko 65 odsto slučajeva, bili na bolničkom liječenju zbog duševnih i poremećaja ponašanja. Među pacijentima na liječenju, što se tiče starosti, najviše je bilo osoba koje imaju između 30 i 59 godina.

Na pitanje da li primjećuje trend obolijevanja od duševnih i poremećaja ponašanja, u odnosu na prije 10 ili 15 godina, direktor Klinike za psihijatriju KC Željko Golubović odgovara da se to mora prikazazi statistički, pojedinačno po godinama.

“Ali ne zaboravite, Podgorica je imala 90.000 stanovnika, a sada ima oko 250.000”, kaže Golubović.

Prema njegovim riječima, klinički utisci pokazuju da prednjače bolesti zavisnosti i depresivni poremećaji reaktivne socijalne prirode. Golubović naglašava da je znatan broj pregleda iz socijalnih, a ne stvarno medicinskih razloga.

“Dakle, povećan je broj pregleda i iz socioloških razloga (gubitak posla, materijalni razlozi, pogrešne navike, razne predstave i predrasude o sebi i okolini, pogrešan sistem vrijednosti, specifične mentalitetne i folklorne sposobnosti, pokušaj ostvarivanja sekundardne dobiti i slično”, tvrdi Golubović.

Na pitanje kog uzrasta i pola je najveći broj pacijenata koji se liječi u Klinici za psihijatriju, Golubović odgovara da ta ustanova “ne bira pol i godište”. Ističe da se liječe od 16. godine, pa do kraja života.

Treba uvesti kućne posjete oboljelima

Oboljeli od duševnih poremećaja često se suočavaju sa brojnim problemima. Radović tvrdi da teškoće nastaju kada pacijent koji treba da se liječi odbija liječenje ili nema odgovarajući podšku porodice. Navodi primjer iz prakse, kada pacijent odbije da primi terapiju, a što nije rijetka pojava.

“U uređenom sistemu, psihijatar bi trebalo odmah po saznanju da  dopre do pacijenta i u saradnji sa njim pronađe rješenje. Psihijatri su nam kazali da ovakve situacije obično brzo rješavaju i pacijent nastavlja sa uobićajenim životom i radom u zajednici”, kaže Radović. Ipak, naglašava da kod nas psihijatri ne idu u kućne posjete.

“Ako pacijent ne želi da dođe do ljekara koji radi u Centru za mentalno zdravlje i nastavi da odbija da pije terapiju, dolazi do pogoršanja stanja bolesti. Onda se čeka da pacijent započne da ugrožava sebe ili  druge i steknu uslovi da bude prisilno hospitalizovan uz asistenciju policije”, kaže Radović i dodaje da  prisilna hospitalizacija dodatno povlači sa sobom i pokretanje i sprovođenje vanparničnog postupka u kojem se mora odlučiti da li je hospitalizacija bila opravdana.

Radović tvrdi da se na kraju se postavlja pitanje, da li je logičnije i racionalnije bilo obezbijediti da psihijatar odmah dođe do pacijenta i to prije nego što se angažuju i druge službe i pokrenu svi sledeći mehanizmi koji su ustanovljeni kao garancija poštovanja ljudskih prava i sprečavanje zloupotreba.

Ana KOMATINA

Ovaj tekst je napisan u sklopu projekta “Sistem zdravstvene zaštite i prava pacijenata u Crnoj Gori – Osvajanje povjerenja građana” koji je finansiran od strane EU, posredstvom Delegacije EU

Najveći broj krivičnih prijava protiv nepoznatih počinilaca u posljednjih pet godina - odbačen je zbog zastare.  Od  10.231 prijave procesuirane su  samo 2982. Zbog zastare je odbačeno čak 7.047, a iz drugih razloga svega 202.

To se može zaključiti iz izvještaja o radu tužilaštava u posljednjih pet godina. U Vrhovnom državnom tužilaštvu nijesu odgovorili na pitanja Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN- CG) - na koja se krivična djela odnose ove zastare.

Crnogorski sudovi nemaju  obavezu da prikupljaju podatke o predmetima koji su zastarjeli. Propisi ne nalažu vođenje evidencija o zastarelosti u krivičnim predmetima, kažu predstavnici Sudskog savjeta za CIN-CG.  Ističu da se za tu vrstu podataka treba obratiti sudovima pojedinačno. Međutim, najveći sud u zemlji - podgorički Osnovni sud, nema te podatke.  U tom sudu pozivaju se, takođe, na to da ne postoji zakonska obaveza  da vode evidenciju.

U podgoričkom Višem sudu  tvrde da je u posljednjih pet godina  u osam drugostepenih krivičnih predmeta nastupila zastarjelost krivičnog gonjenja, ali ne odgovaraju na pitanje CIN-CG: na koja krivična djela se odnose ti postupci. Sudski savjet odlučuje koji će se podaci objavljivati u izvještajima. Sudovi nemaju ni obavezu da u godišnjim izvještajima objavljuju koliko je predmeta zastarjelo. Jedino se u izvještaju tužilaštva za 2012. pominje da su zbog zastarjelosti državni tužioci odbacili krivične prijave protiv 14 osoba  osumnjičenih za falsifikovanje novca, a da je bilo i 63 odbačaja osumnjičenih za šumske krađe. Te godine, međutim, odbačeno je još 1.357 prijava zbog zastare, ali se ne navodi za koja krivična djela.

Prema Krivičnom zakoniku zastarjelost krivičnog gonjenja nastupa, u zavisnosti od zaprijećene kazne, u periodu od dvije za lakša, do 25 godina za najteža krivična djela, za koja prijeti kazna i do 40 godina.

Carine, Limenka, Bazar, KAP

Posljednjih godina zastarjelo je više postupaka u kojima su osumnjičeni ili optuženi bili državni službenici i funkcioneri. Tako su zastarjele, između ostalog, krivična prijava MANS-a za hipoteku zemljišta Solane, postupak za masovno prebijanje pritvorenika u Zavodu za izvršenje krivičnih sankcija (ZIKS), nestanak dvoje djece iz Javne ustanove Komanski most, dio prijave za mučenje Aleksandra Pejanovića...

Političar  Velizar Kaluđerović (Demokrate)  za CIN-CG upozorio je da bi se tako nešto vrlo lako moglo  desiti i u postupcima u javnosti poznatim kao Carine, Limenka, izdavanje državnih garancija za KAP i Bazar.

“I pored toga što su u navedenim slučajevima - aferama nastupile štetne posljedice po javni interes i sve građane Crne Gore koje se mjere stotinama miliona eura, a od preduzimanja ovih štetnih aktivnosti od strane odgovornih pojedinaca proteklo  od 5 do 10 godina, nije mi poznato da je nadležno državno tužilaštvo ni u jednom od ovih predmeta preduzelo procesne radnje na osnovu kojih, saglasno zakonu, prestaje da otkucava vrijeme koje se računa u rok zastarjelosti krivičnog gonjenja”, istakao je Kaluđerović.

Podsjetio je  da se slučaj Carina dogodio 2007.  Tada je bivši gradonačelnik Podgorice Miomir Mugoša građevinsko zemljište od 15.205 kvadrata ustupio preduzeću Carine za samo 2,5 miliona u direktnoj nagodbi, iako su prethodno Carine na javnoj licitaciji za isto  zemljište nudili za 13,4 miliona. Kad su od te ponude odustali, parcelu su dobili po cijeni nižoj za 10,9 miliona eura.

“Podsjećanje na datume kada su se preduzimale aktivnosti na štetu Glavnog grada, jasno pokazuju da je od tada proteklo duže od devet godina”, istakao je Kaluđerović.

Slično je i sa slučajem Limenka.  Ugovorom Vlade  sa bratom bivšeg premijera Acom Đukanovićem,  o kupoprodaji zemljišta na lokaciji objekta CB Podgorica, zaključen je 20. maja 2008. godine. Iz tog posla budžet države je direktno oštećen za 10,6 miliona evra.

“Od preduzetih radnji zbog kojih je nastupila ogromna šteta po državu, proteklo je više od osam godina”, podsjetio je funkcioner Demokrata.

Ali, tu nije kraj.  Zastara bi mogla nastupiti i u slučaju državnih garancija za KAP: Vlada je, navodi Kaluđerović, 2009. godine, ne poštujući proceduru, izdala državne garancije za KAP od 132 miliona eura, koje su pale na teret budžeta Crne Gore. “Od izdavanja garancija proteklo je duže od sedam godina”, kaže Kaluđerović.

Ugovor o privatno javnom partnerstvu Glavnog grada Podgorica i preduzeća Čelebić zaključen je 17. decembra 2010. godine, a na osnovu tog Ugovora i njegovih aneksa, preduzeću Čelebić je  pripalo oko 6.000 kvadrata ekskluzivnog poslovnog prostora, a Glavnom gradu samo 930 m2 i to - zelene pijace i parking prostora. Od zaključenja tog ugovora proteklo je duže od šest  godina.

“Volio bih da nadležno državno tužilaštvo iznošenjem konkretnih podataka u vezi sa navedenim predmetima, ali i brojnim drugim koji do sada nijesu procesuirani, odagna sumnje o postojanju rizika zastarjelosti krivičnog gonjenja. Naravno, sumnje će najubjedljivije odagnati ako konačno, pred nadležnim sudovima, pokrene postupak za utvrđivanje krivično - pravne odgovornosti  pojedinaca koji već godinama nekažnjeno građanima Crne Gore nanose ogromnu štetu koja se mjeri desetinama i stotinama miliona eura”, ocijenio je Klađuerović.

Komentarišući činjenicu da u pravosuđu ne vode, niti u  izvještajima daje podatke o zastarjelosti, on je rekao  da to  nije korektno i da predstavlja „trule daske“ u pravosuđu.
“Ima puno razloga za sumnju da se sadašnje crnogorsko pravosuđe prema jednom broju lica, koja su godinama visoko pozicionirana u vlasti, kao i prema jednom broju sa njima povezanih lica, ponaša kao da su ta lica apsolutno krivično neodgovorna. U ovakvom pristupu, vjerovatno se kalkuliše i priziva u pomoć i institut zastarjelosti krivičnog gonjenja”, zaključio je Kaluđerović.

Ko je kriv

Zastarjelost krivičnog gonjenja i izvršenja kazne znači nepopravljiv propust da se pravda sprovede, pa bi država obavezno morala da obezbijedi da se u svakom slučaju utvrđuje da li je do toga došlo zbog nečije namjere, nesavjesnog rada ili zbog zaista objektivnih okolnosti, ocijenila je izvršna direktorka Akcije za ljudska prava Tea Gorjanc Prelević.

Ona je za CIN-CG navela da ni podaci koje objavljuje tužilaštvo ne govore o tome koliko je sudskih predmeta zastarjelo, odnosno  koliko je predmeta zastarjelo pošto je pokrenut krivični postupak protiv poznatih izvršilaca.

“Državno tužilaštvo ne daje nikakvo obrazloženje u izvještaju za 2016. godinu, za nastupanje zastarjelosti u čak 1.700 slučajeva zastarjevanja krivičnih prijava protiv nepoznatih izvršilaca. Ovakvo obrazloženje je posebno neophodno u slučajevima kada nastupi zastarjelost krivičnog gonjenja ili izvršenja krivične sankcije protiv poznatih izvršilaca, jer je u takvim slučajevima i vjerovatnije da dođe do zloupotreba, tj. korupcije”, konstatovala je direktorka HRA.

Iz nevladinih organizacija HRA i CEMI  nedavno su podsjetili da se podaci o zastarjelosti ne pominju u godišnjim izvještajima sudova i tužilaštava, ističući da Godišnji izvještaj o radu Sudskog savjeta i sudstva sadrži samo informaciju o tome da je zastarjelo 2.286 prekršajnih kazni.

Tražili su  da se evidentira svaki slučaj zastarjelosti predmeta u  sudovima i  tužilaštvima i da se povodom svakog takvog slučaja oformi komisija sa zadatkom da ispita - da li je do takve posljedice došlo zbog propusta u radu državnih tužilaca ili sudija.

“Na ovaj način bi se svaki slučaj zastarijevanja krivičnog gonjenja, koji može da ukaže na ozbiljnu korupciju, ozbiljno i tretirao, a odgovorni za propuste snosili adekvatne posljedice, koje mogu biti i krivična odgovornost i razrješenje”, istakli su iz tih NVO.

Ponovili su  apel da se Krivičnim zakonikom propiše da ubistvo, teško ubistvo, mučenje i druga djela s obilježjima torture ne zastarijevaju, u skladu s izričitom preporukom Komiteta protiv mučenja.

“Praćenje i analiziranje pojave zastarjelosti krivičnog gonjenja, kao i zastarjelosti izvršenja krivičnih sankcija je veoma važno za ocjenu sposobnosti države da obezbijedi vladavinu prava. Zastarjelost krivičnog gonjenja znači da zločin nikada neće biti kažnjen, odnosno da onaj ko ga je izvršio nikada za to neće snositi posljedice. Ova pojava može da ukaže i na zloupotrebu službenog položaja, odnosno korupciju među državnim tužiocima i sudijama, pa je izuzetno važno evidentirati i istražiti svaki takav slučaj”, zaključili su u tim NVO.

I Evropska komisija traži transparentnije podatke
Evropska komisija, u izvještaju o Crnoj Gori za 2016. godinu, konstatuje da podaci o ukupnoj dužini postupaka u Crnoj Gori još nisu dostupni. To se, između ostalog, navodi i u izvještaju HRA i CEMI o realizaciji Strategije reforme pravosuđa 2014-2018, koji će biti predstavljen u ponedeljak.

Dvije nevladine organizacije u izvještaju podsjećaju da nije prihvaćena njihova preporuka iz 2014. godine da Godišnji izvještaj o radu sudova bude dopunjen objavljivanjem podataka o cjelokupnom trajanju postupka, iako je to tražila i EK, a naše pravosuđe prihvatilo.

Takođe dodaje se nije prihvaćena ni preporuka, po uzoru na uporednu praksu, da se godišnji izvještaj dopuni objavljivanjem podataka o zastarjelosti krivičnih predmeta i zastarjelosti izvršenja krivičnih sankcija.

U barskom sudu  22 krivična predmeta zastarjela za 5 godina
Prema podacima koje je CIN-CG-u dostavio predsjednik Osnovnog suda u Baru Goran Šćepanović, u tom sudu su, u posljednjih pet godina, zastarjela 22 krivična predmeta, od koji najviše u prošloj godini, njih 11. Tako je jedino taj sud u cjelini odgovorio na pitanje CIN-CG-a, koliko je krivičnih predmeta zastarjelo u posljednjih pet godina i na koja krivična djela se odnose.

Prema podacima tog suda, okrivljeni su izbjegli kazne za zloupotrebu službenog položaja, teške tjelesne povrede, prevaru, utaju poreza i doprinosa, krađu, falsifikovanje isprava, izazivanje opšte opasnosti, samovlašće, prikrivanje, ugrožavanje sigurnosti, ugrožavanje javnog saobraćaja...

Maja BORIČIĆ

Dragana Brajović, supruga predsjednika Skupštine Ivana Brajovića (SD),  predviđena je za  zvaničnu delegaciju na konferenciji predsjednika parlamenata zemalja EU u Bratislavi. Tako je prema zvaničnoj agendi te konferencije, koja je objavljena na sajtu Nacionalnog savjeta Republike Slovačke.

Brajovićeva je, prema tom spisku,  jedina supruga koja učestvuje na ovom događaju, koji okuplja i delegacije iz zemalja kandidata za članstvo u EU.

U agendi, pored imena Dragane Brajović, u rubrici predviđenoj za funkcije učesnika, piše da je njeno zvanje - supruga predsjednika parlementa. Međutim, nejasno je zbog čega bi ona učestvovala na konferenciji ove vrste, s obzirom na to da je, kao službenica, zaposlena u Aerodromima Crne Gore.

Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) pitao je Brajovića zbog čega je, i u kojem svojstvu, njegova supruga među zvanicama službene crnogorske delegacije, posebno što nijedan drugi predsjednik parlamenta ne vodi suprugu na taj skup, ali i ko će plaćati put i troškove njenog boravka u Bratislavi.

Iz kabineta predsjednika Skupštine sinoć su dostavili CIN-CG agendu za događaj, sa datumom 20.04., u kojoj, među učesnicima, nema Brajovićeve supruge. Međutim, sinoć u 22 sata je na zvaničnom sajtu Nacionalnog savjeta Republike Slovačke i dalje jedino bio objavljen nacrt liste učesnika konferencije, među kojima je Dragana Brajović, a koji je publikovan 6. aprila ove godine (http://www.nrsr.sk/web/?sid=skpresEvent&id=6615&lang=en).

Osim bračnog para Brajović, u Bratislavu će otputovati još devet osoba iz Crne Gore. Pored Ivana i Dragane Brajović, u delegaciji su i predsjednik skupštinskog Odbora za međunarodne odnose i iseljenike Andrija Nikolić (DPS), kao i Odbora za evropske integracije Skupštine Adrijan Vuksanović (HGI). Zastupljene su i naše diplomate - ambasador Crne Gore u Slovačkoj Ivan Milić. Ali, i prva sekretarka Ambasade Crne Gore u Austriji Anđela Čelebić Vukadinović.

Na spisku je i savjetnik u Skupštini Periša Kastratović. A u delegaciji su i prevodilac Vanja Đuričanin, kamerman Mirko Milošević, kao i dva predstavnika obezbjeđenja - Gorčin Pantović i Dragan Jovićević.

Zanimljivo je da mnoge, ekonomski snažnije zemlje, sa mnogim većim brojem stanovnika, imaju znatno manje delegacije. Tako će Danska imati svega četiri člana, Finska tri, Francuska pet, Belgija četiri, a Bugarska dva. I u delegaciji Turske biće svega dva člana. Oni će u Bratislavi boraviti bez obezbjeđenja, kao i predstavnici mnogih drugih država - Holandije, Britanije, Španije...

Kada je broj članova delegacije u pitanju, izdašne su, osim Crne Gore, bile i zemlje iz okruženja, kao što su Hrvatska i Slovenija. Od 13 predstavnika iz Hrvatske, čak pet je radnika iz obezbjeđenja. Srbi su bili ekonomičniji, pa će na događaj poslati šest predstavnika, od kojih je jedan zadužen za obezbjeđenje.

Države sa manjim brojem stanovnika, kao što su Malta i Kipar, poslaće na konferenciju po tri člana.

Prema agendi koju su sinoć poslali iz Brajovićevog kabineta, među učesnicima nije bilo ni dvojice predstavnika obezbjeđenja. Iz kabineta je saopšteno da "način obezbjeđivanja predsjednika Skupštine, podliježe pravilima o štićenim ličnostima".

Na pitanje CIN-CG koliko novca će građani Crne Gore platiti boravak delegacije u Bratislavi, iz Brajovićevog kabineta su odgovorili da "kompletan izvještaj o utrošenim sredstvima Skupštine Crne Gore se redovno objavljuje na sajtu Skupštine Crne Gore":

"Imajući u vidu da su finansije transparentne, pregled koji ste tražili biće dostupan na pomenuti način", piše u odgovoru.

Iako Crna Gora ima problema zbog budžetskog deficita, država očito mnogo troši ne samo na plate javnim funkcionerima, već i na službena putovanja.

Tako je u prvoj polovini prošle godine (od 1. januara do 30. juna) na službena putovanja Skupština potrošila 300.606,75 eura. U izvještaju o utrošenim sredstvima Skupštine za taj period, piše da je lani planirano 635.000 eura u tu svrhu.

Ana KOMATINA

Nagodba – proces protiv Svetozara Marovića

Da li je Svetozar Marović samo žrtva svojih naopakih poslova, ili je decenijski budvanski kriminal Milo Đukanović iskoristio da skrajne sa političke scene i pošalje u preveremenu penziju svog potencijalnog partijskog rivala?

Da je Glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić napravio sa Marovićem nagodbu lošu za Budvu i Crnu Goru, a dobru za budvansku kriminalnu grupu? Ko je izgubio, a ko dobio od sporazma? Zašto Opština Budva i dalje plaća račune kriminalnoj grupi, umjesto da naplati štetu? Zašto je bogatstvo Svetozara Marovića i njegove porodice ostalo gotovo neokrunjeno i zašto do sad crnogorsko pravosuđe nije ispitalo porijeklo njihove imovine?

Kako je Marović ušao u kriminal i šta mu kum Momir Bulatović ne može oprostiti? Šta o svemu misle pravnici, advokati, nevladini aktivisti i glavni akteri ove drame?

Gledajte Nagodbu, dokumentarni film TV Vijesti i Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) o prvom procesuiranom slučaju visoke korupcije u Crnoj Gori i dilemama koje taj proces nosi.

Srijeda, 21.00h, TV Vijesti.