U crnogorskoj Vladi  pripremaju radikalne izmjene u sistemu nabavke ljekova na recept, koje bi  navodno trebalo da obezbijede bolju snadbjevenost apoteka i spriječe eventualne vještačke nestašice, što bi, istovremeno, bilo u skladu sa direktivom Evropske unije.

Na tržištu vrijednom oko 25 miliona eura godišnje, umjesto dosadašnje nabavke putem tendera, novi predlog Ministarstva zdravlja podrazumijeva dva javna poziva. Prvim bi se odredile cijene svih ljekova sa pozitivne liste, a drugim apoteke koje će ih izdavati.

Čitav ovaj proces koji bi trebalo da se primijeni od 1. januara, kako saznaje Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG),  zapeo je zbog nesaglasja dva Vladina resora – Ministarstava zdravlja i Ministarstva finansija, koji se spore o  zakonskim izmjenama.

Ministarstvo  zdravlja traži da se iz  Zakona o javnim nabavkama izuzmu ljekovi na recept, dok Ministarstvo finansija tvrdi da  to nije moguće i da se problem mora riješiti izmjenom drugih propisa o zdravstvenom sistemu.

Zbog toga je premijer Duško Marković zatražio od ministara zdravlja i finansija, Kenana Hrapovića i Darka Radunovića, da usaglase pravna pitanja , kako bi dokument o novom modelu nabavke ljekova, koji je već usvojila Komisija za ekonomsku politiku (KEP), ponovo došao na dnevni red Vlade.

Ključni problem je budući status javne Apotekarske ustanove Montefarm, koja je do  sada bila  najvažniji snadbjevač građana ljekovima na recept, sa 55 državnih apoteka raspoređenih u svim crnogorskim opštinama.

Kao državno preduzeće, Montefarm je prema Zakonu o javnim nabavkama dužan da raspisuje tendere. Ukoliko, po novom modelu koji se predlaže,  cijene budu određene i privatne apoteke direktno od distributera  preuzmu ljekove sa pozitivne liste, a Montefarm ostane u obavezi da se snadbijeva kroz sistem javnih nabavki, onda bi dugotrajna procedura tu ustanovu i njene apoteke dovela u gori, odnosno podređeni položaj.

Dok iza zatvrorenih vrata traju ova usaglašavanja, Ministarstvo zdravlja prema izvorima CIN-CG, svakodnevno  priprema novu osnovnu i doplatnu listu, kako bi od januara nabavka ljekova na recept otpočela po novom modelu i utvrđenim, nižim  cijenama.  Sadašnji model nabavke putem tendera, kako su zvanično saopštavale zdravstvene vlasti, dovodio  je do nestašica, dugotrajnih procedura i ogromnih troškova.

Međutim, u dijelu farmaceutskog sektora smatraju da ni izmjenama koje se predlažu neće biti isključene potencijalne opasnosti po tržište i građane.

Međunaslov: FOND ZDRAVSTVA: BILO JE POKUŠAJA IZNUDE

U dokumentu koji je upućen Vladi, a u koji je CIN-CG imao uvid, Ministarstvo zdravlja, uz pozivanje i  na noviju  evropsku praksu, ističe da će postupak javne nabavke od 1. januara biti bespredmena, jer će izvršna vlast usvojiti Odluku o listi ljekova, sa utvrđenim cijenama.

“Stav je da ubuduće ljekove koji se obezbjeđuju iz obaveznog zdravstvenog osiguranja treba obezbjeđivati u skladu sa propisima o obaveznom zdravstvenom osiguranju, jer se radi  o uslugama iz oblasti  socijalnog osiguranja. U prilog tome, navodimo direktivu EU br. 2014/24, kojom su  usluge iz oblasti  socijalnog osiguranja (zdravstvene i socijalne usluge) izuzete iz direktive o javnim nabavkama”, piše u informaciji sa KEP-a, u koju smo imali uvid.

Izvor CIN-CG iz vrha Ministarstva finansija nakon premijerove preporuke o dogovoru, izričito odbija predlog kolege iz resora zdravstva:

“Kada su rađene izmjene Zakona o javnim nabavkama početkom godine, bila je i inicijativa za izuzimanje ljekova na recept. Stručne službe su procijenile da to nije prihvatljivo, iz razloga što Zakonom o  zdravstvenoj zaštiti nije data mogućnost sprovođenja posebnog postupka javnih nabavki za zdravstvo u odnosu na opšta pravila utvrđena Zakonom o javnim nabavkama”.

U Zakonu o zdravstvenoj zaštiti nigdje se ne pominje obaveza nabavke ljekova na recept putem tendera. Ljekovi  se izričito ne pominju ni u Zakonu o javnim nabavkama, ali se tenderska procedura podrazumijeva zbog statusa Montefarma, kao državne ustanove.

Ministarstvo zdravlja i Fond za zdravstveno osiguranje i ranije su  bez uspjeha od Ministarstva finansija tražili da se ljekovi na recept izuzmu od tenderske procedure. Oni tvrde da je to moguće po članu 3 Zakona o javnim nabavkama, koji precizira izuzeća u koja bi se mogli uvrstiti i ljekovi na recept.

U Fondu zdravstva ostali su pri ranijim stavovima da je sadašnji sistem nabavke ljekova na recept putem tendera  pokazao “i svoje loše strane”.

Među manama koje Fond navodi su složeni i dugi postupci nabavke zbog propisanih rokova, mogućnosti podnošenja žalbi u svim fazama postupka, kašnjenje u donošenju odluka po žalbama... Sve to, tvrde, dovelo je do poremećaja snadbijevanja  i nestašice, što je izazivalo nezadovoljstva građana i u uslovima kada ima novca za ljekove.

Fond, na čijem je čelu Sead Čirgić, ukazuje da je sistem doveo i do monopola, jer jedan ponuđač nudi veliki broj ljekova, pa se na taj način neposredno utiče na cijenu.

U prilog tome, navodi da su pojedini ljekovi, veoma zastupljeni u prometu, značajno poskupili od 2014. do 2016. godine. Među njima su bromokriptin tablete, čija je cijena porasla za 47 odsto, lendacin koji je poskupio za 39 odsto, a pominju i povidon jod, čija je cijena za samo dvije godine “skočila” za 97 odsto.

Iz Fonda su javno saopštili (http://fzocg.me/index.php#opsirnije(1158)  da za određene ljekove na tenderu nije bilo uvijek ponuda, čime su veledrogerije “željele da iznude” povećavanje procijenjenih, tenderskih cijena od Montefarma.

Ministarstvo zdravlja, prema dokumentu u koji smo imali uvid, Vladi sugeriše da će Montefarmove apoteke da budu u neravnopravnom položaju u odnosu na privatne, ako budu sprovodile tender za nabavku, jer po novom modelu sve moraju da imaju cijelu paletu ljekova sa osnovne liste. To, nekada, zbog spornih procedura, nije moguće.

Iz Montefarma je za CIN-CG prošle sedmice nezvanično saopšteno da nemaju ništa protiv toga da ubuduće nabavljaju ljekove za svoje apoteke po novom modelu.

Ta ustanova je inače zadužena i za nabavku ljekova putem tendera za Klinički centar, bolnice I domove zdravlja. Ministarstvo zdravlja, predlaže da to i ubuduće rade.

Iz Montefarma, na čijem čelu je Radoman Dragaš, saglasni su i sa tim predlogom Ministarstva.

 BEZ NESTAŠICA, ALI U OBRUČU VELIKIH LANACA

Nova lista, pored toga što bi trebalo da gradjanima ponudi kvalitetne, bezbjedne i efikasne ljekove, trebalo bi da bude osnov  i za snižavanje cijena.

Ministarstvo zdravlja po novom modelu raspisuje poziv po internacionalnom nezaštićenom nazivu (INN) proizvođačima, odnosno firmama koje su nosioci dozvole za Crnu Goru, da dostave cijenu lijeka određenog hemijskog sastava po kojoj bi ga prodavale na našem tržištu.

Cijena, međutim, ne može biti viša od maksimalne koju je utvrdila Agencije za ljekove i medicinska sredstva (CALIMS).

Ako bi za lijek istog hemijskog sastava  stiglo više ponuda, procedura bi bila sljedeća – lijek sa najnižom cijenom bio bi stavljen na osnovnu listu, a svi ostali na doplatnu listu. Hipotetički, moguće je da i dva lijeka istog hemijskog sastava budu na osnovnoj listi, ukoliko za oba brenda ponuđači dostave iste cijene.

Doplatna lista znači i da bi drzava refundirala dio troskova – u visini u kojoj je cijena lijeka na osnovnoj listi – dok bi gradjani sami morali da doplate razliku, koja iznosi od pet do 48 odsto.

Na primjer, ukoliko bi se na javni poziv za lijek protiv visokog krvnog pritiska, zaštićenog naziva fosinopril, javila dva ponuđača sa nazivima ljekova “fosinopril” I “monopril”, jeftiniji bi išao na osnovnu, a skuplji na doplatnu listu.

Više izvora iz Fonda i Montefarma nas je uvjeravalo da novi postupak ne bi trebalo da ostavi pacijente bez lijeka sa brendom na koji su navikli. Na crnogorskom malom tržištu, kako kažu, ni do sada nije bilo mnogo registrovanih  brendova sa ljekovima istog hemijskog sastava, što je uslovljeno malom prodajom I visokim troškovima registracije lijeka.  Naglasili su da će voditi računa o osjetljivim grupama pacijenata.

“Imamo insuline za dijabetičare kao i Švajcarska. Vodiće se računa o osjetljivim kategorijama, tako da pacijenti budu zadovoljni”, kaže izvor upućen u pregovore.

U dokumentu sa KEP-a, u koji smo imali uvid, piše da je Ministarstvo zdravlja već pregovaralo sa proizvođačima u vezi sa devet skupljih ljekova i da je zaključilo tri ugovora o regulisanju niže kupovne cijene, u odnosu na dosadašnju. Ovaj posao je intenziviran u drugoj polovini novembra, pa je samo  u jednom danu protekle sedmice, prema riječima izvora CIN-CG, pregovarano sa  proizvođačima u vezi sa cijenom stotinak ljekova.  Na osnovnoj listi, kako procjenjuju u Ministarstvu, biće više od 1.000 medikamenata, dok za doplatnu listu još nema okvirne projekcije.

Ministarstvo zdravlja, kako piše u dokumentu upućenom Vladi, smatra da će primjenom nove liste doći do smanjenja troškova od pet miliona eura tokom 2018. godine, što je preliminarna procjena, tako što će, između ostalog, uspjeti da dogovore povoljnije cijene određenih ljekova.

Nakon formiranja nove liste sa cijenama, Fond za zdravstveno osiguranje raspisao bi  javne pozive za sve apoteke koje hoće o trošku države da izdaju ljekove na recept građanima. Uslov je da imaju cijelu paletu ljekova.

Predsjednica Farmaceutske komore Milanka Žugić za CIN-CG kaže da je model formiranja osnovne i doplatne liste, bez tendera za nabavku ljekova na recept, “sasvim u redu”.

Međutim, dodala je da je “potrebno mijenjati ambijent”  donijeti zakon o apotekarstvu, koji postoji u većini zemalja, a koji Crna Gora još nema.

“Treba nam taj propis, jer je neophodno regulisati mrežu apoteka, koja bi funkcionisala po ravnopravnim, geografskim i demografskim principima”, istakla je Žugićeva.

Ona je pojasnila da bi zakonom o apotekarstvu trebalo precizirati koje su potrebe stanovništva za određenim brojem apoteka, da ne bi došlo do toga da veliki lanci izbacuju sa tržišta manje apoteke, koje možda imaju kvalitetniji kadar.

“Takođe, potrebno je definisati pokrivenost teritorija apotekama, s obzirom na to da u pojedinim opštinama na sjeveru države, kao što su Gusinje, Petnjica, Murina, nema privatnika koji bi opsluživali građane ljekovima na recept”, kazala je.

I ostali stručnjaci koje su CIN-CG kontaktirali, a koji su insistirali na anonimnosti, tvrde da novi model nabavke ljekova može da dovede do slabljenja malih, privatnih apoteka.

“Od ovakvog modela najviše će profitirati veliki lanci apoteka, kakvi su trenutno Tea medica i Benu”, navodi dobro obaviješteni izvor.

On tvrdi da postoji potencijalna opasnost da veliki dobavljači daju prioritet lancima apoteka sa kojima su bliski,  dok bi ostalima, uključujući državne apoteke, usporavali isporuke.  Tako bi se, recimo, na udaru mogle naći i državne apoteke, zbog čega se pred Montefarmom nalaze dva moguća ishodišta – ili da se reformiše i  postane i predstavnik proizvođača, ili da vremenom  završi  pod okriljem nekog  privatnog lanca.

SVE SU APOTEKE JEDNAKE NA PAPIRU

Građani  već od oktobra ove godine ponovo mogu da podižu ljekove na recept u 168, od 250 privatnih apoteka.

Vlada je u maju naložila Fondu za zdravstveno osiguranje da ponovo ugovori sa privatnicima izdavanje ljekova na recept. Dva mjeseca kasnije, privatne apoteke našle su se i u Vladinoj Odluci o mreži zdravstvenih ustanova, izjednačene sa državnim apotekama. Cilj te odluke, kako je zvanično saopšteno, je stabilnije snadbjevanje po modelu privatno-javnog partnerstva, izbjegavanje dugotrajnih procedura nabavki ljekova i potencijalnih nestašica.

Privatnim apotekama je, od oktobra do kraja godine, opredijeljena suma od dva miliona eura za izdavanje ljekova na recept, a sva prekoračenja, ako ih bude, tretiraće se kao i dug državnih. Ta suma za sada nije premašena.

Privatnici su, kao i Montefarmove apoteke, uvezane u sistem sa Fondom za zdravstveno osiguranje, koji može da ih kontroliše na terenu i preko informatičkog sistema.

Prihodi privatnih apoteka od izdavanja iste su kao i državnih - od Fonda za uslugu po receptu dobiju 67 centi, a od participacije, koju plaćaju građani 36 centi.

Za prvih mjesec dana izdavanja ljekova na recept ove godine (od oktobra do novembra) u privatnim apotekama koje su potpisale ugovor sa Fondom, a  njih je 168, izdato je više od 100 hiljada ljekova na recept.

Privatne apoteke su i 2015. godine bile  uključene u izdavanje ljekova na recept. Projekat izdavanja ljekova na recept kod privatnika ugašen je nakon sedam mjeseci. Tadašnji ministar zdravlja Budimir Šegrt naložio je raskid ugovora sa apotekama prije isteka ugovora, jer su prekoračili iznos od milion eura za ove namjene. Ugovore je raskinuo Upravni odbor Fonda, čemu se protivio tadašnji direktor  te ustanove – aktuelni minister zdravlja Kenan Hrapović.

Ljekovi na recept izdaju se godinama kod privatnika i u ostalim državama regiona. Tako se sada u Srbiji, prema zvaničnim podacima tamošnjeg Fonda zdravstva, 48,79 odsto količine ljekova na recept izdaje u privatnim, a ostatak u državnim apotekama.Uprkos vjeri  u novi model, sagovornici iz zdravstvenog resora su nam rekli da su I sami svjesni kako I on može, hipotetički, stvoriti situacije koje mogu izazvati poremećaje u snadbijevanju. Recimo, da se i na javne poziv ne odazovu prozivođači kojima ne odgovara niža cijena i koji mogu napraviti ad hoc koalicije kako bi , pod prijetnjom nestašica, jedni drugima pomogli da izvrše pritisak na Ministarstvo zdravlja. Izvjesno je da ne postoji ni jasna projekcija sudbine Montefarma, hoće li opstati  kao važan lanac apoteka i istovremeno istrument kontrole snadbjevenosti tržišta, ili nestati u nekom procesu reformi. Na ta i slična pitanja kažu odgovoriće kroz praksu primjene ovog modela.

Pojeftinili “brilique”, “xalerta”, “mostrafin”…

Ljekovi u Crnoj Gori, koji se dobijaju uz recept,  godinama su bili skuplji nego u Srbiji. Do snižavanja cijena je došlo  nakon primjene Vladine Uredbe o kriterijumima za formiranje maksimalnih cijena ljekova, na koju se čekalo godinama. Crnogorska Agencija za ljekove I medicinska sredstva (CALIMS) utvrdila je maksimalne cijene, kako nam je saošteno, za više od 1.200 ljekova.  Iz CALIMS-a su ranije kazali da postojeća lista, iz 2015. godine, sadrži oko 530 INN (aktivnih supstanci), a kada se uzmu u obzir različite jačine, pakovanja , oblici, brojka premašuje hiljadu.

Maksimalna cijena lijeka, kako je to odlučila Vlada u 2016. godini, utvrđuje se na osnovu prosječne cijene u referentnim zemljama - Srbiji, Hrvatskoj i Sloveniji.  Srbija posjeduje sličan propis, ali uporedive zemlje za nju su Slovenija, Hrvatska i Italija.

Uredbom je smanjena  cijena brojnih ljekova, koji su u Crnoj Gori bili do tri puta skuplji u odnosu na Srbiju. Lijek “brilique”, koji se koristi za sprječavanje trombova nakon infarkta, snižen je sa gotovo 80 na 55,1 eura, dok je cijena “mostrafina” za liječenje prostate “pala” sa 13 na 3,84 eura. Cijena “Xalerta”, namijenjenog za liječenje pacijenata nakon moždanog udara, ranije je iznosila 100, a sada 50 eura.

Glosariju sve odgovara, samo da je transparentno

CIN-CG pitao je ranije odgovorne u veledrogeriji “Glosarij”, koja je pojedinačno najviše novca dobila od Montefarma za ljekove putem tendera u posljednjih pet godina, o tome da li im je prihvatljiv novi način nabavke koji predlaže Ministarstvo zdravlja.

Iz te firme kazali su da im kao učesniku tendera odgovara svaki transparentan način.

Direktorica Mira Mijušković kazala je da smatra da se niže cijene postižu tako što svi mogu da učestvuju I ponude svoje uslove.

“Ukoliko se smatra da ima model koji je transparentniji od postojećeg mi dajemo podršku”, kazala je Mijušković.

Ni cement, ni opeka

Spor oko javne nabavke ljekova bio je aktuelan i 2012. godine. Tadašnji ministar zdravlja Miodrag Radunović poručio je tadašnjem ministru finansija Miloradu Katiniću da će, ukoliko Zakon o javnim nabavkama ne bude hitno izmijenjen, zbog komplikovanih i dugih procedura crnogorsko tržište da zahvati nestašica ljekova većih razmjera.

“Raspisan je tender za nabavku insulina, ali je zbog žalbe za 57 dana odložena nabavka ovog lijeka koji „čuva" zdravlje dijabetičarima. Pitam se ko ima pravo da ugrozi živote 35.000 dijabetičara u Crnoj Gori i to samo zato jer tako kažu procedure koje nemaju veze sa životom”, kazao je tada Radunović.

On je tada naglasio da je “neko ko sjedi u nekim kancelarijama koje su daleko od života, stavio  u istu ravan nabavku građevinskog materijala, cementa ili opeke sa nabavkom ljekova”.

Ana KOMATINA

Pacijenti i zdravstvene ustanove potrošili su prošle godine skoro 35 odsto više novca za ljekove nego prije četiri godine.

Za ljekove na recept i one koje pacijenti dobijaju u bolnicama i domovima zdravlja, iz budžeta je lani potrošeno oko 49,5  miliona  eura, dok je ta cifra 20 12 . iznosila 37  miliona  eura.

To pokazuje analiza potrošnje ljekova, koju je prošlog mjeseca uradio Fond za zdravstveno osiguranje, na čijem je čelu Sead Čirgić.

U dokumentu se navodi da iz godine u godinu raste potrošnja ljekova koji se izdaju na recept.

Prosječna vrijednost jednog ljekarskog recepta lani je iznosila 5,84 eura. To je, navodi se,  uvećanje od 15,49 odsto u odnosu na prije tri godine. Kako je u istom periodu zabilježeno smanjenje podignutih recepata za 3,17 odsto, u Fondu navode da to ukazuje da se u apotekama podižu skuplji ljekovi.

Rast troškova za ljekove  uočen je i u domovima zdravlja, bolnicama i Kliničkom centru (KC).

Tokom 2016. godine u domovima zdravlja potrošeni su ljekovi u vrijednosti od oko 32  miliona , što je, u odnosu na četiri godine ranije, uvećanje od 40,04 odsto.

Analiza Fonda je pokazala da se godinama najviše sredstava izdvaja za citostatike (za liječenje kancera), endokrinološke  i  ljekove za imuni sistem. Razlog je, između ostalog, porast malignih i autoimunih oboljenja, ali i visoka cijena pojedinih ljekova - prosječna je oko 5,417 eura, a za pojedine biološke i do 2.899 eura.

Uvećana je potrošnja i za ljekove protiv bolesti krvi i krvotvornih organa, koji se u većim količinama koriste u bolnicama.

U Fondu vjeruju da na veliku potrošnju utiču i pojedini ljekovi koji se odobravaju preko Komisije za ljekove Fonda i Ministarstva zdravlja, a čija je prosječna cijena i do 1.137 eura.

Bilježi se potrošnja i ljekova za digestivni trakt i metabolizam, a oko 35.000 osiguranika boluje od šećerne bolesti, pa se lani insulinom liječilo 9.424 pacijenata. Iz Fonda podsjećaju i da je Crna Gora jedan od lidera u velikoj potrošnji antibiotika.

Stručnjaci Fonda zaključuju da na povećano propisivanje ljekova i potrošnju imaju preventivni programi, starenje stanovništva i porast hroničnih bolesnika, nove kombinacije različitih ljekova, na primjer u liječenju malignih bolesti i HIV-a.

Kao jedan od razloga navode i “pritisak farmaceutske industrije, ali i to što cijene pojedinih ljekova rastu bez obzira što su decenijama na tržištu”.

U analizi piše  da zemlje u razvoju, među kojima je i Crna Gora, na ljekove troše od 20 do čak 40 odsto zdravstvenog budžeta. Predlaže se osnivanje posebnog fonda za liječenje rijetkih bolesti, praćenje potrošnje, edukaciju zdravstvenih radnika, ali i izradu odgovarajućih protokola koji će biti obavezni prilikom odabira terapije.

„ Monopril “ i „diklofenak“ i dalje na vrhu ljestvice

Svaki drugi osiguranik  stariji od 15 godina koristio je lani po jedno pakovanje lijeka „ monopril “, koji se koristi za liječenje povišenog krvnog pritiska. Analiza Fonda pokazuje da je 2012. godine izdato 87.579 kutija, a prošle godine 184.252.

U dokumentu piše da je svaki drugi osiguranik stariji od 15 godina koristio i po kutiju „diklofenaka“, koji se koristi protiv bolova. Potrošnja tog lijeka je smanjena, nakon što je Agencija za ljekove preduzela mjere, ali je, tvrde u Fondu, i dalje visoka.

Ovaj tekst je napisan u sklopu projekta “Sistem zdravstvene zaštite i prava pacijenata u Crnoj Gori – Osvajanje povjerenja građana” koji je finansiran od strane EU, posredstvom Delegacije EU

Ministar zdravlja Kenan Hrapović je bez raspisivanja oglasa od početka mandata u svom resoru zaposlio sedam novih osoba, iako je nedavno tvrdio da se u sistemu zdravstva neracionalno troši. Među novim radnicima je prema tvrdnjama više izvora i Hrapovićeva svastika.

Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) pitao je Hrapovića zbog čega nijesu oglašena radna mjesta za sedam novozaposlenih i kakve ugovore imaju. Iz njegovog resora odgovorili su da su u toku procedure za popunjavanje radnih mjesta, po novoj sistemazaciji, a „u skladu sa Zakonom“.

Resor Kenana Hrapovića na svom sajtu nema objavljene ni ažurirane spiskove zaposlenih, što nije u skladu sa Zakonom o slobodnom pristupu informacijama. On, međutim, tvrdi da će se u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu nove sistematizacije donijeti rješenja i objaviti spisak službenika i namještenika.

U ministarstvu zdravlja trenutno rade 52 osobe. Za vrijeme mandata Budimira Šegrta radilo je njih 45. Prema nezvaničnim saznanjima CIN-CG, Hrapović je u prvom kvartalu ove godine dostavio Komisiji za ekonomsku politiku i unutrašnji sistem (KEP) na razmatranje nacrt pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, po kojoj je u resoru zdravstva trebalo da bude mjesta za čak 81 zaposlenog. KEP, prema riječima izvora iz Vlade, nije dala zeleno svjetlo na taj dokument. Hrapovićev resor je nakon toga dostavio novi nacrt, kojim je broj radnih mjesta smanjen na 76. Taj su prijedlog usvojili, prvo KEP, a zatim i Vlada.

Iz Ministarstava su potvrdili da je KEP imala primjedbu na broj predviđenih izvršilaca, što su uvažili i smanjili predloženi broj na 76.

Hrapović je, dolaskom na funkciju ministra, uvećao i broj zaposlenih u svom kabinetu. Za tehničku sekretaricu postavio je, prema tvrdnjama više izvora, blisku rođaku njegove supruge Almu Marić. On za CIN-CG, nije odgovorio u kakvom je rodbinskom odnosu njegova supruga i tehnička sekretarka.

Na društvenoj mreži Fejsbuk vide se zajedničke fotografije Marićeve, Hrapovićeve djece i supruge. A na fejsbuk profilu Hrapovićeve kćerke, sekretarica njenog oca Alma Marić je označena kao član porodice i to tetka.

Ali, nije samo zapošljavanje Marićeve zanimljivo. Dolaskom na funkciju Hrapović je predložio, a Vlada imenovala, za državnog sekretara u Ministarstvu zdravlja nekadašnjeg glavnog budžetskog inspektora Milovana Vujovića. A upravo je Vujović prošle godine kontrolisao da li je Hrapović namjenski trošio novac dok je rukovodio Fondom za zdravstveno osiguranje.

Nalaz Vujovića, koji je bio pozitivan, tada je bio predmet sporenja između Hrapovića i tadašnjeg ministra Šegrta. Šegrt je tada tvrdio da Vujović nije dobro uradio posao i da kroz izvještaj „nije
tretirao ono što je bio predmet ili nalog inspekcije“.

Hrapović je i za direktoricu Direktorata za zdravstvenu zaštitu izabrao Almu Drešević, suprugu funkcionera Bošnjačke partije Nedžada Dreševića, koja je prije toga radila u podgoričkom Domu zdravlja kao pedijatrica. Iz Centra za građansko obrazovanje (CGO), reagovali su tim povodom, ističući da takvi primjeri pokazuju da koalicioni ugovori očito sadrže i elemente koji urušavaju velika obećanja o profesionalizaciji državne uprave, dodajući da je riječ o političkim imenovanjima, koji predstavljaju ozbiljan problem za rad institucija.

Zanimljivo je i da su u Hrapovićevom kabinetu tri zaposlena zadužena za odnose sa javnošću, dok je ranije te poslove obavljala samo jedna osoba.

Sekretarku preuzeo iz Fonda , pa raspisao oglas

Hrapović je odgovorio da je tehnička sekretarka u tom resoru Alma Marić zaposlena u skladu sa Zakonom, kojim je propisan način preuzimanja državnog službenika između državnih organa.

Ona je prethodno radila u Fondu za zdravstveno osiguranje, kojim je rukovodio Hrapović. To znači da je mjesto tehničkog sekretara, koje ranije nije postojalo u sistematizaciji, popunjeno, a zaposlena preuzeta od drugog organa i prije nego je radno mjesto utvrđeno.

Po zakonu, preuzimanje između državnih organa je moguće samo ako se ukine državni organ ili dio, pa poslove preuzme drugi. Tek 27. maja objavljen je interni oglas za tehničkog sekretara.
Istraživačica javnih politika Instituta alternativa Milena Milošević ocijenila je da je riječ o svojevrsnoj egzibiciji ako je službenica zaposlena u ministarstvu prije usvajanja novog pravilnika. Po tome, sistematizacija radnih mjesta je “obesmišljena”.

“Ova situacija pokazuje da se preuzimanje koristi na način koji nije propisan Zakonom o državnim službenicima i namještenicima. Naime, osim ako organ ne prezuma djelokrug poslova, koji je prethodno pripadao drugom organu, preuzimanje ne smije biti osnov zaposlenja i jasno je da se koristi samo da bi se zaobišla obaveza javnog oglašavanja i otvorene kokurencije kandidata za novo radno mjesto", smatra Milošević.

Uprava za kadrove predlagala izmjene

Prema nezvaničnim saznanjima CIN-CG, negativno mišljenje na oba pravilnika Ministarstva zdravlja dala je Uprava za kadrove (UZK).
Direktorica UZK Svetlana Vuković odgovorila je za CIN-CG da su od početka godine dva puta dali mišljenje na Predlog pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji Ministarstva zdravlja.

Prvi put mišljenje je dala 30. marta, na Predlog pravilnika dostavljen 29. februara. Vuković je rekla da im je Ministarstvo 11. aprila dostavilo inovirani predlog pravilnika, na koji su mišljenje dali
dva dana kasnije. “U mišljenjima, Uprava za kadrove je ukazala na neophodnost usklađivanja poslova u Direktoratu za međunarodnu saradnju i harmonizaciju propisa, sa Uredbom o kriterijumima za unutrašnju organizaciju i sistematizaciju poslova u organima državne uprave”,
odgovorila je Vuković.

Upravo u tom direktoratu, prema sistematizaciji, trebalo bi da bude 10 zaposlenih. Prethodnom sistematizacijom radnih mjesta, direktorat nije postojao, već direkcija sa duplo manje zaposlenih.

Hrapović: Ugledamo se na razvijene zemlje

U Ministarstvu za CIN-CG tvrde da su među resorima sa najmanjim brojem sistematizovanih radnih mjesta i da je Pravilnik urađen po novom pristupu u odnosu na prethodni i po ugledu na pravilnike ministarstava razvijenih zemalja. Kažu i da broj sistematizovanih radnih mjesta ne znači i njihovo popunjavanje.

U odgovoru ministarstava piše da je broj izvršilaca povećan u farmaceutskoj oblasti, kako bi se, između ostalog, uticalo na racionalnu upotrebu ljekova, ali i da je formirano Odjeljenje za unutrašnju reviziju, koje je od velikog značaja.

Navode i da je organizacija poslova “prilagođena usvojenim strateškim dokumentima i zakonskim rješenjima, kao i uslaglašena sa praksom u zemljama okruženja i EU”.

Ana KOMATINA

Ovaj članak je nastao uz pomoć Evropske unije u okviru projekta “Civilno društvo za dobru upravu: Da služi i zasluži!”, koji sprovode Institut alternativa, Bonum, Natura, Novi horizont i Centar za istraživačko novinarstvo. Sadržaj ovog članka je isključiva odgovornost autora i ni na koji način ne odražava stavove Evropske unije.

Pacijenti bi za dva mjeseca mogli bez odlaska ljekaru da zakažu pregled preko interneta, a imaće i mogućnost da do kraja godine na telefonu ili računaru dobiju kompletan uvid u svoje laboratorijske nalaze i ljekarske recepte.

To je u razgovoru za „Vijesti“ saopštio direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Sead Čirgić.

On je najavio  da bi sljedeće godine papirne zdravstvene knjižice trebalo da zamijene elektronske,  ali i da bi do kraja ove papirni recepti za ljekove mogli da postanu prošlost.

Čirgić  tvrdi da su troškovi bolovanja za prva četiri mjeseca ove godine smanjena za pola miliona u odnosu na lani.
Saopštio je i da je u Codri, od umrežavanja te privatne bolnice početkom godine, pregledano 2.800, a operisano oko 950 pacijenata o trošku države.

Najavili ste uvođenje elektronske zdravstvene kartice od naredne godine. Koje su prednosti tog dokumenta u odnosu na papirnu knjižicu i šta očekujete od uvođenja novih kartica?

Projekat uvođenja elektronske zdravstvene kartice planiramo da realizujemo tokom 2018. godine.  Kada razmišljamo o benefitima uvijek je to u dvije ravni,  uvijek na prvom mjestu je šta omogućavamo našim osiguranicima, a drugo  kako se to odražava na finansije. Naše očekivanje je da će benefite od ovog projekta imati osiguranici, pružaoci zdravstvenih usluga i zdravstveni radnici, ali i da ćemo imati bolju kontrolu nad troškovima zdravstvene zaštite, odnosno da će doći do smanjenja troškova.

Za osiguranike prednosti će se ogledati kroz  pojednostavljene procedure, povećano povjerenje i nezavisnost kroz sveobuhvatne sigurnosne mjere i pristup sopstvenim podacima. Za pružaoce zdravstvenih usluga prednosti će biti smanjenje zloupotreba korišćenja zdravstvenih usluga bez zdravstvenog osiguranja. Za zdravstvene radnike  manje vremena za administrativne procedure, dodatni administrativni podaci u komunikaciji između zdravstvenih radnika, dodatni medicinski podaci za povećani kvalitet liječenja, unaprijeđeni hardver, softver i internet konekcija. Sveukupno očekivanje je da će se stvoriti pouzdana sigurna i otvorena infrastruktura za e-zdravlje.

Da li i kada imate u planu uvođenje on line zakazivanja kod izabranog doktora? Da li ce takav model zakazivanja zaživjeti kod nas, s obzirom na broj starijih pacijenata koji ne koriste internet i računare?

Projekat uvođenja on line zakazivanja kod izabranog doktora je u pripremnoj fazi. Očekujemo da će aktivnosti na implementaciji, testiranju i puštanju u rad ovog servisa biti realizovane u naredna dva mjeseca. S obzirom na masovnu upotrebu računara, tableta i pametnih telefona, očekujemo da će ovaj servis doživjeti široku upotrebu. Sistem je koncipiran tako da starije osobe i pacijenti koji ne vladaju novim tehnologijama, mogu takođe koristiti ovaj servis uz pomoć članova podrodice ili prijatelja. Odmah nakon početka rada ovog servisa radiće se i izvještaji koji će dati precizne podatke o stepenu njegovog korišćenja.

Koje projekte još možemo da očekujemo u domovima zdravlja, kako bi se  poboljšale usluge i smanjile gužve i troškovi?

Do kraja godine biće realizovan projekat, koji će omogućiti da izabrani doktor dobije u elektronskoj formi naručene laboratorijske nalaze za  pacijenta. Do kraja 2017. se očekuje i uvođenje  elektronskog recepta bez papirnog recepta. To znači da će recept koji propiše izabrani doktor u elektronskoj formi biti dostupan u svim apotekama koje izdaju ljekove na recept. Takođe, planira se da se na mobilnom telefonu, tabletu, računaru, osim zakazivanja kod izabranog doktora omogući osiguranicima da imaju i pregled svih propisanih recepata i urađenih labaratorijskih nalaza. Prednosti za osiguranike su što će se smanjiti odlasci kod izabranog doktora i odlazak u apoteke, kod izabranog doktora će se smanjiti gužve, a benefiti za Fond su što će se smanjiti broj usluga, a samim tim troškovi usluga i  štampanja recepata.

Nedavno ste iz baze osiguranika Fonda izbrisali preminule i raseljene osobe. Koji je sljedeći korak u tom projektu i kakvu korist od ažiriranja baze imaju pacijenti i zaposleni u zdravstvenom sistemu?

Slijedeći korak u Projektu ažuriranja baze osiguranika Fonda jeste uspostavljanje potpune automatske sinhronizacije sa Centralnim registrom obveznika i osiguranika u Poreskoj upravi, što će za efekat imati ažuriranje baze u dijelu osiguranika sa privremenim zapošljenjem (sezonskih radnika i sl.). Već postignuti efekti i benefiti koje osjećaju pacijenti, u prvom redu ogledaju se u oslobađanju slobodnih mjesta za registraciju kod izabranog doktora. Oslobođen je prostor za registraciju kod izabranog doktora za 22.500 osiguranika Fonda. Tačni podaci u bazi osiguranika uslov su za precizne analize, dalje planiranje i projektovanje, odnosno upravljanje zdravstvenim sistemom i reformama.

Koliko su od početka godine državu koštala bolovanja? Da li su se smanjili troškovi po tom osnovu u odnosu na prethodnu ili 2015. godinu?

Troškovi bolovanja, koje refundira Fond poslodavcima, za prva četiri mjeseca ove godine iznose 1,56 miliona. U istom periodu 2016. iznosili su 2,05 miliona, a 2015. godine 1,95 miliona eura. Pokazuje se trend smanjenja i očekujemo da će se takav trend nastaviti do kraja godine.

Ovo je rezultat novih zakonskih rješenja, prema kojim Fond refundira poslodavcu naknadu zarade u visini od 70 odsto od osnova za naknadu, a najviše do iznosa koji ne može biti veći od jedne prosječne zarade zaposlenih u Crnoj Gori u prethodnoj godini, po podacima organa uprave nadležnog za poslove statistike.

Postupak ostvarivanja prava na privremenu spriječenost za rad je decidno propisan od strane Fonda kao i kriterijumi za utvrđivanje dužine bolovanja i isti su inovirani od polovine 2016. godine. Očekujemo da će se trend smanjenja troškova bolovanjanastaviti do kraja godine.

Kakve zloupotrebe bolovanja primjećujete  i na koji način se mogu spriječiti?

Fondu se povremeno obraćaju poslodavci zahtjevom za provjeru osnovanosti odobrenog bolovanja i provjerom je utvrđeno da je ispoštovana procedura i da postoji medicinska dokumentacija na osnovu koje je odobreno bolovanje. Domovi zdravlja vrše kontrolu bolovanja preko komisije za kontrolu kvaliteta, a izabrani doktori su u obavezi da sačinjavaju mjesečne izvještaje o odobrenim bolovanjima i isti se dostavljaju direktoru ustanove i Ministarstvu zdravlja.

Takođe, Fond je pojačao kontrolu bolovanja kroz imenovanje prvostepenih ljekarskih komisija i praćenje njihovog rada.

U ranijem periodu,  uočavali smo određene nepravilnosti kod trudničkih bolovanja, koje su se odnosile na povećanje plate prije otvaranja trudničkog bolovanja, zasnivanje radnog odnosa prije početka bolovanja u svrhu ostvarivanja prava na refundaciju i drugo. U takvim slučajevima zahtjevi su odbijani ili vraćani  na korekciju.

Na osnovu tih iskustava, kroz posljednje zakonske izmjene od aprila ove godine, takve slučajeve smo eliminisali uvođenjem obaveznog staža osiguranja po osnovu zaposlenja, u trajanju od najmanje dva mjeseca bez predkida ili četiri mjeseca sa prekidima u posljednjih 12 mjeseci prije početka korišćenja ovog prava.

Da li su pacijenti i država dobili ili izgubili uvođenjem Codre u mrežu zdravstvenih ustanova?  Koliko je pacijenata od početka godine pregledano i operisano u toj ustanovi o trošku države?

Odlukom o mreži zdravstvenih ustanova, koju je donijela Vlada 2016. god. Codra je sastavni dio Zdravstvene mreže, a na osnovu toga Fond je zaključio ugovor o pružanju zdravstvne zaštite za određene oblasti medicine, za usluge sekundarnog nivoa, za osiguranike Podgorice, Danilovgrada i Kolašina, a za usluge tercijarnog nivoa, za osiguranike sa područja čitave Crne Gore.

Prednosti za osiguranike je što imaju mogućnost izbora i  dostupniju zdravstvenu zaštitu, čime je skraćeno vrijeme čekanja na zdravstvenu zaštitu.
Od početka godine pružene su usluge za 2.800 osiguranika i obavljeno oko 950 opreacija različite složenosti.

Ima li neracionalnog trošenja novca na upućivanje pacijenata u inostranstvo?

Kada je riječ o upućivanju pacijenata u inostranstvo ne možemo govoriti o neracionalnom trošenju, već naprotiv o racionalizaciji troškova. U prilog ovome je činjenica da su troškovi liječenja u inostranstvu u 2016. godini na istom nivou kao 2009. godine, a značajno veći broj osiguranika je upućen na liječenje u druge države u inostranstvu u okviru istih sredstava, dok je smanjen broj osiguranika liječenih u zdravstvenim ustanovama u Srbiji. (2009. godine troškovi liječenja van Crne Gore iznosili su 7,22 miliona, a 2016. godine 7,03 miliona eura)

Zakonom o zdravstvenom osiguranju utvrđeno je da se osigurano lice upućuje radi liječenja van Crne Gore ako nije moglo da se uspješno liječi u Crnoj Gori.

Planiramo da se u saradnji sa KCCG angažuju eksperti izvan Crne Gore iz određenih oblasti, koji će pružati zdravstvne usluge u KCCG tamo gdje je to moguće, umjesto da se upućuju u inostranstvo.

U Fondu su u toku izrade analiza, prije svega mislim na potrošnju ljekova i putnih troškova, gdje imamo dio potrošnje koji još ne kontrolišemo u potpunosti, a koje bi trebalo da nas upute na dalji red u cilju smanjenja tih troškova i onemogućavanja eventualnih zloupotreba.

Cijene ljekova biće niže ako ih definiše Vlada ili Fond

Zagovarate promjenu načina nabavke ljekova i medicinskih sredstava iz razloga što su, kako ste kazali, duge i složene procedure po zakonu o javnim nabavkama dovele do i  do nestašica i poskupljenja ljekova, ali i postojanja monopola.

Prema sadašnjem načinu nabavke ljekova, koji zbog dugih i složenih tenderskih procedura ne obezbjeđuje snabdjevenost u kontinuitetu, posebno kada je potrebno u najkraćem roku obezbijediti lijek, osiguranicima se ne obezbjeđuju ni svi ljekovi definisani Listom  ljekova, već samo dio koji su izabrani tenderskom procedurom, primjenom kriterijuma najniže ponuđene cijene. Na taj način ograničava se pravo osiguranika da dobije lijek koji je propisan listom te se narušava zakonom zagarantovano pravo osiguranika iz oblasti zdravstvene zaštite. Smatramo da bi se definisanjem cijena ljekova od strane Vlade ili Fonda, postigle niže cijene za određene ljekove, čime bi imali bolju kontrolu nad cijenama ljekova. S obzirom da u Crnoj Gori ljekove za potrebe građana obezbjeđuje Montefarm, čiji je osnivač država, te je shodno tome obveznik primjene Zakona o javnim nabavkama, a u cilju izjednačavanja položaja državnih i privatnih apoteka, predložili smo da se nabavka ljekova na recept izuzme  iz postupaka i procedura propisanim Zakonom o javnim nabavkama.

Informatizaciju Kliničkog centra  očekujemo  u 2018. godini

Kada bi Klinički centar i specijalne bolnice  mogli da budu informatički integrisane sa ostatkom zdravstvenog sistema i kada se očekuje usvajanje modela plaćanja po DRG-u (međunarodni sistem klasifikacije pacijenata baziran na dijagnostički povezanim grupama)? 

Integracija specijalnih bolnica sa Integralnim zdravstvenim informacionim sistemom (IZIS) očekuje se do kraja tekuće godine i ovim  projektom rukovodi Fond. Sprovedena je tenderska procedura za implementaciju i dogradnju bolničkog informacionog sistema i  potpisan je ugovor sa odabranim ponuđačem. Što se tiče informatizacije KCCG, očekujemo je u 2018. godini kao i mnogobrojne benefite i za pacijente i za ljekare kao i za samu ustanovu. Sigurni smo da će informatizacija dovesti i do boljeg praćenja troškova i njihovog pada. U dijelu DRG, obezbijeđena je tehnička podrška za evidenciju usluga i razmjenu potrebnih podataka u okviru IZIS-a, a testno fakturisanje iz opštih bolnica planirano je za početak 2018. godine, s tim što napominjemo da opšte bolnice već evidentiraju usluge liječenja po DRG evidenciji.

Ana KOMATINA

Ovaj tekst je napisan u sklopu projekta “Sistem zdravstvene zaštite i prava pacijenata u Crnoj Gori – Osvajanje povjerenja građana” koji je finansiran od strane EU, posredstvom Delegacije EU

Pacijenti u Crnoj Gori svake godine, zbog duševnih poremećaja i poremećaja ponašanja, posjete izabranog doktora između 19.000 i 20.000 puta.

Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) dobio je iz Instituta za javno zdravlje podatke, koji pokazuju da je zbog šizofrenije, šizopatskih i sumanutih poremaćaja u 2015. godini bilo čak 3737 posjeta izabranom ljekaru. Godinu dana ranije, bilo ih je 3551, a u 2013. oko 3435.

Pacijenti sa duševnim poremaćajima, prema tvrdnjama iz civilnog sektora, nijesu dovoljno integrisani , često su odbačeni i od porodice i institucija. Istraživanja pokazuju da su često diskriminisani, ali i da poslije liječenja neki nemaju gdje da odu.

Prema podacima IJZ, broj bolničkih otpusta zbog šizofrenije, šizopatskih i sumanutih poremećaja u 2015. godini bio je 1020, u 2014. tridesetak više, a u 2013. oko 1400. Iz IJZ naglašavaju da jedan pacijent može više puta da bude u bolnici zbog navedenih poremećaja.

Kada je riječ o bolničkom liječenju pacijenata sa šizofrenijom, šizopatskim i sumanutim poremećajima, Crna Gora je u 2014. godini bila u goroj poziciji u odnosu na zemlje regiona - Srbiju i Sloveniju. Oko 107,1 pacijenata na 100.000 stanovnika bilo je u bolnici zbog tih oboljenja. U lošijoj poziciji našla se Hrvatska, gdje je stopa hospitalizacije na 100.000 stanovnika iznosila 279,1.

Iz IJZ su odgovorili CIN-CG da su oboljenja iz grupe šizofrenija, šizopatski i sumanuti poremaćaji, ali i ona iz grupe poremećaji raspoloženja ( afektivni poremaćaji), činila više od 60 odsto od ukupnih hospitalizacija zbog duševnih i poremećaja ponašanja. Broj bolničkih otpusta za sva duševna oboljenja svake godine iznosi više od 2000.

 Uslovi za liječenje bolesnika loši, pomak tek nedavno napravljen

 Civilni sektor godinama upozorava da su uslovi za liječenje pacijenata sa mentalnim poremećajima katastrofalni, ali i da imamo problem sa kapacitetima i nedostatkom postelja.

Mirjana Radović, koordinatorka projekta ”Van izolacije - ostvarivanje prava pacijenata sa mentalnim oboljenjima”, koji sprovode NVO Akcija za ljudska prava (HRA) i Centar za žensko i mirovno obrazovanje (ANIMA) i Mental Disability Advocacy Centre (MDAC) iz Budimpešte tvrdi da specijalnu psihijatrijsku bolnicu u Kotoru opterećuju dva ozbiljna problema.

“Jedan je nedostatak uslova za zbrinjavanje takozvanih socijalnih pacijenata, čije stanje ne zahtijeva dalje bolničko liječenje, ali koji nastavljaju da žive u Bolnici jer nemaju gdje drugo da žive”, kaže Radović. Takvi pacijenti čine trećinu pacijenata koji borave u toj zdravstvenoj ustanovi.

Drugi problem, prema riječima Radović, predstavlja Jedinica sudske psihijatrije, u kojoj su smješteni takozvani forenzički pacijenti, koji moraju da se liječe i posebno obezbjeđuju, jer su uslijed bolesti počinili ozbiljna krivična djela.

“Kapacitet ovog odjeljenja ne odgovara potrebama, obezbjeđuje ga privatno obezbjeđenje koje organizuje bolnica, pa, iako Ministarstvo pravde sada učestvuje u troškovima, i ova nadležnost izuzetno opterećuje bolnicu”, smatra Radović.

Kada je riječ o Klinici za psihijatriju Kliničkog centra (KC), nakon više godina unaprijeđeno je stanje u toj ustanovi. Radović kaže  da je tek nakon ukazivanja HRA da se pacijenti u toj ustanovi liječe u mizernim uslovima, zamijenjena dotrajala bravarija i izvršeni drugi radovi.

Direktor Klinike za psihijatriju Željko Golubović saopštio je za CIN-CG da su uslovi rada nedavno poboljšani u građevinskom smislu i da je adaptacija koštala oko 50.000 eura, uz dodatne troškove KC. On je istakao da bi se izgradnjom nove klinike ispoštovali standardi u liječenju duševnih pacijenata.

“Pojedina odjeljenja bi se osamostalila i adekvatno razvijala, i stručno i edukativno. Ako analiziramo uslove smještaja pacijenata unazad trideset godina sa ovom adpatacijom zgrade postignuti su do sada u gradjevinskom smislu vrlo korektni i zavidni rezultati kako bi se poboljšali uslovi liječenja pacijenata, a njihov boravak učinio humanijim i ljudskim”, ukazao je Golubović.

Nadležni nijesu spremni da pređu sa riječi na djela?

Radović za CIN-CG kaže da nema spremnosti nadležnih ministarstava, na prvom mjestu zdravlja, a onda i ministarstava pravde i rada i socijalnog staranja, da pređu sa riječi na djela i krenu da rješavaju nagomilane probleme.

Podsjeća da Ministarstvo zdravlja nije obezbijedilo uslove da se uspostavljeni centri za mentalno zdravlje osnaže da u punom smislu pružaju usluge tzv. komunalne psihijatrije odnosno psihijatrije u zajednici. Sa druge strane, kako kaže Radović, Ministarstvo rada i socijalnog staranja nije obezbijedilo podršku za povratak tzv. socijalnih pacijenata u društvo, a Ministarstvo pravde nije izgradilo zatvorsku bolnicu u kojoj bi se, između ostalih, čuvali i liječili pacijenti sa izrečenom mjerom bezbjednosti.

“Dakle, ministarstva hitno treba da počnu da rade svoj posao jer je postojeće stanje u Bolnici neodrživo. Više puta smo ukazivali da se može i mora više uraditi sa sredstvima koja se trenutno ulažu u psihijatrijske pacijente”, upozorava Radović.

I dok Radović smatra da kreatori zdravstvene politike ne posvećuju dovoljno pažnje oboljelima od duševnih i poremećaja ponašanja, Golubović tvrdi suprotno.

“U datim okolnostima Ministarstvo zdravlja se nesebično ponaša i ima i ljudsku i profesionalnu odogvornost prema zaposlenima i vjerujte mi velika finansijka sredstva se troše za nabavku najskujplij ljekova i aparata, a sve u interesu naših gradjana”, kaže Golubović.

Muškarci češće obolijevaju, pregledi povećani i zbog socijalnih razloga

Ukupan broj bolničkih otpusta za sva duševna oboljenja godišnje iznosi više od 2000.

Iz IJZ su naglasili da muškarci češće, u oko 65 odsto slučajeva, bili na bolničkom liječenju zbog duševnih i poremećaja ponašanja. Među pacijentima na liječenju, što se tiče starosti, najviše je bilo osoba koje imaju između 30 i 59 godina.

Na pitanje da li primjećuje trend obolijevanja od duševnih i poremećaja ponašanja, u odnosu na prije 10 ili 15 godina, direktor Klinike za psihijatriju KC Željko Golubović odgovara da se to mora prikazazi statistički, pojedinačno po godinama.

“Ali ne zaboravite, Podgorica je imala 90.000 stanovnika, a sada ima oko 250.000”, kaže Golubović.

Prema njegovim riječima, klinički utisci pokazuju da prednjače bolesti zavisnosti i depresivni poremećaji reaktivne socijalne prirode. Golubović naglašava da je znatan broj pregleda iz socijalnih, a ne stvarno medicinskih razloga.

“Dakle, povećan je broj pregleda i iz socioloških razloga (gubitak posla, materijalni razlozi, pogrešne navike, razne predstave i predrasude o sebi i okolini, pogrešan sistem vrijednosti, specifične mentalitetne i folklorne sposobnosti, pokušaj ostvarivanja sekundardne dobiti i slično”, tvrdi Golubović.

Na pitanje kog uzrasta i pola je najveći broj pacijenata koji se liječi u Klinici za psihijatriju, Golubović odgovara da ta ustanova “ne bira pol i godište”. Ističe da se liječe od 16. godine, pa do kraja života.

Treba uvesti kućne posjete oboljelima

Oboljeli od duševnih poremećaja često se suočavaju sa brojnim problemima. Radović tvrdi da teškoće nastaju kada pacijent koji treba da se liječi odbija liječenje ili nema odgovarajući podšku porodice. Navodi primjer iz prakse, kada pacijent odbije da primi terapiju, a što nije rijetka pojava.

“U uređenom sistemu, psihijatar bi trebalo odmah po saznanju da  dopre do pacijenta i u saradnji sa njim pronađe rješenje. Psihijatri su nam kazali da ovakve situacije obično brzo rješavaju i pacijent nastavlja sa uobićajenim životom i radom u zajednici”, kaže Radović. Ipak, naglašava da kod nas psihijatri ne idu u kućne posjete.

“Ako pacijent ne želi da dođe do ljekara koji radi u Centru za mentalno zdravlje i nastavi da odbija da pije terapiju, dolazi do pogoršanja stanja bolesti. Onda se čeka da pacijent započne da ugrožava sebe ili  druge i steknu uslovi da bude prisilno hospitalizovan uz asistenciju policije”, kaže Radović i dodaje da  prisilna hospitalizacija dodatno povlači sa sobom i pokretanje i sprovođenje vanparničnog postupka u kojem se mora odlučiti da li je hospitalizacija bila opravdana.

Radović tvrdi da se na kraju se postavlja pitanje, da li je logičnije i racionalnije bilo obezbijediti da psihijatar odmah dođe do pacijenta i to prije nego što se angažuju i druge službe i pokrenu svi sledeći mehanizmi koji su ustanovljeni kao garancija poštovanja ljudskih prava i sprečavanje zloupotreba.

Ana KOMATINA

Ovaj tekst je napisan u sklopu projekta “Sistem zdravstvene zaštite i prava pacijenata u Crnoj Gori – Osvajanje povjerenja građana” koji je finansiran od strane EU, posredstvom Delegacije EU

Dragana Brajović, supruga predsjednika Skupštine Ivana Brajovića (SD),  predviđena je za  zvaničnu delegaciju na konferenciji predsjednika parlamenata zemalja EU u Bratislavi. Tako je prema zvaničnoj agendi te konferencije, koja je objavljena na sajtu Nacionalnog savjeta Republike Slovačke.

Brajovićeva je, prema tom spisku,  jedina supruga koja učestvuje na ovom događaju, koji okuplja i delegacije iz zemalja kandidata za članstvo u EU.

U agendi, pored imena Dragane Brajović, u rubrici predviđenoj za funkcije učesnika, piše da je njeno zvanje - supruga predsjednika parlementa. Međutim, nejasno je zbog čega bi ona učestvovala na konferenciji ove vrste, s obzirom na to da je, kao službenica, zaposlena u Aerodromima Crne Gore.

Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) pitao je Brajovića zbog čega je, i u kojem svojstvu, njegova supruga među zvanicama službene crnogorske delegacije, posebno što nijedan drugi predsjednik parlamenta ne vodi suprugu na taj skup, ali i ko će plaćati put i troškove njenog boravka u Bratislavi.

Iz kabineta predsjednika Skupštine sinoć su dostavili CIN-CG agendu za događaj, sa datumom 20.04., u kojoj, među učesnicima, nema Brajovićeve supruge. Međutim, sinoć u 22 sata je na zvaničnom sajtu Nacionalnog savjeta Republike Slovačke i dalje jedino bio objavljen nacrt liste učesnika konferencije, među kojima je Dragana Brajović, a koji je publikovan 6. aprila ove godine (http://www.nrsr.sk/web/?sid=skpresEvent&id=6615&lang=en).

Osim bračnog para Brajović, u Bratislavu će otputovati još devet osoba iz Crne Gore. Pored Ivana i Dragane Brajović, u delegaciji su i predsjednik skupštinskog Odbora za međunarodne odnose i iseljenike Andrija Nikolić (DPS), kao i Odbora za evropske integracije Skupštine Adrijan Vuksanović (HGI). Zastupljene su i naše diplomate - ambasador Crne Gore u Slovačkoj Ivan Milić. Ali, i prva sekretarka Ambasade Crne Gore u Austriji Anđela Čelebić Vukadinović.

Na spisku je i savjetnik u Skupštini Periša Kastratović. A u delegaciji su i prevodilac Vanja Đuričanin, kamerman Mirko Milošević, kao i dva predstavnika obezbjeđenja - Gorčin Pantović i Dragan Jovićević.

Zanimljivo je da mnoge, ekonomski snažnije zemlje, sa mnogim većim brojem stanovnika, imaju znatno manje delegacije. Tako će Danska imati svega četiri člana, Finska tri, Francuska pet, Belgija četiri, a Bugarska dva. I u delegaciji Turske biće svega dva člana. Oni će u Bratislavi boraviti bez obezbjeđenja, kao i predstavnici mnogih drugih država - Holandije, Britanije, Španije...

Kada je broj članova delegacije u pitanju, izdašne su, osim Crne Gore, bile i zemlje iz okruženja, kao što su Hrvatska i Slovenija. Od 13 predstavnika iz Hrvatske, čak pet je radnika iz obezbjeđenja. Srbi su bili ekonomičniji, pa će na događaj poslati šest predstavnika, od kojih je jedan zadužen za obezbjeđenje.

Države sa manjim brojem stanovnika, kao što su Malta i Kipar, poslaće na konferenciju po tri člana.

Prema agendi koju su sinoć poslali iz Brajovićevog kabineta, među učesnicima nije bilo ni dvojice predstavnika obezbjeđenja. Iz kabineta je saopšteno da "način obezbjeđivanja predsjednika Skupštine, podliježe pravilima o štićenim ličnostima".

Na pitanje CIN-CG koliko novca će građani Crne Gore platiti boravak delegacije u Bratislavi, iz Brajovićevog kabineta su odgovorili da "kompletan izvještaj o utrošenim sredstvima Skupštine Crne Gore se redovno objavljuje na sajtu Skupštine Crne Gore":

"Imajući u vidu da su finansije transparentne, pregled koji ste tražili biće dostupan na pomenuti način", piše u odgovoru.

Iako Crna Gora ima problema zbog budžetskog deficita, država očito mnogo troši ne samo na plate javnim funkcionerima, već i na službena putovanja.

Tako je u prvoj polovini prošle godine (od 1. januara do 30. juna) na službena putovanja Skupština potrošila 300.606,75 eura. U izvještaju o utrošenim sredstvima Skupštine za taj period, piše da je lani planirano 635.000 eura u tu svrhu.

Ana KOMATINA

Izložbe slika, kotizacije za fudbalska takmičenja, putni troškovi za odlazak na koncert, opremanje kancelarija – sve to neke opštine finansiraju i tretiraju kao jednokratnu socijalnu pomoć.

Prijestonica Cetinje je tokom izborne 2016. godine u više navrata dodijelia jednokratnu pomoć od 150 do 500 eura fizičkim licima. Tako je iz kase te opštine uplaćeno 500 eura jednokratne materijalne pomoći A.Š., za snimanje spota za pjesmu “posvećenu desetogodišnjici obnove nezavisnosti”.

Gradonačelnik Aleksandar Bogdanović potpisao je 26. maja prošle godine i rješenje, kojim je 193 eura jednokratne pomoći uplaćeno D.B., na ime finansijske pomoći za kupovinu avionske karte, a u cilju predstavljanja Prijestonice i to u Atini na proslavi obnove nezavisnosti.

Rješenja pokazuju i da je jednokratna materijalna pomoć u iznosu od 150 eura dodijeljena Lj.J., za otvaranje izložbe slika, ali i da je G.Đ. dobila 200 eura socijalne pomoći kako bi otputovala na kurs u Izrael.

Prema nalazima Instituta Alternativa (IA), Prijestonica u 2013., 2014. i 2015. godini nije imala u budžetu izdatake za socijalnu zaštitu, a ukupan iznos za socijalnu pomoć, kako to pokazuju podaci Ministarstva finansija, za tri godine iznosio je 0,00 eura.

Sa druge strane, Prijestonica je za jednokratne socijalne pomoći za isti period utrošila 139.921 eura, kako je ukazala istraživačica IA Ivana Bogojević. Zanimljivo je da su izdaci bili najveći u izbornoj 2013.

„ Iznosili su 95.240 eura, odnosno 70 odsto od ukupnih trogodišnjih sredstava”, kazala je Bogojevićeva.

Na sličan način dijeljena je pomoć i u Nikšiću, što pokazuju analitičke kartice u koje je Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) imao uvid, prema dokumentaciji IA, koju je ova organizacija dobila po Zakonu o slobodnom pristupu informacijama.

U Nikšiću je J.Ž. dobila 150 eura socijalne pomoći za ćerku, kako bi otišla na usavršavanje u Italiju. V.M. je od Opštine dobila isti iznos socijalne pomoći za organizovanje diplomske izložbe, dok je mjesnoj zajednici “Kočani” dodijeljeno 400 eura za renoviranje kancelarija. Š.S. je u aprilu dobio pomoć od 135 eura kako bi prisustvovao “međunarodnoj konvenciji u Njemačkoj”, dok je T.M. dodijeljena jednokratna pomoć za objavljivanje zbirke pjesama.

Ni iz Nikšića, ni iz Prijestonice, nijesu odgovorili na pitanje CIN-CG zbog čega se jednokratna materijalna pomoć dodijeljivala u pomenute svrhe i da li je to praksa, posebno u izbornim godinama..

Bogojevićeva tvrdi da nije jasno koliko se izdvaja za socijalnu zaštitu na lokalnom nivou. Ona pojašnjava da u završnim računima lokalnih samouprava nema troškova za socijalnu zaštitu, zbog toga što se jednokratne pomoći ne evidentiraju kao socijalna zaštita, već kao transfer institucijama, pojedincima, NVO i javnom sektoru.

 

Bogojevićeva smatra da ovakva evidencija ima za posljedicu neistinito finansijsko izvještavanje, skrivanje stvarne slike potrošnje za socijalnu pomoć i nerealno sagledavanje stvarnih potreba za ugrožene kategorije stanovništva.

“Opštine koje prema zavšrnim računima nijesu imale izdataka za socijalnu zaštitu u periodu od 2013. do 2015. godine su Cetinje, Herceg Novi, Nikšić, Plav, Podgorica, Šavnik i Tivat, što ne znači da one nijesu obezbijedile socijalnu pomoć u vidu jednokratnih socijalnih pomoći ili pomoći u kući starim licima, gdje prednjači Glavni grad, Herceg Novi i Nikšić”, istakla je Bogojevićeva.

Predsjednik opštine odlučuje kome treba socijala

Bogojevićeva je pojasnila da jednokratne socijalne pomoći mogu da budu pružene pojedincu ili porodici čija je egzistencija ugrožena uslijed teškog materijalnog, stambenog i zdravstvenog stanja, ali da je dodjela te pomoći na lokalnom nivou različito uređena.

Lokalne samouprave dodjeljuju ove pomoći na osnovu svojih internih akata, odluka ili pravilnika o socijalnim davanjima ili jednokratnim novčanim pomoćima. Bogojevićeva je istakla da je Nikšić jedina opština koja ne posjeduje ovakav akt i koja nema uređen sistem dodjele pomoći.

“U nekim lokalnim samoupravama, odluke o dodjeli ove pomoći donosi predsjednik opštine, a u nekim to pitanje procjenjuje posebna komisija. U svakom slučaju, u svim lokalnim samoupravama predsjednik opštine ima pravo da u hitnim slučajevima sam donosi odluku. Dakle, interni akti djelimično ograničavaju diskreciono pravo u dodjeli jednokratnih socijalnih pomoći”, kazala je Bogojevićeva.

Diskreciono pravo predsjednika u dodjeljivanju ove pomoći propisuje Prijestonica, ali i Kolašin, Bar, Pljevlja, Berane, Andrijevica, Plužine, Kotor, Herceg Novi i Šavnik.

Niko ne kontroliše analitičke kartice

CIN-CG pitao je Ministarstvo finansija da li su nailazili na primjere da opštine sredstva za jednokratnu materijalnu pomoć uplaćuju u neke druge svrhe, u kojoj mjeri kontrolišu sadržaj analitičkih kartica i na koji način sankcionišu lokalne samouprave kada naiđu na nepravilnosti u finansijskom izvještavanju.

Iz Ministarstva, međutim, tvrde da su lokalne samouprave samostalne i da njena prava ne mogu da budu uskraćena ili ograničena aktima državnih organa, osim u slučajevima i pod uslovima utvrđenim zakonom.

„Opštine su obavezne da Ministarstvu finansija kvartalno dostavljaju izvještaje o planiranim i ostvarenim prihodima, rashodima i budžetskom zaduživanju, najkasnije u roku od 30 dana od dana isteka kvartala...“, piše u odgovoru.

U Ministarstvu tvrde da sadržaj analitičkih kartica i eventualne nepravilnosti se konstatuju kroz revizorsko mišljenje i napomene u revizorskom izvještaju i da oni nemaju nadležnosti u ovom dijelu.

Analitičke kartice, njihovu formu i sadržaj, očigledno ne kontroliše nijedna institucija.

Agencija za sprječavanje korupcije, shodno Zakonu o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, kontroliše da li lokalne samouprave objavljuju analitičke kartice, ali ne i sadržaj, to jest tačnost i potpunost tih podataka.

Kada je prilikom kampanje za prethodne parlamentarne izbore pokrenuto pitanje nedefinisanog sadržaja analitičkih kartica, i Agencija za sprječavanje korupcije i Ministarstvo finansija proglasili su se nenadležnim. Stoga, od volje samih lokalnih samouprava zavisi koje će podatke prikazati na analitičkim karticama.

Iz Državne revizorske institucije (DRI) nijesu odgovorili na pitanje CIN-CG smatraju li da se dodjelom jednokratnih novčanih pomoći za otvaranje izložbe slika, štampanje poezije, opremanje kancelarija mjesnih zajednica - novac nenamjenski troši.

Na državnom nivou - ništa bolja situacija

Prema istraživanju Agencije IPSOS, 57 odsto građana smatra da javna uprava uglavnom ili uopšte ne troši novac u prave svrhe.

Na državnom nivou postoji Komisija za raspodjelu dijela sredstava budžetske rezerve, koja, kao stalno tijelo Vlade, samostalno odlučuje o raspodjeli novca fizičkim licima, pojedinim organizacijama, društvima i udruženjima, na osnovu podnijetih zahtjeva i odgovarajuće dokumentacije. Namjene za koje se mogu koristiti ova sredstva su pomoć za liječenje, školovanje, poboljšanje materijalne situacije, ali i za „ostale namjene u skladu sa Zakonom“.

Ukupna sredstva potrošena na liniji "tekuće budžetske rezerve" za prethodne četiri godine iznose više od 62 miliona eura. Međutim, nije poznato kome i gdje je otišao taj novac, kao ni koji je dio ukupnog iznosa tekuće budžetske rezerve utrošen kroz odluke Komisije. IA se žalio na odluku Generalnog sekretarijata Vlade, kojom je sva dokumentacija o radu ove Komisije proglašena tajnom, ali Agencija više od godinu dana nije reagovala na njihovu žalbu.

Nova srspka demokratija u januaru je prezentovala dokumentaciju, koja pokazuje da je Ministarstvo prosvjete na čelu sa Slavoljubom Stijepovićem u 2014. godini dodijelilo od 300 do 1.000 eura pojedincima iz državnog aparata, uz obrazloženje da je u pitanju jednokratna pomoć zbog teške materijalne situacije. Tako je jednokratnu materijalnu pomoć, između ostalih, dobio i bivši glavni ekonomista Centralne banke Nikola Fabris, koji je saopštio da je novac bio namijenjen za štampanje knjige, te da nije riječ o primanju socijale.

Ana KOMATINA

Ovaj članak je nastao uz pomoć Evropske unije u okviru projekta “Civilno društvo za dobru upravu: Da služi i zasluži!”, koji sprovode Institut alternativa, Bonum, Natura, Novi horizont i Centar za istraživačko novinarstvo. Sadržaj ovog članka je isključiva odgovornost autora i ni na koji način ne odražava stavove Evropske unije.

Državna komisija za kontrolu postupaka javnih nabavki poništila je, kao nezakonito, rješenje “Montefarma” o izboru najpovoljnije ponude za dva lijeka u ampulama, čija je procijenjena vrijednost oko 250.000 eura.

Za najpovoljnijeg ponuđača dva lijeka “epoetin alfa” Montefarm je izabrao firmu “Glosarij”, a na takvo rješenje državnoj komisiji žalila se “Farmegra”.

Ta firma, čiji je stoprocentni osnivač “Evropa lek pharma” iz Beograda, u žalbi je istakla da je Montefarm povrijedio zakon, favorizovao “Glosarij” i nije obezbijedio konkurenciju među ponuđačima.

Montefarm je na to odgovorio komisiji da je “Farmegra” za dvije partije, ponudila “biološki sličan” lijek, iako nije naznačeno da je to moguće, tvrdeći da se podrazumijevalo da su ponuđači dužni da ipak dostave biološki lijek.

Komisija, kako piše u rješenju, smatra da je nejasno zašto je Montefarm kao neispravnu ocijenio ponudu “Farmegre”, koja je ponudila biološki sličan lijek “Binocrit” .

Montefarmu je, 17. marta, naloženo da u ponovnom postupku otkloni nepravilnosti i da, u roku od 15 dana od dana dostavljanja rješenja, donese zakonitu odluku.

Rastvor za injekcije “epoetin alfa” koristi se u bolnicama, za liječenje anemije povezane sa hroničnim zatajenjem bubrega, kao i kod osoba koje primaju hemioterapiju za određene tipove kancera.

Dvije sporne partije dio su godišnjeg tendera za nabavku ampuliranih ljekova, koji je vrijedan oko 19 miliona. Tim tenderom traženo je više od 300 vrsta ljekova, koji su neophodni državnim apotekama i bolnicama.

Centar za istraživačko novinarstvo (CIN-CG) prošle sedmice je objavio da je Glosarij, u stoprocentnom vlasništvu Branislava Martinovića, od 2012. do sredine marta ove godine dobio od Montefarma oko 98 miliona za ljekove i medicinska sredstva.

Dodatnih 6.000.000 dobila je njegova druga firma “Glosarij CD”. CIN-CG je objavio da je bivši direktor Montefarma Budimir Stanišić u januaru kupio polovinu akcija u firmi Medica, sa kojom je ranije u ime države sklapao ugovore za nabavku ljekova. On je, prilikom sklapanja novog posla, ispoštovao odredbe Zakona o sprječavanju korupcije. Preostalih 50 odsto akcija u firmi "Medica" u januaru je kupio  sin vlasnika "Glosarija"  Goran Martinović.

Ana KOMATINA

Ovaj tekst je napisan u sklopu projekta “Sistem zdravstvene zaštite i prava pacijenata u Crnoj Gori – Osvajanje povjerenja građana” koji je finansiran od strane EU, posredstvom Delegacije EU

Vlada Crne Gore izbjegla je da odgovori Evropskom komitetu za socijalna prava koliko građani  prosječno čekaju na operaciju ili dijagnozu u bolnicama.
Do te informacije ne mogu da dođu ni građani, s obzirom na to da jedino Klinički centar (KC) objavljuje i ažurira liste čekanja na sajtu te ustanove. Direktorka KC Zorica Kovačević kazala je CIN-CG  da će i dalje da budu transperentni i da će, naporom zaposlenih, liste da budu svedene na minimum do marta.
Komitet je ranije od Vlade tražio da u izvještaju pruži informacije o pravilima koja važe za upravljanje listama čekanja, kao i statistike o prosječnim čekanjima u zdravstvu. Međutim, u izvještaju koji je usvojen na sjednici Vlade prije dva dana navedena je samo zakonska regulativa kojom se uređuje ta oblast.
“Pružanje zdravstvene zaštite se obavlja po redosljedu sa liste čekanja. Osigurano lice se stavlja na listu čekanja, samo ukoliko je zdravstvena usluga koja se pruža najbolji ili jedini način liječenja osiguranika, odnosno dijagnostike”, piše u izvještaju.
Nijedna od sedam opštih bolnica  nema objavljene liste čekanja na sajtovima, iako se pacijenti periodično žale što duže od mjesec moraju da čekaju na ultrazvuk ili kardiološki pregled.
U posljednjem objavljenom izvještaju o radu Ministarstva zdravlja za 2015. godinu piše da te godine u opštim i specijalnim bolnicama nije bilo listi čekanja ni na jednu zdravstvenu proceduru.
Međutim, te godine je u razgovoru za “Vijesti” menadžment nekoliko bolnica potvrdio da se na određene usluge čeka duže od mjesec. Tako je iz cetinjske bolnice u novembru te godine saopšteno da građani duže od mjesec čekaju na određivanje slušnog aparata.
U kotorskoj Bolnici istog mjeseca potvrđeno je da se u tom trenutku na kardiološki ultrazvuk čekalo pet do šest mjeseci, a dva do tri mjeseca od dana zakazivanja i na ultrazvuk krvnih žila, abdomena, trbuha, štitne žlijezde i dojke.
KC je 2011. godine usvojio pravilnik o obrazovanju lista čekanja, na osnovu kojih se svakog mjeseca može dobiti uvid u to koliko je građana prinuđeno da čeka duže od 30 dana na operaciju ili dijagnozu.
Ovog mjeseca na listama čekanja KC bilo je ukupno 1.190 pacijenata, od kojih je najviše (njih 335) čekalo na zdravstvenu uslugu u Klinici za očne bolesti. Pregled na magnetnoj rezonanci čeka oko 1000 pacijenata. Kovačevićeva je potvrdila da se najviše čeka na skener i magnetnu rezonancu, zbog, kako tvrdi, priliva pacijenata iz ostalih opština.

Pojasnila je da je jedan od magneta u kvaru i da bi  u ponedjeljak trebalo da bude popravljen. Česte kvarove prošle godine pretrpio je i jedan od aparata za spoljašnje zračenje,  što je često rezultiralo nezadovoljstvom građana. Ovog mjeseca na listi čekanja za zračenje dojke bilo je 17 pacijentkinja.
Kovačevićeva je juče kazala da je uveden dopunski rad, kao i dopunski rad vikendom, kako bi se smanjilo čekanje na određene procedure.
Dopunski rad u cilju smanjenja listi čekanja uveo je ranije Kovačevićin prethodnik Ranko Lazović, koji je rukovodio KC od aprila 2015. do novembra 2016. Za vrijeme njegovog mandata, sa listi čekanja operisano je i pregledano oko 30.000 pacijenata.

Ni specijalne bolnice ne objavljuju liste

Liste čekanja ne ažuriraju ni specijalne bolnice, iako je Akcionim planom za borbu protiv korupcije predviđeno da se učine javnim. Na sajtu specijalne bolnice za ortopediju, neurohirurgiju i neurologiju “Vaso Ćuković” u Risnu ne postoje ažurirane liste. Lista čekanja za ugradnju vještačkog kuka posljednji put je objavljena 4. avgusta 2011. godine. Na sajtu piše i da je “u toku” ažuriranje liste čekanja za ugradnju vještačkog koljena. Na sajtu specijalne bolnice za plućne bolesti Brezovik ne postoji poseban odjeljak za liste čekanja.

Ana KOMATINA

Nemoguće je precizno procijeniti imovinu porodice Đukanović, koja već gotovo tri decenije vlada Crnom Gorom. Cifra od 167 miliona dolara koja se pominje i ovih dana, ustvari je procjena iz 2009. godine, inostranih istraživačkih centrara.

Te godine srpski CIN, koji je učestvovao u istraživanjima, navodi da je samo Aleksandar Aco Đukanović, brat bivšeg premijera, posjeduje bogatstvo od 167 miliona dolara, da sestra Ana ima tri i po miliona, a sam Milo Đukanović - 14,7 miliona dolara. Nije precizirano na osnovu koje metodologije se došlo do te sume od ukupno 185,2 miliona dolara. Najvjerovatnije je procjenjivane lična i imovina firmi porodice upisana u javne registre u Crnoj Gori.

Postavlja se, međutim, pitanje imaju li Đukanovići nekretnine u inostranstvu, tajne račune, vlasništvo upisano na tuđe ime...

Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG), pokušao je da provjeri tvrdnje pojedinih izvora da porodica Đukanović ima u Srbiji nekretnine. U tamošnjim katastrima došli smo samo do podatka da Ana Đukanović posjeduje garažu od 14 kvadrata u Beogradu, u Politovoj ulici na Vračaru. U zgradi od 313 kvadrata, čiji su formalni vlasnici Nikšićani Radojica Tadić i Miljko Milović. Čemu garaža, bez stana?

Nedjeljnik Monitor je prije više godina došao i do podatka da sin premijerove sestre, Edin Kolarević, ima stan u Njujorku od oko million dolara. A njegova sestra Emina u centru Beograda. I tu se završavaju nekretnine dostupne u registrima u inostranstvu.

Od 2009. - registrovana imovina Đukanovića je rasla. Od Limenke su zaradili oko 10 miliona eura. Aco je samo preko Zavoda za urbanizam i planiranje (RZUP) koji je privatizovao, dobio više milionskih poslova. Kao što je CIN-CG pisao, RZUP je u periodu od 2011. pobijedio na više od 60 tendera. U RZUP-u Aco ima 75 odsto akcija. Prethodno, samo tokom 2010. Zavod je dobio 16 tendera koje su raspisale vladine institucije, javna preduzeća ili lokalne samouprave. Vrijednost poslova u toj godini bila je 1,8 miliona eura.

Milioni se lijepe i kad prstom ne mrdnu. Aco je tako po osnovu rentiranja nekadašnje Pošte u centru Podgorice, koju je kupio po privilegovanoj cijeni, obezbijedio prihod od blizu milion. Sa Zavodom za metrologiju potpisao je ugovor kojim se Zavod obavezao da će pet godina Đukanoviću plaćati zakupninu za prostor u ulici Kralja Nikole – 10 hiljada eura mjesečno. To je 600 hiljada eura za pet godina, odnosno 120 hiljada eura godišnje. Plus renta od Agencije za zaštitu ličnih podataka i Ministarstva ekonomije, koju Đukanović ubira za istu zgradu. Radi se o dodatnih 200 hiljada eura za pet godina.

Od 2009. godine rasla je i vrijednost Prve banke, zlatne koke porodice Đukanović. CIN-CG je imao uvid u dokumentaciju Prve, finasijske i revizorske izvještaje, ali teško je utvrditi kolko je porodica Đukanović, prihodovala od ove institucije otkada je preuzela kontrolu nad najstarijom crnogorskom bankom. Ono što sa sigurnošću može reći je da Prva ubira prihode poslujući sa državom, da je njena aktiva rasla brzinom svjetlosti, posebno u prvim godinama kada je preuzela familija i da posjeduje ogromne nekretnine.

U Budvi je banka recimo 2011. godine imala nešto preko dvije hilajde kvadrata. Prva sada u metropoli turizma ima četiri puta više zemlje – 9.195 kvadrata.

U Petrovcu i Svetom Stefanu, banka danas ima oko 8.000 kvadratnih metara zemlje. Prema procjenitelju, koga je CIN-CG konsultovao, zemlja na ove dvije lokacije, Svetom Stefanu i Petrovcu, vrijedi više miliona eura.

Vrijednu zemlju banka posjeduje i u Ulcinju. Radi se o više desetina hiljada kvadrata, uglavnom u Donjem i Gornjem Štoju, od čega je preko 20 hiljada kvadrata na obali, u zoni morskog dobra. Vrijednost i ove zemlje iznosi milione, a u velikom zavisi od planova i mogućih investicija.

Značajnu imovinu banka posjeduje i u Toploj, u Herceg Novom, gdje prema katastru ima stambeno-poslovnu zgradu površine 3.590 kvadrata. Nekretnine na toj lokaciji prodaju se oko 2.000 eura po kvadratu, pa ispada da je vrijednost samo ovog objekta oko sedam miliona eura.

U međuvremenu je porasla i vrijednost nekretnine RZUP-a na u Podgorici. Zgrada se prostire na 810 kvadrata. Prema procjeni nezavisnog procjenitelja kog je CIN-CG konsultovao trenutna vrijednost objekta je oko 1.600.000 eura, ali je vrijednost značajno uvećana urbanističkim planovima: na tom je mjestu predviđena gradnja solitera od 25 hiljada kvadrata!

Dodatnu zaradu Aco bi mogao imati i od Rudnika uglja u Pljevljima, u kojem posjeduje 11 odsto. Koliko prihoduje godišnje od Rudnika nije poznato, ali on od ove firme sudski potražuje 2,3 miliona, koliko je, kako tvrdi, trebalo da mu pripadne po osnovu dividendi samo za 2009. Prema podacima sa sajta Rudnika, osnovni kapital tog društva iznosi 21.492.989,65 eura.

Aco posjeduje imovinu i preko drugih firmi, pa i onih koje se u registru obrisane, kao što je Monte Nova. U katastru je je na ovu firmu uknjižen stan od 201 kvadrat u centru Podgorice. Vrijednost tog stana kreće se oko 400 hiljada eura.

Na kompaniju Invest Nova, koju Aco posjeduje po pola sa of-šor kompanijom Chercor Co Limited sa Kipra, vodi se zemljište u Baru. Radi se o dvije parcele od ukupno 4.885 kvadrata čija se vrijednost kreće oko milion i po eura. Sama kompanija, prema podacima CRPS, ima kapital od oko 12 miliona eura.

Nakon svega poslovno carstvo Aca Đukanovića mnogo je veće nego 2009. kada je rađena jedina poznata procjena imovine porodice Đukanovića. A, od tada su u igru ušlli i novi igrači.

Sin bivšeg premijera Blažo Đukanović izgradio je imperiju. Sa svojom kompanijom BB Solar mladi Đukanović svake godine ugovori milionske poslove sa državom.

BB Solar, koju Đukanovićev nasljednik posjeduje sa partnerom Ivanom Burzanovićem, ima u Podgorici - četiri poslovna i jedan nestambeni prostor u prizemlju zgrade blizu ambasade SAD. Poslovni prostori imaju 186, 84, 78 i devet kvadrata, a nestambeni 43. Sve nekretnine te firme su kupljene, a BB Solar je upisan kao vlasnik u julu prošle godine. Poslovni prostori su pod hipotekom, zbog milionskih kredita u Prvoj banci. Sin bivšeg premijera posjeduje i značajnu ličnu imovinu, od kojeg samo poslovni prostor u zgradi Vektre u Podgorici koji je dobio na poklon od strica Aleksandra vrijedi oko million eura (vidi boks).

Zanimljivo je da se na ime Ane Đukanović, sudeći po pretrazi našeg katastra, više ne vode nekretnine koje je nekada imala. Đukanovićeva prema on line bazi katastra posjeduje samo na Veruši skromnu vikendicu (vidi boks). Prije nekoliko godina na njeno ime bilo je više stambenih i poslovnih jedinica na najatraktivnijim lokacijama u Podgorici, od kojih je neke rentirala državnim organima.

Njena advokatska kancelarija posluje odlično.

Bivši premijer Milo Đukanović, odnosno njegova kompanija Global Montenegro je još 2013. oglasila prodajukompleksa u Podkošljunu. Radi se o preko 20 hiljada kvadrata na kojima je predviđena gradnja rezidencijalnog kompleks od 42 vile. Suvlasnik i partner premijeru u kompaniju Global Montenegro, njegov kum Vuk Rajković, svoj udio prodaje po odluci izvršitelja. Đukanović posjeduje i četvrtinu zgrade Univerziteta Donja Gprica, u Podgorici, od više hiljada kvadrata.

Lična imovina u crnogorskom katastru

Milo Đukanović, njegova supruga Lidija i sin Blažo raspolažu sa desetak stanova u Crnoj Gori.

Prema katastarskim podacima, prvi čovjek DPS-a u glavnom gradu posjeduje stan od 106 kvadrata i još jedan od 73 na istom spratu, koji je, kako piše, dobio na poklon. U Nikšiću ima dva pašnjaka od 805 i 550 kvadrata i livadu od 243 kvadrata, kao i prizemne zgrade (ruševine raznog objekta) od 30 i 40 kvadrata, koje je kupio.

Lidija je vlasnica porodične stambene zgrade od 121 kvadrata, stana od 85 kvadrata i pomoćne zgrade od 12 metara kvadratnih. Nekretnine, koje je naslijedila, nalaze se u podgoričkom naselju Tološi. Na njeno ime u katastarskim podacima zavedeno je i dvorište od 500 kvadrata i livada druge klase od 157.

Blažo u Podgorici posjeduje dva poslovna prostora, od 412 i 47 kvadrata, koje je dobio na poklon. Veći poslovni prostor, kako je navedeno u imovinskom kartonu premijera iz 2007. godine, mlađi Đukanović dobio je na poklon od strica Aca. Mlađi Đukanović na Žabljaku posjeduje stan od 124 kvadrata, garažu od 17, kao i potkrovlje od 75 kvadrata koje je kupio.

Brat Aco je prema registru Uprave za nekretnine, 2015. upisao u rodnim Rastocima u Nikšiću njivu od 865 kvadrata, porodičnu kuću od 167 i 214 kvadrata, dvorište od 500 kvadrata i zemlju od 2.305 kvadrata. Samo objekti tu vrijede oko 381.000 eura, a zamljište oko 120.000 eura.

Ovaj preduzetnik u KO Podgorica II ima poslovni prostor u vanprivredi od 108, šest garaža od 14, nestambeni prostor od 255, poslovni prostor u vanprivredi od 85, 65, 80, 164 i 164 kvadrata kao i stanove od 35, 59, 301, 277 i 157 kvadrata. Sve je kupljeno i, prema bazi Uprave ze nekretnne upisano 2015. godine. Samo stanovi vrijede preko 1.200.000 eura, poslovni prostori oko 1.300.000 eura.

U KO Podgorica I, Aco ima garaže od 196 kvadrata, poslovne prostore od 327, 238, 321, 306, 282, 279, 284, 282, 302 i 161 kvadrata, zemljište od 471 i 358 kvadrata. Posjeduje i četiri poslovna prostora nekadašnje zgrade PTT od 366, 357, 374 i 375 kvadrata. Samo ovo vrijedi milione.

Aco je upisao i 320 kvadrata šume na Žabljaku, a u Kolašinu 275.414 kvadrata zemlje, prema skijalištu. Na svoje ime Aco posjeduje i spomenike kulutre u Dobroti.

Đukanovićeva sestra Ana ima vikendicu na Veruši od 39 kvadrata i neplodno zemljište od 331.U katastarskim podacima stoji da je upisan teret za te nekretine, jer je neutvrđeno pravo svojine.

Anin sin Edin Kolarević posjeduje stan od 76 kvadrata u Petrovcu, koji je kupio. U Kolašinu posjeduje šumu pete klase od 23.003 kvadrata, livade sedme klase od 1646, 4818 i 3232 metara kvadratnih, kao i šume od 4226 i 8895 kvadrata, koje je takođe kupio. Kolarević je vlasnik i stana od 124 kvadrata i potkrovlja od 75 na Žabljaku.

Prema katastarskim podacima, njegova sestra Emina ne posjeduje nekretine u Crnoj Gori. Međutim ona je, prema katastarskim podacima iz Srbije, vlasnica stana od 129 kvadrata u srcu Beograda, na adresi Svetozara Markovića.