Pacijenti i zdravstvene ustanove potrošili su prošle godine skoro 35 odsto više novca za ljekove nego prije četiri godine.

Za ljekove na recept i one koje pacijenti dobijaju u bolnicama i domovima zdravlja, iz budžeta je lani potrošeno oko 49,5  miliona  eura, dok je ta cifra 20 12 . iznosila 37  miliona  eura.

To pokazuje analiza potrošnje ljekova, koju je prošlog mjeseca uradio Fond za zdravstveno osiguranje, na čijem je čelu Sead Čirgić.

U dokumentu se navodi da iz godine u godinu raste potrošnja ljekova koji se izdaju na recept.

Prosječna vrijednost jednog ljekarskog recepta lani je iznosila 5,84 eura. To je, navodi se,  uvećanje od 15,49 odsto u odnosu na prije tri godine. Kako je u istom periodu zabilježeno smanjenje podignutih recepata za 3,17 odsto, u Fondu navode da to ukazuje da se u apotekama podižu skuplji ljekovi.

Rast troškova za ljekove  uočen je i u domovima zdravlja, bolnicama i Kliničkom centru (KC).

Tokom 2016. godine u domovima zdravlja potrošeni su ljekovi u vrijednosti od oko 32  miliona , što je, u odnosu na četiri godine ranije, uvećanje od 40,04 odsto.

Analiza Fonda je pokazala da se godinama najviše sredstava izdvaja za citostatike (za liječenje kancera), endokrinološke  i  ljekove za imuni sistem. Razlog je, između ostalog, porast malignih i autoimunih oboljenja, ali i visoka cijena pojedinih ljekova - prosječna je oko 5,417 eura, a za pojedine biološke i do 2.899 eura.

Uvećana je potrošnja i za ljekove protiv bolesti krvi i krvotvornih organa, koji se u većim količinama koriste u bolnicama.

U Fondu vjeruju da na veliku potrošnju utiču i pojedini ljekovi koji se odobravaju preko Komisije za ljekove Fonda i Ministarstva zdravlja, a čija je prosječna cijena i do 1.137 eura.

Bilježi se potrošnja i ljekova za digestivni trakt i metabolizam, a oko 35.000 osiguranika boluje od šećerne bolesti, pa se lani insulinom liječilo 9.424 pacijenata. Iz Fonda podsjećaju i da je Crna Gora jedan od lidera u velikoj potrošnji antibiotika.

Stručnjaci Fonda zaključuju da na povećano propisivanje ljekova i potrošnju imaju preventivni programi, starenje stanovništva i porast hroničnih bolesnika, nove kombinacije različitih ljekova, na primjer u liječenju malignih bolesti i HIV-a.

Kao jedan od razloga navode i “pritisak farmaceutske industrije, ali i to što cijene pojedinih ljekova rastu bez obzira što su decenijama na tržištu”.

U analizi piše  da zemlje u razvoju, među kojima je i Crna Gora, na ljekove troše od 20 do čak 40 odsto zdravstvenog budžeta. Predlaže se osnivanje posebnog fonda za liječenje rijetkih bolesti, praćenje potrošnje, edukaciju zdravstvenih radnika, ali i izradu odgovarajućih protokola koji će biti obavezni prilikom odabira terapije.

„ Monopril “ i „diklofenak“ i dalje na vrhu ljestvice

Svaki drugi osiguranik  stariji od 15 godina koristio je lani po jedno pakovanje lijeka „ monopril “, koji se koristi za liječenje povišenog krvnog pritiska. Analiza Fonda pokazuje da je 2012. godine izdato 87.579 kutija, a prošle godine 184.252.

U dokumentu piše da je svaki drugi osiguranik stariji od 15 godina koristio i po kutiju „diklofenaka“, koji se koristi protiv bolova. Potrošnja tog lijeka je smanjena, nakon što je Agencija za ljekove preduzela mjere, ali je, tvrde u Fondu, i dalje visoka.

Ovaj tekst je napisan u sklopu projekta “Sistem zdravstvene zaštite i prava pacijenata u Crnoj Gori – Osvajanje povjerenja građana” koji je finansiran od strane EU, posredstvom Delegacije EU

Ministar zdravlja Kenan Hrapović je bez raspisivanja oglasa od početka mandata u svom resoru zaposlio sedam novih osoba, iako je nedavno tvrdio da se u sistemu zdravstva neracionalno troši. Među novim radnicima je prema tvrdnjama više izvora i Hrapovićeva svastika.

Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) pitao je Hrapovića zbog čega nijesu oglašena radna mjesta za sedam novozaposlenih i kakve ugovore imaju. Iz njegovog resora odgovorili su da su u toku procedure za popunjavanje radnih mjesta, po novoj sistemazaciji, a „u skladu sa Zakonom“.

Resor Kenana Hrapovića na svom sajtu nema objavljene ni ažurirane spiskove zaposlenih, što nije u skladu sa Zakonom o slobodnom pristupu informacijama. On, međutim, tvrdi da će se u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu nove sistematizacije donijeti rješenja i objaviti spisak službenika i namještenika.

U ministarstvu zdravlja trenutno rade 52 osobe. Za vrijeme mandata Budimira Šegrta radilo je njih 45. Prema nezvaničnim saznanjima CIN-CG, Hrapović je u prvom kvartalu ove godine dostavio Komisiji za ekonomsku politiku i unutrašnji sistem (KEP) na razmatranje nacrt pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, po kojoj je u resoru zdravstva trebalo da bude mjesta za čak 81 zaposlenog. KEP, prema riječima izvora iz Vlade, nije dala zeleno svjetlo na taj dokument. Hrapovićev resor je nakon toga dostavio novi nacrt, kojim je broj radnih mjesta smanjen na 76. Taj su prijedlog usvojili, prvo KEP, a zatim i Vlada.

Iz Ministarstava su potvrdili da je KEP imala primjedbu na broj predviđenih izvršilaca, što su uvažili i smanjili predloženi broj na 76.

Hrapović je, dolaskom na funkciju ministra, uvećao i broj zaposlenih u svom kabinetu. Za tehničku sekretaricu postavio je, prema tvrdnjama više izvora, blisku rođaku njegove supruge Almu Marić. On za CIN-CG, nije odgovorio u kakvom je rodbinskom odnosu njegova supruga i tehnička sekretarka.

Na društvenoj mreži Fejsbuk vide se zajedničke fotografije Marićeve, Hrapovićeve djece i supruge. A na fejsbuk profilu Hrapovićeve kćerke, sekretarica njenog oca Alma Marić je označena kao član porodice i to tetka.

Ali, nije samo zapošljavanje Marićeve zanimljivo. Dolaskom na funkciju Hrapović je predložio, a Vlada imenovala, za državnog sekretara u Ministarstvu zdravlja nekadašnjeg glavnog budžetskog inspektora Milovana Vujovića. A upravo je Vujović prošle godine kontrolisao da li je Hrapović namjenski trošio novac dok je rukovodio Fondom za zdravstveno osiguranje.

Nalaz Vujovića, koji je bio pozitivan, tada je bio predmet sporenja između Hrapovića i tadašnjeg ministra Šegrta. Šegrt je tada tvrdio da Vujović nije dobro uradio posao i da kroz izvještaj „nije
tretirao ono što je bio predmet ili nalog inspekcije“.

Hrapović je i za direktoricu Direktorata za zdravstvenu zaštitu izabrao Almu Drešević, suprugu funkcionera Bošnjačke partije Nedžada Dreševića, koja je prije toga radila u podgoričkom Domu zdravlja kao pedijatrica. Iz Centra za građansko obrazovanje (CGO), reagovali su tim povodom, ističući da takvi primjeri pokazuju da koalicioni ugovori očito sadrže i elemente koji urušavaju velika obećanja o profesionalizaciji državne uprave, dodajući da je riječ o političkim imenovanjima, koji predstavljaju ozbiljan problem za rad institucija.

Zanimljivo je i da su u Hrapovićevom kabinetu tri zaposlena zadužena za odnose sa javnošću, dok je ranije te poslove obavljala samo jedna osoba.

Sekretarku preuzeo iz Fonda , pa raspisao oglas

Hrapović je odgovorio da je tehnička sekretarka u tom resoru Alma Marić zaposlena u skladu sa Zakonom, kojim je propisan način preuzimanja državnog službenika između državnih organa.

Ona je prethodno radila u Fondu za zdravstveno osiguranje, kojim je rukovodio Hrapović. To znači da je mjesto tehničkog sekretara, koje ranije nije postojalo u sistematizaciji, popunjeno, a zaposlena preuzeta od drugog organa i prije nego je radno mjesto utvrđeno.

Po zakonu, preuzimanje između državnih organa je moguće samo ako se ukine državni organ ili dio, pa poslove preuzme drugi. Tek 27. maja objavljen je interni oglas za tehničkog sekretara.
Istraživačica javnih politika Instituta alternativa Milena Milošević ocijenila je da je riječ o svojevrsnoj egzibiciji ako je službenica zaposlena u ministarstvu prije usvajanja novog pravilnika. Po tome, sistematizacija radnih mjesta je “obesmišljena”.

“Ova situacija pokazuje da se preuzimanje koristi na način koji nije propisan Zakonom o državnim službenicima i namještenicima. Naime, osim ako organ ne prezuma djelokrug poslova, koji je prethodno pripadao drugom organu, preuzimanje ne smije biti osnov zaposlenja i jasno je da se koristi samo da bi se zaobišla obaveza javnog oglašavanja i otvorene kokurencije kandidata za novo radno mjesto", smatra Milošević.

Uprava za kadrove predlagala izmjene

Prema nezvaničnim saznanjima CIN-CG, negativno mišljenje na oba pravilnika Ministarstva zdravlja dala je Uprava za kadrove (UZK).
Direktorica UZK Svetlana Vuković odgovorila je za CIN-CG da su od početka godine dva puta dali mišljenje na Predlog pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji Ministarstva zdravlja.

Prvi put mišljenje je dala 30. marta, na Predlog pravilnika dostavljen 29. februara. Vuković je rekla da im je Ministarstvo 11. aprila dostavilo inovirani predlog pravilnika, na koji su mišljenje dali
dva dana kasnije. “U mišljenjima, Uprava za kadrove je ukazala na neophodnost usklađivanja poslova u Direktoratu za međunarodnu saradnju i harmonizaciju propisa, sa Uredbom o kriterijumima za unutrašnju organizaciju i sistematizaciju poslova u organima državne uprave”,
odgovorila je Vuković.

Upravo u tom direktoratu, prema sistematizaciji, trebalo bi da bude 10 zaposlenih. Prethodnom sistematizacijom radnih mjesta, direktorat nije postojao, već direkcija sa duplo manje zaposlenih.

Hrapović: Ugledamo se na razvijene zemlje

U Ministarstvu za CIN-CG tvrde da su među resorima sa najmanjim brojem sistematizovanih radnih mjesta i da je Pravilnik urađen po novom pristupu u odnosu na prethodni i po ugledu na pravilnike ministarstava razvijenih zemalja. Kažu i da broj sistematizovanih radnih mjesta ne znači i njihovo popunjavanje.

U odgovoru ministarstava piše da je broj izvršilaca povećan u farmaceutskoj oblasti, kako bi se, između ostalog, uticalo na racionalnu upotrebu ljekova, ali i da je formirano Odjeljenje za unutrašnju reviziju, koje je od velikog značaja.

Navode i da je organizacija poslova “prilagođena usvojenim strateškim dokumentima i zakonskim rješenjima, kao i uslaglašena sa praksom u zemljama okruženja i EU”.

Ana KOMATINA

Ovaj članak je nastao uz pomoć Evropske unije u okviru projekta “Civilno društvo za dobru upravu: Da služi i zasluži!”, koji sprovode Institut alternativa, Bonum, Natura, Novi horizont i Centar za istraživačko novinarstvo. Sadržaj ovog članka je isključiva odgovornost autora i ni na koji način ne odražava stavove Evropske unije.

Pacijenti bi za dva mjeseca mogli bez odlaska ljekaru da zakažu pregled preko interneta, a imaće i mogućnost da do kraja godine na telefonu ili računaru dobiju kompletan uvid u svoje laboratorijske nalaze i ljekarske recepte.

To je u razgovoru za „Vijesti“ saopštio direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Sead Čirgić.

On je najavio  da bi sljedeće godine papirne zdravstvene knjižice trebalo da zamijene elektronske,  ali i da bi do kraja ove papirni recepti za ljekove mogli da postanu prošlost.

Čirgić  tvrdi da su troškovi bolovanja za prva četiri mjeseca ove godine smanjena za pola miliona u odnosu na lani.
Saopštio je i da je u Codri, od umrežavanja te privatne bolnice početkom godine, pregledano 2.800, a operisano oko 950 pacijenata o trošku države.

Najavili ste uvođenje elektronske zdravstvene kartice od naredne godine. Koje su prednosti tog dokumenta u odnosu na papirnu knjižicu i šta očekujete od uvođenja novih kartica?

Projekat uvođenja elektronske zdravstvene kartice planiramo da realizujemo tokom 2018. godine.  Kada razmišljamo o benefitima uvijek je to u dvije ravni,  uvijek na prvom mjestu je šta omogućavamo našim osiguranicima, a drugo  kako se to odražava na finansije. Naše očekivanje je da će benefite od ovog projekta imati osiguranici, pružaoci zdravstvenih usluga i zdravstveni radnici, ali i da ćemo imati bolju kontrolu nad troškovima zdravstvene zaštite, odnosno da će doći do smanjenja troškova.

Za osiguranike prednosti će se ogledati kroz  pojednostavljene procedure, povećano povjerenje i nezavisnost kroz sveobuhvatne sigurnosne mjere i pristup sopstvenim podacima. Za pružaoce zdravstvenih usluga prednosti će biti smanjenje zloupotreba korišćenja zdravstvenih usluga bez zdravstvenog osiguranja. Za zdravstvene radnike  manje vremena za administrativne procedure, dodatni administrativni podaci u komunikaciji između zdravstvenih radnika, dodatni medicinski podaci za povećani kvalitet liječenja, unaprijeđeni hardver, softver i internet konekcija. Sveukupno očekivanje je da će se stvoriti pouzdana sigurna i otvorena infrastruktura za e-zdravlje.

Da li i kada imate u planu uvođenje on line zakazivanja kod izabranog doktora? Da li ce takav model zakazivanja zaživjeti kod nas, s obzirom na broj starijih pacijenata koji ne koriste internet i računare?

Projekat uvođenja on line zakazivanja kod izabranog doktora je u pripremnoj fazi. Očekujemo da će aktivnosti na implementaciji, testiranju i puštanju u rad ovog servisa biti realizovane u naredna dva mjeseca. S obzirom na masovnu upotrebu računara, tableta i pametnih telefona, očekujemo da će ovaj servis doživjeti široku upotrebu. Sistem je koncipiran tako da starije osobe i pacijenti koji ne vladaju novim tehnologijama, mogu takođe koristiti ovaj servis uz pomoć članova podrodice ili prijatelja. Odmah nakon početka rada ovog servisa radiće se i izvještaji koji će dati precizne podatke o stepenu njegovog korišćenja.

Koje projekte još možemo da očekujemo u domovima zdravlja, kako bi se  poboljšale usluge i smanjile gužve i troškovi?

Do kraja godine biće realizovan projekat, koji će omogućiti da izabrani doktor dobije u elektronskoj formi naručene laboratorijske nalaze za  pacijenta. Do kraja 2017. se očekuje i uvođenje  elektronskog recepta bez papirnog recepta. To znači da će recept koji propiše izabrani doktor u elektronskoj formi biti dostupan u svim apotekama koje izdaju ljekove na recept. Takođe, planira se da se na mobilnom telefonu, tabletu, računaru, osim zakazivanja kod izabranog doktora omogući osiguranicima da imaju i pregled svih propisanih recepata i urađenih labaratorijskih nalaza. Prednosti za osiguranike su što će se smanjiti odlasci kod izabranog doktora i odlazak u apoteke, kod izabranog doktora će se smanjiti gužve, a benefiti za Fond su što će se smanjiti broj usluga, a samim tim troškovi usluga i  štampanja recepata.

Nedavno ste iz baze osiguranika Fonda izbrisali preminule i raseljene osobe. Koji je sljedeći korak u tom projektu i kakvu korist od ažiriranja baze imaju pacijenti i zaposleni u zdravstvenom sistemu?

Slijedeći korak u Projektu ažuriranja baze osiguranika Fonda jeste uspostavljanje potpune automatske sinhronizacije sa Centralnim registrom obveznika i osiguranika u Poreskoj upravi, što će za efekat imati ažuriranje baze u dijelu osiguranika sa privremenim zapošljenjem (sezonskih radnika i sl.). Već postignuti efekti i benefiti koje osjećaju pacijenti, u prvom redu ogledaju se u oslobađanju slobodnih mjesta za registraciju kod izabranog doktora. Oslobođen je prostor za registraciju kod izabranog doktora za 22.500 osiguranika Fonda. Tačni podaci u bazi osiguranika uslov su za precizne analize, dalje planiranje i projektovanje, odnosno upravljanje zdravstvenim sistemom i reformama.

Koliko su od početka godine državu koštala bolovanja? Da li su se smanjili troškovi po tom osnovu u odnosu na prethodnu ili 2015. godinu?

Troškovi bolovanja, koje refundira Fond poslodavcima, za prva četiri mjeseca ove godine iznose 1,56 miliona. U istom periodu 2016. iznosili su 2,05 miliona, a 2015. godine 1,95 miliona eura. Pokazuje se trend smanjenja i očekujemo da će se takav trend nastaviti do kraja godine.

Ovo je rezultat novih zakonskih rješenja, prema kojim Fond refundira poslodavcu naknadu zarade u visini od 70 odsto od osnova za naknadu, a najviše do iznosa koji ne može biti veći od jedne prosječne zarade zaposlenih u Crnoj Gori u prethodnoj godini, po podacima organa uprave nadležnog za poslove statistike.

Postupak ostvarivanja prava na privremenu spriječenost za rad je decidno propisan od strane Fonda kao i kriterijumi za utvrđivanje dužine bolovanja i isti su inovirani od polovine 2016. godine. Očekujemo da će se trend smanjenja troškova bolovanjanastaviti do kraja godine.

Kakve zloupotrebe bolovanja primjećujete  i na koji način se mogu spriječiti?

Fondu se povremeno obraćaju poslodavci zahtjevom za provjeru osnovanosti odobrenog bolovanja i provjerom je utvrđeno da je ispoštovana procedura i da postoji medicinska dokumentacija na osnovu koje je odobreno bolovanje. Domovi zdravlja vrše kontrolu bolovanja preko komisije za kontrolu kvaliteta, a izabrani doktori su u obavezi da sačinjavaju mjesečne izvještaje o odobrenim bolovanjima i isti se dostavljaju direktoru ustanove i Ministarstvu zdravlja.

Takođe, Fond je pojačao kontrolu bolovanja kroz imenovanje prvostepenih ljekarskih komisija i praćenje njihovog rada.

U ranijem periodu,  uočavali smo određene nepravilnosti kod trudničkih bolovanja, koje su se odnosile na povećanje plate prije otvaranja trudničkog bolovanja, zasnivanje radnog odnosa prije početka bolovanja u svrhu ostvarivanja prava na refundaciju i drugo. U takvim slučajevima zahtjevi su odbijani ili vraćani  na korekciju.

Na osnovu tih iskustava, kroz posljednje zakonske izmjene od aprila ove godine, takve slučajeve smo eliminisali uvođenjem obaveznog staža osiguranja po osnovu zaposlenja, u trajanju od najmanje dva mjeseca bez predkida ili četiri mjeseca sa prekidima u posljednjih 12 mjeseci prije početka korišćenja ovog prava.

Da li su pacijenti i država dobili ili izgubili uvođenjem Codre u mrežu zdravstvenih ustanova?  Koliko je pacijenata od početka godine pregledano i operisano u toj ustanovi o trošku države?

Odlukom o mreži zdravstvenih ustanova, koju je donijela Vlada 2016. god. Codra je sastavni dio Zdravstvene mreže, a na osnovu toga Fond je zaključio ugovor o pružanju zdravstvne zaštite za određene oblasti medicine, za usluge sekundarnog nivoa, za osiguranike Podgorice, Danilovgrada i Kolašina, a za usluge tercijarnog nivoa, za osiguranike sa područja čitave Crne Gore.

Prednosti za osiguranike je što imaju mogućnost izbora i  dostupniju zdravstvenu zaštitu, čime je skraćeno vrijeme čekanja na zdravstvenu zaštitu.
Od početka godine pružene su usluge za 2.800 osiguranika i obavljeno oko 950 opreacija različite složenosti.

Ima li neracionalnog trošenja novca na upućivanje pacijenata u inostranstvo?

Kada je riječ o upućivanju pacijenata u inostranstvo ne možemo govoriti o neracionalnom trošenju, već naprotiv o racionalizaciji troškova. U prilog ovome je činjenica da su troškovi liječenja u inostranstvu u 2016. godini na istom nivou kao 2009. godine, a značajno veći broj osiguranika je upućen na liječenje u druge države u inostranstvu u okviru istih sredstava, dok je smanjen broj osiguranika liječenih u zdravstvenim ustanovama u Srbiji. (2009. godine troškovi liječenja van Crne Gore iznosili su 7,22 miliona, a 2016. godine 7,03 miliona eura)

Zakonom o zdravstvenom osiguranju utvrđeno je da se osigurano lice upućuje radi liječenja van Crne Gore ako nije moglo da se uspješno liječi u Crnoj Gori.

Planiramo da se u saradnji sa KCCG angažuju eksperti izvan Crne Gore iz određenih oblasti, koji će pružati zdravstvne usluge u KCCG tamo gdje je to moguće, umjesto da se upućuju u inostranstvo.

U Fondu su u toku izrade analiza, prije svega mislim na potrošnju ljekova i putnih troškova, gdje imamo dio potrošnje koji još ne kontrolišemo u potpunosti, a koje bi trebalo da nas upute na dalji red u cilju smanjenja tih troškova i onemogućavanja eventualnih zloupotreba.

Cijene ljekova biće niže ako ih definiše Vlada ili Fond

Zagovarate promjenu načina nabavke ljekova i medicinskih sredstava iz razloga što su, kako ste kazali, duge i složene procedure po zakonu o javnim nabavkama dovele do i  do nestašica i poskupljenja ljekova, ali i postojanja monopola.

Prema sadašnjem načinu nabavke ljekova, koji zbog dugih i složenih tenderskih procedura ne obezbjeđuje snabdjevenost u kontinuitetu, posebno kada je potrebno u najkraćem roku obezbijediti lijek, osiguranicima se ne obezbjeđuju ni svi ljekovi definisani Listom  ljekova, već samo dio koji su izabrani tenderskom procedurom, primjenom kriterijuma najniže ponuđene cijene. Na taj način ograničava se pravo osiguranika da dobije lijek koji je propisan listom te se narušava zakonom zagarantovano pravo osiguranika iz oblasti zdravstvene zaštite. Smatramo da bi se definisanjem cijena ljekova od strane Vlade ili Fonda, postigle niže cijene za određene ljekove, čime bi imali bolju kontrolu nad cijenama ljekova. S obzirom da u Crnoj Gori ljekove za potrebe građana obezbjeđuje Montefarm, čiji je osnivač država, te je shodno tome obveznik primjene Zakona o javnim nabavkama, a u cilju izjednačavanja položaja državnih i privatnih apoteka, predložili smo da se nabavka ljekova na recept izuzme  iz postupaka i procedura propisanim Zakonom o javnim nabavkama.

Informatizaciju Kliničkog centra  očekujemo  u 2018. godini

Kada bi Klinički centar i specijalne bolnice  mogli da budu informatički integrisane sa ostatkom zdravstvenog sistema i kada se očekuje usvajanje modela plaćanja po DRG-u (međunarodni sistem klasifikacije pacijenata baziran na dijagnostički povezanim grupama)? 

Integracija specijalnih bolnica sa Integralnim zdravstvenim informacionim sistemom (IZIS) očekuje se do kraja tekuće godine i ovim  projektom rukovodi Fond. Sprovedena je tenderska procedura za implementaciju i dogradnju bolničkog informacionog sistema i  potpisan je ugovor sa odabranim ponuđačem. Što se tiče informatizacije KCCG, očekujemo je u 2018. godini kao i mnogobrojne benefite i za pacijente i za ljekare kao i za samu ustanovu. Sigurni smo da će informatizacija dovesti i do boljeg praćenja troškova i njihovog pada. U dijelu DRG, obezbijeđena je tehnička podrška za evidenciju usluga i razmjenu potrebnih podataka u okviru IZIS-a, a testno fakturisanje iz opštih bolnica planirano je za početak 2018. godine, s tim što napominjemo da opšte bolnice već evidentiraju usluge liječenja po DRG evidenciji.

Ana KOMATINA

Ovaj tekst je napisan u sklopu projekta “Sistem zdravstvene zaštite i prava pacijenata u Crnoj Gori – Osvajanje povjerenja građana” koji je finansiran od strane EU, posredstvom Delegacije EU

Pacijenti u Crnoj Gori svake godine, zbog duševnih poremećaja i poremećaja ponašanja, posjete izabranog doktora između 19.000 i 20.000 puta.

Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) dobio je iz Instituta za javno zdravlje podatke, koji pokazuju da je zbog šizofrenije, šizopatskih i sumanutih poremaćaja u 2015. godini bilo čak 3737 posjeta izabranom ljekaru. Godinu dana ranije, bilo ih je 3551, a u 2013. oko 3435.

Pacijenti sa duševnim poremaćajima, prema tvrdnjama iz civilnog sektora, nijesu dovoljno integrisani , često su odbačeni i od porodice i institucija. Istraživanja pokazuju da su često diskriminisani, ali i da poslije liječenja neki nemaju gdje da odu.

Prema podacima IJZ, broj bolničkih otpusta zbog šizofrenije, šizopatskih i sumanutih poremećaja u 2015. godini bio je 1020, u 2014. tridesetak više, a u 2013. oko 1400. Iz IJZ naglašavaju da jedan pacijent može više puta da bude u bolnici zbog navedenih poremećaja.

Kada je riječ o bolničkom liječenju pacijenata sa šizofrenijom, šizopatskim i sumanutim poremećajima, Crna Gora je u 2014. godini bila u goroj poziciji u odnosu na zemlje regiona - Srbiju i Sloveniju. Oko 107,1 pacijenata na 100.000 stanovnika bilo je u bolnici zbog tih oboljenja. U lošijoj poziciji našla se Hrvatska, gdje je stopa hospitalizacije na 100.000 stanovnika iznosila 279,1.

Iz IJZ su odgovorili CIN-CG da su oboljenja iz grupe šizofrenija, šizopatski i sumanuti poremaćaji, ali i ona iz grupe poremećaji raspoloženja ( afektivni poremaćaji), činila više od 60 odsto od ukupnih hospitalizacija zbog duševnih i poremećaja ponašanja. Broj bolničkih otpusta za sva duševna oboljenja svake godine iznosi više od 2000.

 Uslovi za liječenje bolesnika loši, pomak tek nedavno napravljen

 Civilni sektor godinama upozorava da su uslovi za liječenje pacijenata sa mentalnim poremećajima katastrofalni, ali i da imamo problem sa kapacitetima i nedostatkom postelja.

Mirjana Radović, koordinatorka projekta ”Van izolacije - ostvarivanje prava pacijenata sa mentalnim oboljenjima”, koji sprovode NVO Akcija za ljudska prava (HRA) i Centar za žensko i mirovno obrazovanje (ANIMA) i Mental Disability Advocacy Centre (MDAC) iz Budimpešte tvrdi da specijalnu psihijatrijsku bolnicu u Kotoru opterećuju dva ozbiljna problema.

“Jedan je nedostatak uslova za zbrinjavanje takozvanih socijalnih pacijenata, čije stanje ne zahtijeva dalje bolničko liječenje, ali koji nastavljaju da žive u Bolnici jer nemaju gdje drugo da žive”, kaže Radović. Takvi pacijenti čine trećinu pacijenata koji borave u toj zdravstvenoj ustanovi.

Drugi problem, prema riječima Radović, predstavlja Jedinica sudske psihijatrije, u kojoj su smješteni takozvani forenzički pacijenti, koji moraju da se liječe i posebno obezbjeđuju, jer su uslijed bolesti počinili ozbiljna krivična djela.

“Kapacitet ovog odjeljenja ne odgovara potrebama, obezbjeđuje ga privatno obezbjeđenje koje organizuje bolnica, pa, iako Ministarstvo pravde sada učestvuje u troškovima, i ova nadležnost izuzetno opterećuje bolnicu”, smatra Radović.

Kada je riječ o Klinici za psihijatriju Kliničkog centra (KC), nakon više godina unaprijeđeno je stanje u toj ustanovi. Radović kaže  da je tek nakon ukazivanja HRA da se pacijenti u toj ustanovi liječe u mizernim uslovima, zamijenjena dotrajala bravarija i izvršeni drugi radovi.

Direktor Klinike za psihijatriju Željko Golubović saopštio je za CIN-CG da su uslovi rada nedavno poboljšani u građevinskom smislu i da je adaptacija koštala oko 50.000 eura, uz dodatne troškove KC. On je istakao da bi se izgradnjom nove klinike ispoštovali standardi u liječenju duševnih pacijenata.

“Pojedina odjeljenja bi se osamostalila i adekvatno razvijala, i stručno i edukativno. Ako analiziramo uslove smještaja pacijenata unazad trideset godina sa ovom adpatacijom zgrade postignuti su do sada u gradjevinskom smislu vrlo korektni i zavidni rezultati kako bi se poboljšali uslovi liječenja pacijenata, a njihov boravak učinio humanijim i ljudskim”, ukazao je Golubović.

Nadležni nijesu spremni da pređu sa riječi na djela?

Radović za CIN-CG kaže da nema spremnosti nadležnih ministarstava, na prvom mjestu zdravlja, a onda i ministarstava pravde i rada i socijalnog staranja, da pređu sa riječi na djela i krenu da rješavaju nagomilane probleme.

Podsjeća da Ministarstvo zdravlja nije obezbijedilo uslove da se uspostavljeni centri za mentalno zdravlje osnaže da u punom smislu pružaju usluge tzv. komunalne psihijatrije odnosno psihijatrije u zajednici. Sa druge strane, kako kaže Radović, Ministarstvo rada i socijalnog staranja nije obezbijedilo podršku za povratak tzv. socijalnih pacijenata u društvo, a Ministarstvo pravde nije izgradilo zatvorsku bolnicu u kojoj bi se, između ostalih, čuvali i liječili pacijenti sa izrečenom mjerom bezbjednosti.

“Dakle, ministarstva hitno treba da počnu da rade svoj posao jer je postojeće stanje u Bolnici neodrživo. Više puta smo ukazivali da se može i mora više uraditi sa sredstvima koja se trenutno ulažu u psihijatrijske pacijente”, upozorava Radović.

I dok Radović smatra da kreatori zdravstvene politike ne posvećuju dovoljno pažnje oboljelima od duševnih i poremećaja ponašanja, Golubović tvrdi suprotno.

“U datim okolnostima Ministarstvo zdravlja se nesebično ponaša i ima i ljudsku i profesionalnu odogvornost prema zaposlenima i vjerujte mi velika finansijka sredstva se troše za nabavku najskujplij ljekova i aparata, a sve u interesu naših gradjana”, kaže Golubović.

Muškarci češće obolijevaju, pregledi povećani i zbog socijalnih razloga

Ukupan broj bolničkih otpusta za sva duševna oboljenja godišnje iznosi više od 2000.

Iz IJZ su naglasili da muškarci češće, u oko 65 odsto slučajeva, bili na bolničkom liječenju zbog duševnih i poremećaja ponašanja. Među pacijentima na liječenju, što se tiče starosti, najviše je bilo osoba koje imaju između 30 i 59 godina.

Na pitanje da li primjećuje trend obolijevanja od duševnih i poremećaja ponašanja, u odnosu na prije 10 ili 15 godina, direktor Klinike za psihijatriju KC Željko Golubović odgovara da se to mora prikazazi statistički, pojedinačno po godinama.

“Ali ne zaboravite, Podgorica je imala 90.000 stanovnika, a sada ima oko 250.000”, kaže Golubović.

Prema njegovim riječima, klinički utisci pokazuju da prednjače bolesti zavisnosti i depresivni poremećaji reaktivne socijalne prirode. Golubović naglašava da je znatan broj pregleda iz socijalnih, a ne stvarno medicinskih razloga.

“Dakle, povećan je broj pregleda i iz socioloških razloga (gubitak posla, materijalni razlozi, pogrešne navike, razne predstave i predrasude o sebi i okolini, pogrešan sistem vrijednosti, specifične mentalitetne i folklorne sposobnosti, pokušaj ostvarivanja sekundardne dobiti i slično”, tvrdi Golubović.

Na pitanje kog uzrasta i pola je najveći broj pacijenata koji se liječi u Klinici za psihijatriju, Golubović odgovara da ta ustanova “ne bira pol i godište”. Ističe da se liječe od 16. godine, pa do kraja života.

Treba uvesti kućne posjete oboljelima

Oboljeli od duševnih poremećaja često se suočavaju sa brojnim problemima. Radović tvrdi da teškoće nastaju kada pacijent koji treba da se liječi odbija liječenje ili nema odgovarajući podšku porodice. Navodi primjer iz prakse, kada pacijent odbije da primi terapiju, a što nije rijetka pojava.

“U uređenom sistemu, psihijatar bi trebalo odmah po saznanju da  dopre do pacijenta i u saradnji sa njim pronađe rješenje. Psihijatri su nam kazali da ovakve situacije obično brzo rješavaju i pacijent nastavlja sa uobićajenim životom i radom u zajednici”, kaže Radović. Ipak, naglašava da kod nas psihijatri ne idu u kućne posjete.

“Ako pacijent ne želi da dođe do ljekara koji radi u Centru za mentalno zdravlje i nastavi da odbija da pije terapiju, dolazi do pogoršanja stanja bolesti. Onda se čeka da pacijent započne da ugrožava sebe ili  druge i steknu uslovi da bude prisilno hospitalizovan uz asistenciju policije”, kaže Radović i dodaje da  prisilna hospitalizacija dodatno povlači sa sobom i pokretanje i sprovođenje vanparničnog postupka u kojem se mora odlučiti da li je hospitalizacija bila opravdana.

Radović tvrdi da se na kraju se postavlja pitanje, da li je logičnije i racionalnije bilo obezbijediti da psihijatar odmah dođe do pacijenta i to prije nego što se angažuju i druge službe i pokrenu svi sledeći mehanizmi koji su ustanovljeni kao garancija poštovanja ljudskih prava i sprečavanje zloupotreba.

Ana KOMATINA

Ovaj tekst je napisan u sklopu projekta “Sistem zdravstvene zaštite i prava pacijenata u Crnoj Gori – Osvajanje povjerenja građana” koji je finansiran od strane EU, posredstvom Delegacije EU

Državna komisija za kontrolu postupaka javnih nabavki poništila je, kao nezakonito, rješenje “Montefarma” o izboru najpovoljnije ponude za dva lijeka u ampulama, čija je procijenjena vrijednost oko 250.000 eura.

Za najpovoljnijeg ponuđača dva lijeka “epoetin alfa” Montefarm je izabrao firmu “Glosarij”, a na takvo rješenje državnoj komisiji žalila se “Farmegra”.

Ta firma, čiji je stoprocentni osnivač “Evropa lek pharma” iz Beograda, u žalbi je istakla da je Montefarm povrijedio zakon, favorizovao “Glosarij” i nije obezbijedio konkurenciju među ponuđačima.

Montefarm je na to odgovorio komisiji da je “Farmegra” za dvije partije, ponudila “biološki sličan” lijek, iako nije naznačeno da je to moguće, tvrdeći da se podrazumijevalo da su ponuđači dužni da ipak dostave biološki lijek.

Komisija, kako piše u rješenju, smatra da je nejasno zašto je Montefarm kao neispravnu ocijenio ponudu “Farmegre”, koja je ponudila biološki sličan lijek “Binocrit” .

Montefarmu je, 17. marta, naloženo da u ponovnom postupku otkloni nepravilnosti i da, u roku od 15 dana od dana dostavljanja rješenja, donese zakonitu odluku.

Rastvor za injekcije “epoetin alfa” koristi se u bolnicama, za liječenje anemije povezane sa hroničnim zatajenjem bubrega, kao i kod osoba koje primaju hemioterapiju za određene tipove kancera.

Dvije sporne partije dio su godišnjeg tendera za nabavku ampuliranih ljekova, koji je vrijedan oko 19 miliona. Tim tenderom traženo je više od 300 vrsta ljekova, koji su neophodni državnim apotekama i bolnicama.

Centar za istraživačko novinarstvo (CIN-CG) prošle sedmice je objavio da je Glosarij, u stoprocentnom vlasništvu Branislava Martinovića, od 2012. do sredine marta ove godine dobio od Montefarma oko 98 miliona za ljekove i medicinska sredstva.

Dodatnih 6.000.000 dobila je njegova druga firma “Glosarij CD”. CIN-CG je objavio da je bivši direktor Montefarma Budimir Stanišić u januaru kupio polovinu akcija u firmi Medica, sa kojom je ranije u ime države sklapao ugovore za nabavku ljekova. On je, prilikom sklapanja novog posla, ispoštovao odredbe Zakona o sprječavanju korupcije. Preostalih 50 odsto akcija u firmi "Medica" u januaru je kupio  sin vlasnika "Glosarija"  Goran Martinović.

Ana KOMATINA

Ovaj tekst je napisan u sklopu projekta “Sistem zdravstvene zaštite i prava pacijenata u Crnoj Gori – Osvajanje povjerenja građana” koji je finansiran od strane EU, posredstvom Delegacije EU

Vlada Crne Gore izbjegla je da odgovori Evropskom komitetu za socijalna prava koliko građani  prosječno čekaju na operaciju ili dijagnozu u bolnicama.
Do te informacije ne mogu da dođu ni građani, s obzirom na to da jedino Klinički centar (KC) objavljuje i ažurira liste čekanja na sajtu te ustanove. Direktorka KC Zorica Kovačević kazala je CIN-CG  da će i dalje da budu transperentni i da će, naporom zaposlenih, liste da budu svedene na minimum do marta.
Komitet je ranije od Vlade tražio da u izvještaju pruži informacije o pravilima koja važe za upravljanje listama čekanja, kao i statistike o prosječnim čekanjima u zdravstvu. Međutim, u izvještaju koji je usvojen na sjednici Vlade prije dva dana navedena je samo zakonska regulativa kojom se uređuje ta oblast.
“Pružanje zdravstvene zaštite se obavlja po redosljedu sa liste čekanja. Osigurano lice se stavlja na listu čekanja, samo ukoliko je zdravstvena usluga koja se pruža najbolji ili jedini način liječenja osiguranika, odnosno dijagnostike”, piše u izvještaju.
Nijedna od sedam opštih bolnica  nema objavljene liste čekanja na sajtovima, iako se pacijenti periodično žale što duže od mjesec moraju da čekaju na ultrazvuk ili kardiološki pregled.
U posljednjem objavljenom izvještaju o radu Ministarstva zdravlja za 2015. godinu piše da te godine u opštim i specijalnim bolnicama nije bilo listi čekanja ni na jednu zdravstvenu proceduru.
Međutim, te godine je u razgovoru za “Vijesti” menadžment nekoliko bolnica potvrdio da se na određene usluge čeka duže od mjesec. Tako je iz cetinjske bolnice u novembru te godine saopšteno da građani duže od mjesec čekaju na određivanje slušnog aparata.
U kotorskoj Bolnici istog mjeseca potvrđeno je da se u tom trenutku na kardiološki ultrazvuk čekalo pet do šest mjeseci, a dva do tri mjeseca od dana zakazivanja i na ultrazvuk krvnih žila, abdomena, trbuha, štitne žlijezde i dojke.
KC je 2011. godine usvojio pravilnik o obrazovanju lista čekanja, na osnovu kojih se svakog mjeseca može dobiti uvid u to koliko je građana prinuđeno da čeka duže od 30 dana na operaciju ili dijagnozu.
Ovog mjeseca na listama čekanja KC bilo je ukupno 1.190 pacijenata, od kojih je najviše (njih 335) čekalo na zdravstvenu uslugu u Klinici za očne bolesti. Pregled na magnetnoj rezonanci čeka oko 1000 pacijenata. Kovačevićeva je potvrdila da se najviše čeka na skener i magnetnu rezonancu, zbog, kako tvrdi, priliva pacijenata iz ostalih opština.

Pojasnila je da je jedan od magneta u kvaru i da bi  u ponedjeljak trebalo da bude popravljen. Česte kvarove prošle godine pretrpio je i jedan od aparata za spoljašnje zračenje,  što je često rezultiralo nezadovoljstvom građana. Ovog mjeseca na listi čekanja za zračenje dojke bilo je 17 pacijentkinja.
Kovačevićeva je juče kazala da je uveden dopunski rad, kao i dopunski rad vikendom, kako bi se smanjilo čekanje na određene procedure.
Dopunski rad u cilju smanjenja listi čekanja uveo je ranije Kovačevićin prethodnik Ranko Lazović, koji je rukovodio KC od aprila 2015. do novembra 2016. Za vrijeme njegovog mandata, sa listi čekanja operisano je i pregledano oko 30.000 pacijenata.

Ni specijalne bolnice ne objavljuju liste

Liste čekanja ne ažuriraju ni specijalne bolnice, iako je Akcionim planom za borbu protiv korupcije predviđeno da se učine javnim. Na sajtu specijalne bolnice za ortopediju, neurohirurgiju i neurologiju “Vaso Ćuković” u Risnu ne postoje ažurirane liste. Lista čekanja za ugradnju vještačkog kuka posljednji put je objavljena 4. avgusta 2011. godine. Na sajtu piše i da je “u toku” ažuriranje liste čekanja za ugradnju vještačkog koljena. Na sajtu specijalne bolnice za plućne bolesti Brezovik ne postoji poseban odjeljak za liste čekanja.

Ana KOMATINA

Kompanija “Hemomont” nije počela da proizvodi kapi za nos, uprkos najavama Vlade da će od prodaje tog preparata ove godine prihodovati čak 8,8 miliona eura.

Vitals Global Healthcare (VGH) nema nikakvog iskustva u upravljanju bolnicama i nije registrovana na Malti, a dvije godine nakon potpisivanja ugovora sa Vladom te države nije zaživio projekat upravanja tamošnjim bolnicama Gozo i St Luke.

Ovo tvrdi Daphne Caruana Galizia, poznata novinarka sa Malte na svom blogu “Running Commentary”. Ona je istakla i sumnje da je dogovor Vlade Malte sa Ram Tumulurijem, Kanađaninom indijskog porijekla izvršnim direktorom VGH, bio unaprijed dogovoren, mjesecima prije javnog tendera.

Caruana Galizia je navela da je izvještaj konsultantske kuće, urađen za potrebe firme kojoj se VGH obratio za parnerstvo,  pokazao da postoji "opasnost od štete za reputaciju". U blogu se navodi da zbog sumnjivog posla postoji i opasnost da bi EU mogla da istražuje korupciju u Vladi na Malti, posebno zbog partnerstva sa VGH.

VGH je prople sedmice imala prezentaciju u Crnoj Gori, najavljujući da je zainteresovana da ulaže u naše javno zdravstvo i njime upravlja. Na prezentaciji ove firme u Podgorici bio je prisutan i ministar zdravlja Budimir Šegrt. Pored njega na govorio je i ministar Branimir Gvozdenović ministar.

VGH  je podnijela inicijativu crnogorskom Ministarstvu zdravlja za dodjelu koncesija za transformaciju zdravstvenog sistema. Taj projekat bi tvrde vrijedio 375 miliona eura, a VGH bi narednih 30 godina upravljala bolnicama u Crnoj Gori.

Ram Tumuluri je tada rekao da bi za tri do četiri godine izgradili nove i transformisali zdravstvene ustanove sa partnerima u tri faze.

Prva, koja bi trebalo da počne naredne godine, obuhvata između ostalog novu medicinsku opremu i obuku kadra. Tokom druge faze, izgradili bi nove domove zdravlja u Budvi i Tivtu, novu regionalnu bolnicu u Kotoru i opštu bolnicu u Herceg Novom, kao i novi Klinički centar.

Treća faza bi  obuhvatala izgradnju novih  domova zdravlja, opšte bolnice za ortopediju i specijalnu hitnu pomoć za klijente ski rezorta na sjeveru.
Prema prezentaciji VGH, obaveza Vlade bi bila da obezbijedi zemljište, pruži pomoć u pribavljanju licenci, opredijeli dio budžeta za zdravstvenu zaštitu VGH-u radi upravljanja i zaključi ugovor o koncesiji.

U blogu poznate malteške novinarke ističe se da je Tumuluri,formalno glavni čovjek VGH, ustvari samo paravan za interesnu grupu koja je razotkrivena u aferi Panama papirima. U Panama papirima nalazi se Konrad Mizzi, ministar u Vladi ove zemlje (vidi boks).

U blogu se citira i izvještaj koji je za potrebe partnera VGH uradila jedna konsultantska kuća. Tu se navodi da VGH za dvije godine otkada je sklopila posao na Malti o upravljanju tamošnjim zdravstvenim institucijama, nije uspjela da obezbijedi finasije, već je navodno samo isisavala novac od partnera.

Informacija da bi VGH mogla upravljati bolnicama narednih 30 godina u Crnoj Gori dio stručne  javnosti nije blagonaklono prihvatio, zbog činjenice da nijednim javnim zdravstvenim sistemom u Evropskoj Uniji ne upravlja privatna kompanija.

Žarko Borović, načelnik Odjeljenja za plastičnu hirurgiju Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) rekao je za Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIBN-CG) da nije upoznat sa detaljima prezentacije, ali mu je nejasno zbog čega bi privatna firma upravljala našim javnim zdravstvenim sistemom, koji nije profitabilan i funkcioniše po principu solidarnosti.

“Meni nije poznato da je neko u svijetu dodijelio koncesiju za upravljanje javnim zdravstvom”, rekao je Borović, koji tvrdi da je izlaganjem ove prezentacije možda neko pustio probne balone da vidi kako će javnost reagovati na “privatizaciju” državnih bolnica. “Neka je VGH i najbolja privatna kompanija, kakav je njen interes da ulažu u sistem koji nije profitabilan”, naglasio je.

S druge strane, direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Adis Balota kazao je za CIN-CG, da nije urađena detaljna analiza, što ukazuje na netransparentnost.
“Koncesije se ne dodjeljuju u okviru javnog, primarnog zdravstvenog sistema, u okviru osnovnog paketa zdravstvenih usluga”, naglasio je.

Tvrdi i da dokumenta i strateški planovi govore o potpuno drugačijem konceptu razvoja i da ovakvi planovi odudaraju od zvanične politike. “Možemo da govorimo o privatno-javnom partnerstvu za pojedine usluge, zdravstvenom turizmu, estetskoj hirurgiji, ali osnovni paket usluga treba da garantuje država, a ne privatna korporacija”, naglasio je.

„Kakav je smisao postojanja Ministarstva zdravlja i Instituta za javno zdravlje, ukoliko će privatna korporacija upravljati bolnicama“, pita se Balota. Fond bi smatra on onda postao protočni bojler koji prima fakture i plaća. Balota je istakao da ključni problemi u sistemu nijesu kapaciteti, na kojima se bazira prezentacija VGH, već oprema, kadar i bolji položaj ljekara.

Za javno zdravstvo na godišnjem novou izdvaja se oko 200 miliona eura.

 Ministra zovu u Brisel

Novinarka Caruana Galizia je navela da je za projekat partnerstva sa VGH u ime Vlade Malte bio zadužen novoimenovani ministar zdravlja Konrad Mizzi, nakon što je  njegov prethodnik Godfrey Farrugia po kratkom postupku uklonjen sa te funkcije.

Krajem septembra  Tajms of Malta je objavio da će minstar Mizzi biti među prvim visokim zvaničnicima iz članica EU koji će  biti pozvan na razgovor u Brisel zbog učešća u skandalu Panama papira. Mazzi će odgovarati pred članovima komiteta Evropskog parlamenta, jer se dovodi u vezu sa of šor kompanijam iz Paname, koje su sklapale lukrativne poslove sa malteškom vladom.
Iako lista svih evropskih političara otkrivenih u Panama Papirima, koji će morati da podnesu izvještaj u Brisel još nije gotova, sigurno je da će Mici biti pozvan, rekao je  Werner Langen, njemački član Evropskog parlamenta, koji presjedava komisijom EP koja se bavi istragama vezanim za pranje novac i drugih netransparentnih poslova.

Ana Komatina

Ovaj tekst je napisan u sklopu projekta "Sistem zdravstvene zaštite i prava pacijenata u Crnoj Gori - Osvajanje povjerenja građana" koji je finansiran od strane EU, posredstvom Delegacije EU

Iz Fonda za zdravstveno osiguranje tražili su od “Montefarma” da umanji račun za maj i jun za 3.686 eura, zbog navodno nepravilnog izdavanja ljekova za respiratorne bolesti.

Kontrola Fonda za zdravstveno osiguranje pokazala je da crnogorski domovi zdravlja godišnje neopravdano fakturišu destine hiljada eura, ali i da ljekove, uglavnom antibiotike, propisuju i kada nema potrebe za tim.
Izvještaj o kontroli podgoričkog Doma zdravlja pokazuje da je 11 ljekara u februaru prošle godine propisalo 967 grama antibiotika “ceftriaxon” i da ni u jednom slučaju lijek nije propisan kao nastavak bolničke terapije i uz obavezan antibiogram. Zbog toga je faktura dostavljena Fondu umanjena za 1.094 eura.
Dodatnih 100 eura umanjeno je za neopravdano propisivanje druga dva antibiotika (“pancef” i “ciprofloksacin”, jer od 43 kontrolisana recepta 12 nije bilo u skladu sa Osnovnom listom ljekova, po kojoj se ta dva lijeka propisuju isključivo uz antibiogram i na predlog ljekara specijaliste.
Izvještaji o obavljenim kontrolama pokazuju da su ta tri antibiotika propisivana neopravdano i u ulcinjskom, kotorskom, bjelopoljskom, mojkovačkom, hercegnovskom i bjelopoljskom domu zdravlja.
U Domu zdravlja Herceg Novi lani je propisano 1.578 pakovanja lijeka “ciprofloksacin” i 1.307 lijeka “pancef”. Kontrola je pokazala da su u prvom kvartalu ove godine, od 11 propisanih naloga za 112 ampula “ceftriaksona”, samo dva bila ispravna, kao nastavak bolničkog liječenja.
U barskom Domu zdravlja , ali u bjelopoljskom, pneumoftiziolozi koji rade u centrima za plućne bolesti i tuberkulozu neopravdano su propisivali ljekove koji nijesu za liječenje tuberkuloze. Svi recepti u barskom Domu zdravlja, kojim se propisuje pancef ili ciprofloksacin bili su ručno pisani, iako je praksa da se tako pišu samo u slučaju nestanka struje ili kvara u elektronskom sistemu, što se rijetko dešava.
Crna Gora je 2013. bila na drugom mjestu u Evropi po potrošnji antibiotika, uprkos tome što Zakon ne dozvoljava da se prodaju bez Ijekarskog recepta.
Članica Nacionalne interdisciplinarne komisije za kontrolu rezistencije bakterija na antibiotike (NIKRA) Nina Pejović-Mandić ranije je kazala za “Vijesti” da bi super-baktenje, otporne na sve antibiotike, mogle da izazovu puno problema, s obzirom na to da smo u samom vrhu po potrošnji ljekova te vrste u Evropi. Ona je tada kazala da je rezistencija (otpornost) na antibiotike kompleksan problem, koji se javlja uglavnom zbog prekomjerne i česte upotrebe u situacijama kada ih nije potrebno davati.
Godišnji izvještaji o potrošnji ljekova, kao i o kontroli u domovima zdravlja, pokazuju da se i ostali ljekovi često propisuju kada ne postoje indikacije.
Tako je, prema dokumentu u koji je Centar za istraživačko novinarstvo (CIN-CG) imao uvid, pneumoftiziolog u bjelopoljskom Domu zdravlja za dijagnozu J20 (akutno zapaljenje dušnica) propisivao lijek “pipem”, koji se koristi za liječenje mokraćnih infekcija.
Tablete “monopril plus”, koje se koriste za liječenje visokog krvnog pritiska, fakturisane su iz te ustanove Fondu za dijagnoze kao što je akutno zapaljenje ždrijela.
Kontrolori Fonda utvrdili su tokom kontrole barskog Doma zdravlja, da su psihijatri u toj ustanovi propisivali ljekove i za druga, a ne samo  neuropsihijatrijska oboljenja.
U budvanskom domu zdravlja utvrđeno je da su antibiotici propisivani u skladu sa propisima, međutim, i u toj zdravstvenoj ustanovi bilo je neopravdanih faktura, zbog čega je naloženo umanjenje računa za 2.337 eura.
Među neopravdano naplaćenim uslugama je i vakcinisanje osoba starijih od 65 godina protiv sezonskog gripa. U izvještaju o kontroli, u koje je CIN-CG imao uvid, piše da je za 11 osiguranika ta usluga fakturisana dva puta - prvi put 18. i 19, a drugi put 23. novembra.
Novoimenovani direktor Fonda Sead Čirgić uputio je u maju dopis direktorima domova zdravlja, u kojem tvrdi da su stručne službe, u okviru redovnih kontrola, uočile nepravilnosti i u pogledu propisivanja ljekova koji djeluju i na respiratorni sistem.

CIN-CG imao je uvid u dokument koji pokazuje da se to posebno odnosi na pet ljekova (salmeterol, flutikazon, budesonid, tiotropium bromide i montelukas). Čirgić navodi da izabrani doktori, iako su obavezni da navedenu terapiju propisuju na osnovu specijalističkog izvještaja ljekara pulmologa, pneumoftiziologa ili pedijatra pulmologa, isto to ne rade, već propisuju ljekove “na osnovu svojih procjena ili po izvještaju neadekvatnog specijaliste).
Nekoliko mjeseci ranije,  bivši direktor Fonda Kenan Hrapović upozorio je na neracionalno propisivanje terapije, uprkos upozorenjima. U dokumentu koji je uputio direktorima domova zdravlja piše da su nepravilnosti uočene kod propisivanja antibiotika, ali i antidijabetika, ljekova za liječenje bolesti krvi... Konkretno je naveo da se neopravdano izdaju “monopril plus”, za liječenje visokog krvnog pritiska, “rapten duo” protiv bolova, “diazepam” i “lorazepam” za smirenje.

Građani prosječno troše 100 eura godišnje na ljekove

Godišnji izvještaj Agencije za ljekove i medicinska sredstva (CALIMS) pokazao je da je lani potrošeno 66.167.804 eura na ljekove, što je za 5,86 odsto više nego u 2014. godini.
To znači da je svaki od oko 625.000 građana, koliko ih u Crnoj Gori ima prema posljednjem popisu, potrošio prosječno na ljekove više od 100 eura.
Količinski su građani najčešće uzimali ljekove protiv kardiovaskularnih oboljenja - 366,94 dnevnih doza na 1.000 stanovnika. Iz toga proizlazi da je oko 36 odsto ukupnog stanovništva, odnosno više od 220.000 građana, koristilo neki od ljekova za kardiovaskularna oboljenja. Prema izvještaju CALIMS-a, u odnosu na 2014. godinu zabilježen je porast potrošnje ljekova iz svih grupa u finansijskom pogledu.
Izvještaj je pokazao i da je smanjena potrošnja u grupi antiinfektivnih ljekova, u koje spadaju i antibiotici, nakon što su o visokoj potrošnji obaviješteni Ministarstvo zdravlja i inspekcija.
Tokom 2015. godine trošeno je 34,11 dnevnih doza antiinfektivnih ljekova na 1000 stanovnika dnevno, što je smanjenje za  4,10 odsto u odnosu na 2014.
Nadležni, međutim, poručuju da se mjere kontrole izdavanja i propisivanja moraju nastaviti, jer prosjek potrošnje antiinfektivnih ljekova u zemljama EU iznosi 22.38 dnevnih doza na 1.000 stanovnika dnevno.

Ana Komatina

Ovaj tekst je napisan u sklopu projekta "Sistem zdravstvene zaštite i prava pacijenata u Crnoj Gori - Osvajanje povjerenja građana" koji je finansiran od strane EU, posredstvom Delegacije EU