Osoba koja se predstavila kao vlasnik gotovo 40.000 kvadrata zemlje u podgoričkom naselju Doljani tražila je od gradskih službi promjenu Prostornog urbanističkog plana (PUP), kako bi se tu moglo prerađivati grožđe i proizvoditi vino.
Taj zahtjev, u obliku primjedbe na PUP, je prihvaćen.
Problem je što vlasnik imovine, upisane u primjedbi, u trenutku podnošenja zahtjeva nije bio živ.
Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG), prema podacima sa sajta Uprave za nekretnine, utvrdio je da je vlasnik imovine upisane u spornom dokumentu pokojni Milan Ivanović, otac ministra poljoprivrede Petra Ivanovića.
Ipak, na njemu se nalazi potpis ministra Ivanovića - kao vlasnika - njegov broj mobilnog telefona i adresa.
Ta primjedba na nacrt PUP-a u podgoričkom Sekretarijatu za urbanizam i uređenje prostora zavedena je 7. novembra 2013. godine.

U tom službenom dokumentu Ivanović ili neko drugi u njegovo ime tvrdi da je vlasnik imovine u Doljanima od ukupno 39.539 kvadrata.
Na pitanje zbog čega Komisiji za sprječavanje sukoba interesa nije prijavio nepokretnosti za koje je Sekretarijatu tvrdio da su njegove, Ivanović tvrdi da je neko njegov potpis falsifikovao i da on gradskom Sekretarijatu nije poslao taj dokument.

Primjedbom je, Ivanović ili neko ko se služi njegovim imenom, tražio da se za njegove nepokretnosti, koje je naveo pod brojevima parcela, "izdaju preciznije smjernice, koje bi omogućile da se nakon usvajanja PUP-a izdaju Urbanističko tehnički uslovi i da se planira sva infrastrukturna mreža (elektroenergetska, vodovodna, kanalizaciona...)".
Sve to, kako piše, traži se zbog plana da na tim parcelama izgradi objekat, koji bi bio u funkciji prerade grožđa i proizvodnje vina. Od ukupno 16 parcela, koje je ministar ili njegov “dvojnik” naveo kao svoje, 15 ih se ne vode na njega već na njegovog pokojnog oca Milana, dok se samo 130 kvadrata vode na braću Mirka i Milovana Ivanovića.

"Nije mi poznato da sam bilo šta izjavio Sekretarijatu"
“Nije mi poznato da sam 7. novembra 2013. izjavio bilo šta Sekretarijatu za urbanizam, uređenje prostora i zaštitu životne, te Vas ljubazno molim da mi dostavite izjavu koju pominjete”, odgovorio je Ivanović, dodavši da je Komisiji prijavio cjelokupnu imovinu.
Naglasio je i da ne razumije kako može biti upisan kao vlasnik nečega što nije njegovo vlasništvo.
Posljednje četiri godine ministar poljoprivrede je Komisiji prijavljivao da posjeduje nepokretnu imovinu od ukupno 5.304 kvadrata (stan u Kotoru, zemljište u Trebesinu i kuću i imanje u Doljanima).
Da je njegov potpis falsifikovan, ministar je rekao nakon što su novinari CIN-a proslijedili spornu primjedbu na nacrt PUP-a.

“Zahvaljujem na fajlu koji ste poslali. Nije mi poznat ovaj predmet, kao što mi je očigledno da potpis na papiru nije moj. Stoga ostajem kod svojih odgovora da sam Komisiji prijavio cjelokupnu imovinu čiji sam vlasnik”, rekao je on.

Ipak, Ivanović nije htio odgovoriti na pitanje da li će podnijeti krivičnu prijavu protiv osobe koja je navodno zloupotrijebila njegove i lične podatke njegove porodice i navodno falsifikovala potpis.
Ministar, takođe, nije rekao hoće li tražiti da krivično odgovaraju službenici Glavnog grada, koji su na predmetnu primjedbu otisnuli zavodni pečat Sekretarijata za urbanizam i cijeli predmet procesuirali ne provjeravajući vjerodostojnost podataka o vlasništvu nad zemljištem.
Umjesto odgovora novinarki CIN-a rekao je da bi trebala da mu se izvini zbog uznemiravanja.Kada se imovina ministra, upisana u zvaničnim katastarskim podacima, sabere sa imovinom koja se vodi na njegovog oca, a koja je upisana u spornoj primjedbi, dobija se cifra od ukupno 43.825 m2.
Ukoliko se pravna država uhvati ovog slučaja i utvrdi da je Ivanović ipak potpisao primjedbu i da je stvarni vlasnik svih navedenih parcela, to bi značilo da Komisiji za utvrđivanje konflikta interesa godinama nije prijavljivao čak 38.521 kvadrata.

Komisija ne kažnjava ministra
Javni funkcioneri dužni  su prema Zakonu o sprječavanju sukoba interesa da navedu pune i tačne podatke o svojoj imovini. Takođe, dužni su i da u slučaju promjene podataka iz Izvještaja, koji se odnose na uvećanje imovine preko 5.000 eura, to prijave Komisiji u roku od 30 dana od dana nastanka promjene.
Ako to ne naprave ili ako ih uhvate da to nisu napravili, funkcionerima slijedi kazna koja se u pravilu kreće od 300 do 1.500 eura.
Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore je krajem aprila ove godine otkrio je da Ivanović Komisiji u februaru nije dostavio tačne podatke ni o imovini svoje supruge Olivije.
Ivanović je tada u telefonskom razgovoru potvrdio da Komisiji nije prijavio svu imovinu svoje žene. Tvrdio je da nije znao da je okončan postupak prenosa vlasništva nad dvoiposobanim stanom (76 m2) i nestambenim prostorom (13 m2), koji su u Podgorici pripali njegovoj supruzi održajem, a koji su se ranije vodili na njenu majku.
Iako ga neznanje ne oslobađa krivice, Komisija do danas nije saopštila da je Ivanovića kaznila za ovaj prekršaj.

Godišnji prihod od vinograda hiljadu eura

Ivanović je u svom imovinskom kartonu prijavio Komisiji za sprečavanje
sukoba interesa da je lani od vinogradarstva zarađivao 1.000 eura
godišnje.
Prema katastarskim  podacima Uprave za nekretnine, ministar je
vlasnik oko 4.000 kvadrata u katastarskoj opštini Doljani, koje je stekao poklonom.
Piše da posjeduje porodičnu, jednospratnu kuću od 120 kvadrata i pomoćni objekat od 42 metra kvadratna u tom podgoričkom naselju.

Obrađivač uvažio  primjedbu

Obrađivač Prostorno urbanističkog plana pozitivno je odgovorio na zahtjev – primjedbu - Petra Ivanovića ili njegovog dvojnika. Na zahtjeve ministra poljoprivrede iz novembra 2013. godine obrađivač je odgovorio da se područja nalaze van generalnog urbanističkog rješenja: “Prema PUP-u na ovom području su planirane površine sa pretežnom namjenom: građevinsko zemljište - površina naselja. PUP je predvidio izradu LSL (lokalna studija lokacije) za ovo područje, te je potrebno ponoviti inicijativu tokom njegove izrade”.

Vladimir Otašević i Ana Komatina

Punih šest godina crnogorska državna administracija građanima i parlamentu nije saopštila da je prije više od šest godina između Makedonije i Crne Gore potpisan ugovor o dvojnom državljanstvu.

Nakon sticanja nezavisnosti Crne Gore, domaće zakonodavstvo o sticanju državljanstva bilo je rigorozno i godinama je isključivalo mogućnost dvojnog državljanstva. To se posebno odnosilo na zemlje bivše Jugoslavije sa kojima nije praktikovano sklapanje sporazuma.

Prema važećem Zakonu o crnogorskom državljanstvu, koji je pretrpio nekoliko izmjena, članom 18  predviđeno je da se  “CG državljanstvo može steći na osnovu ratifikovanih međunarodnih ugovora ili sporazuma koje je zaključila Crna Gora”.
Ugovor koji su potpisali tadašnji ministri unutrašnjih poslova Crne Gore i Makedonije Jusuf Kalamperović i Gordana Jankuloska 6. marta 2009. godine u Beogradu,  nije ratifikovan u crnogorskoj Skupštini, iako je u makedonskoj to učinjeno. Kalamperovića je 2009. na tom mjestu zamijenio Ivan Brajović a Jankuloska je prije nekoliko dana podnijela ostavku nakon sukoba u Kumanovu sa naoružanom grupom sa Kosova u kojem je ubijeno osam policajaca, a 37 povrijeđeno.

U skupštinskoj proceduri nema prijedloga zakona

Ugovorom je predviđeno da se dvojnim državljanima smatraju državljani Crne Gore i Makedonije koji su do 3. juna 2006. zakonito stekli državljanstvo obje države a nije im prestalo do tog datuma.  Predviđa se i da državljani jedne države koji su stekli državljanstvo druge do dana proglašenja crnogorske nezavisnosti, neće morati da se odreknu jednog od ta dva državljanstva, niti će ga izgubiti.

Na pitanja Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) Snježana Vojvodić iz Skupštine CG odgovorila je samo da se  “u skupštinskoj proceduri, ne nalazi Predlog zakona o potvrđivanju Sporazuma o dvojnom državljanstvu između Crne Gore i Republike Makedonije“. Sa druge strane iz Vlade Crne Gore bili su nezainteresovani da odgovore na pitanja CIN-a CG, kako je moguće da punih šest godina ne zatraže ratifikaciju potpisanog diplomatskog sporazuma - ugovora. Početkom marta CIN-CG je pitao Biro za odnose sa javnošću Vlade Crne Gore da li Crna Gora ima potpisan ugovor o dvojnom državljanstvu sa nekom od država iz regiona. Na taj mejl iz Biroa nisu odgovarali više od mjesec dana. U aprilu je Birou ponovo proslijeđen mejl sa istim pitanjem u kojem je navedeno i upozorenje da će informacija biti publikovana bez odgovora iz Vlade. Tek nakon tog mejla CIN-CG je dobio odgovor, koji je potpisao šef vladinog Biroa Srđan Kusovac.

"Nema potrebe da prijetite"

“Ne postoji sporazum o dvojnom državljanstvu ni sa jednom zemljom regiona koji se primjenjuje.  Postoji bilateralni Sporazum sa Republikom Makedonijom koji  je pregovaran, potpisan, ali nikada nije stupio na snagu”, saopštio je Kusovac, dodavši da novinari CIN-a CG “nema potrebe da prijete, budući da ni jedan novinar ne ostaje uskraćen za odgovor”.
Nakon tog odgovora, vladinom Birou je iz CIN-a CG prije više od mjesec dana proslijeđeno i pitanje zašto Vlada nije uputila Skupštini u proceduru ratifikovanje pomenutog sporazuma, koji je potpisan u dobroj vjeri. Na to pitanje do objavljivanja teksta nije stigao odgovor.

Novinari CIN-a proslijedili su pitanja i ambasadama Srbije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine (BIH), da li su crnogorski predstavnici sa njihovim državama potpisale sličan ugovor o dvojnom državljanstvu i kako komentarišu postojanje takvog ugovora sa Makedonijom? Odgovor je stigao jedino iz ambasade BiH.
“Ne i bez komentara”, saopštili su iz BiH ambasade.

Šinavatra, Pua, Statis…

U članu 13 Zakona o crnogorskom državljanstvu iz 2008. godine pisalo je da Crnogorsko državljanstvo između ostalog prestaje sticanjem državljanstva druge države. Važeći Zakon o crnogorskom državljanstvu nije toliko rigorozan. U članu 12. stoji da osobama “od posebnog značaja za državni, naučni, privredni, ekonomski i drugi interes Crne Gore” Ministarstvo unutrašnjih poslova može da dodijeli crnogorsko državljanstvo. Na osnovu tog člana Crnogorci su postali bivši premijer Tajlanda Taksin Šinavatra, malezijski državljanin Vej Seng Pua, koji je prošlog ljeta uhapšen u Las Vegasu zbog organizovanja klađenja na utakmice Munidjala, grčki biznismen Petros Statis i mnogi drugi.

Ana Komatina i Vladimir Otašević

Za samo 8.167 eura, predsjednik opštinske izborne komisije (OIK) u Kotoru i lokalni funkcioner Nenad Radunović kupio je opštinsku nekretninu od 36 kvadrata u Starom gradu u Kotoru.
Potpisujući Ugovor o kupovini stana po povoljnim uslovima sa potpredsjednikom Opštine Kotor Brankom Nedovićem, kojem je punomoćje dala tadašnja gradonačelnica Marija Ćatović, Radunović je kupio stan 14. novembra prošle godine.
U ugovoru, u koji je Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) imao uvid, precizirano je da je tim potezom riješeno njegovo stambeno pitanje.
Međutim, nekretnina koju je Radunović kupio registrovana je kao nestambeni prostor i koristi se za poslovnu djelatnost.
Naime, “stan” kojim je navodno riješeno stambeno pitanje lokalnog funkcionera kojemu je eto trebala pomoć društvene zajednice, služi kao magacin susjednog ugostiteljskog objekta za skladištenje pića.

Radunović nije htio da razgovara o kupovini opštinskog prostora pa je javnost koja mu je htjela riješiti stambeno pitanje ostala bez odgovora na pitanje koliko novca je prihodovao od izdavanja magacina ugostiteljskom objektu. Je li taj novac, kojeg je dobio zahvaljujući poreznim obveznicima na koncu ipak upotrijebio da pronađe krov nad glavom?

Prihod od zakupa nije prijavljen Komisiji za sprječavanje sukoba interesa
Ne samo što nije želio odgovoriti ljudima od čijeg poreza prima platu, koji su mu omogućili da se izvuče iz očito neugodne životne situacije jer nema gdje živjeti, nego Radunović nije prijavio bilo kakav prihod od zakupa Komisiji za sprječavanje sukoba interesa, ako je vjerovati podacima sa njihovog sajta.
Javni funkcioneri su po zakonu dužni da u Izvještaju o imovini navedu tačne i pune podatke. Takođe, dužni su i da u slučaju promjene podataka iz Izvještaja, koji se odnose na uvećanje imovine preko 5.000 eura, to prijave Komisiji u roku od 30 dana od dana nastanka promjene. Kazne za javne funkcionere, ukoliko to ne naprave kreću se od 300 do 1.500 eura.
U ugovoru kojeg je sklopio s punomoćnikom kotorske gradonačelnice nedvosmisleno piše da je nekretninu od 36 kvadrata kupuje kao stambeni prostor. Međutim, u dokumentu piše da je notarka Branka Kašćelan konstatovala i obavijestila stranke da se nekretnina u listu nepokretnosti vodi kao nestambeni, a ne kao stambeni prostor.

Predsjednik OIK-a i potpredsjenik Opštine izjavili su da to jeste stambeni prostor, pa ih je notarka uputila da podnesu zahtjev katastru za prenamjenu prostora iz nestambenog u stambeni. Da je Radulović htio razgovarati s novinarima, mogao je objasniti jesu li on i potpredsjednik Opštine sklopili ugovor s namjerom da nešto zaradi od najma, a ne da riješi stambeno pitanje. U krajnoj liniji, budući da mu je trebao krov nad glavom, kako je taj životni prioritet zamijenio odlukom da svoj dom iznajmi kao skladište. Ni pola godine nakon potpisivanja Ugovora nije izvršena prenamjena prostora, što se može zaključiti uvidom u podatke Uprave za nekretnine (UZN). Radunović u katastru još uvijek nije upisan kao vlasnik, već se i dalje vodi kao korisnik nestambenog prostora.

Koristio nekretninu, prije nego što je kupio od Opštine

Među katastarskim podacima može se vidjeti da je 25. novembra prošle godine kao teret evidentirana “zabilježba neposredne izvršnosti notarskog zapisa” iz Ugovora u kupovini koji je potpisan desetak dana ranije.
Radunović je tu nekretninu kupio jeftino na osnovu člana 24. Odluke o uslovima i načinu rješavanja stambenih potreba lokalnih funkcionera.
Tom odlukom precizirano je da proporcionalno godinama radnog staža vrijednost nekretnine koju funkcioner kupuje može da se umanji najviše do 80 odsto njene tržišne vrijednosti, odnosno pet puta. Obični crnogorski građani koji uredno plaćaju porez, čak i kao beskućnici i bez obzira na njihov doprinos društvenoj zajednici o ovakvim beneficijama na račun državnog ili opštinskog budžeta mogu samo sanjati.
Lokalni funkcioner je opštinski prostor od 36 kvadrata koristio i prije nego što je potpisao Ugovor o kupovini.

Samo mjesec dana nakon predsjedničkih izbora u aprilu 2013. godine, 10. maja Rješenjem o dodjeli stana u zakup Radunović je tu nepokretnost dobio na korišćenje.
Nije poznato da li se je predsjednik OIK-a nekretninu dao u zakup odmah nakon što ju je dobio na korišćenje i da li je dio od 8.167 plaćen i novcem koji je zaradio zakupom.

Kvadrat poslovnog prostora u Starom gradu prodaje se  za 6.000 eura

Da kojim slučajem Opština Kotor Radunoviću nije dala svoju nepokretnost u Starom gradu, mogla je od nje dobro da zaradi. CIN-CG imao je uvid i u Ugovor o zakup poslovnih prostorija, koji je potpisan 12. maja prošle godine između Direkcije za uređenje i izgradnju Kotora i kotorske firme “Parteli”.
Direkcija je tim ugovorom poslovni prostor od 20,59 kvadrata u Starom gradu dala u zakup firmi “Parteli” za iznos od 367 eura mjesečno, odnosno za 4.368 eura godišnje. Na sajtovima agencija za nekretnine poslovni prostori u Starom gradu u Kotoru od 60 metara kvadratnih dostižu cijenu mjesečnog zakupa i do 1.200 eura, dok se metar kvadratni prodaje i za 6.000 eura.

Na predsjedničkim izborima, održanim u aprilu 2013. godine, pobijedio je kandidat vladajuće koalicije Filip Vujanović. Opozicione stranke i dio nevladinog sektora tvrdili su da je bilo izbornih manipulacija i krađe. Iz izbornog štaba Vujanovićevog protivkandidata Miodraga Lekića tada su iznijete optužbe i na račun rada Radunovića, koji je većinu prigovora o neregularnosti putem gasanja pismom odbio kao neosnovane.
Predsjednik Socijalističke narodne partije (SNP) Srđan Milić u novembru 2008. godine podnio je tadašnjoj Vrhovnoj državnoj tužiteljki Ranki Čarapić krivičnu prijavu protiv Radunovića, zbog zloupotrebe službenog položaja prilikom sprovođenja izbora za odbornike Skupštine opštine Kotor održanih 9. novembra 2008. godine. Nije poznato da li je tužilaštvo bilo šta radilo po navodima iz krivične prijave. Na sajtu Demokratske partije socijalista (DPS) piše da je Radunović član kotorskog Opštinskog odbora te partije od 1997. godine.

Ana Komatina i Vladimir Otašević

Porodica ministra poljoprivrede Petra Ivanovića prezadužena je milionskim bankarskim kreditom, koji ne može da se otplaćuje zvaničnim primanjima koje je taj vladin funkcioner prijavio Komisiji za sprječavanje sukoba interesa.
Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) imao je uvid u Ugovor o stambenom kreditu koji je 2007. godine odobrila Hypo Alpe Adria banka (HAAB) ministrovoj supruzi Oliviji Ivanović.
Tim kreditom ona je kupila zemlju od 5.600 metara kvadratnih u Radovanićima u Herceg Novom.
Kredit od 751.000 švajcarcaskih franaka odobren je 12. jula 2007. godine.
U to vrijeme Petar Ivanović bio je član odbora direktora i potpredsjednik te banke. To se može zaključiti i na osnovu njegove biografije na oficijalnom sajtu Demokratske partije socijalista (DPS).

Nekoliko mjeseci nakon potpisivanja ugovora o stambenom kreditu Ivanović je “napustio” banku. CIN CG nije dobio odgovor iz Hypo Alpe Adria banke da li je taj stambeni kredit uticao da Ivanović ne bude više jedan od čelnika te finansijske ustanove.
To pitanje proslijeđeno je iz razloga što je prema mišljenju eksperata iz oblasti bankarstva kredit suviše rizičan za banku i odobren je mimo ustaljenih bankarskih propisa.
Iz banke nijesu odgovorili ni da li su službenici koji su potpisali kredit i dalje radno angažovani niti da li Ivanovićeva redovno plaća mjesečne rate za odobrene kredite:
“Podsjećamo Vas da bankarska tajna predstavlja poslovnu tajnu, te da Vam, u skladu sa Zakonom o bankama ne možemo izaći u susret, vezano za tražene podatke”, napisala je Željka Radulović iz HAAB.
Ni ministar poljoprivrede nije odgovarao na pozive i sms poruke CIN-CG.

Beler: Niko nije provjeravao
kapital korisnika kredita

Prije tri mjeseca glavni istražitelj slučaja spornih kredita Hypo Alpe Adria banke Kristijan Beler izjavio je u razgovoru za bečki dnevnik “Kurir” da je “sistem Hipo” na Balkanu funkcionisao na način da kod finansiranja nekretnina nije bilo provjere rizika, niti procjena održivosti.
“Niko nije provjeravao bonitet i kapital korisnika kredita. Čak nije provjeravano da li uopšte postoji nekretnina. Krediti su pored svega odobravani. Često su objekti bili mnogo manje vrijednosti od dobijenog kredita”, objasnio je Beler upitajući ko je uzeo razliku.
Po srednjem kursu koji je korišćen u bankarskom ugovoru, 2007. godine vrijednost jednog eura iznosila je oko 0.60 franaka, što znači da je Ivanovićeva tada dobila kredit od 449.173 eura.
Navedeno je da banci od 31. avgusta te godine do 31. jula 2027. mora po osnovu vraćanja kredita 240 mjeseci da uplaćuje po 5.658 franaka. Do 2027. Ivanovićeva treba da vrati banci sa kamatom iznos od 1.358.129 franaka.
Vrijednost franka u odnosu na euro godinama je rasla, a danas prema kursnoj listi Centralne banke Crne Gore vrijednost jednog eura iznosi 1.03 franka.
Po kursu iz 2007. godine, Ivanovićeva je u eurima trebalo da vraća banci oko 3.400 eura, a ove godine taj iznos je narastao na više od 5.000 eura.
Prema zvaničnim podacima sa sajta Komisije za sprečavanje sukoba interesa, Ivanovićeva nikada nije primala platu veću od nekoliko stotina eura.

Ukupni mjesečni prihodi porodice Ivanović od 2.380 eura, koje je ministar u svom posljednjem imovinskom kartonu prijavio, nijesu dovoljni da se “pokrije” mjesečna rata za kredit. Nejasno je kako je pored tolikog kredita i primanja, prema istom kartonu, Ivanović uspio i da uštedi 25.000 eura.
U članu dva Ugovora o bankarskom kreditu između ostalog piše: “U cilju obezbjeđenja potpune otplate dugovane glavnice, kamate, zatezne kamate i svih ostalih troškova kredita, korisnik se obavezuje da prije korišćenja kredita... dostavi Banci ovjerenu i potpisanu Administrativnu zabranu sa pripadajućom potvrdom/izjavom, na osnovu koje će se iz mjesečne zarade korisnika kredita vršiti obustava mjesečnih anuiteta po kreditu”.
Nije poznato da li je Ivanovićeva dostavila potvrdu da joj zarada pokriva mjesečne rate/anuitete.

Sa druge strane može se vidjeti da je Petar Ivanović Komisiji za sprječavanje sukoba interesa u imovinskom kartonu za 2008. godinu naveo da njegova supruga Olivija imala mjesečnu zaradu od 600 eura i da nije imala drugih primanja. Navedena je i napomena da je Ivanovićev prihod od prodaje akcija i dividende od ukupno 59.000 eura iskorišćen za plaćanje kredita.

Zemlju kupila od Begovića i Morica

Za novac koji je kreditom dobila Ivanovićeva je u julu 2007. kupila oko 5.600 metara kvadratnih zemlje u Herceg Novom. Na tu nepokretnu imovinu upisana hipoteka u korist banke, zbog kredita. Zemlja je kupljena potpisivanjem tri ugovora, u koje je CIN-CG imao uvid.
Prvo je 6. jula 2007. kupila 410 metara kvadratnih zemljišta u Radovanićima blizu Herceg Novog za 32.800 eura od tada sedamdesettrogodišnjeg Sava Begovića, koji je ugovor “potpisao” otiskom prsta.
Dva dana kasnije potpisan je i ugovor sa porodicom Moric, kada je kupiljeno 4.141 metar kvadrati zemljišta takođe u Radovanićima za 331.280 eura.
Istog dana, 8. jula, Ivanovićeva je sklopila još jedan ugovor sa istom porodicom, kada je kupljena zemlja od 1.050 metara kvadratnih u istom naselju za iznos od 84.000 eura.

Povezana i sa kreditom žene Veselina Vukotića

Hypo Alpe Adria banka je 16. jula iste godine odobrila kredit od 745.000 franaka supruzi javnog funkcionera Veselina Vukotića, koji je sa premijerom Milom Đukanovićem osnovao privatni Univerzitet Donja Gorica (UDG).
Da sa kreditom Ljiljane Vukotić ima veze i Olivija Ivanović vidi se iz ugovora o hipoteci od 11. oktobra 2007.
U ugovoru su njihovi potpisi kao hipotekarnih dužnika.
Prema katastarskim podacima njih dvije vode se kao vlasnice parcele u hercegnovskom naselju Radovanići od ukupno 1.080 kvadrata.
Dio Vukotićeve u toj parceli je 670 , dok ministarovoj ženi pripada 410 kvadrata. Zbog drastične promjene kursa, Centar za zaštitu potrošača podnio je 2013. godine tužbu Osnovnom sudu u Podgorici u ime 300 oštećenih klijenata od ukupno 500 zbog podizanja stambenih kredita sa valutnom klauzulom u švajcarskim francima protiv Hypo Alpe Adria banke. Nije poznato da li su se Ivanovićeva i Vukotićeva pridružile oštećenim klijentima, koji su tužili HAAB.

U istraživanju za ovaj tekst doprinijela Slavica Kosić, dopisnica ND Vijesti iz Herceg Novog

Ana Komatina i Vladimir Otašević

Uhapšeni bivši državni sekretar San Marina Klaudio Podeski (Claudio Podeschi) i njegova vjerenica Biljana Baruca povezani su sa crnogorskim državljanima grčkog i malezijskog porijekla Petrosom Statisom i Vei Seng Puom.
Baruca i Podeski,  koji su uhapšeni 23. juna prošle godine pod optužbom za pranje novca i korupciju, imaju dvije aktivne firme u Crnoj Gori.
Nakon njihovog hapšenja u San Marinu, Podeskiju je zaplijenjeno 14 miliona eura i pokrenut je sudski postupak, koji je u toku.
Statis je vladin partner i zakupac Svetog Stefana , vlasnik Universal Capital banke, “Pobjede”, “Dnevnih novina” i više drugih kompanija u Crnoj Gori.
Podeski nije jedini koji je povezan sa Statisom, a koji se pri tom našao iza rešetaka.
Tu je i njegov dobar prijatelj Vei Seng Pua, čije je poslovne i prijateljske veze CIN-CG ranije istražio. Pua je zbog organizovanja lanca ilegalnog klađenja 9. jula uhapšen u Las Vegasu. FBI je Puu - u pokeraškom svijetu poznatog  kao Pol Pua - označio kao visokorangiranog člana trijade 14K.
Mediji u San Marinu objavili su da Pua stoji iza kompanije “Black Sea Pearl”, registrovane na Djevičanskim ostrvima.
Ta je firma na račun kompanije “Clabi”, u vlasništvu Podeskija i Biljane Baruca, uplatila iznos od preko milion i 200 hiljada eura.
Prema istim podacima, kompanija “Black Sea Pearl” uplatila je i 750 hiljada  na račun kompanije “Flapex Holdings Limited”, iza čijeg računa na Kipru stoji osoba koja je direktor još najmanje 160 kompanija, ali i 490.000 eura na račun Grka Stefanosa Balafoutisa.
Podeskijeva odbrana tvrdila je da je jedina veza između njega i Pue bila u okviru pregovora oko izgradnje luksuznog resorta u San Marinu, u koji je trebalo da ulažu i Petros Statis i Stefanos Balafoutis.
Podeski i njegova vjerenica Baruca sada su u pritvoru, a optuženi su i da su otvarali fiktivna preduzeća sa ciljem pranja novca.
CIN-CG  od crnogorske Uprave za sprečavanje pranja novca nije mogao dobiti odgovor da li su provjeravali milionske transakcije Vei Seng Pue u Crnoj Gori, jer su njihove aktivnosti  tajne. Državne strukture tako da ne smiju ni da ospore a ni potvrde da su nešto radili u ovom slučaju.
O radu Uprave za sprečavanje pranja novca javnosti nijesu dostupni čak ni godišnji izvještaji, što je potpuno suprotno evropskoj praksi.
Na primjer, na zvaničnom sajtu hrvatskog Ureda za sprečavanje pranja novca (http://www.mfin.hr/hr/sprjecavanje-pranja-novca ), u njihovim  godišnjim izvještajima navode se konkretni slučajevi o tome kako je Ured došao do informacije o mogućem pranju novca, pa do toga kojim je obavještajnim metodama prikupljao podatke i što je na kraju učinio.
U Crnoj Gori jasni slučajevi  Pue, Podeskog i Baruce pokazuju da se osobe, koje u inostranstvu istražuju i pritvaraju zbog sumnji u kriminalne radnje, ovdje osjećaju bezbjedno i otvaraju firmu za firmom.

Otvorili firme u Podgorici prije nego što su uhapšeni

Istraživanje CIN-a pokazalo je da su Podeski i Baruca otvorili dvije firme u Podgorici i to samo pola godine prije nego što su uhapšeni u San Marinu.
Prema podacima Centralnog registra privrednih subjekata (CRPS) firmu “Edera Finansial Investments” su 23. januara prošle godine osnovali Klaudio Podeski (33 odsto vlasništva), Franco Bottegi (33 odsto ) i Andrej Ceccoli (34 odsto vlasništva).
Istog dana Podeskijeva vjerenica slovenačkog porijekla Biljana Baruca osnovala je kompaniju “SBP investments” sa Emanouil Pairaktaridisom i Stefanosom Balafoutisom.
Baruca i Balafoutis u “SBP” posjeduju po 25 odsto vlasništva, dok je druga polovina u vlasništvu Pairaktaridisa.
Balafoutis je jedan od optuženih u sudskom postupku protiv Podeskija i Baruce, tvrde mediji u San Marinu, što bi značilo da dvije trećine vlasnika ove crnogorske firme ima izvjesne probleme sa zakonom.
Grk Emanouil Pairaktaridis je ključna osoba koja u Crnoj Gori povezuje Statisa, Puu i uhapšene u San Marinu.
Njegovo ime vezano je za čak devet registrovanih firmi u Crnoj Gori.
Pairaktaridis je osnivač, izvršni direktor ili ovlašćeni zastupnik u gotovo svim crnogorskim firmama koje su vlasnički povezane sa Puom i Statisom.
Radi se o firmama “Peneseda”, “Seven X Aviation”, “Mont Voyage” i drugima...Emanouil je bio osnivač sa 50 odsto udjela i ovlašćeni zastupnik u firmi “G.P. OIL”, registrovanoj na adresi Radnička bb u Podgorici, kao i ovlašćeni zastupnik u Statisovoj firmi “Adcapital Montenegro” u Ulcinjskoj 3.
Obje firme su u međuvremenu ugašene. I firme Podeskog i Baruce registrovane su u Ulcinjskoj 3, kao što je slučaj i sa većinom kompanija, vlasnički povezanih sa Statisom i Puom.

Da li je Crna Gora  offshore destinacija?

Novinari CIN-a posjetili su Ulcinjsku ulicu i ulaz broj 3 u kojem se može pronaći poštansko sanduče sa upisanim brojevima stanova i imenima desetak firmi.
Šest firmi primaju poštu u istom sandučetu, onome za stan broj 894. Među njima je Puina “Realy Useful” (sada “Peneseda”), “Niktim investments”, “Adriatic Properties 2”, “First Financial Consulting” i Statisove “First Holidays”, i “Ashley and Holmes Montenegro”.

“Niktim investments”, prema podacima CRPS, osnivao je Dimitriou Andreas.
Kao vlasnici kompanije “Adriatic Properties 2” upisane su firme “Golden Estate”, u kojoj je Statis izvršni direktor i Puina “Peneseda”.
Vlasnik firme “First Financial Consulting” je Angelos Filipidis, bivši akcionar “First Financial”, a danas "Universal Capital" banke, koji je 10. januara prošle godine uhapšen u Turskoj zbog osnovane sumnje da je umiješan u pronevjeru oko pola milijarde eura kredita odobrenih u Grčkoj bez garancija.
Firme “Adriatic Properties 2”, “Niktim investments” i “Peneseda”, prema CRPS podacima, registrovane su u Ulici serdara Jola Piletića, a ne u Ulcinjskoj gdje primaju poštu.
Firme Statisa, Pue, Baruce, Podeskija... ne povezuje samo ista adresa.
Te kompanije su klijenti advokatske kancelarija “Vujisić law”.
Na njenom sajtu, firme “Really Useful”, “Seven X Aviation”, “Edera”, “SBP”...  navedene su kao “reprezentativni klijenti”.
Na pitanje novinara CIN-a zbog čega su naveli da su ove firme njihovi reprezentativni klijenti, advokatica Milena Vujisić je odgovorila da potvrđuje da se radi o njenim klijentima, istakavši da posluju u skladu sa zakonom i nacionalnim propisima.
Vujisić je saopštila da ne može iznositi činjenice o njihovom poslovanju, “jer bi to bilo u suprotnosti sa kodeksom profesionalne etike advokata”.
Jedna od karakteristika offshore kompanija jeste upravo ta da veći broj firmi, vlasnički često povezanih, dijele istu adresu, poštansko sanduče, broj telefona i faksa…
Iako su spomenute firme po tome i vlasničkoj prepletenosti veoma nalik offshore modelu, Crna Gora nije na spisku zemalja poželjnih za offshore poslovanje.
Međutim, ne može se tvrditi da se Statisove, Puine, Podeskijeve, Barucine ili Balafoutisove firme u Crnoj Gori bave bilo kakvim nezakonitim poslom, jer država - iako krije podatke o tome poduzima li uopće ikakve mjere -  ima brojne institucije koje bi u tom slučaju mogle reagovati.

Pokeraš plaća javnog funkcionera Nenezića

I firma “Mont Voyage” registrovana je u Ulcinjskoj ulici br.3, ali novinari CIN-a nisu mogli da pronađu njeno poštansko sanduče.
Tu firmu je u februaru 2011. godine osnovala Statisova kompanija “Golden Estate” (60 odsto vlasništva) i Predrag Leković (40 odsto).
Statisov partner Emanouil Pairaktaridis je 2011. godine preuzeo 60 odsto vlasništva u kompaniji  “Mont Voyage”. Leković je profesionalni igrač pokera, baš kao i Statisov prijatelj Pol Pua.
Prema podacima sa sajta  “http://pokerdb.thehendonmob.com”, crnogorski biznismen trenutno na globalnoj index poker rang-listi zauzima 4.543. poziciju.
Najbolju zaradu Leković je, prema podacima sa sajta, ostvario 2. novembra 2013. godine  na azijskom šampionatu u pokeru u Makaou, gdje je Pol Pua hapšen u junu prošle godine zbog organizovanja lanca ilegalnog klađenja.
Na tom turniru osvojio je drugo mjesto i 316.207 dolara.

Često je viđen gost na  poker turnirima u Budvi, gdje je takođe osvajao novčane nagrade.
Predrag Leković je osnivač i izvršni direktor i u firmi  “Smart Environment Solutions”. Ta firma je osnovana u novembru 2011. godine. Na sajtu Komisije za sprečavanje sukoba interesa može se pronaći podatak da bivši ministar turizma i sadašnji javni funkcioner Predrag Nenezić još od početka 2012. prima platu u Lekovićevoj firmi “Smart Environment Solutions”.
Nenezić nije bio na funkciji ministra kada je počeo da radi u Lekovićevoj firmi. Njegova mjesečna zarada u Lekovićevoj firmi bila je 800 eura, ali je prema njegovom posljednjem imovinskom kartonu spala na 400 eura.
Nenezić, prema istom imovinskom kartonu za 2014. godinu, objavljenom na sajtu komisije,  prima još i 482 eura kao predsjednik Upravnog odbora Aerodroma Crne Gore. On nije odgovarao na telefonske pozive i SMS poruke CIN-a da objasni svoju ulogu u toj firmi, odnosno da li svoj utjecaj iz javno-političkog života koristi za potrebe firme koja ga također plaća.

U istraživanju za ovaj tekst doprinijela Nela Lazarević, dopisnik ND Vijesti iz Italije.

Vladimir Otašević i Ana Komatina

Dokazni materijal koji je prikupio američki Federalni istražni biro (FBI) potvrđuje da biznismena Petrosa Statisa i pokeraškog milionera Vei Seng Pua osim ljubavi prema Crnoj Gori povezuje i lično prijateljstvo, toliko jako da je Statis pokrenuo svoje veze u Interpolu da bi ispitao okolnosti pod kojima je njegov prijatelj uhapšen.
Dokument FBI-a, čiju kopiju posjeduje Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore, dostavljen je 10. novembra 2014. Okružnom sudu u Nevadi kao dio dokazne dokumentacije u predmetu koji se vodi protiv uhapšenih u Las Vegasu u julu 2014. godine, zbog organizovanja lanca ilegalnog klađenja.
FBI je nakon hapšenja u Vegasu zaplijenio telefon mlađeg Pue, koji je tada sa ocem takođe uhapšen, i došao do njegove SMS prepiske sa Statisom.  Grčki biznismen ranije je čak nudio pomoć Darenu da  dobije američku vizu.
Transkript SMS komunikacije između Statisa i mlađeg Pue odnosi se na period od 18. do 22. juna 2014., ali i iz maja iste godine.
Malezijac u svijetu pokera poznat kao Pol Pua uhapšen je u Makau 18. juna 2014. oko 16 časova po lokalnom vremenu, dok se nalazio u jednoj od soba luksuznog hotela “Wynn”.

Nakon saznanja o hapšenju Vei Senga njegov sin Daren i Statis su razgovarali putem SMS poruka.
Sudeći po porukama koje je Statis slao sa crnogorskog broja, oni nisu znali ko je naredio hapšenje, pa su nagađali da bi to mogao biti “Interpol”, tamošnja policija ili neko drugi.

Statis znao što radi Interpol

Statis je, između ostalog, uvjeravao mlađeg Puu da u sistemu “Interpola” nema potjernice i naloga za hapšenje njegovog oca. FBI posebnu pažnju obraća upravo na taj detalj i nastavlja istragu o tome kako je Statis mogao doći do povjerljivih podataka iz baze “Interpola”.
Puin sin Daren poslao je sms Statisu u kojem konstatuje da je sreća što kineska Vlada nije inicirala hapšenje njegovog oca.
Statis mu je odgovario da je istina da se jedan centar moći trudi da drži Puu “van ovoga”, ali da neko jači stoji iza hapšenja, ko istovremeno i “truje Peking” o Puinoj organizaciji.
Minut kasnije Statis sms-om poručuje Darenu i da je dobro što su "veoma potkupljivi" i što Peking zna da neko stoji iza optužbi.
Grčki biznismen i Daren razmjenjivali su poruke tokom cijelog dana, a Statis je u jednoj napisao da porodicu Pua doživljava kao svoju i pokazuje da je iskreno zabrinut zbog hapšenja.
U jednom trenutku čak je ponudio da potraži pomoć premijera ili Ministarstva spoljnih poslova San Marina, ukoliko njegov prijatelj ostane u zatvoru.
“Ja letim za sat i stižem u tri sata ujutru u Cirih, po vremenu iz Vegasa.  Mogu poletjeti sjutra veče u Hong Kong iz Ciriha ako bude  potrebe. Reci mi da znam porukom, ako bude trebalo da aktiviram premijera ili Ministarstvo spoljnih poslova San Marina”, kazao je Darenu.
Naime, Vei Seng Pua je za vrijeme hapšenja u Makau, pa sve do nedjelju dana nakon hapšenja u Las Vegasu bio vlasnik diplomatskog pasoša kao nerezidentni ambasador San Marina u Crnoj Gori.

Međutim, nije poznato na kojeg je premijera Statis tada mislio jer San Marino nema premijera.
San Marino ima dva kapetana-regenta, dok je na čelu Vlade tog grada-države generalni sekretar za inostrane i političke poslove Paskuale Valentini.
Budući da je Makao posebna administrativna regija Narodne Republike Kine, ni Makako nema sopstvenu vladu pa ni premijera, već njime upravlja Izvršno vijeće na čijem se čelu nalazi Fernandno Chui Sai On.
Možda je Statis mislio na malezijskog premijera Mohameda Najiba Bin Abdul Nejib Razaka, ali novinari “Malaysiakini” ( www.malaysiakini.com/news/290384 ), koji su od CIN-CG doznali za Puino crnogorsko državljanstvo naglašavaju da saglasno malezijskom ustavu niti jedan njihov državljanin ne može imati još nečije državljanstvo. To znači da bi Pua, time što je crnogorski državljanin, saglasno zakonu trebalo po automatizmu da izgubi malezijsko državljanstvo.
Grčki biznismen, oženjen crnogorskom manekenkom Nedom Statis (Čađenović) , lični je prijatelj crnogorskog premijera Mila Đukanovića koji je bio gost na njihovoj svadbi u julu 2007. godine, ali za sada nema nikakve potvrde da je Statis u svom SMS-u mislio na njega. Ipak, stariji Pua i Statis su postali državljani Crne Gore na osnovu njegove preporuke kao osobe “od posebnog značaja za državni, naučni, privredni, ekonomski i drugi interes Crne Gore".

Komunikacija između Statisa i Darena nastavlja se i nakon što je njegov otac pušten iz pritvora u Makau i deportovan iz zemlje.
Statis je 20. juna upitao Darena da li je njegov otac pušen na slobodu, a nakon potvrdnog odgovora, poslao je poruku - “Jessssss !!! :)))))” i interesovao se da li će stariji Pua moći da ostane u zemlji (Makaou) ili će mu nadležni organi to zabraniti.
Puinom sinu je poručio da se informacija o hapšenju mora zadržati u najužem mogućem krugu i ponudio se da otputuje u Makao kako bi sa prijateljem prebrodio teške trenutke.
“Brate, veoma je važno da se sada smiri. Reci ljudima oko njega da prestanu da ga stresiraju sa pričama i scenarijima. Pustite ga da se opusti tamo i uživa. Mogu i ja putovati tamo...  Još jedna stvar, pokušaj da zadržiš ovaj incident u najužem mogućem krugu”, govorio je između ostalog Statis mlađem Pui.
FBI posjeduje i SMS prepisku iz maja prošle godine u kojoj je vidi da je Statis mlađem Pui završavao i papire oko američke vize. Daren se bojao da će ga američka ambasada u Kuala Lumpuru ponovo odbiti, obzirom da je bio blokiran 2012. godine. Pitao je Statisa može li da mu pomogne, a on mu je nakon dva dana poslao SMS  da je razgovarao sa prijateljima i da će mu ambasada poslati pozitivan odgovor. Savjetovao je Darena da nadležnima pokaže turističku vizu i kaže da ima stalni posao...
Na posljednjoj stranici nerazvrstanog dokaznog materijala, koji je FBI prikupio, nalazi se i informacija o fajlu u kojem se spominje račun u jednoj crnogorskoj banci. Agenti FBI-ja, međutim, nigdje ne spominju o kojoj se banci radi i na koji način je taj račun korišćen.
Nepunih mjesec dana nakon što je pušten iz pritvora u Makaou, Wei Seng Pua, Daren Pua, kao i  nekoliko njihovih poznanika, uhapšeni su 9. jula 2014. u ekskluzivnom hotelu u Las Vegasu pod optužbom da su organizovali lanac nelegalnog klađenja.
Njihov prijatelj Statis u Crnoj Gori je većinski vlasnik “Universal capital” banke, ovlašćeni zastupnik firme “Mont Voyage”, predsjednik Odbora direktora firme “Adriatic Properties” koja je zakupac Svetog Stefana, osnivač firme “Balkan Energy”, “Montestar Media” i firme “First Financial Holdings” koja se prema CRPS-u bavi trgovinom voća i povrća na veliko, ali je poznatija kao osnivač firme “Media Nea” koja je vlasnik dnevnih novina “Pobjeda” i “Dnevne novine”.
CIN-CG u ranijim istraživanjima pokazao je poslovnu vezu Statisa i Pue u Crnoj Gori. Podgorička firma “First Seafront Estate” otplatila je 3. decembra 2013. godine dugove osam crnogorskih preduzeća prema „First Financial“ banci u vrijednosti od 2.076.000 eura. Umjesto gotovine, firma je tuđe dugove banci otplatila zemljištem u Reževićima koje je procijenjeno na više od 16 miliona eura. Firma koja ja provela ovu velikodušnu poslovnu transakciju u suvlasništvu je malezijskog milionera Seng Pue  i firme „Golden Estate“, čiji je izvršni direktor Statis.

SMS prepiska između Statisa i Puinog sina

SMS komunikacija od 18. juna 2014. - noć kada je stariji Pua uhapšen u Makau:

Daren (21:48):  Zdravo Petros.
Daren (21:49):  Možeš li me nazvati što prije? Hitno je!
Petros (22:00):  Pokušavam da nađem nešto, ali je kasno u Evropi i rano u Aziji.
Petros (22:00):  Gdje je on sada?
Daren (22:06):  U Makaou je. Još je u sobi u (hotelu) Wynn-u. Cijela policija je još uvijek unutra.
Daren (22:08):  Još uvijek provjeravamo da li se radi o Interpolu ili policiji iz Makaoa
Petros (22:09):  Ok, javi mi što prije, molim te
Daren (22:09):  U redu bićemo u kontaktu
Petros (22:21):  Kad se vratio nazad u Makao?
Petros (22:24):  Nema nikakvog interpolovog naloga u sistemu za njega, barem ne u Evropi
Daren (22:28):  Stigao je u Makao vjerovatno prije 5-6 sati
Daren (22:29):  Bojimo se da bi mogli da budu Hongkonški/Malezijski/Singapurski/Kineski Interpol
Petros (22:30):  Ok
Petros (22:30):  Veoma mi je teško da sada provjerim
Petros (22:32):  Zašto ga nisu uhapsili na aerodromu onda?
Petros (22:32):  Ako si  uhapšen po nalogu onda te ne puštaju
Daren (22:33):  Nisam sasvim siguran. Ali pretpostavljam da čekaju Polovog (Pol – kockarsko
ime Vei Senga) prijatelja koji se bavi klađenjem  u Makaou da ih uhapse u njegovoj
sobi zajedno. Zato što su tamo još uvijek 2-3 velika šefa u očevoj sobi pored
mog oca
Petros (22:33):  Što znači da postoji slučaj koji još grade
Daren (22:34):  Pretpostavljamo da je tako
Petros (22:36):  Imam let nazad za Evropu za tri sata javi ako treba da otkažem i čekam. Vjerujem da
mogu pomoći više iz Evrope, ali hajde da vidimo kakve su vijesti
Daren (22:40):  U redu. Mi možemo imati više informacija za sat vremena. Bićemo u kontaktu
Petros (22:48):  Hvala brate, ne brini sredićemo to
Daren (22:58):   Hvala što pomažeš brate
Petros (22:59):  Tvoja porodica je moja porodica! Ja to mislim ozbiljno
Daren (23:00):  Cijenim to puno! Nadam se da neće sve  proći tako loše.
Petros (23:19):  Nema naloga u sistemu azijskog interpola za PP (Pola Puu, op.a.)
Daren (23:21):  Primljeno k znanju. Reći ću Ričardu da zna. Možda policija iz HK (Hong Kong, op.a.) ili  Makaoa
Petros (23:21):  Ok
Petros (23:28):  U 9 sati po lokalnom vremenu (1,5 sati) će abdejtovati sistem i moći će da provjere za
bilo kakav novi signal
Daren (23:29):  Shvatio, hvala

SMS komunikacija od 19. juna 2014.:

Daren (00:38): Potvrđeno je da su iz policije Makaoa. Policija ih je upravo dovela nazad u stanicu
Petros (00:42): Ok brate, stići ću u tri sata ujutru u Cirih, po vremenu iz Vegasa. Ja
mogu letjeti sjutra veče u Hong Kong od tamo ako bude bilo potrebe. Reci mi da znam
porukom, ako bude trebalo da aktiviram premijera ili ministarstvo spoljnih poslova San
Marina
Daren (00:44):  OK. Bićemo u kontaktu. Siguran let
Petros (00:46):  Odveli su ih na prijateljski način ili su ih uhapsili?
Petros (00:46):  Hvala, još uvijek ne znamo šta je razlog?
Daren (00:50):  Pretpostavljam da je djelimično razlog klađenje
Daren (00:51):  Nemam predstavu kako su ih odveli. Niko nije vidio da ih odvode
Petros (01:54):  Letim sada moja mejl adresa je ****** (adresa poznata redakciji CIN-CG)
Daren (01:54):  Poslaću ti informacije kad ih dobijemo. Srećan let druže
Petros (01:55):  Hvala, pokušaj da se smiriš sve će biti dobro
Daren (02:40):  Ćao brate. Upravo smo primili poziv iz Makaoa. Kažu da je jedan koji je uhapsio Pola
njegov prijatelj i oni sad pregovaraju. Nadam se da žele samo novac.

Agenti FBI-ja navode da je Daren nekoliko sati kasnije istog dana (19. juna) razmijenio i SMS poruke sa Tomasom Entoni Dvanom, kojem je kazao da “sve izgleda kao dogovor”. Dvan u toku razgovora pita Darena da li je kazao Petrosu da situacija nije tako loša, na šta mu je mlađi Pua odgovorio potvrdno dodavši da Vei seng može poletjeti za Vegas u subotu i da sve liči na dogovor.

SMS komunikacija od 20. juna 2014.:

Daren (11:18):   Najnovija informacija – oni ne mogu izaći večeras. Svakome od njih će biti zabranjen ulaz u Makao na tri godine, a  moj otac možda ima 50:50 odsto šanse da ostane u Makaou ili ode
Daren (11:19):    Momci iz Makaoa su rekli da možda može izaći sjutra ujutru oko 10-12 časova
Petros (11:48):   Hvala na informacijama, šta god da mu treba tu smo. Žao mi je zbog svega ali ovo je
jedino sigurno mjesto za njega. Ne brini tvoj otac ima dosta pravih prijatelja
Daren (12:07):  Hvala brate. Javiću ti ako mi zatreba tvoja pomoć ponovo
Daren (14:22):  Pol bi mogao da izađe napolje u narednih sat vremena
Petros (14:48):  Volim Makao, oni rade 24 sata :))
Daren (14:49):  Da... Oni su pustili 17 ljudi ali još drže pet ljudi unutra, od kojih su četvoro naši
zaposleni
Petros (17:29):  Izašao?
Daren (20:28):  Da
Petros (21:22):  Jessssss !!!  :)))))
Daren (21:24):  Momci iz Makaoa su rekli da još čekaju da izađe iz policijske stanice, nakon što su mu
uzeli otiske prstiju
Petros (21:26):  Da, ali to je pitanje vremena? Može li da ostane u zemlji ili će mu uvesti zabranu?
Daren (21:26):  Da. Ali nemam ideju može li ostati ili ne. Čekaćemo Pola da prvo izađe I napusti što je
prije moguće
Petros (21:27):  Da molim!!!
Daren (21:28):  Bićeš u toku
Petros (21:28):  Hvala

SMS komunikacija od 21. juna 2014.:

Daren (05:21):  Rekao mi je da može poletjeti za Vegas u ponedjeljak. Nisam siguran zašto
Petros  (05:24):  Možda treba da sredi nešto prije nego što krene
Daren  (05:26):  Pretpostavljam. On sada spava
Petros (08:36):   Brate, veoma je važno da se sada smiri. Reci ljudima oko njega da prestanu da ga
stresiraju sa pričama i scenarijima. Pustite ga da se opusti tamo i uživa. Mogu i ja
doći tamo. Hvala na informacijama.
Petros (08:36):   Još jedna stvar, pokušaj da zadržiš ovaj incident u najužem mogućem krugu
Daren (11:52):   Da. Razumijem.
Daren (11:52):   Međutim, oni su danas na naslovnicama novina u  Makaou

SMS komunikacija od 22. juna 2014.:

Petros (17:53):   Brate kako si?
Daren  (21:29):  Dobro sam brate.
Daren  (21:29):  Kako je kod tebe?
Petros  (21:32):  Sve je dobro. Imam prijatelje koji provjeravaju šta se desilo
Petros  (21:32):  Veoma prljava priča
Petros  (21:32):   Totalna namještaljka
Petros  (21:32):   Ciljali su Pola jer su ljubomorni na njega
Daren  (21:32):   Je li vijest objavljena u zemljama van Makaoa?
Petros  (21:32):   Samo uopštena priča
Petros  (21:32):   Nema imena, što je dobro
Petros  (21:33):   Ali uradiće to namjerno
Daren  (21:33):   Pretpostavljam da je Pol bio njihova glavna meta
Petros  (21:33):   Htjeli su da otvore priču kako bi ga sklonili
Petros  (21:33):   Da i čekali su ga
Petros  (21:34):   Nije bilo slučajno
Daren  (21:34):   Tako je.
Daren (21:34):  Pol napušta Makao u šest sati
Petros (21:34):  Znam imam detalje njegovog leta
Daren (21:34):   Mislim da ne bi trebalo  da se vrati u Aziju u skorije vrijeme
Petros (21:34):  Molim te pitaj ga sjutra kad dođe mogu li da dođem da se vidim sa njim
Daren (21:35):  Možda  mjesec ili dva kasnije
Daren (21:35):  Čak ni u Kini, zar ne?
Daren (21:36):  Pretpostavljam da. Zašto da ne?
Daren (21:36):  Možeš odmah doći.
Petros (21:38):  Ne sada i pogotovo ne prije kraja Svjetskog prventsva
Petros (21:38):  Ne želim da ga opterećujem još više
Petros (21:38):  Kad se bude osjećao dobro mogu doći. Ali, prvo želim da ga posjetim kao prijatelja
Petros (21:38):  A onda da pričam o svojim saznanjima
Petros (21:38):  Problem je što su Kinezi veoma komplikovani i postoji mnogo centara moći, koji su
ponekad u međusobnim konfliktima
Daren (21:39):  Zvao sam ga, zvučao je dobro. Mislim da možeš doći i posjetiti ga bilo kada, kad je u
Vegasu.
Daren (21:40):  Ali srećom nije kineska Vlada ovo učinila
Petros (21:41):  Istina je da se jedan centar trudi da drži Pola van ovoga
Petros (21:41):  Ali neko je jači iza
Petros (21:41):  Da
Daren (21:42):  Tako je.
Daren (21:43):  Reći ću mu za tebe kad ga vidim
Petros (21:43):  Ali oni truju Peking u vezi Polove organizacije
Petros (21:43):  Dobro je što su veoma korumpirani i što Peking zna da neko stoji iza
optužbi
Petros (21:45):  Biću tamo u srijedu. Ako ga vidiš dolje reci mi da odložim
Petros (21:45):  Javiću ti detalje o mom letu sjutra
Daren (21:45):   Dobro: Pretpostavljam da ćemo više o tome pričati kad saznaš više
Petros (21:45):  Molim te kaži mu da bude što više diskretniji kao i tvojim ljudima takođe. Oni šalju
poruke svuda  i ciljaju na filipinsku licencu.
Daren (21:46):  U redu. Pošalji mi detalje svog leta, srediću prevoz za tebe. Koliko dugo ostaješ? Tako
da ti sredim smještaj
Petros (21:47):  Dva dana je dovoljno, ali mogu ostati više ako on to želi
Petros (21:51):  Tvoj je telefon čist, ali njegov nije
Petros (21:51):  Donijeću mu jednu liniju (broj) iz Monte-a
Petros (21:52):  100 puta bolji (nego op.a.) američki
Petros (21:52):  100 posto zar ne
Daren (21:52):  Da. Ne mislim da bi trebalo da koristi više SIM karticu iz Makaua

Vladimir Otašević i Ana Komatina

Kršeći odredbe Zakona o bankama i regulativu Centralne banke, Prva banka Crne Gore izložila je skoro 70 odsto svog kapitala prema samo jednom klijentu. Banka u većinskom vlasništvu premijerovog brata Aca Đukanovića izložila je tako svoj kapital skoro 45 odsto iznad dozvoljenog zakonskog maksimuma.
VIP klijent zbog kojeg je Banka toliko ušla u "crveno" vjerovatno je bila firma "Seven X Aviation", u vlasništvu  firme "Peneseda", koju je osnovao malezijski pokeraš Vei Seng Pua (Wei Seng Phua). Nezavisni revizor KPMG usput je utvrdio nezakonitu izloženost Prve banke prema još dva klijenta.

Vei Seng Pua je prošle godine uhapšen u Makau pa kasnije i u Las Vegasu zbog organizovanja ilegalnog klađenja, a FBI ga je označio kao visokorangiranog člana trijade "K14". Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) je u ranijim istraživanjima pokazao da je osim sa ovom, Pua sarađivao i sa "Universal Capital" bankom koja je u većinskom vlasništvu njegovog poslovnog partnera Petrosa Statisa. Obojica su crnogorsko državljanstvo stekli odlukom premijera Mila Đukanovića.
CIN-CG je imao uvid u KPMG-ov revizorski izvještaj Prve banke za 2013. godinu. Na strani 32 direktno se (tabelarno) ukazuje na činjenicu da se Banka nedopušteno izložila prema tri klijenta; prema jednom 69,63 odsto, prema drugom 36,41 i trećem klijentu 36,14 odsto.

Na sljedećoj strani se navodi da se radi o firmama "Seven X", te "Lunez One s.r.o" i "Zurekon s.r.o." iz Praga, koje su pobrojane upravo ovim redoslijedom.

Prva banka nije odgovorila na pitanje novinara CIN-a, pa je teško utvrditi na koju se firmu, od pomenute tri, odnosi najveći procenat izloženosti.
Novinar CIN-a je nekoliko puta u posljednjih 15 dana bezuspješno  pokušavao telefonski i putem e-maila da stupi u kontakt i sa ovlašćenim revizorom KPMG-a Brankom Vojnovićem, koji je potpisnik ovog izvještaja i trenutno se nalazi u Beogradu. On je mogao da otkloni nedoumicu na koje se firme odnose procenti izloženosti, ali još važnije - da li se kod naziva Seven X radi o skraćenici za Seven X Aviation ili offshore firmi Seven X Limited iz Hong Konga registrovanoj 20. marta 2013., pod brojem 1878429 kojoj se pravi vlasnik nigdje ne imenuje. Budući da se za firme Lunez One i Zurekon navodi da su registrovane u Pragu, CIN-CG u dobroj vjeri polazi od pretpostavke da se naziv Seven X odnosi na domaću firmu i to na Seven X Aviation. Redosljed kojim su ove firme pobrojane kada se u izvještaju govori o izloženosti odnosi upučuje na zaključak da se izloženost od 69,63 odsto odnosila se na firmu "Seven X", odnosno, kako pretpostavljamo na firmu koje je posredno u vlasništvu Vei Seng Pua a registrirana je sa adresom u Ulcinjskoj ulici u Podgorici.

Firmu je 23. novembra 2009. godine osnovao lično Petros Statis. Nakon njega se kao jedini osnivač "Seven X Aviation" 4. oktobra 2012. godine upisuje firma "Peneseda", koju je pod imenom “Really Useful” (u prevodu, “Zaista korisna”) 23. novembra 2010. godine osnovao Vei Seng Pua.
Ovaj Crnogorac malezijskog porijekla je prema podacima Centralnog registra privrednih subjekata (CRPS), ostao osnivač u firmi "Peneseda" do 11. decembra 2013. godine. Nakon tog datuma umjesto Pue upisuje se Grk Emmanouil Pairaktaridis. Pairaktaridis je 2011. bio direktor Statisove kompanije Adcapital Montenegro koja je te godine kupila 5,82 odsto akcija Kombinata aluminija Podgorica i tako pokušala doći u poziciju trećeg vlasnika po veličini. Zajedno sa Vladom Crne Gore, mogali su tako steći kontrolni paket u KAP-u. Nakon epizode sa KAP-om, njegovo se ime pojavljuje među većim akcionarima Statisove First Financial banke.
Iz izvještaja revizora proizilazi da je firma "Seven X" u 2013. godini stekla finansijsku obavezu odnosno dugovanje prema Prvoj banci na osnovu nekog kredita, garancije ili sličnog odnosa.
Na strani 34 revizorskog izvještaja navedeno je da sopstvena sredstva banke iznose 22.989.000 eura.
Matematički može da se izračuna da 69,63 odsto izloženosti banke prema klijentu iznosi nešto više od 15 miliona eura na teret sopstvenih sredstava banke.
Ukoliko se 69,63 odsto odnosi na “Seven X Aviation”, kako bi se to moglo zaključiti prema redoslijedu u KPMG-ovu izvještaju, onda je ta firma malezijskog kockara i visokorangiranog člana trijade K-14 dugovala Prvoj banci spomenutih 15 miliona eura.
Kada se saberu izloženosti prema sva tri klijenta Prva banka se prema tim klijentima izložila više nego što iznosi njen cjelokupni sopstveni kapital. Sabrano, radi se o 31 milionu eura izloženosti.
Da stvar bude gora,revizor je u izvještaj unio i "mišljenje sa rezervom" da kapital Prve banke treba umanjiti za iznos od 1.595.000 eura jer je stečena aktiva precijenjena za taj iznos. Ukoliko se taj iznos umanji prema prijedlogu KPMG-a, koeficijent Prve banke pao bi ispod zakonom propisanog nivoa solventnosti od 10 odsto.

Zbog takvog ponašanja Prve banke i kršenja Zakona o bankama, trebala bi da reaguje CBCG. Iz CBCG saopštili su nam da su tokom posljednjeg kvartala 2013. godine izvršili neposrednju kontrolu Prve banke. U odgovoru su objasnili da se tokom takvih kontrola prave izvještaji koji, po članu 113 Zakona o bankama, imaju povjerljiv karakter. Time su se ogradili od potrebe da u interesu javnosti saopšte radi li neka banka mimo zakona.
Ipak, iz CBCG nas uvjeravaju da u svim slučajevima gdje se pokaže da neka banka krši zakonom utvrđene limite zahtijevaju da se izloženost svede u zakonom propisane vrijednosti.
Međutim, podaci o kontrolama nisu baš tako povjerljivi kako tvrde u CBCG jer se CBCG sakriva iza jednog dijela rečenice koja u cijelosti zapravo glasi: "O izvršenoj kontroli sačinjava se izvještaj. Izvještaj o izvršenoj kontroli ima povjerljiv karakter i ne može se objavljivati djelimično ili u cjelosti bez saglasnosti Centralne banke".
Dakle, ako postoji opravdan interes javnosti ili ako CBCG to naprosto želi, Zakon joj omogućava da objavi izvještaj o kontroli banaka. Zbog toga smo pitali "koji pojedinačni interes banke nadilazi interes javnosti da bude upoznata s time posluje li određena banka u skladu sa pozitivnim zakonskim propisima ili ne?"

Ako objavimo izvještaj urušiće se povjerenje u bankarski sistem

Na to je CBCG poslala odgovor u kojem se kaže:
“U slučaju Prve banke, zdrave finansijske institucije, koja po svim parametrima zadovaljava propise koji tretiraju ovu materiju, kao i u slučajevima svih drugih banaka u sistemu, Centralna banka je uvijek i dosledno preduzimala mjere kojima je banku obavezivala da poslovanje dovede u zakonom propisane okvire...
...Što se tiče javnog objavljivanja mjera prema bankama, njihovo javno objavljivanje predstavlja opasno narušavanje konkurentnosti u bankarskom sistemu. Percepcija javnosti o bankama koje se nalaze pod mjerama Centralne banke implicira bojazan o ugrožavanju njihove stabilnosti, što uzrokuje odliv depozita, nelikvidnost i u konačnom nesolventnost banke.
Posledice bi bile ugrožavanje deponenata i povjerilaca, kao i nesigurnost u bankarski sistem u cjelini.
Pogrešna je premisa da razlozi javnog neobjavljivanja mjera imaju za cilj zaštitu pojedinačnog interesa banke, već naprotiv.
Upravo javni interes predstavlja osnovni razlog zakonskih rješenja kojima se javno objavljivanje mjera generalno zabranjuje i zbog čega izvještaji o kontroli imaju povjerljiv karakter“.

I dok crnogorske banke objavljuju samo onoliko podataka koliko ih na to tjera jedan podzakonski akt, izvještaji banaka u novoj članici EU, susjednoj Hrvatskoj, u prosjeku su barem trostruko duži i detaljniji, te su dio marketinške kampanje o transparentnosti kojom se banka ponosi. Štaviše na stranicama Sudskog registra (https://sudreg.pravosudje.hr/) javnosti su dostupni čak i nalazi nezavisnog revizora, odluke o raspodjeli dobiti i slično.

Kršili zakon i u poslovima sa 
"Česima", povezanim sa Šarićima

Firma "Lunez One S.R.O." iz Češke koja se spominje u revizorskom izvještaju o nedopuštenoj izloženosti Prve banke poslovno je povezana sa saradnikom Darka Šarića.
Prema katastarskim podacima, ta je firma 20. decembra 2012. godine od Prve banke, preuzela potraživanja u vrijednosti od 7.778.000 eura. Radi se o potraživanjima koja je Prva banka imala prema firmi "Max prestige", koja se prema podacima CRPS-a vodi na Bojana Stanojkovića, optuženog za saradnju sa uhapšenim narkobosom Darkom Šarićem.
Ta firma vlasnica je vrijedne imovine u Budvi, među kojom se nalazi i luksuzni hotel (Max prestige) u Budvi. Firma, koja je preuzela celokupan dug "Max prestige-a", dio je holdinga iza kojeg stoji, kako piše u češkom registru, of-šor kompanija "Serraghis Loan Manegment ltd“ registrovana na Kipru.
Firma "Max prestige" na osnovu svoje imovine u Budvi od kraja 2008. do sredine 2011. godine od Prve banke dobila je nešto više od 15 miliona eura kredita. Ugovor o prodaji potraživanja firmi "Lunez" potpisan je 15. novembra 2012. godine. Tim ugovorom češka firma se obavezala da će u roku od 10 dana od stupanja ugovora na snagu uplatiti 778 hiljada eura, dok će preostalih sedam miliona uplatiti izdavanjem mjenice u korist banke sa rokom dospijeća od 36 mjeseciod izdavanja mjenice.
Prva banka je, prema podacima iz revizorskog izvještaja, sa zakašnjenjem tek u 2013. dobila dio od 778 hiljada eura. Nije poznato šta je bilo sa mjenicom vrijednom sedam miliona i da li je banka taj novac ikada dobila.
Firmom "Zurekon s.r.o." formalno upravlja izvjesni Martin Šindel, ali je pravi vlasnik ostao nepoznat novinarima CIN-CG. Djelatnost firme je iznamljivanje nekretnina, stanova i poslovnih prostora, ali je slično kao i “Lunez” otkupila potraživanja banke. Radi se o cifri od 13.470.000 eura.

Kako je Pua postao crnogorski avijatičar?

Kako bi kupio avion "Lir džet 45" (sada pod reg. oznakom 4O-SEV) proizveden 2000. godine, vlasnik avio-kompanije "Di air" Dragan Ivančević prije više od šest godina uzeo je kredit od 6,7 miliona eura kod Prve banke. Kao obezbjeđenje kredita upisana je hipoteka na avion.
Dragan Ivančević kazao nam je da je kredit uzeo zbog planiranog posla koji je sa tim avionom trebao da obavlja.
"Nakon kupovine aviona, planirani posao nismo dobili i sve se izjalovilo, tako da nisam mogao da vraćam kredit i Prva banka je aktivirala hipoteku i uzela avion", potvrdio je Ivančević.
Kompanija "Seven X Aviation" postala je krajem 2009. godine vlasnik aviona Prve banke. Ovlašćeni u firmi "Di air" su sa kompanijom "Seven X", potpisali aneks ugovora nakon kojeg je Petros Statis Prvoj banci dao pet miliona eura i dobio vazduhoplov. Razlika do pune vrijednosti podignutog kredita (1,7 miliona eura),ostala je neplaćena.
Ivančević kaže da je posao oko prodaje aviona, tada Statisovoj a danas Puovoj firmi, realizovala Prva banka i da je on samo formalno povezan. Dodao je da je čitav dug prema Prvoj banci trebalo da izmiri firma "Seven X", koja je i dobila avion.
"Sa vlasnikom kompanije koja je kupila avion, nisam imao nikakvih kontakata. Prva banka je nakon posla sa Grcima tužila moju firmu tražeći da im platim 1,7 miliona eura. Taj spor još nije riješen, i dalje je pred sudom", rekao je Ivančević. Prema njegovim riječima sporni avion "Lir džet 45" nalazi se u Golubovcima, a njegov novi vlasnik ga sada koristi za svoje potrebe. Prema podacima sa sajta "planepictures.net" 3. marta 2012. i 26. juna 2014. godine avion firme "Seven X" snimljen je u Ženevi.

Vladimir Otašević

Podgorička firma "First Seafront Estate" otplatila je 3. decembra 2013. godine dugove osam crnogorskih preduzeća prema „First Financial“ banci u vrijednosti od 2.076.000 eura. Umjesto gotovine, firma je tuđe dugove  banci otplatila zemljištem u Reževićima koje je procijenjeno na više od 16 miliona eura.

Firma koja ja provela ovu velikodušnu poslovnu transakciju u suvlasništvu je malezijskog milionera Vei Seng Pua (Wei Seng Phua) i firme „Golden Estate“ čiji je izvršni direktor Grk Petros Statis. Statis je u Crnoj Gori još i ovlašćeni zastupnik firme "Mont Voyage", predsjednik Odbora direktora  firne "Adriatic Properties" koja je zakupac Svetog Stefana, osnivač firme "Balkan Energy", "Montestar Media" i firme "First Financial Holdings" koja se prema CRPS-u bavi trgovinom voća i povrća na veliko, ali je poznatija kao osnivač firme "Media Nea" koja je vlasnik dnevnih novina "Pobjeda" i "Dnevne novine". Statis je ujedno  i suvlasnik banke kojoj je tom velikodušnom transakcijom otplaćeno dugovanje crnogorskih firmi: “Galea”, “First Financial Holdings”, “Stan Projekt”, “Balkan Energy”, “Golden Estate”, “Mont Voyage”, “First Seafront Estate” iz Podgorice, kao i firme “Konel Monte” iz Herceg Novog.

I Pua i Statis su kao ljudi od “od posebnog značaja za državni, naučni, privredni, ekonomski i drugi interes Crne Gore” dobili crnogorsko državljanstvo na osnosvu odluke premijera. Američki Federalni istražni biro (FBI) je Vei Seng Pua označio kao visokorangiranog člana trijade K14. Ova trijada se preferencialno bavi pranjem novca i kamatarenjem, a Pua – renomirani svjetski igrač pokera - uhapšen je u julu 2014. u Las Vegasu zbog organizovanja lanca ilegalnog klađenja. Prije toga je zbog ilegalnog kockanja uhapšen i deportovan iz Makaua. „Azijsko Pacifička grupacija protiv pranja novca“ (www.apgml.org) stalno upozorava da je kocka idealna platforma za prvu od tri faze u pranju novca (plasiranje, strukturisanje i integracija).

Uprava za nekretnine omogućila je novinaru Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) da istraži dokumentaciju vezanu za zemljište u Reževićima, kojim je vraćen tuđi dug prema “First Finansial” a današnjoj “Universal Capital” banci.

Pašnjaci vrijedni preko 12 miliona

Od ukupno 22.172 metra kvadratna zemljišta, 15.078,50 kvadrata otkupljeno je od Miladina Jankovića iz Podgorice. Janković je 8. oktobra 2007. godine prodao svoje pašnjake firmi "Golden Estate" za 4.538.628 eura (301 euro po metru kvadratnom). Potpisnik tog ugovora, kao izvršni diretor firme "Golden Estate", bio je Petros Statis.

U novembru iste godine Statis je za potrebe „Golden Estate“ osnovao kompaniju "First Seafront Estate" i na nju, kao osnivački kapital, prenio zemlju koju prije nepuna dva mjesca kupio od Jankovića. U tom kratkom vremenu od 47 dana, istom zemljištu kupljenom za 4,5 miliona, cijena je porasla više nego duplo - procijenjena je 12.062.800 eura. Naime, u Centralnom registru privrednih subjekata (CRPS) objavljena je Odluka o osnivanju firme "First Seafront Estate" od 28. novembra 2007. godine iz koje je vidljivo da ranije kupljena imovina, unesena u kapital novoosnovanog društva, vrijedi nešto preko 12 miliona eura. Ta vrijednost je upisana na osnovu procjene Branke Belade od 24. novembra 2007. godine.

Belada je, prema podacima iz CRPS-a, 20. decembra 2008. godine izvršila i procjenu vrijednosti drugog dijela imovine preduzeća "Golden Estate", od 8.012 kvadrata, koje se nalazi takođe u Reževićima. Procijenila je da ta imovina vrijedi 4.406.600 miliona eura (550 eura po metru kvadratnom), pa je Službenom listu Crne Gore od 24. decembra 2008. godine uneseno da je vrijednost imovine firme “First Seafront Estate” uvećana nenovčanim ulogom za iznos 4.406.600 miliona eura, odnosno imovinom od 8.012 kvadrata u Reževićima.

Tog dana vrijednost firme porasla je na više od 16 miliona eura, a Poreska uprava je to i zvanično evidentirala.

Nekoliko mjeseci kasnije dipl. inž građevinarstva Branka Belada je preminula nakon kratke i teške bolesti, pa je danas nemoguće postaviti pitanje kako to da je zemlja vrijedna preko 12 miliona, dva mjeseca ranije plaćena samo 4 miliona eura. Beladinu procjenu nije lako dovesti u sumnju. Bila je glavni procjenjivač Nevladine organizacije "Udruženje nezavisnih procjenjivača Crne Gore". Njihove procjene kao validne i relevantne koristi Poreska uprava Crne Gore - CRPS. Pečat ove nevladine organizacije jasno je utisnut na procjeni koju je ona tada radila.

Međutim, ova – službeno nevladina - organizacija nije toliko nezavisna od Države koliko se to čini iz njenog naziva.

Vladin funkcioner vodi nevladinu organizaciju

Naime, njen predsjednik je Slobodan Perović, Vladin dugogodišnji funkcioner i predsjednik Komisije za koncesije. Budući da je Vlada dala saglasnost za njegovo imenovanje na funkciju predsjednika Komisije za koncesije, Perović se našao u veoma povlaštenom i izazovnom položaju. Dok se privatno i nezavisno od Vlade bavi procjenama, za Vladu donosi odluke o koncesijama. Zakon o koncesijama kaže da Komisija radi samostalno i nezavisno, pa su njene odluke konačne, a protiv njih se može jedino voditi upravni spor. Biti ovlašćen i relevantan procjenitelj u privatnom, a državni funkcioner koji odlučuje o koncesijama u profesionalnom životu,  situacija je koju reguliše jedan drugi zakon. „Sukob interesa postoji kad privatni interes javnog funkcionera utiče ili može uticati na nepristrasnost javnog funkcionera u vršenju javne funkcije“ konstatuje se u crnogorskom Zakonu o sprječavanju sukoba interesa.

Slobodan Perović smatra da nije bio u sukobu interesa jer „Prema Zakonu o koncesijama, Komisija za koncesije je drugostepeni organ".

"Odlučivali smo samo po žalbama stranaka i imali smo ograničen dio profesionalnih obaveza. Od 4. septembra 2014. godine nisam više na funkciji predsjednika Komisije za koncesije i u penziji sam", kazao je on. Za Beladine procjene kaže da bi ih „potpisao na neviđeno“ jer je ona svoj posao radila izuzetno kvlitetno. Njenu procjenu imovine njemu nepoznate firme "Golden estate" i njene kćerke firme "First Seafront Estate",  nije htio da komentariše jer to "ne bi bilo profesionalno" s obzirom da ne posjeduje dokumentaciju iz tog predmeta.

Nakon cijele transakcije u kojoj firma viokorangiranog člana trijade i grčkog biznismena velikodušno vraća dugove banci u kojoj je Statis suvlasnik, pa dakle i povezano lice, postoji još jedna, minorna, ali spomena vrijedna zanimljivost. Naime,onog 24. decembra 2008. kada je u Službenom listu Crne Gore objavljeno da je "First Seafront Estate" dokapitaliziran unošenjem 4,4 miliona vrijednog zemljišta od 8.012 kvadratnih metara – to se zapravo nije dogodilo. CIN-CG je imao uvid u Rješenje Uprave za nekretnine od 23. oktobra 2012. godine, koje dokazuje da je tek tog datuma zemljište prenijeto sa Statisovog "Golden Estate" na “First Seafront Estate” u kojem je on partner sa Vei Seng Puom. Pritom je prenesen samo 7.121 metar kvadratni. Ostalo je nepoznato zašto nikad nije prenijet 891 kvadrat. Nemam nikakvih naznaka da se ijedan državni organ do sada bavio ovim transakcijama, iako je sva dokumentacija spomenuta u ovom tekstu – javno dostupna.

Advokat Dalibor Kavarić kazao je CIN-a da se u praksi dokumentacija o promjeni imovine firme Poreskoj upravi  i Upravi za nekretnine predaje paralelno ili u kratkom roku. "Osnivač i organ upravljanja firme može da procijeni kada će navedene isprave predati CRPS-u i Katastru, radi sprovođenja promjene. Ali u svakom slučaju podaci CRPS-a i Katastra moraju biti saglasni u pogledu procenata suvlasničkog udjela osnivača i vlasništva nad nematerijalnim sredstvima, kao nenovčanom ulogu. Ukoliko je neko predao dokumentaciju radi sprovođenja promjene kod Poreske uprave - CRPS, a nije tražio ažuriranje podataka kod Uprave za nekretnine - Katastra, kao što se radi u konkretnom slučaju, postavlja se pitanje motiva kojim se rukovodio", rekao je Kavarić.

Kako je svjetski pokeraš izgubio partiju u Crnoj Gori

Malezijac Vei Seng Pua je 3. decembra 2010. godine postao suvlasnik 16 odsto kapitala “First seafront estate”. Pua je sa Statisom 24. novembra 2010. godine potpisao Ugovor o prodaji dijela osnivačkog uloga i udjela u toj firmi. Dio od 16 odsto kapitala kupio je za tri miliona eura. Kao dokaz o uplati tog novca u CRPS-u su 3. decembra 2010. godine dobili potvrdu iz "First financial" banke da je na račun firme "Golden Estate" 25. novembra 2010. godine sa Puinog računa u toj banci prenijeto tri miliona eura.

Ukupni kapital firme "First Seafront Estate" bio je 16.529.400 eura. Dio od 16 odsto od ukupnog kapitala je 2.644.704 eura, što znači da je Pua, inače izuzetno cijenjen u svijetu kockanja, svojih 16 odsto preplatio za 355.296 eura. 

No tu njegovim mukama nije kraj. Točno na dan kad je značajno pretplatio svoj udio – samo tri godine kasnije – Pua je potpisao Sporazum o izmirenju duga, kojim je njegova firma nepokretnom imovinom vrijednom 16 miliona eura platila tuđi bankarski dug od 2.076.000 eura. Ulog kojeg je Pua ionako pretplatio, tako je dramatično izgubio na vrijednosti jer je CRPS uredno zabilježio da je firmi "First Seafont Estate" time umanjena vrijednost osnivačkog kapitala za 16 miliona eura.

Istog dana kad je potpisao ovaj sporazum i značajno smanjio temeljni kapital svog društva, Pua je uspust u Registru privrednih subjekata unio još jednu malu izmjenu – promijenio je broj pasoša.

Vladimir Otašević

Malezijski milioner Vei Seng Pua (Wei Seng Phua), uhapšen u Las Vegasu u julu 2014. zbog organizovanja lanca ilegalnog klađenja, poslovao je u Crnoj Gori sa ljudima bliskim premijeru Milu Đukanoviću. Nekima od njih je čak plaćao i bankarske dugove.

Američka federalna bezbjednosna agencija (FBI) optužila je Pua da je nelegalnim klađenjem stekao oko 300 miliona dolara i povezala ga sa kriminalnom organizacijom “14K Triad”. Riječ je o azijskoj verziji mafije koju je u Kini, kao anti-komunističku organizaciju, 1945. osnovao general Kot Siu-wong. U  kineskom građanskom ratu preselila je u Hong Kong i prerasla u najveću trijadu na svijetu. Devedesetih godina imala je 25.000 pripadnika koji su se bavili prodajom droge, prostitucijom, trgovinom ljudima, pranjem novca, reketiranjem i ilegalnim klađenjem. Tih godina bila je poznata i po izuzetno brutalnim ubistvima, ali je nakon jednog incidenta u Makau, kada je uhapšen njen lider, promijenila stil i danas se uglavnom bavi pranjem novca i lihvarskim kreditima.
Prema tvrdnjama američkog FBI-a, Vei Seng Pua je visokorangirani član ove kriminalne organizacije. Međutim, kao osoba “od posebnog značaja za državni, naučni, privredni, ekonomski i drugi interes Crne Gore”, ovaj visokorangirani član trijade dobio je crnogorsko državljanstvo. Dogodilo se to u periodu od oktobra 2013. do oktobra 2014. godine na lični prijedlog crnogorskog premijera.

Pua je i nesuđeni ambasador San Marina u Crnoj Gori. Naime, 1. februara 2011. dobio je diplomatski pasoš San Marina da bi postao nerezidentni ambasador u Crnoj Gori, gdje je već razvio biznis. Njegove kockarske veze, kako je portalu "Libertas" kazao ministar inostranih poslova San Marina, trebale su doprinijeti izgradnji luksuznog hotelskog kompleksa u tom gradu-državi. Do izgradnje nikad nije došlo, ali ni Pua predsjedniku Filipu Vujanoviću  nije ni predao akreditive. Zato je nakon svog prvog hapšenja u Makau, u junu 2011., pozvan da vrati diplomatski pasoš.

Novac od kocke investiran u Crnoj Gori?

Maler u San Marinu ne znači da Pua nema iskustva u hotelijerskom biznisu. On, naime, preko povezanih društva Adriatic Properties sudjeluje u upravljanju hotela “Aman Resorts-Sveti Stefan”.

U bazi Centralnog registra privrednih subjekata (CRPS) prvi put se pojavljuje 23. novembra 2010. godine. Tada je u Podgorici osnovao firmu veoma obećavajućeg naziva - "Really Useful" (u prevodu, "Zaista korisna"). Djelatnost te firme su „konsultantske aktivnosti u vezi s poslovanjem i ostalim upravljanjem". Desetak dana kasnije, 3. decembra 2010. godine Pua postaje suvlasnik (sa 16 odsto kapitala) podgoričke firme "First seafront estate". Nju je još u decembru 2007. godine osnovala kompanija "Golden Estate" čiji je izvršni direktor grčki biznismen Petros Statis. I Statis je na zahvaljujući premijeru postao državljanin Crne Gore.
Kao predsjednik borda direktora firme "Adriatic propertis“ (osnovane u oktobru 2006.) Statis je praktično postao zakupac Grad hotela "Sveti Stefan“, ali je poslove u Crnoj Gori vodio za potrebe grčkog biznismena Viktora Restisa, vlasnika "Restis grupe". Restis je uhapšen u julu 2013. godine u Grčkoj zbog istrage o finansijskim malverzacijama.

Osim poslova sa nepokretnostima, Statis se upustio i u bankarstvo. Novinari CIN-a imali su uvid u revizorski izvještaj njegove "First Finansial" banke (sada "Universal Capital") sa kraja 2013. godine.
U tom izvještaju navedeno je da je Banka na osnovu Sporazuma o izmirenju duga od 3. decembra 2013. godine stekla nekretnine u katastarskoj opštini "Reževići I", ukupne površine 22.172 metara kvadratnih, koje su bile u vlasništvu Puove firme "First seafront estate".
Vrijednost nekretnine koju je stekla Statisova banka procijenjena je na 2.245.000 eura.

Imovinom svoje firme vratio tuđe dugove

Tim je sporazumom izmiren ukupan dug od 2.076.000 eura, kojeg je prema banci do tada imalo osam firmi: "Galea", "First Financial Holdings", "Stan Projekt", "Balkan Energy", "Golden Estate", "Mont Voyage", "First Seafront Estate" sve iz Podgorice, kao i firma "Konel Monte" iz Herceg Novog. Osim firme "Galea", "Stan Projekt",  i "Konel Monte", sve firme iz ovog sporazuma sa  Statisovom "First Financial" bankom nalaze se na istoj adresi - Ulcinjska br.3.

Prema podacima CRPS-a, kompaniju "Galea" je 9. februara 2005. godine osnovala Ana Marović, rođena Perović. Ona je kćerka biznismena Dragana Perovića, bivšeg vlasnika "Pro Montea", a sadašnjeg vlasnika lanca hotela i restorana "Astoria" u Budvi, Kotoru i Podgorici. Čini se da Perovića, Statisa - kod kojeg je njegova kćerka bila zadužena - i premijera Đukanovića vezuje i lično prijateljstvo. Đukanović je krajem oktobra 2013. godine bio Perovićev gost na otvaranju hotela "Hemera" u centru Podgorice, a obojica su bili na Statisovoj svadbi u hotelu "Splendid" u julu 2007. godine.

To prijateljstvo nije spriječilo da imovina Dragana Perovića prošle godine dva puta bude na meti napadača.
U centru Podgorice, u noći između 10. i 11. juna prošle godine, zapaljen je i u potpunosti uništen Perovićev "mercedes", kojeg je koristila kćerka Ana Marović, osnivač spomenute firme "Galea". Pola godine kasnije, 19. decembra  u eksploziji je uništen i „audi“ Perovićevog sina Nikole, u ekspoloziji koja se dogodila u neposrednoj blizini Ministarstva pravde i Višeg tužilaštva. Policija intenzivno traga za počiniocima...

Perović je u telefonskom razgovoru sa novinarkom CIN-a rekao da njegova kćerka više nema veze sa firmom Galea. Umjesto nje, firmu kao vlasnik i direktor sada vodi njen djever Danilo Marović. On je u telefonskom razgovoru tvrdi da nije istina da je firma "First Seafront Estate" prebijala dug njegove firme. Za Petrosa Statisa i uhapšenog malezijca Veng Seng Pua, kazao je da je čuo za njih, ali ih ne poznaje. Njegova tvrdnja da "First Seafront Estate" nije prebila dug "Galee" prema "First Financial" banci izuzetno je važna jer je u suprotnosti sa revizorskim izvještajem kojeg je KPMG izradio o poslovanju "First Financial" banke za 2013. godinu.

"First Financial Holdings" i „Golden Estate“ su Statisove firme. Direktori i osnivači firme "Balkan Energy" su Konstatin Panousopulos, Kimon Palinginis, Predrag Drecun, Siniša Ivančević, "Balkan Energy corp" i "Golden Estate". Firmu "Mont Voyage" u februaru 2011. godine osnovao je Predrag Leković (40 odsto osnivačkog kapitala) i kompanija "Golden Estate" (60 odsto osnivačkog kapitala). Zadnja firma u ovom sporazumu je Konel Monte,  „kćerka“ dubrovačke firme Konel koja je 2013. otišla u stečaj, a njen je vlasnik pravosnažno oslobođen optužbe da je reketirao dubrovačkog hotelijera Gorana Štroka.  Tako je Statis bankarskim Sporazumom o izmirenju duga „poravnao“ dugovanja svojih prijatelja i nekoliko sopstvenih firmi.

Bivši crnogorski ministar rada i socijalnog staranja Predrag Drecun za CINCG nije želio da komentariše svoj angažman u firmi "Balkan energy" i banci "Universal Capital", koje se povezuju sa Statisom. Nakon prvog telefonskog kontakta obećao je novinarki CIN-a da će se javiti kasnije, ali više nije odgovarao na pozive. Naime, on je prije nekoliko dana kazao da nije ni direktor ni osnivač firme "Balkan energy", ali smo u javnim podacima CRPS-a utvrdili da je, 24.septembra 2009. godine upravo on upisan kao izvršni direktor, ovlašćeni zastupnik i član odbora direktora firme "Balkan energy". U januaru 2010. godine, prema istim podacima, prestaje biti direktor i zastupnik, ali ostaje na funkciji člana odbora direktora te firme. Drecun je trenutno izvršni direktor Statisove "Universal Capital" banke.

Vladimir Otašević i Ana Komatina

Dok su državni inspektori u privatnim zdravstvenim ustanovama obavili čak 770 kontrola, u Kliničkom centru Crne Gore obavili su 6, a u drugim bolnicama 8 kontrola.

"Najdjelotvornija tehnika za sprečavanje infekcija - pranje ruku - ne primjenjuje se na adekvatan način i ne koristi u većini porodilišta u Crnoj Gori", glasilo je dramatično upozorenje UNICEF u izvještaju "Ocjena bezbjednosti i kvaliteta bolničke njege majki i novorođenčadi u Crnoj Gori" . Mediji su to upozorenje prenijeli ali nadležne institucije su ga zanemarile.

Tri godine kasnije, u rodilištu bolnice u Bijelom Polju, dogodila se tragedija na čiju mogućnost  je UNICEF-ov izvještaj ukazivao. Muška beba D.K. je umrla, a još četiri bebe su dobile tešku infekciju.

Obdukcionim nalazom utvrđeno je da je uzrok tragedije - sepsa. Ali se ne navodi tačan razlog infekcije. Ministar zdravlja Miodrag Radunović dao je ostavku i crnogorska vlada još uvijek je bez ministra zdravlja . Međutim, ni danas, skoro tri mjeseca nakon tragičnog događaja javnost nije upoznata kakvo je stvarno stanje u porodilištima crnogorskih bolnica i šta nadležne državne institucije preduzimaju da se stanje popravi.

Mediji su zbog toga odlučili da započnu temeljno istraživanje stanja u bolnicama. Poreski obveznici finansiraju državne zdravstvene ustanove i imaju pravo znati šta se u njima događa i zbog čega. A tragedija u Bijelom Polju pokazala je da je stanje tako loše da ugrožava živote tek rođene djece i njihovih majki.

Od Uprave za inspekcijske poslove, u čijoj je nadležnosti zdravstveno-sanitarna inspekcija, novinarka Centra za istraživačko novinarstvo -CIN (čiji su osnivači „Vijesti“, „TV Vijesti“ i „Monitor“) na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama zatražila je da joj se dopusti uvid u sve kontrole u posljednjih pet godina u zdravstvenim ustanovama.

Međutim, zahtjev je - odbijen.

Bivši ministar, dr. Radunović

Zahtjev poslan 20. novembra Uprava za inspekcijske poslove odbila je 15. decembra tvrdeći da je – nerazumljiv?! Odbijenicu je potpisao ovlašćeni službenik Vuk Mandić . U obrazloženju piše da je zahtjev nerazumljiv jer novinarka nije „u ostavljenom roku otklonila nedostatke (u zahtjevu) na koje joj je ukazano“, te da je zbog toga zahtjev odbijen.

Novinarka, međutim, nikada nije dobila dokument kojim se traži da ispravi bilo kakve nedostatke u svom zahtjevu a za koji Uprava za inspekcijske poslove tvrdi da je poslat 1. decembra.

U izvještaju Uprave za inspekcijske poslove za 2013. godinu koji se može naći na sajtu te ustanove piše da su tri zdravstvena inspektora, ali i sanitarni inspektori zdravstvene struke, obavili 839 inspekcijskih pregleda i utvrdili 217 nepravilnosti.

Dok je u privatnim zdravstvenim ustanovama obavljeno čak 770 kontrola, javne zdravstvene ustanove kontrolisane su 69 puta. U Kliničkom centru Crne Gore (KCCG) obavljeno je šest kontrola, te još osam u bolnicama i 28 u domovima zdravlja.

Zdravstveno-sanitarna inspkecija je tokom novembra i decembra 2013. godine izvršila inspekcijski nadzor u Opštim bolnicama Berane, Bijelo Polje, Pljevlja, Nikšić, Kotor, Bar, Cetinje, Specijalnoj bolnici Risan i Nikšić-Brezovik, Stacionarnim odjeljenjima porodilišta Domova zdravlja u Rožajama, Mojkovcu i Ulcinju, privatnoj bolnici u Meljinama, privatnoj specijalnoj bolnici „Codra“ i klinici za urologiju i nefrologiju, ortopediju sa traumatologijum i Ginelološko akušerskoj klinici u Kliničkom centru Crne Gore, navodi se na sajtu Uprave za inspekcijske poslove.

Tom prilikom, tvrde, pregledali su porodilišta, odsjeke za neonatologiju, urološka i ortopedska odjeljenja, a nadzor je obuhvatao kontrolu vođenja medicinske dokumentacije, prijavu zaraznih bolesti, programe za spriječavanje i suzbijanje bolničkih infekcija, obezbjeđenost zdravstvenih preglede zaposlenih lica, sanitarno-higijenske uslove , kontrolu sprovođenja čišćenja, dezinfekcije i sterilizacije.

Istakli su da je prilikom pregleda uzeto je 414 briseva u saradnji sa Institutom za Javno zdravlje, kao i da su "brisevi uzeti sa radnih površina i opreme zadovoljavajući".

U saopštenju Uprave za inspekcijske poslove tvrde da su rezultati briseva koji su pokazali prisustvo određenih bakterija bile u manjem broju i pripadale grupi "uslovno patogenih bakterija", te da je "tim zdravstvenim ustanovama", naloženo da izvrše korektivne mjere čišćenja i dezinfekcije i ponove briseve.

CIN CG će ovu temu pratiti i dalje, posebno obraćajući pažnju na izvještaj UNICEF-a i otklanjanje utvrženih manjkavosti.

Ana Komatina