Druga serija istog proizvođača upotrebljiva do kraja oktobra. Do sada potrošeno 54 odsto nabavljenih vakcina. Inspekcija bez odgovora o kontrolama na crnogorskom tržištu   Preduzeće Hemosan iz Bara najvjerovatnije će tokom naredne sedmice uništiti 21.360 doza vakcine proizvođača AstraZeneka, kojoj je posljednjeg dana avgusta istekao rok trajanja. To su “Vijestima” i Centru za istraživačko novinarstvo (CIN-CG) potvrdili iz Ministarstva zdravlja. “Zbog valjanosti roka trajanja do sada je eliminisano ukupno 21.360 doza vakcina AstraZeneke. Od tog broja, 11.360 je dobijeno kroz COVAX mehanizam, dok je 10.000 dobijeno kroz donacije”, kazali su iz ovog resora. U Ministarstvu zdravlja tvrde da je u toku povlačenje svih doza sa isteklim rokom trajanja sa vakcinalnih punktova u Crnoj Gori i da će nakon toga da budu uništene po posebnoj proceduri, kao i ostali farmaceutski otpad. “Vakcine se isporučuju ovlašćenom preduzeću Hemosan Bar koje se bavi ovom djelatnošću u Crnoj Gori uz propratnu dokumentaciju”, piše u odgovoru. Drugoj seriji rok ističe narednog mjeseca U Crnu Goru je od februara stiglo oko 820.000 doza vakcina protiv koronavirusa, kazali su iz Ministarstva zdravlja. Do sada je zbog isteklog roka eliminisano pomenutih 21.360 doza. “Na raspolaganju jos imamo AstraZeneka vakcinu koja ima rok trajanja do kraja oktobra 2021.godine, Fajzer čiji je rok decembar ove godine i Sinofarm , koji je valjan do  marta  2023. godine”, odgovorili su iz Ministarstva. Njihov zadatak je, kako ističu, da “bez zadrške vode računa o bezbjednosti i efikasnosti vakcine” i da “ni u jednom trenutku ne dovedu u pitanje zdravlje pacijenata”. “Onog trenutka kada, kao i kod bilo kog drugog lijeka rok ističe, obaveza zdravstvenih institucija je da o tome obavijeste nadležne službe i ne dozvole niti najmanju mogućnost ugrožavanja zdravstvene zaštite građana”, kazali su iz Ministarstva. U Sjedinjenim Američkim državama, kako su naveli kao primjer, od marta do septembra ove godine uništeno je preko 15 miliona doza vakcina. Inspekcije bez odgovora o kontrolama Iz Uprave za inspekcijske poslove (UIP) “Vijestima”/CIN-CG nisu odgovorili na pitanja o tome da li su na crnogorskom tržištu pronašli vakcine sa isteklim rokom trajanja, ali ni da li su to provjeravali. Prema UIP, već su stigle inicijative da se istraži da li je u Crnoj Gori bilo slučajeva da se u upotrebi nađe vakcina sa isteklim rokom.  Građanin M.B. “Vijestima” je dostavio dopis kojim traži da sanitarni inspektori provjere da li se dešavalo da se preko originalnog datuma vakcine nađe naljepnica sa novim rokom trajanja, što je zabilježeno u drugim zemljama. Tužilaštvo za organizovani kriminal Srbije procesuiralo je šest osoba zbog sumnje da su, između ostalog, pravili i prodavali naljepnice za vakcine proizvođača “Fajzer” i falsifikovane rezultate testiranja na koronavirus, a izradu lažnih dokumenata naplaćivali su od 100 do 800 eura. Lažne vakcine pronađene su tokom ove godine u više evropskih i svjetskih zemalja. Takvi slučajevi zabilježeni su u Poljskoj, Meksiku i Kini. U Italiji i Njemačkoj je otkriveno da su pojedini građani umjesto vakcine primili fiziološki rastvor. Interpol je krajem prošle godine upozorio da bi organizovane kriminalne mreže mogle da prekinu lance snadbijevanja, ili falsifikuju vakcine. Rojters je decembru 2020. godine objavio da je Interpol poslao globalno upozorenje za 194 države-članice, da se pripreme za ovu mogućnost. Potrošeno 54 odsto nabavljenih vakcina Crna Gora je do juče potrošila nešto više od polovine nabavljenih količina vakcine – 440.083 doza. Revakcinisano je oko 45 odsto punoljetnog stanovništva, odnosno 33,3 odsto ukupne populacije. Vakcinacija prioritetnih grupa počela je 20. februara, a masovna imunizacija 4. maja. Crna Gora zaostaje za zemljama Evropske unije u procentu vakcinisanog stanovništva, dok je u regionu na četvrtom mjestu. Više stanovnika, procentualno, vakcinisale su Slovenija, Srbija i Hrvatska, dok lošije rezultate u odnosu na Crnu Goru bilježe Sjeverna Makedonija, Albanija i Bosna i Hercegovina. Pojedine evropske zemlje odlučile su da vakcine pred istekom roka trajanja doniraju nekim zemljama Trećeg svijeta, u kojima je vakcinisano svega par procenata stanovništva. Njemačka je do prošlog mjeseca kupila 17,5 miliona doza  AstraZeneka, ali je, prema pisanju medija, zbog nepopularnosti i glasina u vezi sa ovom vakcinom morala da uništi određene količine, ili da ih pred istekom roka donira. Javni servis WDR objavio je u avgustu da Njemačka ima oko pet miliona neiskorištenih doza AstraZeneke, dok su vlasti uništile desetine hiljada doza kojima je istekao rok. Berlin je obećao da će donirati najmanje 30 miliona doza svih vakcina protiv koronavirusa najnerazvijenijim državama sa niskim prihodima do kraja ove godine. Ana KOMATINA

 

Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) počinje realizaciju projekta Aktivno učešće građana/ki u izvještavanju – Zajedno možemo više: Skupa do jednakosti, u čijem su fokusu manjine i građani/ke. Ovim putem pozivamo građane/ke koji/e žele da unaprijede i osvijetle poziciju manjinskih grupa da sarađuju sa nama na ovom projektu. U okviru projekta realizovaće se više istraživanja koja se odnose na poziciju manje zastupljenih zajednica u društvu, kao što su Romi, osobe sa invaliditetom, migranti, LGBTIQ, žene, mladi, stariji i slično i to na osnovu informacija koje će se prikupljati od građana/ki. Projekat predviđa aktivno uključivanje građana/ki u osvjetljavanju ovih značajnih tema i to kroz ECR (Engaged Citizens Reporting) platformu, koju je razvila Balkanska istraživačka regionalna mreža (BIRN) i ustupila je CIN-CG-u i brojnim drugim medijima u Crnoj Gori i regionu. ECR je veoma jednostavan za korišćenje i omogućava građanima/kama da direktno utiču na istraživanja od javnog interesa i to tako što će preko platforme sami predlagati teme kojima će se baviti novinari/ke CIN-CG, ali i postavljajati video, dokumenta, fotografije i druge sadržaje u fokusu istraživanja. Ovim putem pozivamo građane/ke koji/e žele da unaprijede i osvijetle poziciju manjinskih grupa da sarađuju sa nama na ovom projektu i uključe se u istražiivanja preko ECR platforme dostupne na sljedećem linku:

http://www.cin-cg.me/aktivno-ucesce-gradjana-ki-u-izvjestavanju-zajedno-mozemo-vise-skupa-do-jednakosti/

Od 22. jula, od kada je vođena evidencija, do kraja tog mjeseca registrovano je 150 stranih državljana sa potvrđenom infekcijom kovida-19, a u avgustu još 1390. Najveći broj inficiranih gostiju boravio je u Budvi i u Ulcinju, zatim u Baru i Herceg Novom

Ni sedmicu nakon odluke Vlade da prestane da finansira besplatno testiranje turista od 1. septembra, javnosti nije poznato koliko je ukupno novca iz budžeta izdvojeno za PCR analize gostiju, koliko testova je urađeno i bilo pozitivno, kao ni koliko je koštalo liječenje stranih državljana. Iz Ministarstva zdravlja “Vijestima” su odgovorili da je za liječenje turista inficiranih koronavirusom u javnim zdravstvenim ustanovama od 1. maja do 5. avgusta izdvojeno oko 100.000 eura, za hospitalizaciju i medicinske usluge u ambulantama. Nijesu precizirali koliko turista je liječeno u tom periodu, u kojim domovima zdravlja i bolnicama. “Vijesti” su 6. septembra tražili iste podatke za avgust, ali iz resora Jelene Borovinić Bojović nisu odgovorili. Ni Institut za javno zdravlje (IJZ) nije odgovorio “Vijestima” na pitanja koliko je turista testirano po opštinama, koliko je pozitivnih, iz kojih zemalja, kao ni koliko ih je hospitalizovano. Pitanja su poslata trećeg, a zatim i 27. avgusta. Iz Ministarstva zdravlja su ranije odgovorili da se procjenjuje da je za četiri mjeseca urađeno oko 8.100 analiza, ali da ne mogu da kažu koliki su troškovi u budžetu po tom osnovu. Pojasnili su da je država kupila više od 80.000 PCR testova, a kroz donacije dobila oko 100 hiljada, a za analiziranje uzoraka turista koristili i sredstva koja nisu plaćena iz budžeta. Prema podacima IJZ, u avgustu se koronavirusom zarazilo 11.876 građana Crne Gore i 1.390 turista. Tokom desetak dana jula, tačnije od 22. jula od kada se vodi evidencija, registrovano je 150 stranih državljana sa potvrđenom infekcijom kovid-19. Podaci iz dnevnih izvještaja o epidemiološkoj situaciji IJZ ukazuju da je najveći broj inficiranih gostiju boravio u Budvi. Od 22. jula do 1. septembra u toj opštini registrovano je 439 turista pozitivnih na koronavirus, u Ulcinju 393, Baru 194, a u Herceg Novom 132. Od posljedica infekcije koronavirusom, pokazuje statistika IJZ, 30. jula preminuo je turista (57) koji je boravio u Baru, a 18. avgusta i strani državljanin iz Bosne i Hercegovine, za kojeg nisu saopštili koliko je godina imao. Crna Gora je jedina zemlja čija se ekonomija u velikoj mjeri oslanja na turizam, a koja je odlučila da privuče goste tako što će da pruži besplatno liječenje u slučaju infekcije i PCR testiranje, ako je to uslov za povratak u zemlju porijekla. Iako su iz Ministarstva ekonomskog razvoja “Vijestima” kazali da je ova odluka izazvala pozitivne reakcije cjelokupne turističke privrede i turista, zbog koje je Crna Gora prepoznata kao sigurna i odgovorna destinacija, neki ljekari tvrde drugačije. Epidemiolozi iz domova zdravlja i IJZ, koji su insistirali na anonimnosti, tvrde da je odluka o potpunom otvaranju granica bila pogrešna, jer su mnogi turisti već inficirani ulazili u državu i slobodno se kretali. To je, tvrde, dominantan razlog zbog kojeg je broj inficiranih za dva mjeseca porastao 28 puta, a Evropska unija nas skinula sa liste bezbjednih zemalja. Podaci IJZ pokazuju da je tokom avgusta zabilježeno i 96 smrtnih slučajeva povezanih sa infekcijom koronavirusom, što je za oko sedam puta više u odnosu na jul ove godine. Neki rezultati testa su kasnili Prema podacima Instituta za javno zdravlje (IJZ), besplatno testiranje turista koji borave u Podgorici, Tuzima, Danilovgradu i na Cetinju sprovodi se u njihovim laboratorijama, dok su za ostale opštine nadležni domovi zdravlja. Po uputstvu, bilo je moguće samo testiranje turista koji su platili taksu u nekom od hotela ili registrovanom privatnom smještaju i kojima je PCR negativan nalaz potreban za povratak u zemlju gdje žive. Ovu analizu potrebno je bilo najaviliti najmanje 72 sata prije putovanja. Iz ministarstava zdravlja i ekonomskog razvoja, kao ni iz Vlade, nisu obrazložili odluku da od 1. septembra ukinu PCR testiranje turista. Iako turisti sa kojima su “Vijesti” razgovarale tvrde da je besplatno PCR testiranje dogovoreno i sprovedeno u najkraćem roku, bilo je i onih koji su nezadovoljni tretmanom u Crnoj Gori. Porodica Husejnović, koja je godišnji odmor provela u Baru, ima negativno iskustvo, jer im nalaz testa nije dostavljen u dogovorenom terminu. Bračni par, državljani Kraljevine Holandije, trebalo je da urade 3. avgusta PCR test za dvoje djece u Domu zdravlja Bar da bi mogli da se vrate kući. ”U utorak, 3. avgusta smo uradili test i u srijedu čekali rezultate analiza pola dana, jer nam je rečeno da će biti gotovo poslije 15 sati. Test nikada nismo dobili i, da nismo imali sreće na granici Bosne i Hercegovine, ko zna koliko bismo još čekali, plaćali prenoćišta i kakav stres bismo još preživjeli. Kakva je to poruka stranim turistima ove godine koji u velikom broju moraju uraditi PCR test, posebno djeca koja nisu vakcinisana”, ispričao je Alosman Husejnović “Vijestima”. Oboljeli gosti ostajali u hotelu, neki otišli kući Vlasnici svih hotela i apartmana dužni su da oslobode deset procenata raspoloživog smještajnog kapaciteta u slučaju da gost oboli od koronavirusa, a to podrazumijeva najmanje jednu sobu. Prema protokolu IJZ, ako su turisti ili njihovi kontakti pozitivni na koronavirus smješteni u hotelu, mogu da se smjeste u posebno odvojeni dio zgrade, kao što je, na primjer, posljednji sprat, gdje ostaju u izolaciji ili karantinu do napuštanja Crne Gore. Gosti sa potvrđenim oboljenjem kovid-19, koji borave u malim hotelima ili registrovanom smještaju ostaju u samoizolaciji u sobama, takođe pod mjerama zdravstveno-sanitarnog nadzora. Troškovi smještaja padaju na teret turiste. U hotelu “Regent Porto Montenegro” tvrde da je donošenje mjera koje se odnose na prilagođavanje uslova u ugostiteljskim objektima i hotelima obuhvatalo previše kratke rokove za pripremu. ”Ipak, sve donesene mjere protiv koronavirusa smo ažurno pratili i primjenjivali tokom cijelog trajanja pandemije dok je svaka promjena imala uticaj na naše poslovanje. Izmjene u regulativama koje se odnose na putovanja smo u aktuelnom momentu komunicirali partnerima u inostranstvu poput agencija koje se bave prodajom luksuznih turističkih aranžmana, tur operatora, te predstavnika na trećim tržištima u cilju dostavljanja pravovremenih informacija o putovanju u našu zemlju, uslovima ulaska i boravka”, kazala je “Vijestima” Elena Ljiljanić, senior PR i marketing menadžer u “Regent Porto Montenegru”. Ona je ocijenila da je saradnja sa Domom zdravlja Tivat, Hitnom pomoći i IJZ izuzetna i da je u toj kompaniji vakcinisano skoro 95 odsto zaposlenih, a da je saradnja sa inspekcijskim službama korektna. Istakla je da su Ministarstvu zdravlja uputili dva apela, da se mjere donose strateški i na duži rok i da važenje otpočne minimum tri dana od datuma konferencije za štampu IJZ, jer je nekada izuzetno izazovno poštovati naredbu ako stupa na snagu u rekordnom roku. Ljiljanić je potvrdila da su imali kovid pozitivne turiste i da im je medicinska pomoć pružena u hotelu. ”Usljed internih politika koje se odnose na potpunu diskreciju naših gostiju, možemo navesti da smo u proteklih nešto više od godinu od kada smo ponovno otvorili svoja vrata imali nizak jednocifren broj gostiju koji su se zarazili kovid-19 virusom. U skladu sa svim mjerama i preporukama poštovana je mjera samoizolacije u jedinicama koje su opredijeljene za takav smještaj. Dostava hrane, pića i ostalih potrepština je organizovana bez ikakvog kontakta s gostima u cilju zaštite zdravlja zaposlenih. Organizacija transporta do ljekara nije bila potrebna u navedenim slučajevima već je pomoć medicinske struke organizovana u samom hotelu”, saopštila je ona. Ljiljaniće je kazala da je hotel, u skladu sa preporukama, odredio smještajne jedinice za kovid pozitivne pacijente i da su vodili računa o njihovoj lokaciji, operativnim i tehničkim parametrima poput ventilacije, kako bi zaštitili zdravlje ostalih gostiju. Prema protokolu IJZ, turisti sa prebivalištem u Crnoj Gori, koji se tokom odmora zaraze i imaju blage simptome koronavirusa ili su asimptomatski pacijenti, u dogovoru sa nadležnim ljekarom upućuju se u izolaciju kući, sopstvenim prevozom. Strani turisti pozitivni na koronavirus imali su priliku da se prije isteka rješenja o samoizolaciji, vrate u matične zemlje, ali bez korišćenja javnog prevoza. Tu opciju, kako su “Vijestima” odgovorili iz Uprave za inspekcijske poslove, iskoristilo je više turista i oni su se vratili sopstvenim automobilom ili privatnim letovima. Hrvatska, Kipar i Grčka, ipak, tražili potvrde Granice Crne Gore tokom juna, jula i avgusta bile su potpuno otvorene za turiste iz regiona, ali i Evropske unije, koji nisu morali da imaju potvrdu o vakcinaciji ili negativan PCR test. Susjedna Hrvatska od zemalja regiona u istom periodu tražila je potvrdu o vakcinaciji, ljekarsku potvrdu da je gost prebolio virus ili negativan PCR test. U Tursku je bilo moguće otići na ljetovanje uz potvrdu da ste prije dvije sedmice revakcinisani, kao i uz negativan PCR test ili potvrdu o preležanoj infekciji koja nije starija od 180 dana. Grčka je zahtijevala potvrdu o revakcinaciji, PCR pozitivan test urađen u posljednjih pola godina, ali ne stariji od 30 dana, negativan PCR ili brzi antigenski test. U Egipat se moglo sa potvrdom da je od druge doze vakcine prošlo najmanje 14 dana ili sa negativnim PCR testom. Kipar priznaje dokaz o vakcinaciji protiv koronavirusa ili PCR negativan test, dok se u Albaniju moglo ući bez posebnih uslova. Malta je odlučila da privuče turiste tako što će svim stranim gostima ponuditi i do 200 eura ako u toj zemlji ostanu najmanje tri dana. Ana KOMATINA

Ne brani Đukanović bilo što u Crnoj Gori, osim zone ličnog komfora i sve i svi koje koristi samo su alat za tu namjenu. Što to SPC osvaja, a da joj on to već nije dao. Izlaz iz aktuelne krize, zato, vodi kroz logičku matricu: Đukanović nije dio rješenja. Nije ni dio problema. On je problem

Crna Gora opasno naginje udesno. Najavljeni protesti zbog namjere Srpske pravoslavne crkve da pod svodovima Cetinjskog manastira obavi obred ustoličenja mitropolita Joanikija, do sada su najopasnija manifestacija ovog procesa. Uprkos uvjeravanjima aktuelne vlasti, o tome da će sve proteći mirno, dramatičan ishod se ne može isključiti. Pitanje da li to vrijedi bilo čega, uključujući i političke sudbine, kasnije ne bi imalo smisla. Očigledno je da dva desna bloka jedan drugog hrane profanim ciljem da bilduju sopstvene rejtinge. Zajedno guše narastajuću inicijativu u centru i lijevo koja, iako često nevješto i nedovoljno jasno, artikuliše da je moguća i građanska i nediskriminatorna i evroatlantska Crna Gora. Poželjno mjesto za društvo jednakih šansi. Crkva je već obavila svoje, kao rezultat strategije „dva koraka naprijed, pa jedan nazad, ako mora“, i talambase premjestila u Podgoricu. Sada pokušava da opere ruke od posljedica iritirajućih najava i retorike koja negira sve što ima obilježje crnogorskog. Time nije zadovoljno ni ekstremno političko krilo ove grupacije, koje bi, rado kavzi, nepozvano do Cetinja u nedjeljno jutro. I za Demokratsku partiju socijalista potez SPC je „nedovoljan i zakasnio pokušaj kompromisa“. Stranka Mila Đukanovića je, gurajući se na čelo protesta po cijenu ogromnih posljedica, opisala svoj politički krug, vratila se na nacionalističke staze samo u drugom dresu. Ima tu i političke šizofrenije u kojoj gradonačelnik glavnog grada zapaljivo zove u pohod na Cetinje da spriječi crkveni obred, a ne smeta mu što se u njegovom dvorištu obavljaju pripreme SPC za miting ogromnog epidemiološkog rizika i još jedan u zatvorenom prostoru. Više nego dovoljno da se preispitaju i posljednji koji vjeruju u postojanje zdravog tkiva DPS. Da događaji mogu poprimiti dramatičan tok posredno svjedoči i reagovanje bivšeg premijera i potpredsjednika DPS Duška Markovića koji je tražio hitnu sjednicu parlamenta i izglasavanje rezolucije o pomirenju. Zna Marković da je to nemoguće. Ali, kao čovjek koji je 20 godina vodio tajne službe, on može da procijeni posljedice, pa ostavlja trag o sopstvenom otklonu od namjera DPS i Đukanovića. Dok fitilji gore i dim se približava prestonici, alibično prebacivanje odgovornosti jednih na druge i svih na Vladu teško da će prikriti vinovnike po građane i državu opasnog ponašanja. Najodgovorniji je svakako aktuelni predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, koji se samovoljno sveo na šefa partije i samonajavio za lidera protesta, što će reći i organizatora neprijavljenog skupa. Njegova najava da će i sam na Cetinje, kruna je višemjesečne medijske i političke pripreme u nastojanju da kreira referendumski ambijent i podjelom na „nas i njih“ prekrije nekadašnjih 55 odsto birača. Tome služi i narativ o suverenističkom bloku sa jedne, i Srpskoj crkvi sa druge strane, te o konstrukcijama o okupaciji po kojima će neki, i u Srbiji anonimni istoričar postati novi pukovnik Pešić. Ne brani Đukanović bilo što u Crnoj Gori, osim zone ličnog komfora i sve i svi koje koristi samo su alat za tu namjenu. Što SPC osvaja a da to pokojni mitropolit Amfilohije nije već izdejstvovao, a Đukanović mu omogućio. Tokom Đukanovićevog trodecenijskog vladanja Crnom Gorom, Mitropolija cetinjsko-primorska svela se na polovinu državne teritorije u koju su uselile tri druge eparhije SPC. Amfilohije je posvetosavio oltare i ikonostase. Đukanovićeva policija je barskim ulicama pratila konvoj sa metalnom crkvom za Rumiju. Njegova administracija je na SPC uknjižila imovinu. Đukanovićev ktitorski lik slobodno može biti živopisan u nekom od novoizgrađenih hramova SPC. Sa beogradskih adresa negiran je crnogorski nacionalni i državni identitet i kada je on proglašavao najbolje međusobne odnose „u posljednjih 20 godina“ Kako se do onomad Đukanović odnosio prema Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi najbolje svjedoči njegovo pismo patrijarhu SPC iz 1998. godine, koje je već postalo viralno. Povodom ustoličenja poglavara MCP Mihaila na Cetinju, na protest patrijarha Pavla, on se pravda „da se tu radi više o političkom nego o vjerskom pitanju“, te da iz toga ne treba izvoditi dalekosežne zaključke niti dovoditi u pitanje odnos državnih organa prema Mitropoliji i mitropolitu. „…poznat je i moj odnos prema Srpskoj pravoslavnoj crkvi, Mitropoliji crnogorsko-primorskoj i uvaženom Mitropolitu, što sam izražavao i svojim prisustvom liturgijama koje on lično služi, kao i u drugim prilikama“, piše Đukanović. Bio je i ranije Đukanović pred cetinjskim manastirom i badnjacima nalagao vatru pod okriljem Srpske pravoslavne crkve i ljubio ruku mitropolitu Amfilohiju. Nije zalazio do dvora, gdje je isto bilo vatre i Crnogoraca. Tako i buduće događaje na Cetinju upravo treba posmatrati više kao političko, nego kao vjersko pitanje. Indikativno je da je ideju da ode u prijestonicu u nedjelju saopštio nakon što je otkriven tovar od 1,4 tone kokaina. Umjesto trivijalnog nagađanja o tome čiji je bijeli prah, može se samo istaći da je taj posao u saradnji sa stranim službama obavila grupa policajaca, carinika, tužilaca i sudija. Činjenica da se tako nešto desilo bez njegovog znanja, upalila je alarm za samoodržanjem iz dva razloga: ubjeđivanje njegove vječne pretorijanske garde da i dalje potpuno kontrolišu bezbjednosne službe i pravosuđe nema osnova i očigledno je Zapad pronašao neke iz ove sfere kojima može da vjeruje čak i u globalnim akcijama. Čovjek koji je objektivno najodgovorniji što je Crna Gora prepoznata kao adresa na kojoj se nekažnjeno pljačkaju javna dobra, gdje društvo razara endemska korupcija, a organizovani kriminal caruje, gubitkom kontrole nad policijom i pravosuđem ima dovoljno razloga da se zabrine. Zato i izlaz iz aktuelne krize vodi kroz logičku matricu: Đukanović nije dio rješenja. Nije ni dio problema. On je problem. Prevaziđeni je političar koji igra svoj prvi i posljednji oro. Pitanje je samo, po koju cijenu.

Slavoljub Šćekić (Glavni i odgovorni urednik Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore)

Premije životnih osiguranja prošle godine zabilježilie su rast od 15,1 odsto, ili 2,59 miliona eura. Neke osiguravajuće kuće su prepakovale ponude uvodeći, prilikom putovanja, i osiguranje troškova i za liječenje od kovida-19. Rezultati prvih sedam mjeseci ove godine govore o oporavku tržišta osiguranja

Manji iznos ukupne premije, pad učešća zaključenih novih ugovora neživotnih osiguranja, niska ili gotovo nikakva potražnja za putničko, granično i osiguranja hotela, gostiju i stranih državljana - dio su negativnih posljedica izazvanih pandemijom koronavirusa u prošloj godini na crnogorskom tržištu, na kome posluje devet osiguravajućih kuća.

Uprkos tome, osiguravači su, prema podacima Agencije za nadzor osiguranja (ANO), ostvarili dobit od 10,8 miliona eura, što je za 2,5 miliona eura (30 odsto) više u odnosu na 2019. godinu.

Predsjednik Odbora direktora ANO Uroš Andrijašević za "Vijesti" je kazao da sektor osiguranja i ove godine bilježi veoma dobre rezultate, bolje nego i u uporednom periodu rekordne 2019. godine, tako da se može konstatovati da je trenutno finansijski stabilan, dodatno ojačan kapitalom i pokazuje značajnu otpornost na spoljne i unutrašnje šokove.

Andrijašević kaže da su osiguravači prošle godine spremno ušli u pandemijski period i da su prikupili premiju od 93,7 miliona eura, što je 1,1 odsto manje nego 2019. godine (94,7 miliona). Od toga je premija životnih osiguranja bila 19,7 miliona, a neživotnih 73,9 miliona.

"Tome su najviše doprinijeli životni osiguravači koji su zabilježili rast premije od 15,1 odsto (2,59 miliona) dok je premija neživotnih osiguranja pala 4,7 odsto (3,64 miliona) u odnosu na 2019. godinu. Obavezno osiguranje od odgovornosti zbog upotrebe motornih vozila i dalje je bilo dominantno, sa 38,5 odsto učešća u ukupnoj tržišnoj premiji", rekao je Andrijašević.

Pozitivni trendovi u poslovanju su nastavljeni i u ovoj godini. Prema podacima ANO, osiguravači su za sedam mjeseci ove godine od premije sakupili 58,3 miliona što je 3,6 miliona (6,5 odsto) više u odnosu na isti period lani. Premije neživotnog osiguranja veće su za 3,3 miliona (7,5 odsto) eura, a životnih osiguranja za 222 hiljade (2,2 odsto).

Andrijašević je kazao da su najviši za sedam mjeseci rasle premije obaveznog osiguranja od odgovornosti zbog upotrebe motornih vozila, za 1,5 miliona eura, ili sedam odsto.

Otvaranje granica i obnova avio-saobraćaja u ovoj godini doprinijela je rastu osiguranje od odgovornosti zbog upotrebe vazduhoplova, uvođenjem u saobraćaj aviona nove crnogorske kompanije, od čega je za sedam mjeseci sakupljeno 555 hiljada eura, dok su premije za osiguranje od posljedica nezgode veće za 448 hiljada.

Andrijašević kaže da su u ovoj godini rasle i ostale vrste neživotnih osiguranja - imovine, odgovornosti za štetu i kredita.

"Premija osiguranja života je rasla u odnosu na uporedni period prethodne godine za 233 hiljade (2,5 odsto)", rekao je Andrijašević.

Korona proizvodi

Pojavom pandemije, životna osiguranja su dobila na značaju, a osiguravači kako bi se prilagodili situaciji proširili su ponudu. Tako je Unika, u okviru putnog zdravstvenog osiguranja ponudila paket za kovid pokriće koji uključuje medicinski pregled ovlašćenog ljekara i testiranje u slučaju ispoljavanja simptoma infekcije koronavirusom, pružanje hitne medicinske pomoći, nabavke ljekova u vanbolničkom liječenju za slučaj potvrđene infekcije, bolničko liječenje i medicinski transport.

Neki su, poput Lovćen osiguranja, korigovali postojeće pakete, dodavanjem odgovarajuće klauzule na polisi u vezi sa troškovima liječenja koji su nastali zbog koronavirusa. Uslov da su ovi troškovi pokriveni je da su nastali tokom putovanja ili boravka u zemljama u kojima je proglašena epidemija izazvana virusom. Maksimalna obaveza osiguravača za neophodne troškove liječenja ograničena je na 5.000 eura. Nijesu pokriveni troškovi za preventivno testiranje na koronavirus i troškovi boravka u karantinskoj izolaciji.

Osiguravači u razgovoru za "Vijesti" su kazali da im je najveći izazov u pandemiji predstavljala organizacija rada zaposlenih i prilagođavanje na nove načine komunikacije sa klijentima zbog ograničenja u radu poslovnica. Zbog toga su smanjili direktnu komunikaciju sa klijentima i uveli digitalne servise (e-plaćanje premije osiguranja, onlajn produženje osiguranja, onlajn prijava šteta). Onlajn komunikaciju sa klijentima nastavili su, ocjenjujući da će biti korisna i kada pandemija prođe.

Prodaja pala i zbog smanjenog broja turista

Direktor prodaje Sava osiguranja Zoran Savić kaže da se pandemija odrazila na sve aspekte poslovanja - na prodaju osiguranja, isplatu šteta, pa i na procese rada i organizaciju.

On je objasnio da je uvođenje vanrednih mjera sa ciljem sprečavanja širenja infekcije, ograničenje kretanja i samoizolacija stanovništva, dovela do potpune ili djelimične obustave rada pojedinih firmi, kao i prevoza robe i usluga pa je smanjeno interesovanje i potreba za određenom vrstom osiguranja.

"Zabilježen je drastičan pad prodaje novih vozila, a bio je obustavljen i rad većeg broja rentakar društava u Crnoj Gori, pa je tražnja i za kasko osiguranje bila značajno smanjena. Pad tražnje evidentiran je i kod osiguranja transporta i drugih oblika povezanih sa turizmom", istakao je Savić.

On očekuje ove godine povećanje bruto premije iz turističke privrede.

"To dijelom zavisi od toga kakva će biti sezona u Crnoj Gori. Zbog smanjenog broja turista, prošle godine direktan uticaj krize osjetio se kod prodaje osiguranja gostiju hotela i dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja za strance, dok je zbog smanjene mogućnosti putovanja u inostranstvo došlo do pada prodaje putničkog zdravstvenog osiguranja. Pad se osjetio i u prodaji osiguranja putnika, kao i osiguranja robe", istakao je Savić.

Ograničavanje prelaska granica prošle godine je, kažu i u kompaniji Unika, dovelo do značajnog pada premije zdravstvenog osiguranja stranaca i putnog zdravstvenog osiguranja.

"Kao i u svim sferama ekonomije, uticaj turističke sezone se odrazio i na sektor osiguranja kroz manju premiju za hotelske goste, manji broj zaposlenih u toku 2020. godine, što je uticalo na nešto nižu premiju kolektivnog osiguranja od nezgode. Otvaranjem granica i popuštanjem restrikcija ova dva proizvoda se polako vraćaju na nivo iz prethodnih godina, odnosno prije pojave koronavirusa", ocijenili su u Unika osiguranju.

Andrijašević je kazao da uprkos dobrim pokazateljima poslovanja, zbog i dalje aktuelne pandemije, teško je predvidjeti kojim intenzitetom će ukupno ekonomsko i socijalno okruženje uticati na tržište.

"Dešavanja iz nekih prethodnih perioda ukazuju da se ekonomska kriza na sektor osiguranja odražava sa zakašnjenjem, od jedne do tri godine. Međutim, što je tržište razvijenije, posljedice krize će biti veće. U uslovima tržišta zemalja našeg regiona, u kojima dominiraju obavezna osiguranja, posljedice krize na sektor osiguranja bi trebalo da budu blaže", zaključio je Andrijašević.

Rast graničnog osiguranja

Izvršni direktor Nacionalnog biroa osiguravača Boris Šaban za "Vijesti" je kazao da je sadašnje stanje na tržištu osiguranje povoljnije nego prošle godine, jer nije bilo zaključavanja, što je olakšalo obavljanje privrednih aktivnosti.

"Vjerujem da će najavljeni pozitivni rezultati aktuelne turističke sezone potpomognuti ovaj pozitivan trend. Rezultati za prvih sedam mjeseci pokazuju rast u odnosu na isti period prošle godine, pa možemo reći da je tržište osiguranje stabilno i bez većih oscilacija.

On je ocijenio da je očekivano došlo do značajnijeg rasta polisa graničnog osiguranje od 103,38 odsto, dok prošle godine zbog zaključavanja skoro da i nije bilo prelazaka preko granice. Ovu vrstu osiguranja plaćaju oni koji nemaju zeleni karton i zaključuje se za vrijeme boravka u Crnoj Gori, na najmanje 15 dana.

Šaban kaže i da je uporedo sa rastom premije došlo do porasta broja isplaćenih šteta, pa je za šest mjeseci ove godine riješeno 6.112 slučajeva u iznosu od 7,08 miliona eura. Tokom 2020. godine riješeno je 5.412 slučajeva štete, u iznosu od 5,9 miliona eura.

 

Besparica vodila i ka otkupu polisa

U Grawe osiguranju su kazali da sve tarife koje se odnose na osiguranje života koje nude u Crnoj Gori imaju pokriće od pandemije, odnosno gubitka života zbog nje.

"Tokom pandemije ostali smo pri istim uslovima u smislu prijema novih klijenata u osiguranju i pokrića pandemije, pa nismo imali potrebu da uvodimo neki novi proizvod, odnosno, tarifu", kazao je šef odjeljena prodaje u Grawe osiguranju Miloš Mitrović.

Industrija osiguranja pojavom pandemije bila je izložena značajnom potencijalnom šoku, ali, kako naglašava Mitrović, životno osiguranje dobilo je na značaju što potvrđuje podatak da je prošle godine premija životnih osiguranja porasla za 15,1 odsto.

Mitrović je rekao da je pandemija uticala na poslovanje u broju zaključenih novih ugovora, ali da su zadovoljni rezultatima.

Na pitanje da li su zabilježili povećani broj zahtjeva za otkup polisa, on je kazao da klijente čiji ugovori dospiju u probleme sa redovnim izmirivanjem premije pokušavaju da sačuvaju nudeći smanjenje premije, promjenu načina plaćanja, kapitalizaciju ugovora (mirovanje) ako su se za to stekli uslovi.

"Prilikom kapitalizacije, život osiguranika osiguran je na manju osiguranu sumu od ugovorene, ali je polisa aktivna, pripisuje se dobit i isplaćuje se nakon isteka ugovora, odnosno ista se može reaktivirati u određenom periodu.Trudićemo se da i u ovoj godini, kvalitetnom brigom o postojećim klijentima održimo broj raskinutih ugovora na što nižem nivou, što nam je do sada polazilo za rukom", kazao je Mitrović.

Korekcija ugovora da bi se smanjili troškovi

"Proizvodi koji su najosjetljivi na prihode građana, kao što su osiguranje stambenih objekata i kasko osiguranje vozila bilježili su smanjenu tražnju. Naši klijenti su pod pritiskom da smanje troškove bili prinuđeni da revidiraju postojeće ugovore, a naročito dobrovoljna osiguranja", istakli su u Lovćen osiguranju.

Iz Lovćen osiguranja su kazali da se ove godine poslovanje vraća lagano u standardne okvire, ali je još rano za donošenje zaključaka o ukupnim efektima, s obzirom na to da je sezona u toku, a situacija sa daljim razvojem pandemije je neizvjesna.

Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) počinje realizaciju projekta Aktivno učešće građana/ki u izvještavanju - Zajedno možemo više: Skupa do jednakosti, u čijem su fokusu manjine i građani/ke.

U okviru projekta realizovaće se više istraživanja koja se odnose na poziciju manje zastupljenih zajednica u društvu, kao što su Romi, osobe sa invaliditetom, migranti, LGBTIQ, žene, mladi, stariji i slično i to na osnovu informacija koje će se prikupljati od građana/ki.

Projekat predviđa aktivno uključivanje građana/ki u osvjetljavanju ovih značajnih tema i to kroz ECR (Engaged Citizens Reporting) platformu, koju je razvila Balkanska istraživačka regionalna mreža (BIRN) i ustupila je CIN-CG-u i brojnim drugim medijima u Crnoj Gori i regionu.

ECR je veoma jednostavan za korišćenje i omogućava građanima/kama da direktno utiču na istraživanja od javnog interesa i to tako što će preko platforme sami predlagati teme kojima će se baviti novinari/ke CIN-CG, ali i postavljajati video, dokumenta, fotografije i druge sadržaje u fokusu istraživanja.

Ovim putem pozivamo građane/ke koji/e žele da unaprijede i osvijetle poziciju manjinskih grupa da sarađuju sa nama na ovom projektu i uključe se u istražiivanja preko ECR platforme.

Od predviđenih dvije hiljade pasoša, "prodato" samo 218. Ovakvi programi su nemoralni i predstavljaju lošu javnu politiku, zbog čega ih treba napustiti, kaže profesor prava sa Harvarda Metju Stivenson. Projekat i pod lupom EU

Najavljivan kao velika razvojna šansa, projekat ekonomskog državljanstva sveden je na kupoprodaju stanova kojom se nudi da se u EU uđe na stražnja vrata preko Crne Gore, pokazalo je istraživanje Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG).

Ta prilika važi do kraja ove godine kada se projekat gasi, pod pritiskom EU čiji član Crna Gora želi da postane. Tako i jedan od ovlašćenih agenata za posredovanje Henly & Partners, kako je prenijela Holandska radio-difuzna fondacija (NOS), ohrabruje superbogate da ulažu za pasoš Crne Gore dok još mogu.

"Ostalo je još nekoliko mjeseci", poručuju iz Henly & Partners koji je ove sedmice primio 100. aplikaciju za crnogorski pasoš.

Za sada je izvjesno samo da je to ispao dobar posao za ovdašnje građevinare poput "Čelebića", "Zetagradnje" i "Bemaksa", ali i za počasne državljane Petrosa Statisa i Igora Bidila.

Plan je bio da investitori, u zamjenu za crnogorsko državljanstvo, ulažu u razvojne projekte u turizmu, poljoprivredi i prerađivačkoj industriji. Za poljoprivredne projekte je interesovanje slabo, a za prerađivačku industriju nije ni raspisan javni poziv.

Na Listi razvojnih projekata našlo se 15, koji su prijavljeni na oglas. Od toga se 14 odnosi na izgradnju hotela po kondo ili mješovitom modelu, što podrazumijeva da sadrže stanove za prodaju. Samo je jedan projekat izgradnje klasičnog hotela.

Uslovi za dobijanje crnogorskog pasoša su ulaganje najmanje 450.000 eura u jedan od razvojnih projekata u Podgorici i primorju, ili 250.000 eura u sjevernom ili središnjem regionu. To, prema cijenama koje se navode na sajtovima investitora, znači da je jedan aplikant u nekim slučajevima kupovao više stanova. Uslov je i donacija glavnog aplikanta od 100.000 eura manje razvijenim opštinama.

Iz Agencije za investicije za CIN-CG su rekli da se novac od donacija nalazi na posebnom računu.

Prema podacima koje je CIN-CG dobio od Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) od februara 2020. kada je izdat prvi "zlatni pasoš" do 6. avgusta ove godine, crnogorsko državljanstvo dobilo je 218 stranaca koji su kupili nekretnine sa liste 15 razvojnih projekata. Programom je bilo predviđeno da se za tri godine njegovog trajanja (od januara 2019. do kraja 2021) "proda" dvije hiljade pasoša.

Zbog slabog interesovanja, ali i protivljenja EU, nova Vlada je odlučila da ne produžava program, ali je nastavila da daje pasoše - ukupno 110 od decembra prošle godine kada je izabrana.

Profesor prava sa Harvarda Metju Stivenson smatra da su ovakvi programi nemoralni i predstavljaju lošu javnu politiku, zbog čega ih treba napustiti.

"Nema jakih dokaza da ti programi doprinose dugoročnom ekonomskom razvoju, te postoje dobri razlozi za sumnju u uobičajene ekonomske argumente koji se iznose u njihovo ime", kazao je Stivenson za CIN-CG.

Prodaja pasoša krenula od Šinavatre

Projekti Grka Petrosa Statisa, zakupca Svetog Stefana i Kazahstanca Igora Bidila, vlasnika kompanije Velja voda i CG resort, među prvima su uvršteni u listu razvojnih projekata, sredinom 2019. godine. Tokom 2020. uvršteni su i projekti domaćih biznismena.

Statis i Bidilo su ranije dobili počasno državljanstvo Crne Gore, na predlog aktuelnog predsjednika Mila Đukanovića.

Međunarodna nevladina organizacija Transparensi internešnl smatra da je Crna Gora 2008. godine već neformalno sprovodila program ekonomskog državljanstva.

"U Crnoj Gori, čak i prije nego što je program formalizovan, bivši premijer Tajlanda Taksin Šinavatra, osuđen za korupciju, dobio je državljanstvo u zamjenu za obećana ulaganja u zemlju", kazala je za CIN-CG Šubam Kaušik iz Transparensi internešnla.

Šinavatra je dobio počasno crnogorsko državljanstvo, a kupio je dio ostrva Sveti Nikola kod Budve.

U Centru za građansko obrazovanje (CGO) podsjećaju da su slični programi u drugim zemljama EU ocjenjivani kao problematični i osjetljivi na korupciju i smatraju da bi bilo dobro da postoji kredibilna analiza i sve informacije o glavnim učesnicima u sprovođenju, kako bi se mogle mjerodavnije cijeniti i štete i koristi.

"... Dodatno, u državi nefunkcionalne vladavine prava, uz činjenicu da su nerijetko i takozvana počasna državljanstva zloupotrebljavana, posebno u dijelu onih koji su zasnovani na 'ekonomskim interesima' možemo imati osnove sumnje da se to dešavalo i kroz institut ekonomskog državljanstva", kaže za CIN-CG Mira Popović iz CGO.

EK pažljivo prati program

Iz Evropske komisija (EK) su za CIN-CG rekli da pažljivo prate ovaj proces.

"EK je dosljedno savjetovala Crnu Goru da preispita svoj program sticanja državljanstva ulaganjem. Takve šeme predstavljaju moguće rizike kao što su pranje novca, utaja poreza, korupcija. Stoga pozdravljamo odluku crnogorske Vlade da ih ne produžava. EK će nastaviti da pažljivo nadgleda sprovođenje šeme dok se postepeno ne ukine", rekla je za CIN-CG portparolka EK Ana Pisonero Hernandez.

Iz EK su podsjetili na slučajeve Malte i Kipra protiv kojih su preduzeli mjere zbog skandala sa dodjelom državljanstava.

Ove države prikupile su milijarde eura prodajući hiljade pasoša čime su, u nekim slučajevima, omogućile državljanstvo EU i osobama za kojima su matične zemlje raspisale potjernice.

Sličan program u EU ima Austrija, dok dobijanje boravišnih dozvola omogućavaju Bugarska, Francuska, Grčka, Irska, Letonija, Luksemburg, Holandija, Portugal, Španija, kao i Velika Britanija koja nije više članica EU.

Od Bugarske je EU tražila dodatne informacije, nakon što je upozorila Maltu i Kipar. Austrija ima strože kriterijume, posebno procedure provjere koje traju od 24 do 36 mjeseci, a u Crnoj Gori samo tri.

Najviše državljanstava dobili Rusi i Kinezi

Profesor Stivenson smatra da pasoše bogatim biznismenima nije mudro prodavati čak i pod najnevinijim okolnostima, a ako su ljudi koji su ih kupovali prethodno bili umiješani u kriminalne aktivnosti, to je razlog za ozbiljnu zabrinutost i postavlja pitanja o vladinim motivima i integritetu.

Iz MUP-a su kazali da provjeravaju jedan slučaj dodijeljenog državljanstva u okviru programa, ali nijesu rekli o kome je riječ.

"U toku je procedura povodom naknadno dostavljene negativne ocjene međunarodne podobnosti, u jednom predmetu u kojem su aplikant i članovi njegove porodice stekli crnogorsko državljanstvo prijemom po osnovu posebnog programa", rekli su iz MUP-a za CIN-CG.

Prema podacima MUP-a, od početka primjene programa podnijeto je 435 zahtjeva, a najviše crnogorskih pasoša, oko 100, dobili su Rusi, dok je Kinezima dodijeljeno oko 40. Državljanstvo kupovinom stanova dobilo je i desetak građana Egipta i Ujedinjenih Arapskih Emirata, kao i po nekoliko iz Pakistana, Ukrajine, Vijetnama, Saudijske Arabije, Irana, Sirije, Kazahstana, Švajcarske, SAD, Indije, Turkmenistana, Kuvajta, Hong Konga, Angole, Sijera Leone.

Crnogorska Vlada je i 2010. godine pokretala program ekonomskog državljanstva kojim je predvidjela da pasoš ponudi za investiciju od najmanje pola miliona eura, ali je odustala na zahtjev EU. Iako najavljivan, zbog pritiska Brisela program nije pokrenut ni 2016. godine.

Zahtjevi tajni, rješenja štura

Agencija za investicije je odbila da po Zakonu o slobodnom pristupu informacijama dostavi CIN-CG podnijete zahtjeve za ekonomsko državljanstvo. Pozvala se na Zakon o zaštiti privatnosti, uz objašnjenje da zahtjevi sadrže lične podatke.

Zahtjev za sticanje crnogorskog državljanstva po osnovu posebnog programa, kako su rekli iz Agencije, dostavlja se preko agenta za posredovanje, a za ovaj izabrana su tri - kanadski Apex Capital partners, Arton Group Austrija i Henley & Partners sa of-šor zone na ostrvu Džersi. Naknada troškova izdavanja licence za agente je 50.000 eura godišnje. Licence su do sada produžene dva puta.

Iz NVO Centar za građanske slobode (CEGAS), koja je analizirala dodijeljena počasna državljanstva od 2006. godine, smatraju da je ideja ekonomskog državljanstva sama po sebi dobra, ako je u skladu sa zakonom.

"Najveći problem jeste što se i kod ovih rješenja ne vidi suština, ispunjavanje kriterijuma koja su predviđena podzakonskim aktima, usljed kojeg lice može aplicirati za dobijanje crnogorskog državljanstva na ovaj način. Ovakvim načinom donošenja rješenja dolazi do nepoštovanja Zakona o upravnom postupku", kaže za CIN-CG Marija Popović Kalezić iz CEGAS-a.

Iz MUP-a su na ove kritike odgovorili da su "otvoreni za sugestiju da obrazloženja treba da budu detaljnija", napominjući da svako sadrži uvod, dispozitiv, obrazloženje, uputstvo o pravnoj zaštiti, potpis ovlašćenog službenog lica i pečat javnopravnog organa.

Neki investitori pod lupom stranih vlasti

Javni poziv za prijavljivanje projekata iz oblasti turizma raspisan je u februaru 2019, a uslovi za prijavu bili su ulaganje najmanje 15 miliona eura na primorju i Podgorici, 60 smještajnih jedinica i 80 radnih mjesta. U centralnom i sjevernom regionu bilo je dovoljno ulaganje pet miliona eura, 35 smještajnih jedinica i 25 radnika.

Vrijednost 15 projekata sa liste razvojnih iznosi oko 413 miliona eura i najviše ih je na sjeveru - Kolašinu, Žabljaku i Mojkovcu, dok su samo tri na primorju. Predviđeno je da hoteli imaju ukupno 2,5 hiljada smještajnih kapaciteta i da otvore oko 1.800 radnih mjesta.

Investitori su obavezni da angažuju kontrolore koji pripremaju izvještaje o radovima za periode od pola godine, koji se, kako su kazali iz Ministarstva za ekonomski razvoj, analiziraju i upućuju Vladi na usvajanje.

Većina investitora nije odgovorila na pitanja CIN-CG koliko su stanova prodali, koliko je njihovih klijenata dobilo crnogorsko državljanstvo i da li će u roku završiti projekte.

Prvi koji je uvršten u listu razvojnih projekata sredinom 2019. godine je kondo hotel Kolašin Resort & Spa, u vlasništvu Mohameda Abdula Alima Čadurija, rođenog u Bangladešu sa pasošem Grenade.

Vrijednost projekta, koji treba da bude završen krajem ove godine je oko 11,36 miliona, a prema izvještaju kontrolora, do 10. marta uloženo oko 2,37 miliona eura.

U okviru tog kondo hotela sa 93 smještajne jedinice, investitor namjerava da otvori 66 radnih mjesta.

Čaduri je ranije u Kolašinu kupio hotel Lipka (sada Šeraton) od Prve banke.

"Dejli star" je u martu ove godine objavio da su vlasti u Bangladešu pokrenule postupak protiv nekoliko biznismena, među kojima je i Čaduri, zbog navodnih pronevjera, organizovanog kriminala i pranja novca, uključujući i kroz poslovne transakcije u Crnoj Gori.

Iz Čadurijeve kompanije "Kolašin Resort & Spa" nisu odgovorili na pitanja CIN-CG u vezi sa postupkom u Bangladešu.

Ime Igora Bidila, koji gradi hotel Brezu u Kolašinu uvrštenu u razvojne projekte, italijanski mediji su u martu pominjali, zbog sumnjida je sa još 11 osoba osumnjičen za pranje novca, zbog čega su mu zaplijenjene nekretnine u Sijeni, Firenci, Milanu, Rimu…

Iz Bidilove kompanije "CG Resort" kazali su da je on vlasnik više kompanija u Italiji i u jednoj je finansijska policija pokrenula postupak zbog sumnje da porez nije pravilno plaćen i kao privremenu mjeru tražila zamrzavanje imovine u toj vrijednosti dok se istraga ne završi, što je istražni sudija tada prihvatio.

"Međutim, nakon nekoliko mjeseci istrage polovinom jula istražni sudija je odbacio sve zahtjeve tužioca o podizanju optužnice i oslobodio imovinu koja je bila pod privremenom mjerom zamrzavanja imovine. I od tada kompanija koja je u vlasništvu Igora Bidila slobodno raspolaže svojom imovinom", rekli su iz CG Resorta za CIN-CG.

Izgradnja hotela Breza, vrijednosti 19,5 miliona eura, kasni, a iz kompanije to pravdaju nepovoljnim vremenskim uslovima u novembru 2019, kada je projekat uvršten u listu razvojnih, pa su radovi počeli u proljeće 2020. godine i, kažu, biće završen u roku, u maju 2022. Do sada su, kako navode, prodali 70 hotelskih apartmana i 20 njihovih kiljenata dobilo je crnogorsko državljanstvo.

Bidilo, koji je crnogorsko državljanstvo dobio 2017. godine, je jedan od osnivača firme "Velja voda lux", koja u Budvi sa Opštinom želi da razmijeni nekretnine čemu se suprotstavlja dio lokalne vlasti, odnosno Demokrate, tvrdeći da njegova parcela vrijedi manje.

Statisu zarada kroz još dva projekta

Pored svih povoljnosti koje je Petros Statis dobio prilikom zakupa Svetog Stefana, Miločera i Kraljičine plaže (produžavanje roka zakupa, smanjenje cijene zakupnine, dozvole za gradnju apartmana za prodaju...), bivša Vlada mu je omogućila da zaradi i kroz projekat ekonomskog državljanstva. Tako su u listu razvojnih projekata uvršten hoteli Kraljičina plaža u Miločeru i Durmitor na Žabljaku.

Vrijednost investicije u Kraljičinu plažu je 73 miliona, a planirano je da radovi budu završeni krajem 2022. Nezavisni kontrolor je konstatovao da su ukupna ulaganja investitora od početka posla, krajem 2019, oko devet miliona eura.

Projekat sprovodi "Adriatic properties", čiji je vlasnik of-šor frma "Aidway investments ltd" sa Britanskih Djevičanskih ostrva, iza koje stoje Statis i malezijski biznismen Vei Seng Pua.

Pua i Statis dobili su crnogorsko državljanstvo još 2013.

Seng Pua je u ljeto 2014. hapšen u Las Vegasu zbog organizovanja ilegalnog klađenja, kojim je, prema pisanju medija, nelegalno stekao oko 300 miliona dolara.

Bivša Vlada je omogućila je Adriaticu da u stoljetnom Miločerskom parku gradi 88 apartmana, 66 u novom hotelu Kraljičina plaža i 12 apartmana naspram Svetog Stefana, kao i rekonstrukciju i dogradnja pet starih vila, čija će kvadratura biti utrostručena, a koje će, takođe, biti ponuđene na tržištu.

Zbog sumnji u neregularnosti, nova Vlada je najavila da će preispitati ugovor sa Statisom, a mještani su organizovali niz protesta.

Statis je kupio hotel Durmitor, najstariji hotel na Žabljaku, srušio ga i gradi novi. Hotel je u novembru 2019. uvršten u listu razvojnih projekata, a prema izvještaju revizora, za period od maja do novembra 2020. Statisova kompanija "Durmitor Hotel and Villas" je u projekat na Žabljaku, vrijedan 19,5 miliona eura, uložila oko 2,5 miliona eura. Planirano je da bude završen do sredine 2022.

Bećirovićev partner iz Albanije u centru afere

Biznismen Zoran Bećirović takođe ima dva projekta na Listi razvojnih. Jedan je hotel K16 Kolašin, vrijedan šest miliona eura. Namjera investitora je da otvori 58 radnih mjesta u objektu koji treba da bude završen krajem 2022.

Projekat sprovodi konzorcijum Kolašin 1600 kojeg čine preduzeća "Ski resort Kolašin 1600" i "Gener2 SHPK" iz Tirane u vlasništvu albanskih biznismena Baškima, Astrita i Ahmeta Uljaja.

Baškim Uljaj je u Albaniji bio u centru afere zbog kontroverznih ugovora na osnovu kojih koristi novac iz javnih fondova.

"Ski resort Kolašin 1600" je u vlasništvu "Ski resorta Kolašin 1450", čiji je većinski vlasnik (oko 85 odsto), prema podacima iz Centralnog registra, Zoran Bećirović preko of-šor firme sa Kipra "Caldero Trading Limited".

U izvještaju nezavisnog kontrolora za period od 23. aprila do 23. oktobra 2020. navedeno je da je investitor u projekat uložio 1.249.214 eura.

I Hotel "D" sa depadansom "E" u Kolašinu investicija je preduzeća "Ski Resort Kolašin 1450" vrijedna 7,98 miliona eura. Rok za završetak gradnje je jun 2023.

Pasoše "prodaju" i Zetagradnja, Čelebić i Bemax

Kompanije biznismena Tomislava Čelebića takođe imaju dva projekta na listi razvojnih gdje su uvršteni u novembru 2020. To su Amma resort u Čanju i Black Pine Mojkovac.

Vrijednost Amma resorta iznosi 77,01 milion eura sa PDV-om, a hotela u Mojkovcu 10,57 miliona eura.

Plan je da kompleks u Čanju bude završen početkom 2023, a Black Pine, kojeg gradi Čelebićeva kompanija "North development", do septembra 2022.

Iz "Čelebić grupe" su za CIN-CG kazali da se zbog ukupne situacije i ekonomske krize izazvane širenjem virusa Covid -19, svi projekti otežano realizuju.

"Interesovanje za ove projekte je značajno, više interesenata je apliciralo. Podnijete aplikacije treba da prođu veoma rigorozne provjere i procedure, tako da konkretnu realizaciju očekujemo uskoro", naveli su iz preduzeća.

Projekat podgoričke "Zetagradnje", Bjelasica 1450, vrijedan 17,8 miliona eura, uvršten je u listu razvojnih projekata u martu 2020. Prema izvještaju kontrolora za period 19. mart - 15 septembar 2020, uloženo je oko 5,5 miliona eura, a gradnja kasni jer je plan bio da bude završena početkom ove godine.

Cijena apartmana u hotelu je 250 hiljada eura.

Na pitanje da li će ovaj projekat biti uklonjen sa Liste razvojnih projekata, iz Ministarstva za ekonomski razvoj su odgovorili da je prvi izvještaj kontrolora ranije usvojen, a drugi je dostavljen i analizira se.

Hotel Cruiser u Budvi, koji se na Vladinoj listi našao krajem 2020, grade podgoričke kompanije "Master inženjering" i "Bemax". Vrijednost investicije je 58,2 miliona eura, a rok za završetak projekta je 15. maj 2024.

Iz ovih kompanija su rekli da do sada nijedan ugovor o prodaji kroz projekat ekonomskog državljanstva nije potpisan, ali da postoji interesovanje i u toku je proces za nekoliko. Radovi će, kako su naveli, biti završeni u planiranom roku.

Cijene apartmana u hotelu iznose od 450 hiljada do 800 hiljada eura.

U "Boki" prodato 85 stanova

Vlada je u junu 2020. godine u listu razvojnih projekata uvrstila hotel Boka Place kompanije "Adriatic Marinas-Porto Montenegro", vrijednosti oko 43,6 miliona eura.

Iz Porto Montenegra, čiji je vlasnik Investiconi fond Dubaija - ICD, su za CIN-CG rekli da je u okviru projekta do sada prodato, rezervisano ili je u pred-rezervaciji 85 stanova, od ukupno 144 hotelskih i 35 privatnih rezidencija koje su na tržištu.

"Ukupno je predato 27 aplikacija za pasoš, od čega je devet kompletirano, dok je 18 trenutno u obradi. Prvi pasoš na osnovu investicije u nekretninu u projekat Boka Place izdat je u martu ove godine. Interes za crnogorsko državljanstvo pokazuju državljani SAD, Kanade, Južne Afrike, kao i Rusije i Kazahstana", rekli su iz Porto Montenegra.

Početne cijene rezidencija u Boka Placeu iznose 190 hiljada i 200 hiljada eura.

Hotel sa vilama 4*, Žabljak jedini je sa liste razvojnih projekata koji se ne gradi po kondo modelu. Investitor je kompanija "Durmitor Development" sa sjedištem u Nikšiću, čiji su vlasnici Konstantin Babailov i Vladimir Voložanin sa po 25,05 odsto, a Lidija Begović ima 49,9 odsto. Vrijednost projekta je 20,47 miliona eura, a plan je da bude završen do kraja 2023 godine.

Vlada je u listu razvojnih projekata uvrstila i Bobotov Hotel & Resort, na Žabljaku, vrijedan 16,16 miliona eura, koji gradi preduzeće "Galaxy Europe".

Prema podacima iz Centralnog registra privrednih subjekata, vlasnici preduzeća su Qingmin Wu, Ying Jin, Chong Wang i Chengdong Liu. Preduzeće je osnovano u oktobru 2019. u Škaljarima u Kotoru, a kasnije sjedište preselilo u Podgoricu.

Na Listi je i hotel Elite Hotel & Residence u Kolašinu, vrijedan 11,44 miliona eura, kojeg gradi "Garnet Investment Montenegro Podgorica", čiji je osnivač Shijie Yu.

Montis hotel & resort u Kolašinu, u vlasništvu preduzeća "Montenegro luxury hotels and resorts" iz Kotora, vrijedan je 21,07 miliona eura i takođe je na listi razvojnih projekata. Vlasnici kompanije su Radoica Vuković (80 odsto) i Vitalij Gornij (20 odsto).

EK prijeti sudom Kipru i Malti

Evropska komisija pokrenula je u oktobru prošle godine prekršajne postupke protiv Kipra i Malte zbog davanja državljanstva stranim investitorima, a u junu ove godine je izdala takozvano obrazloženo mišljenje. Kipar, iako je ukinuo program 1. novembra prošle godine, nastavio je da obrađuje već dostavljene zahtjeve, a Malta je uspostavila novu šemu.

"Obje države članice sada imaju dva mjeseca da preduzmu potrebne mjere za rješavanje zabrinutosti Komisije. U slučaju Kipra, ako odgovor nije zadovoljavajući, Komisija može pokrenuti predmet pred Sudom pravde, a u slučaju Malte Komisija može preduzeti sljedeći korak i izdati obrazloženo mišljenje po ovom pitanju", navodi se u odluci EK.

Istraživački novinar sa Kipra Stelios Orfanides za CIN-CG kaže da su dva odbora, koje je kiparska Vlada formirala, utvrdila da u programu nije provjeravana prošlost korisnika, pa čak i da nije reagovano nakon saznanja da su neki imali krivični dosije. Utvrđeno je i da je više od polovine ukupnog broja izdatih pasoša dato nezakonito, uz još dosta grešaka, propusta i nepravilnosti.

"Ako me pitate za mišljenje o ovoj vrsti programa uopšte, rekao bih da pretvaraju vlade u makroe dopuštajući im da prostituišu suverenitet svojih zemalja", ocijenio je Orfanides.

"Aldžazira" je u avgustu prošle godine objavila da se među desetinama ljudi iz više od 70 zemalja koji su kupili kiparske "zlatne pasoše" nalaze osuđeni prevaranti, perači novca i političari optuženi za korupciju, najviše iz Rusije, Kine i Ukrajine.

Program na Malti istraživala je i novinarka Dafne Karuana Galicia, koja je ubijena 2017.

Istraga, u kojoj je učestvovalo više medija pod pokroviteljstvom Fondacije Dafna Karuana Galicia, pokazala je da su se za malteško državljanstvo najviše prijavljivali Rusi, a uprkos zabrani dvojnog državljanstva, svaki deseti kupac pasoša bio je iz Saudijske Arabije. Utvrđene su i brojne nepravilnosti i zloupotrebe.

Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD), stavila je Maltu i Kipar na crnu listu u izvještaju za 2018. godinu, označivši ih kao države sa visokim rizikom od utaje poreza zbog modela "zlatnih pasoša".

Počasni državljani Saviris, Rotšild, Emilfarb

Osim Šinavatre, Statisa i Pue, počasno državljanstvo dobio je ranije i Mohamed Dahlan, bivši palestinski ministar bezbjednosti, optužen za milionsku prevaru i kršenje ljudskih prava.

Počasni državljanin Crne Gore je i egipatski biznismen Samih Saviris, vlasnik kompanije koja gradi naselje Luštica bay, zatim Nataniel Rotšild, koji je investirao u Porto Montenegro, vlasnik Stratexa i Dukley Gardena (Zavala) Nil Emilfarb, ekonomista Isak Adižes.

Državljanstvo je 2012. godine dobila i sadašnja ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesna Bratić, a na listi počasnih državljana su i pjevačica Merima Njegomir, glumac Lazar Ristovski i legendarni fudbaler Dragan Džajić.

Možda dva projekta iz proizvodnje

Iz Ministarstva poljoprivrede i šumarstva su za CIN-CG rekli da analiziraju dva projekta iz oblasti poljoprivrede i drvoprerade prijavljena na oglas iz oktobra 2019. godine.

Projekte su prijavila preduzeća "Platinum distribution" iz Tivta i "AB group" iz Nikšića. Vlasnik "Platinum distribution", čija je djelatnost trgovina pićima, prema podacima iz CRPS, je Mikhail Zadorin. Oni namjeravaju da u Vrulji u Pljevljima naprave plantaže jabuka, krušaka, malina i borovnica.

AB group je registrovana za obradu drveta, a vlasnici su Branko Mićković (25 odsto), Aleksej Klimov (26 odsto) i Aleksandar Jevsejenko (49 odsto). Mićković je vlasnik nikšićkih preduzeća MiRai i Javorak. AB group je prijavila projekat u oblasti drvoprerade.

Ulaganje u primarnu poljoprivrednu proizvodnju u ovim projektima mora da iznosi najmanje dva miliona eura, u preradu poljoprivrednih i ribljih proizvoda 3,5 miliona i u drvopreradu četiri miliona. Potrebno je i da se otvori najmanje deset radnih mjesta u primarnoj proizvodnji i 20 u preradi.

U Vladinoj informaciji o programu, navedeno je da oglas za prijavu projekata iz prerađivačke industrije nije raspisan, jer je ostalo otvoreno pitanje eventualnog eliminisanja mogućnosti investicija u proširenje ili rekonstrukciju postojećih neiskorišćenih kapaciteta.

Biljana MATIJAŠEVIĆ

Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) počinje realizaciju projekta Aktivno učešće građana/ki u izvještavanju - Zajedno možemo više: Skupa do jednakosti, u čijem su fokusu manjine i građani/ke.

U okviru projekta realizovaće se više istraživanja koja se odnose na poziciju manje zastupljenih zajednica u društvu, kao što su Romi, osobe sa invaliditetom, migranti, LGBTIQ, žene, mladi, stariji i slično i to na osnovu informacija koje će se prikupljati od građana/ki.

Projekat predviđa aktivno uključivanje građana/ki u osvjetljavanju ovih značajnih tema i to kroz ECR (Engaged Citizens Reporting) platformu, koju je razvila Balkanska istraživačka regionalna mreža (BIRN) i ustupila je CIN-CG-u i brojnim drugim medijima u Crnoj Gori i regionu.

ECR je veoma jednostavan za korišćenje i omogućava građanima/kama da direktno utiču na istraživanja od javnog interesa i to tako što će preko platforme sami predlagati teme kojima će se baviti novinari/ke CIN-CG, ali i postavljajati video, dokumenta, fotografije i druge sadržaje u fokusu istraživanja.

Ovim putem pozivamo građane/ke koji/e žele da unaprijede i osvijetle poziciju manjinskih grupa da sarađuju sa nama na ovom projektu i uključe se u istražiivanja preko ECR platforme.

Vladina podsticajna mjera nije obuhvatila stomatologe i farmaceute, kao ni druge zdravstvene radnike koji rade u privatnom sektoru. Mnogi ni iz državnih bolnica nisu krenuli na more, jer epidemija se vraća

Turističke vaučere u iznosu od 200 eura do 4. avgusta iskoristilo je svega 8.738 zaposlenih u zdravstvu, prosvjeti i ustanovama socijalne i dječje zaštite.

U ta tri sektora, prema procjenama Uprave za statistiku, radi oko 27.500 građana.

Dok dio zdravstvenih radnika nema pravo na vaučere, jer rade u privatnom zdravstvenom sektoru, ili ih država jednostavno ne prepoznaje kao zaposlene koji su bili na prvoj liniji odbrane od pandemije COVID - 19, medicinari iz bolnica uglavnom nemaju kad da odmaraju zbog priliva novih pacijenata.

Iz Ministarstva ekonomskog razvoja “Vijestima” su odgovorili da je za turističke vaučere do sada isplaćeno oko million eura. Na plaformi za prijavljivanje, kažu, registrovano je 23.239 korisnika i svi pravo na vaučer mogu da iskoriste do 31. decembra.

Namjera da se vaučerima podrže zdravstveni i prosvjetne radnike, ali i izdavaoci privatnog smještaja tokom turističke sezone, usvojena je početkom godine u okviru Mjera podrške građanima i privredi u cilju ublažavanja posljedica pandemije.

Uslov da budu na listi sa koje prosvjetni i zdravstveni radnici mogu izabrati gdje žele da provedu odmor steklo je tokom konkursa 415 vlasnika privatnog smještaja.

Umjesto godišnjeg odmora dobili oboljele

Zdravstveni radnici uglavnom nisu bili previše zainteresovani za upotrebu turističkog vaučera tokom ljeta, uglavnom zbog nemogućnosti da ih iskoriste tokom godišnjeg odmora, ali i zbog ponovnog rasta inficiranih koronavirusom.

To je “Vijestima” kazala predsjednica Samostalnog sindikata zdravstva Ljiljana Krivokapić.

Ona tvrdi da je u Opštoj bolnici Kotor, gdje radi, jako mali broj zaposlenih iskoristio pravo na vaučer.

“Odziv zaposlenih nije veliki. Uglavnom, nisu mogli da usaglase termine sa godišnjim odmorima, ali i zbog porasta broja oboljelih od COVID-19. Drugo, više su bili zainteresovani za to da li mogu da vaučere dobiju u novcu, pa da onda nađu drugi smještaj, po pristupačnijim cijenama. To nije bilo moguće”, istakla je Krivokapić.

Ona je kazala da pozdravljaju odluku Vlade da na ovaj način nagradi zaposlene koji se od marta prošle godine bore protiv zarazne bolesti.

“Ipak, ponude su bile skupe, nismo mogli da, na primjer, provedemo odmor od sedam dana i povedemo porodice”, pojasnila je Krivokapić.

Za zubare i farmaceute - ništa

Stomatolozi i farmaceuti, iako su zdravstveni radnici, nisu stekli pravo na korišćenje turističkih vaučera, iako su mnogi od njih radili sve vrijeme tokom pandemije.

Vršilac dužnosti predsjednika Stomatološke komore Nikola Barović “Vijestima” je kazao da su stomatolozi najrizičnija grupa, jer su tokom trajanja vanredne situacije, ali i sada, na prvoj liniji fronta.

“U prvim danima epidemije, kad niko nije znao ni o čemu se radi i kakve posljedice nosi sa sobom ovaj virus. Naše kolege stomatolozi koji imaju ugovor sa Fondom za zdravstveno osiguranje, dežurali su svakodnevno bez osnovnih sredstava za rad, rukavica, maski, vizira… i bez mogućnosti da ih nabave u državnoj veledrogeriji Montefarm”, istakao je on.

Barović je rekao da su bili prinuđeni da se sami snalaze kako bi pacijentima pružili zdravstvenu zaštitu i da su kupovali maske, rukavice i alkojol po desetostruko višoj cijeni nego inače.

“Odstranjeni smo iz sistema privatnog i javnog zdravstva. Što se tiče turističkih vaučera njih su osim doktora i sestara koji su zaposleni u javnim ustanovama, dobili i niže kvalifikovani radnici (čistačice, portiri, mehaničari…), a stomatolozi nisu. Država nas je marginalizovala i neprepoznati smo kao integralni dio privatnog i javnog zdravstva”, tvrdi on.

Barović je na poziciji v.d. predsjednika Stomatološke komore tek mjesec i kaže da njegovi prethodnici nisu uradili ništa konkretno da ih nadležni prepoznaju kao dio zdravstvenog sistema.

“Pored toga što se državni organi i institucije nisu sjetili da postojimo, niti nam dali bilo kakvu podršku u ovoj borbi, ni prethodno rukovodstvo Komore nije povuklo neki konkretan potez da se slika o nama promijeni. Osim nekoliko šturih mejlova, koji su u onoj ujdurmi vjerovatno ostali nepročitani i nekoliko dopisa Ministarstvu…”, zaključio je Barović.

Iz Ministarstva zdravlja ranije su pojasnili da “pravo na turističke vaučere, u okviru Vladinog paketa mjera pomoći građanima i privredi, imaju zaposleni isključivo u javnom zdravstvu”. Međutim, ni zdravstveni radnici u državnoj ustanovi Apoteke Crne Gore “Montefarma” nemaju pravo na vaučere, kao ni zaposleni u privatnim klinikama koje su tokom pandemije primale i liječile pacijente oboljele od virusa.

Iz Farmaceutske komore saopštili su da u bazi podataka za vaučere ne postoje zdravstveni radnici farmaceuti i farmaceutski tehničari koji rade u apotekama, već samo u bolnicama i da su zbog toga resornom Ministarstvu uputili više dopisa.

“Nakon dužeg strpljivog čekanja, uprkos ćutanju i neprimjerenom ignorantskom odnosu, članovi Farmaceutske komore Crne Gore javno podsjećaju da Zakon o zdravstvenoj zaštiti kaže da jesmo zdravstveni radnici, kao i doktori”, naglasili su ranije iz Farmaceutske komore.

Nagrada za vakcinu za 12.000 građan

Iz Ministarstva ekonomskog razvoja “Vijestima” su odgovorili da je, prema podacima sa kojima raspolažu, više od 12.000 građana starijih od 50 godina steklo pravo na turistički vaučer u iznosu od 50 eura.

Riječ je o nagrađivanju stanovnika koji su u julu primili prvu dozu vakcine protiv kovida-19.

“Korisnici će moći svoje vaučere da iskoriste u hotelima HTP Ulcinjske rivijere a.d. i HG Budvanske rivijere a.d., kao i Institutu "Dr Simo Milošević", koji će im svoje smještajne kapacitete staviti na raspolaganje. Korisnici vaučera će dobiti uslugu od dva noćenja na bazi polupansiona”, podsjetili su iz Ministarstva.

Rok za prijave produžen je za tri dana i važio je  do 18. avgusta.

Ana KOMATINA

O kolektivnom imunitetu nema govora, dok se ne revakciniše barem još 150.000 građana, poručuju sagovornici “Vijesti”. Bivši član Kriznog štaba ljekar Nemanja Radojević kaže da razlog za lošu statistiku nije “kašnjenje” u nabavci vakcina, već svijest građana

Crna Gora je s nepunom trećinom vakcinisanog stanovništva na 33. mjestu u konkurenciji 37 evropskih zemalja, a lošije rezultate trenutno imaju Albanija, Sjeverna Makedonija, Bosna i Hercegovina i Bugarska.

To pokazuje istraživanje “Vijesti”, na osnovu podataka o broju datih doza koje objavljuju nacionalne institucije i više evropskih statističkih centara.

Sagovornici “Vijesti” poručuju da o kolektivnom imunitetu nema govora, dok se ne revakciniše barem još 150.000 građana, ali se i nadaju da će se proces imunizacije povećati kako budu pristizali kontigenti Fajzer vakcina.

Više od polovine populacije do petka su vakcinisali Irska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska, Španija, Portugal, Andora, Italija, Belgija, Holandija, Njemačka, Austrija, Švajcarska, kao i Monako, Malta, Mađarska, Finska, Norveška, Danska, Kipar, Švedska i Island. Rekorder u Evropi je Malta, koja je vakcinisala više od 77 odsto stanovnika.

Grčka je do petka imala gotovo polovinu vakcinisanog stanovništva, tačnije 49,8 odsto, Češka je vakcinisala 49,4 odsto građana, Litvanija 47,1 odsto.

Od zemalja regiona najbolje je rangirana Slovenija, sa 41,6 odsto vakcinisanih, dok je obje doze vakcine u Srbiji primilo oko 40 odsto građana, odnosno više od polovine punoljetnih. Hrvatska je vakcinisala 38,2 odsto stanovnika. Rumunija ima sličnu statistiku kao Crna Gora, jer je vakcinisala preko 25 odsto stanovništva, Albanija i Sjeverna Makedonija gotovo isti procenat građana – 21,4 i 21,3 odsto, a Bugarska 14,8.

U Bosni i Hercegovini, prema procjenama, do kraja jula revakcinisano je svega oko 10 odsto stanovništva.

Rezultati skromni i realni

Doktor Nemanja Radojević, specijalista sudske medicine, koji je tokom prvog talasa bio član Kriznog medicinskog štaba, smatra da je dinamika imunizacije nakon početno ohrabrujućih rezultata već neko vrijeme u stagnaciji.

”S nekih 25 odsto vakcinisane populacije s obje doze, rezultat je skroman, ali reklo bi se realan, manje-više očekivan i u rangu s bilo kojim drugim parametrom u vezi bilo čega u Crnoj Gori. Kasnimo za razvijenim državama Evropske unije i svijeta koje su trenutno na nivou oko 50 do 65 odsto, ali opet smo nešto ispred zemalja regiona, osim Srbije”, kaže Radojević.

On smatra da razlog ovakve statistike nije u vezi s “kašnjenjem” u nabavci vakcina, već je u svijesti građana:

”Mi od nas ne možemo pobjeći. Čini se, kao i mnogo puta ranije, da svijest naših građana ne korespondira s ozbiljnošću situacije u dovoljnoj mjeri što će sigurno imati negativan efekat na stope morbiditeta i mortaliteta u nastpajućem novom talasu epidemije.”

Radojević je rekao da je njegov utisak da veći procenat vakcinisanih čine visoko obrazovani građani, što bi “još jednom potvrdilo da je visoko obrazovanje jedna od najvažnijih determinanti zdravlja, a poznata je činjenica da se time u Crnoj Gori ne možemo pohvaliti”.

”Upoznat sam i s većim brojem pojedinaca koji nisu htjeli da se vakcinišu kineskom i ruskom vakcinom, vjerovatno iz čistih predrasuda prema ‘Istoku’, što je, po mom mišljenju, bez realnog osnova, ili vakcinom AstraZeneke zbog izrazito negativne medijske kampanje - takođe neosnovano, po mom mišljenju. Ovu vakcinu sam i sam primio. Ostaje nada da će najavljeni kontigenti Fajzer vakcina znatno povećati procenat vakcinisanih u Crnoj Gori”, kazao je Radojević.

Upravo je blagi skok interesovanja za vakcinaciju, kao i veće gužve ispred punktova zabilježene prethodnih dana, nakon što je početkom avgusta stigao prvi kontigent od 8.000 doza Fajzer vakcine, od najavljenih preko 150.000.

Minimum je 55 do 60 odsto vakcinisanih

Epidemiolog u penziji Novica Vujošević smatra da je uspješna vakcinacija jedini način da se stavi tačka na pandemiju koronavirusa. Međutim, istakao je da, globalno, nema kolektivnog imuniteta dok se ne vakciniše 90 odsto stanovnika, s obzirom na pojavu novog, delta soja koji već prijeti da do kraja avgusta postane dominantan.

”Minimum koji treba da postigne Crna Gora je između 55 i 60 odsto vakcinisanih”, tvrdi on.

Vujošević je poručio da treba ubrzati proces vakcinacije i da nema razloga da se svi punoljetni ne vakcinišu.

”Organizacija je dobra, zdravstvena služba je korektna, ja sam na punktu za vakcinaciju čekao svega pet do 10 minuta”, rekao je on.

Vujošević je kazao da se cijelo društvo mora potruditi da suzbije pandemiju i da, s obzirom na to da je trend u svijetu da vakcinacija ne bude obavezna, treba svakom građaninu Crne Gore pokazati kako izgleda liječenje kovid pozitivnih pacijenata u jedinicama intenzivne njege.

”Treba vakcinisati još najmanje 150.000 stanovnika da bi uopšte govorili o kolektivnom imunitetu. U Crnoj Gori ima 192.000 domaćinstava, u prosjeku tri i po do četiri člana. Neka su po dva oboljela ili vakcinisana, ni to nije dovoljno za imunitet”, ocijenio je epidemiolog.

On je zaključio i da niko ne zna kakva će situacija biti krajem septembra i u oktobru, ali smatra da ne vjeruje da ćemo proći dobro.

Oštre mjere za kafane da bi mladi otišli na punktove

Najmanje interesovanje za vakcinaciju je u populaciji koja ima između 19 i 29 godina, pokazuju istraživanja ali i podaci Instituta za javno zdravlje. Obje doze vakcine do kraja jula primilo je svega 15 odsto mladih iz ove kategorije. Direktor Instituta Igor Galić “Vijestima” je prošle sedmice odgovorio da analize pokazuju da su upravo mladi u posljednje vrijeme najviše zaraženi koronavirusom, što je, uz najmanju stopu vakcinisanih u ovoj grupi, uticalo na donošenje aktuelnih mjera.

Prema važećim mjerama od 30. jula, za ulazak u ugostiteljske objekte, diskoteke, noćne klubove, utakmice i na odlazak na manifestacije potrebno je da osoba ima dokaz da je primila najmanje jednu dozu vakcine. Ako gost nije vakcinisan, potrebno je da ima negativan PCR test ne stariji od 72 sata, negativan brzi antigenski test čije je važenje tri dana ili dokaz da je od infekcije koronavirusom prošlo između 14 i 180 dana.

Jedan od ovih uslova moraju da ispunjavaju i zaposleni u ugostiteljstvu, koji su od naredne sedmice najavili proteste.

Radojević kaže da je apsolutno za ograničavanje kretanja nevakcinisanih i punu pozitivnu diskriminaciju vakcinisanih.

”Smatram da opšte restriktivne mjere više nemaju mjesto u kontroli epidemije. Prethodnih dana su se mogli pročitati i navodi o pravnom neutemljenju zabrane ulaska nevakcinisanih u ugostiteljske objekte, te da li ‘konobari imaju pravo kontrolisati status vakcinacije’. Po mom mišljenju, navedeno nalazi osnov u konvencijskom pravu koje je iznad svih naših zakona i Ustava, ne predstavlja kršenje ljudskih prava, a kad granična policija pri ulasku u određene države može kontrolisati status vakcinacije, rezultat PCR ili nekog drugog testa, zašto to ne bi mogla i određena osoba pri ulasku u kafanu. Mislim da se ovim gubi smisao i suština procesa zaštite zdravlja stanovništva i pretjerano široko tumače ljudska prava i slobode”, zaključio je on.

Ana KOMATINA